Град

328770321_1220621761993396_7213434155825620921_n

Veliki komunalni problem u Mokrinu je uspešno rešen. Uređenje četiri kilometra kanalske mreže koja se prostire od rumunske granice kroz Mokrin do uliva u reku Zlaticu, privodi se kraju zahvaljujući finansiranju JVP „Vode Vojvodine”, a inicijativi meštana i Mesne zajednice i podršci Grada. Uklonjeno je oko 70.000 m2 biljne vegetacije i izmuljeno 13.000 kubnih metara mulja.

Da se kompleksan i zahtevan posao uređenja ovog dela kanalske mreže uspešno završava, na licu mesta su se uverili direktor JVP „Vode Vojvodine“ Srđan Kružević i gradonačelnik Nikola Lukač. Sa njima su bili i pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak i načelnik Severnobanatskog okruga Miroslav Dučić sa saradnicima. Nakon što je prošle godine uređeno 30 kilometara kanalske mreže u svim katastarskim opštinama Grada Kikinde, ove godine je nastavljeno sa radovima, ukazao je direktor „Voda Vojvodine“.

-Ovo je melijorativni sistem Begejskog sliva i najzahtevniji posao u održavanju kanalske mreže koji smo do sada imali jer se ovde nije radilo 20 godina. Mogu reći iz opravdanih razloga, zbog velikog broja pešačkih mostova, blizine domaćinstava, opasnosti prilaska mašina. Zahvaljujem se kolegama iz preduzeća „Srednji Banat“ koji su u rekordnom roku od petnaestak dana uspeli da urade ovaj posao, za koji smo predvideli 180 dana, baš zbog ovih komplikacija. Ogromna količina mulja je izvađena i 17.000 kvadrata biljne mase. Kanal opet dobija svrhu, vraćamo ga u projektovano stanje. Svih 300 hektara zemlje od državne granice sa Rumunijom do uliva u Zlaticu moći će opet da budu kvalitetno odvodnjavani. Radimo na dva kanala, na Glavnom kanalu i kanalu B 10. Na inicijativu meštana Mokrina smo ovo pokrenuli, i zahvaljujući inicijativi Grada Kikinde. Zadovoljan sam saradnjom koju imamo i mogu da najavim da ćemo nastaviti sa ulaganjem u Grad Kikindu- rekao je Kružević.

Za ovu namenu izdvojeno je 24 miliona dinara iz programa sistema za odvodnjavanje. Gradonačelnik Nikola Lukač istakao je uspešnu saradnju sa JVP „Vode Vojvodine“ zahvaljujući kojoj je proteklih godina stanje kanalske mreže značajno poboljšano.

-Petnaestak godina intenzivno sarađujemo sa„Vodama Vojvodine“, ali poslednjih godina oni pravi, suštinski problemi za građane se rešavaju. Dvadesetak godina ovaj kanal koji prolazi kroz naseljeno mesto nije uređen. Mesna zajednica je u razgovoru sa građanima identifikovala ovo kao problem. Hvala na prepoznavanju problema i finansiranju od strane „Voda Vojvodine”. Nastavljamo saradnju, opredelili smo sufinansiranje i uz programe „Voda Vojvodine” sigurno da ćemo kao Grad znati da iskoristimo šansu. Moramo i da apelujemo na građane da čuvamo kanale- apelovao je gradonačelnik Lukač.

Da je kanal, na pojedinim deonicama, bio gotovo pretvoren u polu-deponiju, svedoče i fotografije kako je izgledao pre uređenja.

 

 

 

 

kikindski (2)

Nakon prva tri meseca rada, kikindski.rs je najčitaniji kikindski portal. Od 1. novembra, kada je Kikindski portal počeo sa radom, pa do kraja januara, beležimo 226.571 poseta. Od toga, samo u januaru 110.812. poseta.

Pored sugrađana koji su postali naši verni čitaoci, beležimo posete i iz SAD, Švedske, Slovenije, Nemačke, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i drugih država.

Težimo ka razvoju i još boljim rezultatima. Podsećamo da našu mobilnu aplikaciju za android uređaje besplatno možete preuzeti iz Gugl plej prodavnice. Lako dostupne vesti i video sadržaji samo su neke od prednosti zbog kojih je aplikacija dobila odlične povratne reakcije korisnika.

Link za preuzimanje mobilne aplikacije dostupan vam je i OVDE.

Osvajači facebook

Nezaboravni hitovi poput „S kim čekaš dan“, „Kome sada usne ljubiš do zore“, „Gde da pobegnem“, „Marija“, „Pronađi me“, „Krv i led“ odzvanjaće halom Sportskog centra „Jezero“ 8. marta uveče. Specifičnim zvukom i prepoznatljivim vokalom, kao i neprolaznim baladama, „Osvajači“ su publiku osvojili pre više od tri decenije. Pred kikindskom publikom, nastupiće posle dužeg vremena. Na koncertu će svirati repertoar koji je svojevrstan muzički vremeplov kroz trodecenijsko trajanje ovog kragujevačkog benda, kaže u razgovoru za Kikindski portal, klavijaturista Nebojša Jakovljević Šone.

-Možete očekivati celovečernji i dobar rok koncert. Sviraćemo stare i nove hitove. Tri decenije postojanja nije malo. Nedavno smo imali koncert u MTS dvorani, i publika i mi bili smo prezadovoljni- jasan je Šone iz „Osvajača“.

Upravo su velikim koncertom u MTS dvorani u Beogradu u oktobru prošle godine, proslavili jubilej,  30 godina rada. Grupa je osnovana 1990. godine. Na svoja prva dva albuma, „Krv i led” i „Sam” predstavili su se glam metal zvukom, a najveći uspeh doživele su njihove balade „Možda nebo zna” i „S kim čekaš dan”. Nastupali su i na brojnim festivalima. U radu grupe, kao producent i muzičar, učestvovao je i legendarni klavijaturista Laza Ristovski. „Osvajači“ su imali nekoliko prekida u radu, ali je bend, u nešto izmenjenom sastavu, uspešno nastavljao tamo gde su stali- sa novim pesmama i albumima, kao i vatrenim nastupima.

– U Kikindi stvarno dugo nismo svirali. Uzbuđeni smo što ćemo uskoro biti pred publikom u vašem gradu. Drago nam je što će to biti baš za 8. mart, i što ćemo tog dana podeliti bogato muzičko iskustvo i naša srca sa kikindskom publikom- poručuje Šone koji ne krije da je u svetu muzike podjednako teško uspeti i trajati.

Koncert u kikindskoj hali Sportskog centra „Jezero” organizuju Grad i Turistička organizacija povodom Dana žena. Pored besplatnog ulaza na koncert, obezbeđen je i besplatan prevoz iz sela. U nastavku teksta pogledajte satnicu prevoza. I naravno, ne propustite „Osvajače”!

Polazak 8.marta sa registrovanih stajališta za autobuse ,,Autoprevoza“.
1. Nakovo –Banatsko Veliko Selo – Kikinda
Nakovo 17,45 sati
Banatsko Veliko Selo 18 sati
2. Novi Kozarci- Rusko Selo – Kikinda
Novi Kozarci 17,45 sati
Rusko Selo 18 sati
3. Bašaid – Banatska Topola- Kikinda
Bašaid 17,30 sati
Banatska Topola 17,45 sati
4. Sajan- Iđoš- Mokrin- Kikinda
Sajan 17.30 sati
Iđoš 17,40 sati
Mokrin 18 sati

Posle koncerta autobusi će za povratak čekati na parkingu SC ,, Jezero“.

Nikić

Na šampionskom postolju 37. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova u Mokrinu je osmogodišnji gusan Batak vlasnika Nikole Nikića Minje. On je u finalu pobedio Fedora vlasnika Miroslava Čeleketića.

-Imao je teške borbe, pobedio dva šampiona. Pre dve godine pobedio je Arpada koji je zaredom dve godine bio prvi. Ima kolekciju pobeda. Pre dve godine je bio drugi, kao mlad prvi. Može on još da se bori, ali neće, ide u zasluženu penziju, da uživa. Ima da živi kao Sulejman, da menja žene i da deci poklanjamo mlade guskove da se takmiče- kaže Nikić čiji je gusan imao i pobednički tretman- počev od ishrane, nege, šetnje.

-Mora da bude kvalitetna ptica, treba nege, šetnje, posebna ishrana od septembra. Nas dvojica imamo pešaka kilometražu do Beograda. Sad oboje idemo u penziju-zadovoljno zaključuje Nikić (50).

Pehar mu je uručio gradonačelnik Nikola Lukač.

-Čestitam pre svega Nikoli Nikiću Minji čiji je gusan pobedio. Uz podršku Mesne zajednice, Grada i organizaciju Udruženja „Belo pere” ovo je već 37. Svetsko prvenstvo u nadmetanju gusana. Izuzetno je značajno za Mokrin, o njemu se nadaleko čulo. Ovde je važno i pobediti, biti najbolji i to je prestiž koji će Minja i gusak imati u narednih godinu dana. Ovde se čuva tradicija i običaji, a kao što vidite uprkos veoma hladnom vremenu okupio se i veliki broj ljudi. Sigurno je da ovo treba čuvati i podići na viši nivo, a za to uzgajivači i „Belo pere” mogu očekivati podršku Grada –  rekao je Lukač.

U kategoriji mladih, šampionsko mesto izborio je gusan Spasoje Milana Dražića.

-Finalna borba je bila brza i laka. Nega gusana je jako dobra, kao i ishrana zato je tako lako i pobedio. Od malih nogu se bavim guščarstvom, to je tradicija, ali je doći do prvog mesta teško. Jednom sam bio prvi, isto u ovoj kategoriji pre 10,11 godina, jednom drugi- navodi Dražić.

Gusak Žućko četrnaestogodišnjeg Lazara Adamova najuspešniji je bio među dvogodišnjim gusanima.
–Šetao sam ga, kupao. Od malena se bavim guščarstvom. Moj gusak je potomak čuvenog Acike, najstarijeg gusana u Mokrinu-srećan je mladi Mokrinčanin.

Nadmetanja gusana počela su sredinom decembra, a učestvovalo ih je 116 u sve tri kategorije.

sajma turzima bg4

Da od 14. do 17. septembra budu gosti Kikinde i najveće i najdugovečnije ovdašnje turističke manifestacije „Dani ludaje”, Turistička organizacija Grada Kikinde poziva i brojne posetioce 44. Međunarodnog sajma turizma u Beogradu. Kikinda se, u okviru turističke ponude Vojvodine, danas predstavlja u paviljonu Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam.

-Kao dobitnici sertifikata „Najbolje iz Vojvodine”, dobili smo sjajnu priliku da promovišemo „Dane ludaje” na Sajmu turizma u Beogradu- kaže za Kikindski portal Tatjana Vuković iz Turističke organizacije Grada Kikinde.  -Veoma je posećen sajam, mnoštvo je gostiju, kako stranih, tako i domaćih, i posebno je zadovoljstvo što možemo da predstavimo našu manifestaciju u pravom svetlu. Poneli smo i razne autentične proizvode od ludaje iz Kikinde, od naših lokalnih proizvođača. Iz Udruženja žena iz Iđoša doneli smo liker i pekmez od ludaje, tu je i pivo od ludaje Bir kingsa, kao i proizvodi PG Krstonošić, Nuto Nakovo i drugi. Drago mi je da na ovaj način skrećemo pažnju i odavde iz Hale 1 beogradskog Sajma pozivamo goste da nam dođu u Kikindu.

Sajam turizma u Beogradu traje od 23. do 26. februara, pod sloganom „Kad je odmor, nije teško”. Vojvodina se u okviru paviljona od preko 200 kvadratnih metara i „Vinske ulice“ predstavlja raznovrsnim tematskim sadržajima u okviru kampanje pod sloganom „Od klasike do magije“, koja odslikava njene turističke, vinske i gastronomske osobenosti, kao i multukulturalnost i multietničnost.

 

1677326027116_ok

Kako bi učenicima približili realni svet poslovanja, ukazali na to da su formalna znanja koja stiču u školi primenljiva u praksi i motivisali ih da se, možda, i sami otisnu u preduzetničke vode, Ekonomsko-trgovinska škola organizuje posetu uspešnih preduzetnika iz naše sredine.

Ovoga puta, gost je bio Aleksa Raca, vlasnik preduzetničke radnje Nuto iz Nakova. Aleksa je pohađao Ekonomsko-trgovinsku školu i sa istom ozbiljnošću i odgovornošću je nastavio školovanje na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, na smeru agroekonomija.

Preduzetnička radnja Nuto, od 2020. godine bavi se proizvodnjom prirodnih proizvoda od lešnika i kikirikija koji su na tržištu prepoznati kao izuzetno kvalitetni.

– Predavanje je održano u petak u prepunoj medijateci Ekonomsko-trgovinske škole. Gost je pričao svom životnom putu, interesovanjima, motivima koji su ga naveli da se bavi ovom delatnošću, kako se posao razvijao, da li je imao pomoć i od koga, o izazovima posla, o preduzeću, proizvodima, problemima koji se javljaju u poslovanju, proboju na tržište, konkurenciji i borbi sa njom. Govorio je o lepim stranama, kao i problemima koji se javljaju u preduzetničkom poslu, marketinškim aktivnostima, planovima za budućnost. Učenici su pratili izlaganje sa velikim interesovanjem, a  postavljajući brojna pitanja, saznali su više o vođenju samostalnog posla- kaže Jasna Grbić, profesorica u Ekonomsko-trgovinskoj školi.

Ovakva zanimljiva i interaktivna predavanja sa gostima- uspešnim preduzetnicima, ova srednja škola organizuje već petnaestak godina, u okviru predmeta Preduzetništvo.

prezentacija 2

Prekogranični projekat „Banat 112”, Grad Kikinda kao vodeći partner realizuje sa Opštinom Žombolj i Crvenim krstom Kikinde. Osnovni ciljevi projekta su unapređenje tehničkih kapaciteta službi za hitnu medicinsku pomoć u Kikindi i Žombolju i širenje osnovnih znanja i veština iz ove oblasti među mladima iz partnerskih gradova. Projekat je  počeo 17. januara i trebalo bi da bude završen do 31. decembra ove godine.

Vodeće aktivnosti podrazumevaju nabavku vozila i medicinske opreme, informativno-obrazovnu kampanju kojom će mladi steći znanja i veštine iz prve pomoći, kao i razmenu znanja i iskustava među medicinskim osobljem iz Kikinde i Žombolja.

-Želimo da nastavimo dosadašnju uspešnu saradnju sa opštinom Žombolj koja je  utemeljena sporazumom o bratimljenju još 1982. godine. Sredstva iz ovog projekta biće usmerena na zdravstvo i zdravstvenu zaštitu, pre svega na oblast urgentne medicine. Kao što smo i do sada, očekujemo da ćemo i ovaj projekat uspešno realizovati na zadovoljstvo građana u cilju podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite. Nabavićemo vozila za službu hitne pomoći i neophodnu medicinsku opremu, a sredstva namenjena Crvenom krstu koristiće se za realizaciju raznih edukativnih i promotivnih aktivnosti u vezi sa sticanjem znanja i veština iz domena prve pomoći- navela je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

Dr Miloš Bajić, načelnik Službe hitne pomoći Doma zdravlja istakao je da projekat obuhvata nabavku tri nova sanitetetska vozila i opreme za ambulantu što će značajno unaprediti rad ove službe.

-Dva vozila biće kompletno opremljena svim sredstvima koja služe za zbrinjavanje traume na terenu, a takođe će posedovati i aparate najnovije generacije, pre svega defibrilator koji služi za spasavanje života kod pacijenata sa srčanim zastojem, zatim respiratorima, EKG aparatima i drugom potrebnom opremom. Treće vozilo služiće za transport pacijenata u tercijarne zdravstvene ustanove u Novom Sadu i Beogradu. Pored svega navedenog, za ambulantu ćemo dobiti ultrazvučni aparat prilagođen za brzu dijagnostiku na terenu i u ambulanti. Planirana je i nabavka fantom-lutke za vežbanje zaposlenih i kompletno uniformi za rad na terenu-rekao je dr Bajić.

Da je ovaj projekat značajan i za bolnicu „Dr Karl Diel“ u Žombolju jer će im obezbediti novu opremu, istakla je Daniela Kirlig, direktorica te ustanove.

-Nabavićemo opremu za službu hitne pomoći koja radi pri našoj bolnici. Dobićemo i ambulantno vozilo. Drugi važan aspekt projekta je edukacija dece osnovnih škola. Pružanje prve pomoći treba da poznaju i deca. Saradnja sa kolegama iz Kikinde biće značajna i u smislu razmene iskustava- ukazala je direktorica bolnice u Žombolju.

Ukupna vrednost ovog projekta, odobrenog iz Intereg – IPA „Programa prekogranične saradnje Rumunija – Srbija” je 768.000 evra, od čega su 652.800 evra sredstva Evropske unije, a sufinasirajući deo srpskih i rumunskih partnera je 115.200 evra. Od toga Grad Kikinda i Crveni krst Kikinda ulažu 55.200 evra, a Opština Žombolj 60.000 evra.

Na prezentaciji novog prekograničnog projekta upriličenoj u Gradskoj kući, na značajne benefite njegove realizacije ukazali su i član Gradskog veća Saša Tanackov, Kaba Gabor, zamenik predsednika Opštine Žombolj i Danijela Bjeljac, sekretarka kikindskog Crvenog krsta.

Uspešna i dugovečna saradnja

Projekat “Banat 112” je peti koji zajednički realizuju Grad Kikinda i Opština Žombolj, čija uspešna saradnja zvanično traje već 41 godinu. Do sada realizovani zajednički projekti su „Zeleni Banat”, „Povezanost Banata 1 i 2” i „Ekolejks”.

 

 

ALEKSANDAR MARTINOVIC

Načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić učestvovao je na sastanku koji je ministar državne uprave i lokalne samouprave Aleksandar Martinović organizovao sa načelnicima i predstavnicima upravnih okruga u Republici Srbiji, uključujući i načelnike upravnih okruga sa teritorije AP Kosovo i Metohija.

Na sastanku je vođena konstruktivna diskusija o izazovima sa kojima se načelnici upravnih okruga suočavaju u svom radu, predstavljeni su konkretni predlozi za njihovo prevazilaženje i razmotrene mogućnosti za jačanje uloge upravnih okruga u Srbiji.

Ministru Martinoviću predočena je potreba za ažurnijim dostavljanjem direktiva, instrukcija i izvoda iz planova rada od strane nadležnih organa državne uprave, u cilju efikasnijeg i ekonomičnijeg rada. Govorilo se i o materijalnim problemima na koje nailaze načelnici upravnih okruga, kao i o njihovoj ulozi u unapređenju koordinacije inspekcija.  U cilju povećanja delotvornosti inspekcijskog nadzora u lokalnim samoupravama, u narednom periodu biće organizovan i sastanak Koordinacione komisije za inspekcijski nadzor sa načelnicima upravnih okruga.

Martinović je naglasio da su načelnici upravnih okruga produžena ruka Vlade Srbije za određeni deo državne teritorije i spona između državne uprave i jedinica lokalne samouprave, zbog čega je njihova uloga u uspostavljanju moderne i transparentne javne uprave, kao servisa građana i privrede, izuzetno važna. Poručio je  da će na prvoj sledećoj sednici Vlade upoznati premijerku Anu Brnabić i ministre sa zaključcima sastanka.

Načelnici upravnih okruga izrazili su zadovoljstvo dogovorima, dok je ministar najavio da će u narednom periodu aktivno obilaziti gradove i opštine u Srbiji.

 

stanislava hrnjak (2)

Mladići i devojke koji za svoj poziv budu odabrali policijsku profesiju, već od predstojeće školske godine obrazovanje će sticati u četvorogodišnjoj srednjoj školi unutrašnjih poslova, kakva je postojala u Sremskoj Kamenici do 2009. godine. Odluka Vlade Srbije da se osnuje Srednja stručna škola unutrašnjih poslova „Jakov Nenadović“ u Sremskoj Kamenici potvrđena je na današnjoj, 21. sednici Skupštine Vojvodine.

Poslanici pokrajinske skupštine usvojili su izmene i dopune odluke o broju i prostornom rasporedu javnih srednjih škola na teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine kojima je u Mrežu javnih srednjih škola uvrštena Srednja stručna škola unutrašnjih poslova „Jakov Nenadović“ sa sedištem u Sremskoj Kamenici.  Jednoglasnu podršku ovom predlogu prethodno je dao Odbor za obrazovanje i nauku Pokrajinske skupštine na čijem čelu je poslanica iz Kikinde Stanislava Hrnjak.

-Odluku o osnivanju ove škole, kao škole od nacionalnog interesa za Republiku Srbiju, Vlada je donela na sednici održanoj 19. januara ove godine- kaže za Kikindski portal Stanislava Hrnjak koja je o Mreži srednjih škola govorila na današnjoj sednici Skupštine Vojvodine.

-Škola je kao deo obrazovnog sistema funkcionisala do 2009. godine. Od 2009. to je bio kurs za policijske službenike. Srednja stručna škola unutrašnjih poslova  „Jakov Nenadović” počeće sa radom 1. septembra ove godine, a u prvoj školskoj godini upisaće 210 đaka. Osnivanjem Srednje škole unutrašnjih poslova stvaraju se preduslovi za školovanje budućih profesionalnih pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, u skladu sa zahtevima zanimanja, potrebama tržišta rada i razvoja savremene tehnike i tehnologije- ukazuje Hrnjak.

Odbor za obrazovanje i nauku

Učenicima upisanim u školu obezbediće se smeštaj i ishrana u internatu Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i udžbenici, školski pribor, odeća, obuća i druga oprema neophodna za pohađanje nastave i boravak u školi, u skladu sa ugovorom koji škola zaključuje sa tim ministarstvom.  U okviru školskog kompleksa planirana je i izgradnja Doma učenika, rečeno je na sednici.

Poslednja 38. klasa učenika školovanje u Srednjoj školi unutrašnjih poslova u Sremskoj Kamenici završila je 2009. godine. Od 2007. tamo je Centar za osnovnu policijsku obuku, kao jedina takva ustanova u Srbiji.

Srednja škola „Jakov Nenadović“ nastaviće tradiciju srednje škole „Pane Đukić“, koja je od 1967. do 2009. godine odškolovala 14.416 policijskih službenika.

Mreža srednjih škola u Vojvodini

U Vojvodini postoji 119 redovnih srednjih škola i 10 škola za srednje obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Redovnim srednjim obrazovanjem obuhvaćeno je 57.583 učenika u 2.547 odeljenja u okviru gimnazija, stručnih, mešovitih i umetničkih škola. Nastava na srpskom jeziku organizovana je za 52.558 učenika. Nastavu na jezicima nacionalnih manjina- mađarskom, rumunskom, slovačkom, rusinkom i hrvatskom jeziku pohađa 5.025 đaka.

-Prema vrsti srednjih škola, na srpskom nastavnom jeziku, najveći je procenat gimnazijalaca 24,82 odsto. Kada je reč o stručnom obrazovanju, najveći broj đaka obučava se na području rada elektrotehnike i ekonomije, prava i administracije. Na mađarskom nastavnom jeziku, najviše đaka stiče gimnazijsko obrazovanje, a zatim stručno znanje u oblasti elektrotehnike, zdravstva i mašinstva. Dualno obrazovanje u Vojvodini je organizovano na teritoriji 17 lokalnih samouprava, dve više nego prošle godine, odnosno u 23 srednje škole za 31 obrazovni profil i pohađa ga 2016 đaka- predstavila je podatke o srednjoškolskom obrazovanju u Vojvodini pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak.

Konkursom za upis učenika u srednje škole u ovoj školskoj godini, od 16.364 osmaka, upisano je njih 15.538 odnosno 94,95 odsto. U Vojvodini postoji 27 privatnih srednjih škola koje pohađa 1.925 redovnih učenika, a najveći broj njih stiče znanja u području zdravstva i socijalne zaštite.

Generalni sekretar Sandra Stojković

Funkciju generalnog sekretara Skupštine Vojvodine, umesto Nikole Banjca, koji odlazi na mesto savetnika ministra odbrane, obavljaće njegova dosadašnja pomoćnica Sandra Stojković. Diplomirana pravnica iz Novog Sada imenovana je na današnjoj sednici, na predlog predsednika Skupštine Vojvodine Ištvana Pastora.

 

dušan dejanac

Hroničar i publicista Dušan Dejanac svoju najnoviju knjigu „Kikindski pravoslavni hramovi“ predstavio je u Kulturnom centru. Pored autora, na promociji su govorili Marija Tanackov, Tanja Nožica i Vladimir Sretenović.

-Kada su doseljenici 1751. prešli dolinom Galadske i sa Hristiforom Kenđelcem došli u Kikindu, stigli su bez učitelja i sveštenika. Kenđelac je na mestu današnje Pravoslavne crkve okupljao Kikinđane i održavao liturgije. Naseljenici su pravili kuće gde su stigli, bilo je dosta bara i močvara. Posle desetak godina, kada su videli da će ostati u Kikindi, počeli su da prave kuće. Prva zgrada je Crkva Svetog Nikole, izgrađena u periodu od 1769. do 1774. godine.  Zahvaljujući statusu dištrikta, Kikinda se kasnije brzo razvijala, a centar je bila crkva koja je čuvala nacionalni i verski identitet Srba. Borila se protiv unijaćenja, mađarizacije, otuđenja. Kasnije je podignuta crkva na Vodicama 1865. godine, pa Melina crkva 1887. godine, narod se i tamo okupljao. Kikinda je, početkom 20. veka bila deo Temišvarske eparhije, koja je bila jedna od najvećih, imala je preko 100 parohija. Kada je 1919. godine, deo teritorije pripao Rumuniji, do 1931. Kikinda je bila deo Velikokikindske eparhije, a onda je ušla u sastav Vršačke. Nekoliko vladika se borilo protiv toga- kaže Dejanac.

Promociji je prisustvovao i predsednik gradske skupštine Mladen Bogdan.

-Ovo je važna tema za sve nas Kikinđane, jer praktično od osnivanja grada, tu je i istorija Srpske pravoslavne crkve na ovim prostorima. SPC je temelj našeg društva i institucija koja je držala srpski narod zajedno na okupu svih ovih godina na ovim prostorima, u Habsburškoj monarhiji i Austrougarskoj, kasnije u Kraljevini Srbiji i Kraljevini SHS. Važno je poznavati našu bogatu istoriju na ovim prostorima-istakao je Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

error: Content is protected !!