Град

Igralište 8

Na zahtev građana, Gradska uprava postavila je dečije igralište na uglu ulica Partizanske i Stevana Sinđelića. Otvaranju je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač, kao i žitelji i deca ovog dela grada.

 

Peticiju je pokrenuo i potpise prikupio Dušan Santrač iz Radničke ulice, otac troje dece.

– Ovaj deo grada ima najviše dece i došli smo na ideju da napišemo peticiju kako bismo dobili igralište u blizini. Ceo kraj je potpisao peticiju. Veoma smo zahvalni lokalnoj samoupravi što nam je izašla u susret. Deca iz ovog dela grada sada imaju svoje igralište – kaže Santrač.

Gradonačelnik Lukač kaže da je zadovoljan i ponosan što može da izađe u susret potrebama građanima.

– U Kikindi ima sve više dece i roditelji žele bolje uslove za njih. Mi odgovaramo na njihove zahteve i želje i uspevamo da obradujemo mališane. Planiramo da dodamo još sprava i uredimo zemljanu površinu. Trudimo se da, i na ovaj način, motivišemo mlade da ostanu u svom mestu i da se vraćaju u njega, da se rađa što više dece – rekao je Lukač.

On je dodao da su za ovu godinu planirani izgradnja još nekoliko igrališta,  rekonstrukcija dvorišta Ekonomsko-trgovinske škole i Gimnazije, kao i terena u Mikronaselju. Cilj je da se u svakom selu obezbede sadržaje za najmlađe, istakao je Lukač.

Dečije igralište ima nove sprave, meku podlogu i klupe za roditelje i bake i deke koji će dolaziti sa mališanima.

Pace Berar ima tri unuke. U Kikindi živi više od 30 godina.

– Sigurna sam da se ovde nikada nije ovoliko gradilo. Igralište je rađeno po evropskim standardima. Veoma smo zahvalni.

U izgradnju igrališta i nabavku i postavljanje opreme Grad Kikinda je uložio  tri miliona dinara.

Gradonačelnika dočekao mali Vuk Zarić

Dolazak Nikole Lukača nije mogao da dočeka mali Vuk Zarić. Njemu i njegovoj porodici su, krajem prošle godine, Grad i Fondacija “Humana srca” rekonstruisali i kompletno opremili kuću u Partizanskoj ulici. Vuk je danas sa roditeljima došao na novo igralište u komšiluku i da pozdravi gradonačelnika.

Sadnja MN 1

Treća akcija pod nazivom „Zasadi drvo“, koju organizuju Gradska uprava i „DM“ drogerija uz podršku rasadnika „Dorijat“, održana je danas kod škole i vrtića u Mikronaselju.

– Ozbiljno radimo na pošumljavanju naše sredine i ponosan sam na ovu akciju – rekao je gradonačelnik Nikola Lukač. – Ove sezone Gradska uprava zasadiće oko 18 hiljada stabala. Trudimo se da i decu motivišemo i uključimo u ove aktivnosti, da ih edukujemo da sadnjom oplemenjuju svoj životni prostor.

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada kontinuirano sprovodi pošumljavanje Kikinde i okolnih mesta, podsetila je sekretarka, Miroslava Narančić.

– Najveći broj sugrađana je tražio da se pošumi baš ovaj deo Kikinde. Prvi put ovde sadimo kuglasti bagrem, forzicije, smrču, bor, crvenolisnu šljivu, lipu i šarenolisni javor, ukupno 60 stabala.

U oplemenjivanju prostora kod škole i vrtića pomagali su i učenici Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“.

Učiteljica Mirjana Gurzulov dovela je svoje odeljenje, 3-2.

– Dali smo novi život prirodi. Na ovaj način učimo da je volimo i čuvamo, budimo ekološku svest kod dece – rekla je učiteljica Mirjana.

Mina Sablić kaže da je naučila da je priroda mnogo važna i da moramo da čuvamo drveće.

– Drveće ne sme da se kida i mora da se zaliva – rekla nam je Zoja Rodić.

Aleksej Lazić je objasnio zašto je drveće korisno.

– Zbog drveća imamo kiseonik i zato je ono veoma važno. Bez njega ne bismo mogli da dišemo – zaključio je Aleksej.

Deca su obećala da će svakog dana obilaziti svoje drveće i sigurna su, kažu, da će zapamtiti svako stablo koje su zasadili.

prijem pu

Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki” na Međunarodnom sajmu obrazovanja „Putokazi” u Novom Sadu osvojila je četiri vredna priznanja. Tri zlatne medalje dobili su za: rad u jaslicama, realizaciju programa „Godine uzleta” i izvođenje dramskih predstava, a nagrađeni su i velikom poveljom za celokupan rad.

Kristina Drljić, v.d. direktorica PU „Dragoljub Udicki“, istakla je, na prijemu upriličenom u kabinetu gradonačelnika Nikole Lukača, da su svi zaposleni zajednički zaslužni za ovaj veliki uspeh.

-To je velika čast za našu ustanovu, grad i sve zaposlene. Za priznanja su zaslužne i koleginice koje su u penziji. Prvi put u istoriji, predškolska ustanova je  dobila toliko prestižnih nagrada. Prošle i pretprošle godine smo dobili srebrne medalje. Jedna smo od retkih ustanova koja priprema dramske predstave, za to je potreban veliki rad i trud, vaspitači ih spremaju posle radnog vremena. Kao vaspitač sam bila deo tog divnog tima. Nakon što smo Ministarstvu prosvete predstavili šta je to što radimo, dobili smo od njih preporuku za izvođenje predstava, što je potvrda da su naš rad i zalaganje prepoznati- navodi v.d. direktorica PU „Dragoljub Udicki“.

 

Povodom zlatne medalje za predškolski program „Godine uzleta“, Robert Vunjak, pedagog, ukazao je da svi zaposleni od jeseni 2020. godine prolaze stručne obuke i da je vrtić „Miki“ bio jezgro i spiritus movens svih promena.

-Sve zadatke smo sa uspehom realizovali. Dobro osmišljenom akcijom i zajedničkom strategijom planiranja uvođenja novih osnova programa, program je proširen na svih 18 objekata i sve 74 vaspitno-obrazovne grupe. Rezultati koje smo postigli vrlo brzo su bili prepoznati od resornog ministarstva, kao i pokrajinskog sekretarijata i školske uprave, kao i od strane ljudi koji vode ovaj grad i žive u njemu. Na terenu smo postali i uzor drugim predškolskim ustanovama uče od nas –ukazao je Vunjak.

Srdačne čestitke na uspehu predškolskoj ustanovi uputili su gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski.

-Priznanja pokazuju kvalitetan rad, marljivost i upornost zaposlenih, da vredno rade i dostojno reprezentuju grad i uz podršku grada imaju kompletne rezultate kao i svakodnevno unapređenje kvaliteta rada. Uspeh nije slučajan,  to je tradicija predškolskog obrazovanja u Kikindi koja je prepoznata u regionu- istakao je Lukač.

Kikindska predškolska ustanova ima oko 300 zaposlenih, a pohađa je više od 1.500 mališana.

Za podršku prvih koraka u jaslicama

– Prva vrata koja se otvaraju za mališane su vrata predškolske ustanove. U jaslicama je izuzetno lepo, ali trenutak kada roditelji 1. septembra ostavljaju svoje najmlađe i najmilije, taj trenutak razdvajanja nije uopšte lak. Tu su suze radosnice, ali i suze straha i tuge. Naš važan zadatak je da brinemo o mališanima jer smo ih potrebni. Vaspitači tu igraju ključnu ulogu i najvažnija su podrška- rekla je Kristina Drljić.

dragana malešević 3

Prva promocija interaktivnih knjiga za decu edicije „Knjige sa kojima se raste“ autorke dr Dragane Malešević, profesorke Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, predstavljene su u sredu uveče u ovoj obrazovnoj ustanovi. Knjige donose izdavačku novinu jer nisu samo tekst i ilustracije, već medij koji ima zvučne i video zapise QR kodova. Naslovi ovih knjiga su „Biljke”, „Životinje naših krajeva”, „Oblici i brojevi”, „Otkrivamo čudesni svet”, „Šta sve može moje telo” i „Životinje dalekih krajeva“.

– QR kodovi omogućuju deci stvaranje jasnih predstava i sagledavanje pojava koje nisu u njihovom neposrednom okruženju. Neki QR kodovi imaju samo zvuk, neki samo video, a neki i zvuk i video zapis. Knjige se mogu koristiti uz pomoć odraslih dok deca ne znaju da čitaju, a i deca ih mogu koristiti individualno, kao slikovnicu. Knjiga može služiti i za učenje čitanja jer je tekst s tom namerom i štampan većim slovima i fontom za početno čitanje. Edicija vraća decu knjizi u novoj formi objedinjujući njihova interesovanja i digitalne medije- kaže dr Dragana Malešević.

Interesovanje dece za upotrebu mobilnih telefona autorka stavlja u funkciju učenja i razvoja deteta. Značajno je i to što se kod dece razvija sposobnost za učenje otkrivanjem i, naročito, divergentno mišljenje kao osnova kreativnosti i razmatranja različitih mogućnosti.

Knjige su nagrađene značajnim priznanjem. Na Međunarodnom sajmu knjiga u Novom Sadu, izdavač Udruženje za razvoj profesionalnih veština „Provens” dobio je specijalnu nagradu za doprinos dečijem izdavaštvu.

– Sadržaji svih šest knjiga edicije su povezani što omogućuje celovitost detetove spoznaje. Uvažavaju se detetova predznanja i dete je aktivni učesnik u sopstvenom učenju i razvoju. Tekst komunicira sa detetom i podstiče ga da je aktivno istražuje i otkriva, kao i da govori o svojim opažajima i izražava mišljenje. Uticaj na detetov razvoj je u svim aspektima njegove ličnosti. Video i zvučni zapisi QR kodova omogućuju razvoj digitalne kompetencije dece i u skladu su sa novim osnovama rada predškolskih ustanova- navodi autorka.

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača je, zahvaljujući podršci Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, odštampala ove knjige i besplatno ih podelila studentima da ih koriste kao udžbenike.

Koze 1

Mladi ljudi iz Kikinde, David Hanđa i nekoliko njegovih prijatelja, odvažili su se, pre nepunih godinu dana, da počnu da se bave kozarstvom. Iako bez prethodnog iskustva, bili su sigurni da će njihov biznis plan doneti rezultate, i upravo to se i dogodilo.

– Sa osam grla, za nepunih godinu dana, sopstvenim radom i ulaganjima stigli smo do stada od 40 koza, novog objekta i nastavljamo da rastemo – kaže David Hanđa, koji je osnovao gazdinstvo.

David kaže da je uvek rado imao životinje u dvorištu. Zasnivanjem stada ljubav je postala ozbiljan posao koji zahteva puno radno vreme.

– Svi smo angažovani koliko god je to potrebno, a posla ima uvek – potvrđuje Davidov drug iz detinjstva, Darko Sivčev. – Radimo mnogo i mnogo se trudimo. Na početku baš ništa nisam znao o kozama, učio sam usput i sada već možemo da budemo zadovoljni.

Ovi vredni momci uspeli su zimus da ulože u proširenje kapaciteta i sada imaju objekat od 240 kvadrata u koje će moći da stane stotinu grla. Sve koze su muzne i daju od dva i po do tri litra mleka na dan – već su se stekli uslovi za novo unapređenje proizvodnje, kaže David.

– Za nekoliko dana započećemo izgradnju mlekare jer planiramo i proizvodnju sira, surutke, kiselog mleka. Takođe, imamo zemlju na kojoj ćemo, ovog proleća, zasejati detelinu. Kozije đubrivo bacaćemo na njivu i, na taj način, zaokružićemo proizvodnju, što nam je od početka bio cilj.

U planu je, razume se, i novo proširenje stada. Momci u ovom ozbiljnom poljoprivrednom gazdinstvu kažu da vole svoj posao i da im ništa nije teško. Posebno jer su se uverili da se trud i vredan rad isplate.

Turistička Sekretarka3

U radnoj poseti Kikindi danas je bila državna sekretarka Ministarstva turizma i omladine, Milena Popović. Turistička ponuda, potencijali i planovi predstavljeni su joj u Turističkoj organizaciji Grada.

– Dugo nam nije bio niko iz resornog ministarstva. Sa aspekta grada sa turističkim potencijalima koji nisu, nažalost, dovoljno vidljivi, ovo je bila prilika da se državna sekretarka upozna sa onim što mi možemo da ponudimo.  Veoma nam je važna podrška Ministarstva i nadam se da ćemo nastaviti saradnju na mnogo višem nivou i da ćemo osmisliti i nove turističke proizvode – rekla je v. d. direktorica Turističke organizacije Grada, Jasmina Milankov.

V. d. direktorica i član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije, Saša Tanackov obišli su sa državnom sekretarkom Muzej, Staro jezero, zimovalište sova i muzej i atelje „Tere“.

Državna sekretarka istakla je da je sebi odredila misiju da obiđe sve turističke organizacije u Srbiji, kako bi Ministarstvo pomoglo manjim sredinama u ovoj oblasti.

– Prvi put sam u Kikindi i fascinirana sam idejama koje sam ovde danas čula i onim što se radi na terenu. Svakako ću Kikindu izdvojiti kao jedan od gradova koji ima poseban potencijal i založiću se da zauzme mesto koje mu pripada na turističkoj mapi Srbije. Nadam se da je ovo početak lepe saradnje – rekla je sekretarka Popović.

Predstavljeni projekti za uređenje Starog jezera, Blandaša i Muzeja „Tera“

Planom razvoja grada određeno je i poboljšanje turističke infrastrukture, rekao je Saša Tanackov, član Gradskog veća za privredu i investicije.

– Podneli smo tri projekta za program prekogranične saradnje Srbija-Rumunija. Ukoliko nam budu odobreni, ozbiljno će uticati na naš turistički potencijal. U pitanju su rekonstrukcija parka Blandaš, dovođenje tekuće vode iz sistema DTD do Starog jezera i park skulptura u kasarni, u okviru Muzeja „Tera“. Već imamo značajne domaće i partnere sa univerziteta u Rumuniji. I dalje imamo potrebu za investitorima iz komercijalnog sektora – za izgradnju hotela, spa i velnes sadržaja u okviru postojećeg kompleksa bazena.

Horgos+migranti

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, policijskih uprava u Beogradu, Subotici, Somboru, Kikindi i Šapcu, u saradnji sa graničnom policijom i Žandarmerijom, u akciji usmerenoj na suzbijanje ilegalnih migracija, pronašli su ukupno 668 iregularnih migranata.

Policijski službenici Policijske uprave za grad Beograd, na više lokacija u gradu pronašli su ukupno 163 iregularna migranta.

foto: MUP

Na teritoriji Subotice u improvizovanim objektima na području šumskog pojasa, uz granicu sa Mađarskom, kao i na području grada, policijski službenici pronašli su 180, dok je na više lokacija u Somboru pronađeno 129 iregularnih migranata.

Na više lokacija u opštini Kanjiža policija je zatekla ukupno 60 iregularnih migranata, dok je na području Loznice, Malog Zvornika i Ljubovije pronađeno 136 iregularnih migranata.

foto: MUP

Svi pronađeni migranti su, u saradnji sa Komesarijatom za izbeglice, prevezeni u prihvatne centre gde im je obezbeđen adekvatan smeštaj.

Policija će, i u narednom periodu, sprovoditi redovne kontrole kretanja i boravka migranata kako bi se očuvala bezbednost i sigurnost svih građana, kao i samih migranata, saopštio je MUP.

igralište

Novo mesto za igru, zabavu i druženje mališana „niklo” je u trećem rejonu- na uglu ilica Partizanske i Sinđelićeve. Novo igralište je lepo uređeno, sa zanimljivim multifunkcionalnim spravama, ima dve klupe za sedenje, kantu za otpatke i ograđeno je.

Kada smo saznali od sugrađana koji žive u ovom delu Kikinde, izgradnju igrališta zatražili su od Grada, a zahtev ozvaničili i peticijom, smatrajući da je ovakav sadržaj nedostajao mališanima u trećem rejonu.

Razloga za zadovoljstvo sada svakako imaju, jer su gradski čelnici uvažili njihov zahtev. Preostaje apel da se igralište sačuva, kako bi brojne generacije dece mogle da uživaju na omiljenom mestu za druženje u kraju.

Naš fotoreporter zabeležio je novine i u Mikronaselju gde je postojeće igralište kod vrtića „Miki” obogaćeno novim spravama. Omiljena je i hit među decom, saznajemo od njih, trambolina.

 

Muzička 1

U Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“ danas je održan prvi promotivni koncert za osnovce. Ovo je redovna godišnja aktivnost Škole kako bi se najmlađi đaci upoznali sa instrumentima i nastavom u muzičkom obrazovanju.

– Da bismo deci olakšali izbor instrumenta, u saradnji sa osnovnim školama, od sredine marta održavamo promotivne koncerte. Koncertima prisustvuju đaci prvog i drugog razreda jer se Muzička najčešće upisuje u trećem razredu osnovne škole – kaže direktorica, Margita Detari.

Danas su koncertu prisustvovali učenici Škole „Đura Jakšić“. Kroz priču i muziku upoznali su se sa instrumentima i nastavnicima i stekli sliku o tome kako izgleda muzičko obrazovanje.

U ime lokalne samouprave, koncertu je prisustvovao predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.

– Muzika pomaže rastu i razvoju mladih. Lokalna samouprava podržava rad Muzičke škole, smatramo je veoma važnom ustanovom za naš grad. Prošle godine obezbedili smo instrumente, nameštaj i pultove za note, u vrednosti od oko 600 hiljada dinara. Za sledeću godinu planirana su ulaganja u gromobrane i ogradu oko Škole. Na njihov predlog, podržali smo otvaranje odseka za saksofon od naredne školske godine i drago nam je da će jedan od predavača biti upravo bivša učenica ove škole – rekao je Bogdan.

Osnovnu Muzičku školu trenutno pohađa 310 učenika na osam odseka: klavir, harmonika, flauta, klarinet, violina, tambura, gitara i solo pevanje. Prijavljivanje đaka je u aprilu, a prijemni ispiti održavaju se u maju i junu. Školovanje je besplatno.

stanislava hrnjak

Novoizabrana predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi Stanislava Hrnjak, u izjavi medijima nakon završetka izborne skupštine, istakla je da je počastvovana i zahvalna na ukazanom poverenju, ali i svesna da se od Srpske napredne stranke očekuje dodatna ozbiljnost, odgovornost i novi rezultati.

-Član sam od osnivanja, od inicijativnog odbora. Prošli smo puno borbe da bismo zadobili poverenje građana, bili u opoziciji i 2013. godine preuzeli odgovornost za vlast u Kikindi. Politika Srpske napredne stranke čini veliki deo našeg života, mi smo velika politička porodica. U politiku koju vodi Aleksandar Vučić istinski verujemo, srcem i punom energijom. Videli ste i večeras kakva je bila energija. Vremena jesu izazovna, ali ovo je i period gde smo videli da Srbija odlučno ide napred, da ima odlične rezultate, izvanredan  ekonomski rast. Vidite razliku da Kikinda nije isti grad kao što je bila 2013. godine.

-Naravno, od nas se očekuje dodatna ozbiljnost i odgovornost, kao i novi rezultati. I to u vreme kada nam geopolitička situacija ne ide na ruku, kada u žižu javnosti dolazi pitanje Kosova i Metohije, a predsednik Aleksandar Vučić trpi velike pritiske. U vreme kada imamo opoziciju koju dobro opisuje izraz tastatura ratnici, jer imate ljude koji veoma lako izlaze u javnost sa političkim parolama- kao što su Boško Obradović. Milica Zavetnica, Jovanović Francuz. Ali vidite da to nije državotvorno i da vapi za ozbiljnim pristupom rešanju problema u svim oblastima. Mi u Srpskoj naprednoj stranci smo to i pokazali- istakla je Hrnjakova.

Široki front za interes Srbije

-Gradski odbor u Kikindi ima jako dobru energiju i organizaciju, mi na dnevnom nivou pričamo sa građanima. Ne tučemo se verbalno po društvenim mrežama, već razgovaramo, pravimo planove, iskreno govorimo o svemu što jeste i što je u perspektivi. Nećemo odstupiti od politike da je najvažniji cilj interes Srbije. Videli ste, predsednik Vučić je najavio širi pokret koji će okupiti umne ljude i one koji imaju kvalitetne predloge, da pojačamo tu energiju i da napravimo jedan široki front, da sačuvamo zemlju jer mnogi su je i u istoriji čuvali i za nju se borili. Isto ćemo uraditi i mi- istakla je Hrnjak.

Žene i mladi u SNS

Iako žene na čelu opštinskih i gradskih odbora nisu retkost, ipak su i dalje u manjini. Upitana da prokomentariše taj podatak, odgovara:

-Nemam jasne pokazatelje o tome, ali mislim da su žene energičnije, preduzimljive i u tom smislu, ja se prihvatam odgovornosti koja bi mogla da bude i model za mlađe generacije koje žele da učestvuju u društvenom životu i da sutra budu donosioci odluka. To je i misija, jer ako niste neke mlade ljude uverili da se borite i razmišljate ispravno, onda niste puno toga uradili. Videli ste koliko je mladih bilo u sali i ispred. Mi imamo čak 1500 članova mlađih od 40 godina, što je fantastičan podatak. Ne želim da pravim bilo kakvu razliku u strukturi članstva, već smatram da mlade generacije treba da stiču nova politička znanja i praktično dolaze u odgovornije pozicije.

Na pitanje o planovima pred naredne lokalne izbore, predsednica kikindskih naprednjaka najavila je da će gradski odbor građanima predstaviti desetogodišnje rezultate i strategiju daljeg razvoja Kikinde.

error: Content is protected !!