Град

stipendije 3

Rezultati konkursa za dodelu studentskih stipendija objavljeni su danas, a razloga za radovanje itekako ima. Ove godine, Grad Kikinda u želji da motiviše mlade i podrži ih u nastavku školovanja, stipendiraće čak 367 studenata.

U zavisnosti od broja bodova, a prema utvrđenoj listi shodno Pravilniku o studentskim stipendijama grada Kikinde, mesečni iznos stipendija je 9.000 dinara, 5.000 dinara i 3.000 dinara.

Grad već tradicionalno pruža podršku obrazovanju mladih, a da je ona iz godine u godinu sve značajnija, svedoči činjenica da se u gradskoj kasi izdvajaju još veća sredstva i stipendira veći broj studenata. Prošle godine, ugovore o stipendiranju potpisalo je 258 studenata, koliko ih je i konkurisalo. U 2021. pravo na dobijanje stipendije ostvarilo je 158 akademaca.

Prošlogodišnja svečanost potpisivanja ugovora o stipendiranju

Svečano potpisivanje ugovora biće upriličeno u narednom periodu u Gradskoj kući, kada će dobitnike stipendija pozdraviti i uspešan nastavak školovanja im poželeti prvi čovek grada Nikola Lukač.

 

Dan voda 4

Povodom Svetskog dana zaštite voda, danas je, u Osnovnoj školi „Jovan Popović“, za učenike četvrtog razreda održano predavanje o značaju i očuvanju vode kao prirodnog resursa.

Ovo je redovna aktivnosti koju svake godine preduzimaju Zavod za javno zdravlje (ZZJZ) i Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada.

– Voda je, pored vazduha, osnovni resurs za sva živa bića. U poslednjih 70 godina vode se intenzivno zagađuju, a znamo da  na planeti, od ukupne količine, imamo samo tri odsto slatke vode, one koja je pogodna za piće – kaže dr Sanja Brusin-Beloš, načelnica Centra higijene i humane ekologije u ZZJZ.

Buđenje ekološke svesti veoma je važno, naročito kod najmlađih, rekla je sekretarka Sekretarijata, Miroslava Narančić.

– Skrećemo pažnju na značaj vode kao resursa, na zagađenje i podzemnih i površinskih voda i na faktore koji utiču na to. Jedan od najvećih zagađivača je čovek koji, takođe i svojim nedelovanjem u zaštiti prirode, čini veliku štetu – rekla je Miroslava Narančić.

Dva odeljenja četvrtog razreda sa zanimanjem su pratila predavanje.

– Ne sme da se baca za smeće, moramo da imamo zdravu vodu za piće. Voda nam je neophodna za život – kaže Leonora Krnić.

Ana Pudar je imala i rešenje za bolje očuvanje prirode.

– Moramo da zaštitimo vodu jer je ona jedan od najvažnijih uslova za život, to smo učili i u školi. Trebalo bi stalno kažnjavati one koji bacaju smeće i tako je  zagađuju.

Svetski dan zaštite voda obeležava se od 1992. Ove godine naglasak je na zagađenju voda, otpadnih ali i svih drugih. O hitnom rešavanju krize u vezi sa vodom i njenom sanitarnom ispravnišću govoriće se i na prvoj konferenciji Ujedinjenih nacija o vodama u poslednjih 46 godina, koja počinje danas.

Po rezoluciji UN, šesti cilj održivog razvoja je sanitarna ispravnost vode, koja treba da se postigne do 2030. godine.

basket za osnovce

U Kikindi će, krajem maja, biti održano školsko prvenstvo u basketu tri puta tri u kojem će se takmičiti ekipe iz osnovnih škola sa teritorije grada. Tim povodom, danas su, u Gradskoj kući u Kikindi radni sastanak sa Branislavom Tešićem, predsednikom Saveza za školski sport Vojvodine, održali Dragan Pecarski, član GV za sport i omladinu, Jelena Krvopić, koordinator za školski sport i Jelena Čudanov, predsednica Sportskog saveza Grada.

– Projekat je deo posebnog programa Saveza za školski sport Vojvodine. Kolege iz Kikinde će preuzeti organizaciju i veoma mi je drago što smo ostvarili ovu saradnju – rekao je Tešić.

Dragan Pecarski istakao je značaj ovakvih sportskih događaja u gradu.

– Izuzetna je čast što smo dobili ovakav projekat od Pokrajine. Kikinda je grad sporta, školski sport je kod nas veoma dobro razvijen. Potrudićemo se da budemo dobri domaćini.

Jednodnevnim prvenstvom Kikinde biće obuhvaćeni svi učenici i učenice sa teritorije grada.

– Okupićemo sve osnovce, svaka osnovna škola trebalo bi da ima svoje ekipe. Ovo je velika manifestacije i dodatna sportska aktivnost za sve učenike. Nadam se da ćemo uživati u tom danu – rekla je Jelena Krvopić.

Takmičenja, koja su deo pokrajinskog prvenstva, najverovatnije će biti održana u dvorištu Osnovne škole „Vuk Karadžić“.

IMG_7672 (Large)

U požaru koji je sinoć oko 23 sata izbio u dvorišnom delu kuće u Sinđelićevoj ulici broj 138a  stradao je bračni par Ivica G. (47) i Ilonka N. (48). Požar je prijavio komšija, a kada su vatrogasne ekipe stigle na lice mesta u kući su pronašle dva tela.

– U kuću su se uselili pre nekoliko meseci, živeli su nevenčano. Brinuli su o čoveku koji im je, za doživotno izdržavanje, prepisao kuću. Ivica ima sina i tri ćerke, oni nisu živeli sa njima. Sin stanuje u blizini, ćerke su udate- priča rođaka Dragana Gan.

Ivica G. je bio radnik u službi na održavanju groblja.

-Veoma nam je žao zbog ove tragegije. Ivica je od pre nekoliko meseci radio na održavanju groblja, preko agencije. Bio je dobar radnik, vredan, trudio se. Njegov brat nas je jutros obavestio o nesreći- kaže Dragana Antal, šefica službe groblja u JP „Kikinda”.

U gašenju požara učestvovala su tri vatrogasna vozila. Uzrok požara utvrdiće istraga koju vodi Više javno tužilaštvo u Zrenjaninu.

 

 

mirović i lukač

Gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač potpisao je danas u Pokrajinskoj vladi dva ugovora za dodelu sredstava putem javnog konkursa Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine.

U skladu sa odlukom o dodeli sredstava, Gradu Kikindi je ovim ugovorima dodeljeno 277 miliona dinara za finansiranje projekata izvođenja sekundarne atmosferske kanalizacije u delovima ulica Dušana Vasiljeva, Jaše Tomića, Braće Laković i Semlačke, kao i za rekonstrukciju distributivne vodovodne mreže u Kikindi.

Gradonačelnik Lukač je izrazio zahvalnost Pokrajinskoj vladi i Upravi za kapitalna ulaganja što su prepoznali važnost ulaganja u Kikindu.

Za realizaciju 37 novih projekata u AP Vojvodini i nastavak finansiranja deset projekata koji su planirani kao višegodišnji Pokrajinska vlada je izdvojila gotovo šest milijardi dinara.

Reč je o projektima u oblastima saobraćajne infrastrukture, vodosnabdevanja, zaštite voda, lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja, zdravstvene zaštite i razvoja sporta.

 

– I ove godine smo, preko Uprave za kapitalna ulaganja, raspisali javni poziv na koji se odazvala većina lokalnih samouprava, sa kojima ćemo zajednički realizovati značajne investicije na teritoriji Vojvodine“, izjavio je predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović prilikom uručenja ugovora predstavnicima 36 lokalnih samouprava za finansiranje i sufinansiranje projekata.

Mirović je naglasio da je cilj da se pokrenu, kao i ranijih godina, značajne investicije koje će pre svega doprineti lokalnom ekonomskom razvoju, ali i boljem i kvalitetnijem životu svih stanovnika Vojvodine.

Dodeli ugovora prisustvovao je direktor Uprave za kapitalna ulaganja Vojvodine Miloš Maletić.

336520141_781343743323504_7062111861309002294_n

Danas se obeležava Svetski dan šuma. Ustanovljen je 1971. godine, na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije, kako bi se ukazalo na značaj drveća i istakle brojne koristi šumske vegetacije.

Da bi se procenat pošumljenosti Kikinde koji je svega jedan odsto povećao, sprovodi se planska sadnja, organizuju brojne akcije i projekti. Danas je završeno pošumljavanje parcele površine jednog hektara na potezu Derić, u blizini Simićevog salaša. Ovde je posađeno 1500 mladica hrasta lužnjaka.

 

Narednih dana, preostaju radovi u Mokrinu i Ruskom Selu čime će biti završena sadnja u ovoj sezoni tokom koje je pošumljeno 14 hektara i oko 18.000 sadnica pretežno hrasta lužnjaka i bagrema. Korak napred biće preduzet u cilju održavanja sadnica jer će od 1. aprila, u okviru JP Kikinda, početi sa radom Služba za održavanje šuma i vetrozaštitnih pojaseva, saznajemo od Miodraga Radovanovića, inženjera šumarstva u ovom javnom preduzeću.

Očekuje se usvajanje nove Osnove gazdovanja šumama za period od 2023-2032 godine koja će obuhvatiti oko 500 hektara površina umesto dosadašnjih 289 hektara. Nove parcele doobijene su na korišćenje preko Programa zaštite, unapređenja i korišćenja državnog poljoprivrednog zemljišta.

 

Okrug Agencija saobraćaj 1

Prva ovogodišnja sednica Saveta Severnobanatskog upravnog okruga održana je danas u Kikindi, na inicijativu novog načelnika, Miroslava Dučića. Prisustvovali su joj predstavnici svih šest lokalnih samouprava, Policijske uprave i Agencije za bezbednost saobraćaja.

Dučić je objasnio da je na skupu analiziran stepen realizacije programa rada pojedinačnih Saveta za bezbednost saobraćaja u lokalnim samoupravama i utvrđeni planovi, uz sugestije Agencije.

– U prošloj godini imali smo veoma visoku realizaciju planiranog, čak 95 odsto. Imamo odličnu saradnju sa  AMSS, osnovnim školama i Policijskom upravom. Sredstva koja se slivaju u budžet Grada i opredeljuju za rad Saveta drastično su veća – rekao je načelnik Dučić.

Pripadajuća sredstva od naplaćenih prekršajnih kazni Grad Kikinda je, prošle godine, u najvećoj meri iskoristio za postavljanje brzinskih displeja u zonama škola u selima. Organizovane su tribine i prvacima su poklonjeni led-svetla, buster-sedišta i fluorescentni prsluci.

V. d. direktor Agencije za bezbednost saobraćaja, Branko Stamatović, istakao je važnost sistemskog pristupa u prevenciji.

– Prošle sedmice formirano je nacionalno koordinaciono telo za bezbednost saobraćaja. Zaključeno je da je neophodno da budemo vidljiviji u preventivno- promotivnim i svim ostalim aktivnostima koje sprovodimo sa lokalnim samoupravama.  Po „Viziji nula“, pokrenutoj prošle godine, cilj je da, do 2030. godine, nijedno dete ne izgubi život u saobraćajnim nezgodama. Danas sa predstavnicima lokalnih samouprava razgovaramo o tome kako da to dostignemo i kako Agencija može da im pomogne.

U 2022. zabeležen je povećan broj stradalih u saobraćaju, u našoj zemlji, kao i u državama regiona i u EU što je, kako kaže, efekat postkovid perioda. Stamatović je najavio kampanju „Na maturu bez automobila“ i naglasio da će, u narednom periodu, posebna pažnja biti posvećena bezbednosti pešaka na prelazima, kao i promociji značaja vezivanja sigurnosnih pojaseva vozača i svih putnika u automobilu.

Agencija za bezbednost saobraćaja podržava inicijativu pooštravanja kaznene politike, ali i nastavlja sa aktivnostima na prevenciji, dodao je Stamatović.

general Stupar 3

Do isteka roka za prijem u specijalne jedinice Vojske Srbije ostalo je desetak dana. Konkurse za prijem novih profesionalnih vojnika otvorili su, na Sretenje, Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije, na osnovu odluke vrhovnog komandanta i predsednika Republike, Aleksandra Vučića.

U prvom krugu primaju se prijave za 72. brigadu za specijalne operacije u Pančevu, za 63. padobransku brigadu u Nišu i za Odred vojne policije specijalne namene „Kobre“ u Beogradu.

O konkursima za specijalne jedinice, uslovima za kandidate, obukama, ali i o aktuelnoj bezbednosnoj situaciji, za „Kikindski portal“ govorio je general-major u penziji Milorad Stupar, koji je uključen u aktivnosti prijema novih profesionalnih vojnika. General Stupar je osnivač i komandant 72. brigade za specijalne operacije, oficir koji je komandovao svim jedinicama u kopnenoj vojsci.

„Kikindski portal“: Zašto su raspisani konkursi za specijalne jedinice?

General Stupar: Državni i vojni vrh Srbije su, posle procene operativnih i funkcionalnih sposobnosti Vojske Srbije, na osnovu dostignutog nivoa borbene moći, izdali zadatke radi njenog unapređivanja. Ovo je učinjeno u skladu sa promenama vojnopolitičkog i geopolitičkog okruženja Srbije i iskustvima iz ratova u Siriji i Ukrajini. Predsednik države saopštio je tri ključna zadatka: modernizacija Vojske, dalje ulaganje države u namensku, vojnu industriju, i popuna oružanih snaga VS sa elitom nad elitama – specijalnim jedinicama. Upravo iskustva iz Ukrajine ukazala su na značaj specijalnih snaga. Uočene su promene na bojištima 21. veka, ljudski faktor je postao osnova oružane borbe.

„Kikindski“: Zašto je bilo potrebno raspisivanje konkursa? Specijalci su se ranije regrutovali iz redovnog sastava Vojske.

General Stupar: Od kada je, 2011. godine, ukinuto obavezno služenje vojnog roka, odziv za dobrovoljno služenje je na niskom niovu. Iako se, u poslednje tri, četiri godine malo povećao broj dobrovoljaca, to još uvek ne zadovoljava potrebe Vojske radi njenog podmlađivanja. Prvi put specijalne jedinice se popunjavaju ljudima koji nisu služili vojsku jer nemamo dovoljno izbora iz naše postojeće strukture.

„Kikindski“: Da li je u pitanju popuna ili i jačanje specijalnih snaga?

General Stupar: Sada imamo 1.860 formacijskih mesta u tri bataljona. Zadatak je da se, do kraja 2024. godine, u specijalnim jedinicama poveća broj ljudi i da bude do pet hiljada pripadnika. Ovaj, prvi konkurs, raspisan je za prvi nivo, za sam vrh specijalaca: za 72. specijalnu brigadu, 63. padobransku i za Kobre. Za četiri meseca biće otvoren konkurs za drugi nivo, za specijalne jedinice kopnene vojske, a za osam meseci i za izviđačke jedinice, koje su treći nivo specijalnih jedinica. Dakle, popunjavamo jedinice i povećavamo broj pripadnika.

„Kikindski“:  U jednoj izjavi konstatovali ste da su se „usložili izazovi i pretnje“.

General Stupar: Naša država je u veoma složenoj geopolitičkoj situaciji. Čitav svet je u promenama, dolazi do razdvajanja na kolektivni Zapad i na druge zemlje. Mi sve probleme želimo da rešimo mirnim putem. Moramo da imamo jaku privredu, moćnu vojsku i nacionalno jedinstvo po pitanju opstanka naroda i države, kako bismo u diplomatiji mogli da se izborimo za svoje ciljeve – da izbegnemo sukobe po svaku cenu, da izbegnemo opredeljenja. Neka se „veliki“ tuku, mi treba da gledamo svoj interes. Takođe, imamo i rak-ranu, otvoreni separatizam na Kosovu i Metohiji, ali i naznake oružane pobune na jugu Srbije, u Raškoj oblasti i na još nekim mestima. Imamo i pojavu terorizma, migrantsku krizu i organizovani kriminal. Vojska pomaže jedinicama MUP-a, a spremna je i za prirodne i ekološke katastrofe. Naša vojska jača od 2012. Država je i sada odvojila sredstva da osnaži i modernizuje Vojsku, u skladu sa savremenim uslovima. Da bismo imali mir, moramo se spremati za rat, ali je suština odvraćanja od agresije.

„Kikindski“: Kakav će biti proces selekcije za specijalne jedinice?

General Stupar: Pre svega će kandidati morati da završe osnovnu obuku koja traje 23 dana, i to je prva eliminacija. Oni koji je budu uspešno završili, započeće selektivnu obuku u trajanju od četiri meseca, osim za 72. brigadu, u kojoj su to 72 dana. Tokom selektivne obuke, sa svakim kandidatom se određuje formacijsko mesto, u skladu s potrebama brigade i njegovim sklonostima. Za neke pozicije dovoljna je i osnovna škola, ali se za većinu mesta zahteva srednje obrazovanje. Neophodno je da kandidat bude zdravstveno sposoban, što utvrđuje Vojno-medicinski centar. Zatim se radi psihološki test. Vojsci ne trebaju avanturisti, niti ljudi skloni devijantnim ponašanjima i kriminalnim radnjama jer je deo znanja koje kandidati dobijaju opasan za javni red u državi. Pre selektivne obuke proveravaju se „ulazni elementi“. Važno nam je da kandidat pomera granice u obuci, da postiže napredak u fizičkoj spremi i u znanju, da ne ostaje na istom nivou, ma koliko prethodno bio pripremljen, jer smatramo da je to pokazatelj motivacije. U toku obučavanja kandidati imaju smeštaj, hranu i primanja kao „dobrovoljci“, što je oko 38 hiljada dinara. Obuka je podeljena po segmentima, stalno se vrše procene i eliminacije. Moguće je da nekog eliminišemo zbog nemogućnosti da ispuni zadatke, ali i zato što procenimo da mu taj posao ugrožava zdravlje. Nama je čovek na prvom mestu.

„Kikindski“: Kakve su mogućnosti i uslovi za radno angažovanje u Vojsci?

General Stupar: Prvi ugovor se potpisuje na šest meseci, tada se biraju ljudi za određene dužnosti. Ukoliko zadovolje potrebe Vojske, naredna tri ugovora su na po tri godine. Ali tu se ne završava obuka, jer pripadnici VS pohađaju različite obuke i kurseve – za instruktore, aktivne starešine. Imaju veliki prostor za napredovanje, da ostanu u Vojsci do penzije. Oni koji se vrate civilnom životu, mogu da otvore firme za obezbeđenje, da se angažuju u sportskim organizacijama, takođe imaju prednost u zapošljavanju u javnim preduzećima. Osnovna plata specijalca je oko 200 hiljada, bez dodataka. U želji da motivišemo ljude, predsednik Vučić je odredio da plata bude znatno veća nego za ostale pripadnike Vojske, kako bi se formirala elita nad elitom.

„Kikindski“: Kakav je odziv do sada?

General Stupar: Odziv je već iznad naših očekivanja. Ipak, mislim da dosta kandidata neće uspeti da završi sve obuke. Nekima od onih koji ne budu sposobni za specijalne jedinice, a opredeljeni su da budu vojnici, mi ćemo  ponuditi ugovore za klasičnu vojsku. Mogu da budu vozači borbenih vozila, poslužioci u artiljeriji i za rukovanje dronovima. Mi brinemo o ljudima koji žele da budu vojnici i imamo više mogućnosti da im ponudimo. Važno je da su opredeljeni da brane svoju zemlju.

Novina – aktivna rezerva

Uz sve najavljene aktivnosti, Vojska će imati i aktivnu rezervu.

– To znači da možete da budete zaposleni bilo gde, ali pripadate jedinici. Niste u kasarni, nego vas pozivaju po potrebi, kada nedostaju ljudi, jer ste obučeni. Aktivna rezerva je plaćena, nadoknada se prima redovno, svakog meseca. Mislim da je to budućnost vojske – kaže general Stupar.

Prijavljivanje

Tri aktivna konkursa za prijem u neku od elitnih jedinica naše vojske traju do 31. marta. Mogu da se prijave mladići i devojke, državljani Republike Srbije, do 30 godina starosti. Tekstovi konkursa dostupni su na sajtovima Ministarstva odbrane i Vojske Srbije: www.mod.gov.rs i www.vs.rs.

336493144_729035498699588_6290694580842857361_n

Sadnjom stabala u dvorištu svog vrtića, deca iz „Kolibrija“ pozdravila su dolazak proleća. Dvorište i obližnji parkić oplemenjeni su sa dvadesetak novih stabala crvenolisne šljive, kuglenog bagrema i kuglene katalpe.

U sadnji su učestvovali predškolci koji nova saznanja o ekologiji stiču u okviru akcije „Učimo kako i zašto sadimo”. Pridružio im se i gradonačelnik Nikola Lukač sa Bogdanom Tasovcem, sekretarom Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

Sekretarijat za zaštitu životne sredine u cilju edukacije najmlađih, uspešno sarađuje sa vrtićima i školama, napominje sekretarka ovog Sekretarijata Miroslava Narančić.

-Deca uče kako i zašto je važno saditi drveće. Pohvalila bih eko tim Predškolske ustanove, ovo je samo jedna od aktivnosti. Radimo na različitim vidovima edukacije o životnoj sredini. Naredne nedelje imaće aktivnosti koje se tiču upravljanja otpadom, napravićemo jedan veliki cvet od čepova-najavila je Narančić.

Pored sadnje, deca su, u znak pozdrava proleću, odigrala kolo.

.-Vrtić „Kolibri“ je deo velikog eko tima naše ustanove. Imamo mnoštvo akcija koje se održavaju tokom cele školske godine. Konkurišemo kod  pokrajine za projekat „Za čistije i zelenije škole“ tako da su se sve ove aktivnosti u cilju toga da pokažemo koliko napredujemo u preškolstvu i koliko naša deca znaju o očuvanju prirode i okoline- kaže Aleksandra Ludajić, glavni vaspitač vrtića „Kolibri“.

ritam evrope (2)

Ena Gogić, Ena Šošić, Milana Rajkov i Iva Plemić predstavljaće Kikindu na ovogodišnjem muzičkom takmičenju „Srbija u ritmu Evrope“, odlučio je žiri posle audicije koja je organizovana danas u Kulturnom centru. Odabrane učesnice prethodno će imati priliku da svoj nastup usavrše tokom višemesečnih priprema.

-Prošlogodišnje takmičenje je bilo prelepo iskustvo i divno druženje, zato sam se prijavila i ove godine jer je ovo neponovljiv osećaj. Svima bih preporučila da se prijave- poručila je Ena Gogić, čije je pevačko umeće već ovenčano brojnim nagradama.

Prošle godine, Enin nastup na ovom muzičkom takmičenju, stručni žiri ocenio je maksimalnim brojem poena, dok je sabiranjem svih glasova, zauzela šesto mesto.

Na ovogodišnjem takmičenju učestvovaće 25 gradova i opština iz Srbije. Televizijsko takmičenje i ove godine biće emitovano na Prvoj televiziji, a domaćin je Zrenjanin, najavio je direktor programa „Srbija u ritmu Evrope“ Igor Karadarević.

-Svake godine ponudimo neku novinu. Imaćemo prvo internacionalno finale, nekoliko zemalja koje će se takmičiti u festivalskom delu. Novitet je da će produkcijska ekipa grupe „Hurikejn“  voditi računa o deci. Nemanja Antonić će sa svojom ekipom biti angažovan i dati maksimum. Oni su bili najbolji izbor, ljudi koji su napravili hitove „Loko, loko“, „Hasta la vista“ i bili na Evroviziji. Predstavnica Kikinde je prošle godine bila savršena, malo je falilo do pobede – izjavio je Karadarević i dodao da će i Severna Makedonija, kao četvrta zemlja u regionu, dobiti ovaj festival.

-Grad je, kao i Kulturni centar podržao učešće mladih Kikinđana na ovom muzičkom takmičenju i ove godine. Želimo da se uspešna saradnja nastavi, jer ovo je promocija mladih, njihovog talenta i umeća kao i grada. Želimo da danas pobedi učesnik koji se najbolje pokaže i, zašto da ne, donese pobedu Kikindi- rekao je uoči početka audicije Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

Ovo muzičko takmičenje okuplja decu i omladinu uzrasta od 14 do 21 godine koja pored svog grada ili opštine predstavljaju i pevaju na jeziku jedne od zemalja Evrope, Izraela ili Australije.

Grad pobednik kao nagradu dobija sledeće godine televizijski prenos iz svog grada kao i promociju na nacionalnoj televiziji, a pobednici nagradno putovanje u zemlju koju su predstavljali.

 

 

 

error: Content is protected !!