јануар 30, 2026

Град

AP ugovor

Grad Kikinda jedna je od osam lokalnih samouprava u Vojvodini koje će dobiti bespovratna budžetska sredstva za završetak poslova na izradi prostornog plana grada i plana generalne regulacije severoistočnog dela Kikinde.

Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine, Nemanja Erceg, uručio je u sredu, u Vladi AP Vojvodine, ugovore o sufinansiranju izrade planskih dokumenata gradonačelnicima i predstavnicima lokalnih samouprava koje su to pravo ostvarile na konkursu za 2022. godinu.

„Uz podršku predsednika Aleksandra Vučića i Vlade Republike Srbije, strateški projekti kojima je obuhvaćena Kikinda daju nam nadu da ćemo, u narednom periodu, napraviti još bolje uslove za to da mlad čovek apsolutno poželi da ostane u Kikindi i da mu stvorimo uslove za porodični život, kao i da ima posao adekvatan svom obrazovanju“, poručio je gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač.

Jovanov Milenko

Šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić- Zajedno možemo sve“ u Skupštini Srbije Milenko Jovanov predočio je ministrima u novoj Vladi važne projekte za građane Kikinde ukazujući na veliki značaj uspešnog završetka izgradnje fabrike vode, kao i realizaciju više projekata u oblasti putne infrastrukture. Kako je ukazao Jovanov, pored izgradnje fabrike vode u Kikindi, u selima će, u saradnji sa pokrajinom,   biti izgrađena mini postrojenja za prečišćavanje, čime će građani na celoj teritoriji Grada dobiti zdravu pijaću vodu.

-Prečistač za pijaću vodu koji se radi u Kikindi je veoma važan za naš grad, kao i neki drugi projekti. Tu, pre svega, želim da kažem da, od vas gospodine Vesiću, očekujem kontrolu i besprekornu realizaciju projekta fabrike vode u Kikindi. To je jako važan projekat za nas i vrlo je važno da građani Kikinde u što kraćem roku, u skladu sa standardima izgradnje, dobiju čistu vodu za piće. U saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu finansiraćemo mini postrojenja za sela, tako da svi građani na teritoriji Grada Kikinde mogu da imaju dobru vodu za piće- ukazao je šef naprednjaka u Narodnoj skupštini.

-Važno je da se nastavi i sa drugim projektima, da se brza saobraćajnica Sombor-Kikinda gradi i vrlo je važno to što je ministar Mali naveo, da ni jedan od projekata koji je započet neće biti zaustavljen, iako je kriza i teška situacija- istakao je Jovanov i nastavio:

-Radujemo me i želim da pozdravim to što je izdvojen novac za planiranje dve obilaznice, oko Melenaca i oko Bašaida. Time će se, u velikoj meri, ubrzati put do Zrenjanina. To je taj, uslovno rečeno, južni krak za nas iz Kikinde, da se prikačimo na Zrenjanin i kasnije dva autoputa koja će tu da se grade, jedan ka Beogradu, a jedan ka Novom Sadu. Hteo bih i da vas zamolim da, kada budžet bude bio na dnevnom redu, da se u njemu nađe kružni tok u Bašaidu. To je selo pred Kikindom, koje ima ukrštanje dva puta.  Znakovi postoje, to nije sporno, ali problem je što jedan put vodi iz Novog Bečeja preko Novog Miloševa, Bašaida do Torde, a drugi ide iz Kikinde preko Bašaida do Zrenjanina, i onda i jedna i druga strana pomisle da imaju pravo prvenstva prolaza i to je crna tačka gde ima veliki broj stradalih. Molio bih da imamo to u vidu, i da probamo da rešimo. To će biti rešeno obilaznicom, ali dok ona ne bude realizovana, taj kružni tok bi rešio problem sa kojim se ljudi suočavaju- naglasio je šef poslaničke grupe SNS.

Kikinda: Od snažne industrije do loših  privatizacija

-Sve su to važni projekti za naš grad, jer mi do 2013. godine nismo imali prilike da vidimo ni kako izgleda strani ni domaći investitor, imali smo samo zatvorene fabrike. Grad u kome sam rođen i živim pogodila je najveća jevrejska kletva: dabogda imao pa nemao. Grad koji je bio vrlo bogat, imao jaku, izvozno orijentisanu industriju, ali i ono što je preživelo sankcije uništeno je prilikom privatizacija i došlo je dotle da se ništa ne radi i ne gradi- ukazao je Jovanov u Skupštini Srbije.

-Ove saobraćajnice će u velikoj meri pomoći da još neki investitori dođu u naš grad i da se otvore još neka radna mesta, a sa druge strane, jako nam je važno da se završi fabrika vode jer je već dugo to Kikinđanima glavna tema. Mi sada pokazujemo, time što se gradi i svakog dana napreduje ta fabrika, da za razliku od onih koji su samo delili letke sa vodom i pričali kako će nešto da urade, mi zaista i radimo. Ovi prečistači su takođe važni, i mislim da ćemo, uz sveobuhvatnu akciju pošumljavanja, pošto je Kikinda grad koji ima najmanje pošumljenih površina u Srbiji, dosta promeniti ekološku sliku u Kikindi, pored privrede i infrastrukture, da se pohvalimo i takvim rezultatima.

Kriza ne zaustavlja planove

-Kao Kikinđanin i poslanik u Skupštini Srbije želim da podržim ove predloge koji pokazuju da ne odustajemo od onoga što smo zamislili- iako je kriza. To pokazuje snagu i stabilnost naših javnih finansija. Kada to sve završimo, ostaće da porazgovaramo o severnom kraku koji bi mogao da ide od Kikinde ka Horgošu i time bismo napravili paralelu Koridoru 10 kroz Banat, to bi u velikoj meri promenilo sliku i jedan dosta devastiran region, koji je dosta toga pretpeo kroz loše godine sankcija i privatizacije, malo pomognemo. Onda, da povežemo i napravimo tranzitno mesto i kroz granični prelaz Nakovo, i ako bi bio pozitivan odgovor rumunske strane, od Kikinde prema Novom Sadu, a na drugu stranu ka Temišvaru, pa Somboru i dalje kroz Hrvatsku. U ime građana Kikinde i svoje ime zahvaljujem na tome što se nije odustalo od ovih projekata i molim vas da se realizuju u najkraćem mogućem vremenu, bez ikakvih problema, da građani Kikinde jasno vide šta Vlada Republike Srbije radi za njih. Videli su već mnoge stvari jer sve ono najvažnije za njih urađeno je u periodu od kada predsednik Vučić ima dominantnu političku ulogu na političkoj sceni u Srbiji i dominantno utiče na politiku Vlade RS- zaključio je Jovanov.

Vuk Karadžić 3

Bilo je danas i svečano i emotivno u školi „Vuk Karadžić“. Nagrađeni su najuspešniji učenici i u penziju je ispraćena dugogodišnja direktorica, Olivera Lazić.

Na priredbi u fiskulturnoj sali đaci su prikazali svoje talente u inscenacijama iz života Vuka Karadžića i prikazu narodnih običaja, a nastupili su i hor i muzičke sekcije Škole.

– Danas je centralni dan, inače Dan škole obeležavamo čitave sedmice – sutra je sportski dan, ugostićemo učenike drugih osnovnih škola, a u četvrtak imamo maskenbal za niže i igranku za više razrede. Inače, cele nedelje đaci prikupljaju hranu kao pomoć ugroženim sugrađanima – rekao je direktor, Ivan Pantelić.

Na svečanosti su nagrađeni đak generacije, Bogdan Dejanović, i sportista generacije, Tadija Stanišić. Uručena su i priznanja iz fonda „Velinka Tešin”, za najbolje rezultate iz srpskog jezika i književnosti. Knjige su dobili: Marijana Milanov, Justina Marković, Bogdan Dejanović, Bogdan Zavišin i Dorotea Borenović.

Bogdan Dejanović, sada učenik društveno-jezičkog smera u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“, dvostruki je laureat za školsku 2021/2022. godinu.

– Mislim da sam nagrade zaslužio uspesima na takmičenjima iz istorije i književnosti, a pre svega jer sam imao dobar odnos prema drugovima i nastavnicima. Znanje iz osnovne doprinelo je i mom boljem startu u srednjoj školi – kaže Bogdan.

Proslavi su prisustvovali i direktori drugih škola, penzioneri kolektiva i gradski čelnici: gradonačelnik Nikola Lukač, Valentina Mickovski, u Gradskom veću zadužena za kulturu i obrazovanje, i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

– Za mene je uvek emotivno kada dođem u ovu školu jer smo je pohađali i ja i članovi moje porodice. Siguran sam da će novi direktor, utabanim stazama, sa izuzetnom decom i odličnim nastavnim kadrom, omogućiti još bolje uslove za sticanje znanja. Deci poručujem da „kradu“ znanje, da se druže, kako bi sa lepim uspomenama na svoju osnovnu školu postizali uspehe u budućnosti – rekao je gradonačelnik Lukač.

Posebno emotivni trenuci bili su prilikom prikazivanja filma o sada već bivšoj direktorici, Oliveri Lazić, koja je putem uspeha Školu vodila dve decenije.

– Prvi put sam danas u zgradu ušla sa pozivnicom – kaže direktorica u penziji. – Srećna sam što vidim sva draga lica ljudi sa kojima sam sarađivala. U osnovi našeg uspeha bio je dobar odnos sa kolegama. Imali smo veoma dobru saradnju, uvek smo bili vrlo jedinstven kolektiv. I naša mnogobrojna druženja bila su korisna, na njima smo dobijali ideje za rad i u tome su bili naša pokretačka snaga i uspeh.

Olivera Lazić je novom direktoru „Škole otvorenog srca“ poželela uspeh i da ga u poslu vodi ljubav.

Istorijat škole

Osnovna škola „Vuk Karadžić”, jedna od najstarijih u Kikindi, osnovana je 1950. godine, kao jedna od četiri osmoletke i nosila je naziv Osmoletka br. 2. Na samom početku imala je sedam razreda: četvorogodišnju školu i tri razreda Pune kikindske gimnazije. Već 1952. u njoj je bilo svih osam razreda i preimenovana je u Osmoletku ,,Vuk Karadžić“.

U tom periodu Škola je imala i dva odeljenja zabavišta, kombinovano odeljenje na Poljoprivrednom kombinatu „Banat“, a njen  prostor koristila je i Škola za učenike u privredi. Škola se nalazi u zgradi koja je sagrađena 1890. godine i u potpunosti je prilagođena nastavnom procesu.

1

Na današnji dan, 2014. godine tadašnji premijeri Srbije i Rumunije Aleksandar Vučić i Viktor Ponta svečano su otvorili međunarodni granični prelaz Nakovo – Lunga. Otvaranje prelaza olakšalo je komunikaciju građana sa obe strane granice, ali i osnažilo ekonomske, privredne i kulturne veze.

-U prethodnih osam godina, do kraja septembra ove godine, preko ovog graničnog prelaza zvanično je prešlo 943.695 putnika. Istovremeno su otvorena još dva Vrbica – Valkanj (188.999 putnika) i Jaša Tomić – Fenj (603.496 putnika). Za sve ovo vreme, preko tri nova granična prelaza, je prešlo 1.736.190 putnika, što znači da ja na prelazu kod Kikinde, bilo 54,35 % od ukupnog broja- precizan je član Gradskog veća Saša Tanackov.

Objašnjava da kada tome dodamo da svakodnevno Kikinđani zaposleni u fabrici „Zopas“ u Velikom Semiklušu, njih oko 200, mora da putuje preko graničnog prelaza  Srpska Crnja – Žombolj zbog ograničenog radnog vremena prelaza kod Nakova, doći ćemo do podatka da bi preko GP Nakovo – Lunga do sada odavno imali više od milion putnika, odnosno prosečno samo u ovoj godini minimalno 50.000 više registrovanih prelazaka.

-Zahvaljujući otvorenom graničnom prelazu sada u Kikindi u fabrici „Zopas“ radi skoro 700 ljudi, sredstvima EU, Vlade Republike Srbije, Grada Kikinde i JP „Putevi Srbije“ izgradili smo granični prelaz u skladu sa važećim međunarodnim standardima, biciklističku stazu sa solarnom rasvetom i video nadzorom, rekonstruisali smo deo međunarodnog državnog puta…Sledeći cilj je radno vreme 24/7 kao i dozvoljen prelazak autobusima- navodi Tanackov.

 

 

 

škole

Savremenu i kvalitetnu nastavu danas je nemoguće zamisliti bez primene digitalnih tehnologija. Od Ministarstva prosvete, osnovnim i srednjim školama na teritoriji Grada Kikinde, stigla je vredna oprema koja će biti značajna podrška u svakodnevnoj nastavi.

Gradske i seoske škole, na samom početku školske godine, dobile su ukupno 450 laptop i desktop računara uz prateću opremu- monitore, video bimove, štampače, kaže za Kikindski portal Tihomir Farkaš, predsednik Aktiva direktora škola.

-Značajna nastavna sredstva dodeljena su školama. Ministarstvo prosvete krenulo je u proces digitalizacije škola i mi sad radimo na projektima digitalnih škola odnosno digitalnih kompetencije kako bismo realizovali različite sadržaje na digitalni način.

Tu se, pre svega, misli na korišćenje digitalnih udžbenika, pristup učenika digitalnim materijalima, pa čak u perspektivi i izrada završnih ispita ili testiranja onlajn. Kikindskim osnovnim i srednjim školama dodeljeno je 450 računara što će značajno pomoći u organizaciji nastave- ukazuje Farkaš.

Gradske i seoske škole dobile su novu opremu, u zavisnosti od broja učenika i postojećih digitalnih kapaciteta. Konkretno, Osnovna škola “Žarko Zrenjanin” dobila je 33 laptop i 12 desktop računara sa monitorima, zahvaljujući čemu opremaju još jedan informatički kabinet.

 

 

veterani PJP

Za zasluge u odbrani Savezne Republike Jugoslavije od 1998. oo 2000. godine, Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918.  uručilo je medalje „Đeneral Božidar Janković- Osvećeno Kosovo“ članovima Udruženja veterana Posebnih jedinica policije : Nikoli Marjanoviću iz Kikinde, Miloradu Jakiću iz Kule i Borisu Ladišiću iz Novog  Sada.

-Policajac sam od 1984.godine, danas u penziji. Učestvovao sam u svim dejstvima na Kosovu i Metohiji, proveo dana i dane sa kolegama na terenu. Nažalost, iz Policijske uprave Kikinda poginulo je devet ljudi, a petnaest je ranjeno. Bivši sam pripadnik Posebnih jedinica policije od osnivanja do raspuštanja 2002. godine. Udruženje veterana PJP je mlado udruženje, osnovano pre tri godine. Ovo priznanje mi mnogo znači- iskren je sugrađanin Nikola Marjanović.

Medalje su uručene u prostorijama Gradskog odbora SUBNOR-a. Udruženje veterana Posebnih jedinica policije je kolektivni član te boračke organizacije.

-Njihovi članovi su i članovi SUBNOR-a. Uskoro ćemo i osnovati sekciju Posebnih jednica policije. To su veterani učesnici u odbrani Savezne Republike Jugoslavije na Kosovu. Nagrađenima sam  i  poručio da su oni Obilići dvadesetog veka- istakao je Savo Orelj, predsednik gradskog odbora SUBNOR-a.

Medalje „Đeneral Božidar  Janković-Osvećeno Kosovo” uručio je Petar Jovanović, zamenik predsednika Udruženja veterana PJP. Udruženje je osnovano sa ciljem očuvanja sećanja na postojanje ove jedinice, kao i njene poginule, nestale, preminule i penzionisane pripadnike, brige o porodicama članova, ali i u cilju negovanja tradicije PJP,  prikupljanja i publikovanja istorijske građe i saradnje sa srodnim organizacijama.

-Priznanje je novoustanovljeno, dobili su ga zaslužni pojedinci koji su ga zavredeli svojim radom i pomaganjem stanovništvu. Uručićemo ga još i Nebojši Kraljeviću iz Zrenjanina- napomenuo je Jovanović.

Dodeljena priznanja nazvana su po istaknutom srpskom generalu i vojnom ministru Božidaru Jankoviću (1849-1920). Bio je jedan od najsposobnijih oficira srpske vojske, učesnik Srpsko-turskih ratova, Srpsko-bugarskog rata, Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata.

 

Kikinda

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova na teritoriji Grada Kikinde trajao je od 1. do 31. oktobra. Grad Kikinda bio je podeljen na 513 popisnih krugova, a planiran je bio obilazak 21.421 domaćinstva. Bilo je angažovano 86 popisivača i 13 instruktora.

-Popis u Kikindi je uredno protekao. Bila je dobra saradnja sa instruktorima i popisivačima. Terenski rad uspešno je završen u roku, s tim da su još naredna četiri dana telefonskim putem građani koji iz nekog razloga nisu popisani mogli da se jave dežurnim popisivačima. Popis je prvi put rađen tako što su podaci unošeni u elektronske upitnike putem laptopova- navodi načelnik Gradske uprave Dragiša Mihajlović.

– Na vaše pitanje da li je bilo izrečenih kazni zbog odbijanja da se daju podaci, mogu vam reći da nismo imali takvih slučajeva. U nekoliko situacija građanima je bilo potrebno dodatno pojašnjenje, na primer da se podaci prikupljeni popisom koriste samo u statističke svrhe- objašnjava Mihajlović.

Iz pojedinih gradova već su objavljene informacije o smanjenju broja stanovnika. Jasno je da je takav trend prisutan i u Kikindi.

-Preliminarne rezultate popisa Republički zavod za statistiku objaviće do kraja novembra, a konačne do kraja juna 2024. godine- odgovara Mihajlović na pitanje o broju stanovnika koji je utvrđen popisom.

U međuvremenu, procene o demografskom kretanju potražili smo iz drugih izvora. Tako je Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ nedavno u svom Zdravstveno-statističkom godišnjaku, izneo podatak da Grad Kikinda broji 52.668 stanovnika što je 6.785 manje u odnosu na popis iz 2011. godine. Koliko je ovaj proračun tačan, saznaćemo tokom novembra nakon što podatke iznese RZS koji svakih deset godina sprovodi popis kao najobimniju i najkompleksiju statistiku o stanovništvu i stambenom fondu u državi.

 

sove

Turistička organizacija Grada Kikinde na listi je potencijalnih dobitnika nagrade „Turistički cvet“. Ovo priznanje dodeljuje Turistička organizacija Srbije za doprinos unapređivanju turističke ponude i promociji turizma Republike Srbije, i to u sedam kategorija.

U kategoriji manifestacija, Turistička organizacija Grada konkuriše sa svojim programom „Novembar – mesec sova“. „Sovembar“ se odvija već jedanaest godina.  Pod sloganom „Sove Kikindu svetu preporučuju“, organizuju se svakodnevne aktivnosti radi popularisanja najvećeg urbanog zimovališta sova utina na svetu.

Dobitnici najprestižnije nagrade u ovoj oblasti, „Turističkog cveta“, nagrađuju se diplomom, statuom i promocijom na kanalima komunikacije Turističke organizacije Srbije. Nagrada se uručuje tokom decembra.

Laureat u svakoj od sedam kategorija dobija se glasanjem na sajtu www.turistickicvet.rs. Sa jedne IP adrese moguće je poslati samo jedan glas.

Podržite kikindsku Turističku organizaciju, glasajte za Sovembar!

Nagradu „Dušan Vasiljev” raspisuje Grad Kikinda za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku, objavljenu u 2022. godini. Za ovo književno priznanje mogu da konkurišu autori sa svojim pesničkim i proznim delima, objavljenim na teritoriji naše države.

Konkurs su danas, u Gradskoj kući, predstavili Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, i književnik i direktor Banatskog kulturnog centra iz Novog Miloševa, Radovan Vlahović.

– Naš cilj je afirmacija književne umetnosti i iskazivanje poštovanja prema našem književniku, Dušanu Vasiljevu. Ovo je jedna od najpopularnijih nagrada u Srbiji za srpsko književno delo, a želja nam je da još više podignemo standard kvaliteta. Prošle godine stigla su nam dela 184 autora, sada se nadamo još većem odzivu. Nadam se da će konkurs i nagrada inspirisati mnoge književnike da se prijave i da, na taj način, i oni inspirišu mlade umetnike – rekla je Valentina Mickovski.

Nagradu „Dušan Vasiljev” ustanovila je Kulturno-prosvetna zajednica Kikinde 1997. godine, kako bi se sačuvalo sećanje na delo pesnika, rođenog u Kikindi 1900. godine. Vasiljev je bio jedan od najznačajnijih pesnika srpskog ekspresionizma. Tragično je izgubio život u 24. godini.

Prvih godina priznanje se dodeljivalo za poseban doprinos razvoju kulture. Zatim je usledio prekid, da bi ponovo bilo ustanovljeno 2009. godine. Od tada, dodeljuje se za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora, objavljenu na srpskom jeziku.

Između ostalih, do sada su nagrađeni: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić i drugi.

Ove godine Grad Kikinda je imenovao žiri koji čine pisci: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, i Đorđe Pisarev.

– Ovu nagradu pratim od 1997. godine, kada ju je ustanovio pokojni Nedeljko Radlović. Imali smo visok nivo nagrađenih i to je trajalo do 2000. godine. Konkurs je ponovo je pokrenuo Miloš Latinović koji je, takođe, književnik. Poslednjih godina je, pod vođstvom dr Srđana Srdića, dobila novu dimenziju. Sada, sa novim žirijem, nadam se da ćemo animirati ljude koji ranije nisu konkurisali i da će nagrada, u srpskoj književnoj javnosti, dobiti dimenziju koju zaslužuje pesnik Dušan Vasiljev. Takođe nam je želja da se, u dogovoru sa osnivačem, nastavi lepu tradiciju saradnje Grada i Saveza Srba u Rumuniji, tačnije Srba iz Čeneja, gde je službovao Dušan Vasiljev. Lepa tradicija bila je i ta da su nagrađeni pisci odlazili u tamošnju školu i čitali svoje pesme – istakao je Radovan Vlahović.

Uvedena je i novina, da autori šalju po četiri primerka svoje knjige, po jednu za svakog člana žirija, i jedan primerak koji će dobiti Narodna biblioteka „Jovan Popović“.

Nagrada se sastoji od plakete i od novčanog dela od sto hiljada dinara. Svečana dodela zakazana je za 27. mart 2023. godine, na dan smrti Dušana Vasiljeva.

Dodatne informacije dostupne su na sajtu: nagradadusanvasiljev@gmail.com.

 

 

 

 

U gradu sova, već jedanaest godina, svaki novembar je „sovembar“. Pod sloganom „Sove Kikindu svetu preporučuju“, Turistička organizacija Grada organizuje svakodnevne aktivnosti radi popularisanja najvećeg urbanog zimovališta sova utina na svetu.

Na manifestaciji pod nazivom „Novembar – mesec sova“, najznačajniju ulogu imaju deca, predškolci i osnovci. Edukativna nastava i „Sovembarski čitanjac“ organizuju se svakodnevno, za sve uzraste, u školama, vrtićima, bibliotekama u gradu i svim selima.

U Narodnom muzeju i Centru za stručno usavršavanje održavaju se istraživačke i kreativne – dramske i vajarske radionice: „Šta je sova pojela“, „Sova na zimovanju“, „Sove, nečujni letači“, „Sova kao suvenir“, „Sova prati modu“. U toku je i likovni konkurs, a najavljeni su i kviz znanja i koncert pod maskama.

– Manifestacija je obrazovnog karaktera, decu predškolskog uzrasta i u osnovnim školama učimo o sovama, želimo da oni, svojim znanjem, utiču na to da  one što duže dolaze kod nas. Sove su izabrale upravo Kikindu za najveće zimsko stanište na planeti, to treba da održimo jer tako privlačimo ljude u naš grad, razvijamo turizam i predstavljamo i druge atrakcije koje Kikinda ima – kaže Jasmina Milankov, v. d. direktor Turističke organizacije Grada Kikinde.

U brojnim i maštovitim aktivnostima izdvaja se brojanje sova, „Sova patrola“, koja će se održati 25. novembra, kada u naš grad stiže izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Milan Ružić sa članovima Društva. Oni će doneti specijalne dvoglede za mališane koji će pomoći u brojanju ovih ptica.

Posle nekoliko godina pauze zbog epidemije, u Kikindu ponovo stiže i čuveni novinar i ornitolog iz Velike Britanije, Dejvid Lindo koji, uz Ružića, ima i najveće zasluge u promociji zimovališta sova u našem gradu. Lindo dolazi sa grupom britanskih ornitologa i u Kikindi će boraviti od 4. do 9. decembra.

Pokrovitelj jedne od najznačajnijih turističkih manifestacija je Grad Kikinda. Partneri Turističke organizacije su i: Narodni muzej, Sekretarijat za zaštitu životne sredine Gradske uprave, Kulturni centar, Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i Sportski centar „Jezero“.

 

 

Don`t copy text!