Град

Oblaci 18

Predstava „Oblaci“ o Dušanu Vasiljevu, premijerno je odigrana sinoć u Narodnom pozorištu. Po tekstu Nine Plavanjac, komad je režirao Stevan Bodroža.

Premijernom izvođenju prisustvovali su zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski i članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Možda će nam ova predstava pomoći u tome da dobijemo odgovor na pitanje kako je moguće da jedna tako mlada osoba, u surovim i teškim uslovima velikog siromaštva i boli, bez podrške i privilegija kakve se danas uživaju, uprkos  svemu tome pronađe nadahnuće i snagu da sve to pretoči u veliko, vanvremensko i univerzalno delo. Mi kao društvo dugujemo Dušanu Vasiljevu. Na dan njegove smrti Grad Kikinda dodeljuje prestižnu književnu nagradu koja je odavno prevazišla lokalni nivo i time činimo da njegovo ime nastavlja da živi u sponi sa dobitnicima prestižne nagrade i sa njihovim vrednim delima.  Nastavljamo da se odužujemo i zavetom i obavezom da postojeće i, posebno, buduće mlade generacije upoznamo sa delima, pesmama koje, nažalost, nose pečat tragike njegovog ličnog života i vremena u kojem je živeo. I ovom predstavom pokušavamo da se odužimo i da iskažemo poštovanje prema svemu onome što je značio u srpskom književnom stvaralaštvu – izjavila je Dijana Jakšić Kiurski.

U predstavi igraju: Vladimir Maksimović u ulozi Dušana Vasiljeva, Mina Stojković, Nikola Joksimović, Anđela Kiković, Miljana Kravić, Luka Jovanović Dživdžanovski i Filip Klicov.

– Bilo je vrlo teško raditi predstavu jer je tekst zahtevan i kompleksan. Trebalo je da na scenu prenesemo taj zamamni, čarobni, neobični, bolni Vasiljevljev svet i, baveći se time, nekako smo ušli u dubine njegove poetike, u osudu nasilja i rata, duboki pacifizam, opomenu da rat ne treba da se dešava. Trebalo je to dosegnuti. Posebna je odgovornost što pokušavamo da skrenemo pažnju na njega. Dušan Vasiljev bi trebalo da dobije svoje mesto u nizu srpskih velikana i nadam se da će ova predstava doprineti tome – rekao je reditelj Bodroža.

Naredni repertoarski termini za igranje ove predstave su 9. i 23. maj.

štrudlijada pobednice

I treća „Štrudlijada“ koju je organizovalo Etno-građansko društvo „Suvača“ bila je takmičarskog karaktera, ali je ugodno pretpraznično druženje okupljenih iz svih krajeva Srbije, ipak, bilo u prvom planu. To potvrđuje i Šapčanka Jelena Stanković, koja je osvojila prvo mesto.

-Radu sam upoznala prošle godine u Zrenjaninu, napravile smo tu sponu i divno druženje. Prvi put sam u Kikindi, došla sam sa svojim sestrama. Recept za štrudlu sam dobila od prijatelja koji je Mađar, tako da mi je on otkrio neke tajne i cake. Ipak, ovde je najvažnije druženje, ono se ne meri nagradama koje itekako prijaju, ali prvenstveno sam došla zbog Rade, njenog divnog udruženja i divne manifestacije- rekla nam je Jelena.

Da je, degustrirajući tridesetak štrudli, žiri bio na muci, priznaje Radovan Subin.

-Imali smo stvarno težak zadatak nas troje, Regina Subotić, Dejan Hanak i ja. Po nama, mogli su svi da pobede, ali morali smo četiri najbolje štrudle da izdvojimo. Ocenjivali smo kompaktnost, izgled i ukus. Učesnice su se potrudile, zadovoljni smo rezultatima njihovog rada- rekao je Subin.

Po oceni žirija, najbolja makovnjača stigla je iz Zrenjanina. Apsolutni pobednik je Ljubica Cvetinov Vukov,  članica Udruženja „Bulevar 023“. Drugo mesto zauzela je Ljupka Miškov iz Udruženja žena „Livađanke“ iz Aleksandrova, a treće Jelena Kojčić iz Udruženja „Taraški tiski cvet“ iz Taraša.

Organizatori, Etno-građansko društvo „Suvača“, imali su mnogo razloga za zadovoljstvo.

-Slavimo 20 godina postojanja, srećne i zadovoljne što smo pomogle bolesnima i siromašnima raznim humanitarnim aktivnostima, organizovanjem koncerata za bolesnu decu. To je velika sreća znati da si pomogao. Nadam se da ćemo trajati barem još dve decenije. Odziv na našu manifestaciju je izuzetan, tu su učesnici iz svih krajeva naše zemlje: od Kikinde i okoline, Zrenjanina, Novog Sada pa do Žablja, Šapca i Niša- kaže Radojka Vujadinov, predsednica UG „Suvača“.

Na treću „Štrudlijadu“ iz Gospođinaca je došla Mirjana Pantić.

-Lepu saradnju imamo sa Radom i njenim udruženjem i zbog toga smo i ovde. Tajna dobre štrudle je u ljubavi- zaključila je Mirjana.

 

 

ekonomska

Izložbom fotografija „Škola kroz vreme“, priredbom i predstavljanjem obrazovnih profila, kikindska Ekonomsko-trgovinska škola proslavila je svoj Dan i 75 godina rada. Zadovoljni đaci i profesori, ponos su škole koja će svršenim osnovcima u predstojećoj školskoj godini ponuditi obrazovne profile: ekonomski i turistički tehničar, trgovac, konobar i kuvar.

Utiske sa nama podelio je Žarko Utržan, predsednik Učeničkog parlamenta.

-Treći sam razred i prezadovoljan sam školom. Profesori me motivišu da nastavim da učim i napredujem, da usavršavam veštine kroz lekcije i takmičenja. Kada osmacima promovišemo školu, većina želi da upiše neki smer ovde. Prema našoj računici, od 17 đaka, sedmoro želi da upiše našu školu. Smerovi su lepo isplanirani- kaže Žarko.

Brojne generacije đaka i profesora pronaći će se na fotografijama koje u holu škole dočaravaju njen bogat i uspešan istorijat.

-Profesori su izuzetno posvećeni svom radu, postavljanju i postizanju visokih ciljeva. Učenici su zadovoljni našom školom. Posle pet godina, ponovo upisujemo smer turistički tehničar tako da ćemo u predstojećoj školskoj godini upisati po 30 đaka na smerovima ekonomski i turistički tehničar, kao i kuvar, i kombinovano odeljenje trogodišnjih smerova trgovac i konobar sa po 15 učenika- kaže profesorka ekonomske grupe predmeta Ivana Kojić.

Proslavi Dana i godišnjice škole prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski koji su pažljivo i interaktivno propratili učeničke prezentacije obrazovnih profila. Đaci su pokazali da stiču brojna praktična znanja. Dragan Ćirić, učenik drugog razreda smera trgovac,  uspešno je demonstrirao rad u prehrambenoj prodavnici.

-Merenje, kasu, pakovanje i slaganje robe, sve to radimo. Nije teško, a profesori su odlični. Jednom nedeljno imamo praksu u prodavnicama, a jednom nedeljno ovde u školskom kabinetu. Predmeti su zanimljivi, a kasnije možemo da se zaposlimo u struci ili da nastavimo školovanje na nekom fakultetu. Poznati smo po svojim plavim mantilima- ističe Dragan.

Nevena Kovačević uči za konobara i prvi je razred.

-Sviđa mi se škola, mnogo toga sam naučila. Imamo praktičnu nastavu u školi i praksu na kraju godine. Sadašnji moj plan je da idem u inostranstvo.

Dragana Mijandžić pohađa ekonomski smer i drugi je razred. Sa drugaricama je uspešno prezentovala poslovanje virtuelnog preduzeća.

-Škola je ispunila moja očekivanja, i smatram da svako koga zanima oblast ekonomije treba da upiše našu školu jer će steći lepa iskustva i naučiti mnogo toga.

Srdačne čestitke đacima i kolektivu uputio je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Obišao sam više kabineta i imao priliku da se uverim u kvalitetan rad nastavnog kadra. Razgovarali smo i oni su došli na ideju da češće posećujemo školu i razgovaramo sa mladima. Moj savet je bio da sa predanošću i ljubavlju prema poslu, rade ono za šta se školuju. Video sam da su zadovoljni školom i onim što činimo da uslovi za obrazovanje budu sve kvalitetniji. Siguran sam da će iz ove škole izaći dobri ljudi,  kvalitetno obučeni da rade svoj posao- rekao je Lukač.

 

 

 

 

JP Kikinda 1 (3)

Javno preduzeće „Kikinda“ nastavlja sa edukacijom najmađih o značaju odgovornog vlasništva. Danas je održano još jedno predavanje, ovoga puta za učenike prvog i drugog razreda Osnovne škole “Žarko Zrenjanin”.

Đaci su imali priliku da čuju sve o značaju odgovornog vlasništva, potrebama pasa i obavezama vlasnika, kao i da se druže sa psima iz „Zoohigijene“ koji su spremni za udomljavanje.

Predavanje su održale Jelena Pantelić i Branka Živaljević iz JP „Kikinda“. Iz ovog preduzeća poručuju da je učenje najmlađih da budu odgovorni za drugo živo biće još jedna stepenica na putu da izrastu u dobre ljude.

bijeljina sajam

Turistička organizacija Grada Kikinde prvi put se predstavlja na Sajmu turizma i gastrokulture u Bijeljini koji se održava 12. put. Da posete naš grad, upoznaju se sa njegovim znamenitostima i budu dragi gosti tradicionalne manifestacije „Dani ludaje“, iz TO Kikinde pozvali su sve posetice Sajma koji je okupio izlagače iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Republike Srpske.

-Mi smo se predstavili upečatljivom narandžastom bojom, u znaku ludaje i proizvoda od nje. Naš brend je drugačiji od ostalih, svi nastoje da predstave ono što je autentično za njihovu sredinu. Naš štand ima lepu posećenosti, među posetiocima su bili i ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić, direktorica Turističke organizacije Bijeljine Jasna Abdulahagić, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, direktor TO Republike Srpske Miodrag Lončarević. Dogovaramo nove susrete i promocije- kaže Jasmina Milankov, v.d. direktorica Turističke organizacije Kikinde.

Više od 80 izlagača ponudilo je raznovrstan sadržaj na dvanaestom Sajmu turizma i gastrokulture u Bijeljini koji se održava se 27. i 28. aprila u hotelu „Drina“.

Dan plesa 11

Iako se Svetski dan plesa obeležava tek za dva dana, Gradski trg danas je pulsirao u ritmu koji su diktirali članovi svih kikindskih plesnih škola.

U organizaciji Kulturnog centra i pod pokroviteljstvom Grada, nastupili su: Plesna škola „Dance N Soul“, Baletski studio „Flex“, ADZNM „Gusle“ i kikindsko odeljenje Baletske škole iz Novog Sada.

– Želimo da ples živi u Kikindi, da imamo svoj dan i da to postane tradicija. Na ovaj način predstavljamo šta radimo, ali je važnije da se zabavimo i družimo sa ostalim plesačima – kaže Mirna Krnić iz Plesne škole „Dance N Soul“.

U različitim žanrovima danas je nastupilo više od 200 plesača različitih uzrasta. Njihova publika ispunila je Gradski trg i svi su poželeli da ovakvih manifestacija i radosnih susreta bude što više.

bogdan u silistri

Delegacija grada Kikinde predvođena predsednikom Skupštine grada Mladenom Bogdanom posetila je bratski grad Silistru u Bugarskoj gde je učestvovala na Forumu o socijalnoj zaštiti. Tom prilikom, predstavljene su usluge i mere u oblasti socijalne i dečije zaštite, sličnosti i razlike u radu socijalnih službi, a razgovarano je i o načinima na koje se može unaprediti saradnja dva grada.

Pozdrave gostima na uvodnom skupu uputili su predsednik opštine Silistra dr Julijan Najdenov, predsednica Opštinskog saveta Silistre dr Marija Dimitrova i regionalni guverner Nikolaj Nedelčev.

Socijalnu politiku grada Kikinde prezentovali su Mladen Bogdan i stručnjaci iz kikindskog Centra za socijalni rad. Delegacija Kikinde obišla je i ustanove za domski smeštaj i pružanje usluga socijalne zaštite u Silistri.

Bilateralni forum na temu razmene iskustava i primera dobre prakse u sferi socijalne politike organizovan je od  25 do 28. aprila.

Pusto tursko 1

Knjiga „Pusto tursko“, drugo, dopunjeno izdanje, u ediciji Instituta za evropske studije iz Beograda, autora profesora Darka Tanaskovića, akademika i orijentaliste, predstavljena je večeras u velikoj sali Kulturnog centra.

O knjizi su govorili profesor Petar Vuca, na čiju inicijativu je i upriličeno gostovanje akademika Tanaskovića, i predstavnik izdavača, osmanista, Srboljub Peović. U ime Grada, događaju je prisustvovala zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.

Zbirka ogleda, kako je opisuje profesor Tanasković, nastala je iz potrebe da testira stavove iznete u svom prethodnom delu pod nazivom „Neoosmanizam“.

– Tom knjigom, koju sam napisao pre više godina, uveo sam u našu naučnu terminologiju i pojmovnik termin kojim sam označio dubinsku konstantu ukupnog turskog nastupanja prema svetu i, posebno, prema našem regionu, Balkanu. Neoosmanizam se ogleda u tome da Turska, koja je ponovo ojačala, želi da bude bitan činilac ne samo na Balkanu, nego i u svim delovima Osmanskog carstva u kojima je najduže ostala – na Bliskom istoku, donekle na Kavkazu, pa čak i u delovima severne Afrike – objašnjava profesor Tanasković.

Ova njegova teza je, kaže, bila kritikovana, neki su smatrali da je to neopravdano vraćanje unazad, da je Turska savremena država koja nema veze sa neoosmanističkom i neoimperijalističkom ideologijom. Međutim, dodaje Tanasković, u međuvremenu se pokazalo da su čak i sami Turci usvojili ovaj termin i oni sami ga upotrebljavaju za određeni ideološki pristup svetu.

– Kroz oglede u knjizi „Pusto tursko“ testirao sam tu svoju tezu, odnosno pitanje da li se Turska na unutrašnjem i spoljnom planu ponaša u skladu sa onim što sam dijagnostifikovao kao konstantu neoosmanizma. Moj zaključak je da nema nikakve dileme da Turska, na svoj način, koristeći se svim komparativnim prednostima i savremenim sredstvima u ekonomiji, diplomatiji i politici, pa i vojnim, kada je to potrebno, zaista želi ponovo da se pozicionira kao jedna od najznačajnijih država u svetu. Kao zemlja koja će sada, s obzirom na aktuelne turbulentne promene, igrati značajnu ulogu upravo zato što ima strategijsku – istorijsku i geografsku dubinu, a to smo mi na Balkanu. Zato mislim da je za nas ova knjiga posebno interesantna da bismo razumeli tursku ideološku i političku doktrinu – poručuje autor.

Profesor Tanasković bio je ambasador Jugoslavije u Republici Turskoj, Azerbejdžanu i Vatikanu, kao i ambasador Srbije pri Unesku. Član je Evropske akademije nauka i umetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, kao i Naučnog društva Srbije. Počasni je član osnivač Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat”, u kome se, od 2017. godine, nalazi njegov legat.

Objavio je više od 600 naučnih i stručnih radova iz oblasti orijentalistike.

socijalna zaštita

Nikola Lukač gradonačelnik Kikinde, i Nikola Selaković, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, potpisali su u Vladi Srbije ugovor o namenskim transferima u socijalnoj zaštiti, vredan 8.138.724,00 dinara.

Ministar Selaković i gradonačelnik Lukač izrazili su uverenje da će ta sredstva poboljšati funkcionisanje sistema socijalne zaštite na lokalnom nivou, što za grad i Vladu Srbije ostaje jedan od ključnih prioriteta, budući da se na taj način zadovoljavaju potrebe najšireg broja građana.

Novac se namenski transferiše gradovima i opštinama i usmerava se za potrebe određenih usluga socijalne zaštite na lokalnom nivou, kao što su geronto domaćice, usluge ličnih pratilaca, personalnih asistenata. Usluge koje lokalne samouprave pružaju korisnicima zavise od licence koju neka opština ima, kao i mogućnosti da određenu vrstu usluge organizuje na svojoj teritoriji, zaključeno je u okviru razgovora.

fića1

Možda biste rekli da je ova fotografija snimljena pre više decenija, ali nije.  Iako je legendarnog fiću danas retko videti u saobraćaju, nije nemoguće, što smo slikom i zabeležili. Jedan pored  drugog,i na kikindskim ulicama prkose vremenu.

Fića je nekada bio omiljen automobil. Njegova proizvodnja ponos jugoslovenske industrije, a kupovina svečani momenat koji se pamti i prepričava.  Kako to da su se čitave porodice prevozile ovim minijaturnim četvorosedom, čak prelazile  duge destinacije do mora ili inostranstva,  teško je zamisliti iz današnjeg ugla. Kao i to da se nalazio u sastavu vojske, milicije, hitne pomoći, služio za obuku novih vozača.

Prvi fića u Zastavi je proizveden 1955. godine, a poslednji tri decenije kasnije. Nedugo potom, raspašće se i zemlja čiji je simbol bio.

Danas pogled na ove vremešne ljubimce, kod starijih i srednjih generacija, izaziva nostalgiju, a neretko i divljenje. Ali uvek sećanje na jedno drugo vreme, po mnogo čemu posebno.

error: Content is protected !!