Град

Sajam zapošljavanja 1

Na 18. Sajmu zapošljavanja, održanom danas u sali „Partizana“, 26 poslodavaca ponudilo je oko 500 radnih mesta u Kikindi i okolnim mestima.

– Pozvali smo poslodavce koji imaju potrebe za radnicima sada ili će zapošljavati u narednih šest meseci. Na sajmovima koje organizujemo imamo sve više poslodavaca i slobodnih radnih mesta. Najviše mogućnosti za zaposlenje sada imaju osobe sa srednjom stručnom spremom. Traže se: prodavci, konobari, kuvari, knjigovođe, administrativni radnici, električari, bravari, ce-en-ce operateri, medicinske sestre – rekla je Jelena Mitrović, direktorica kikindske filijale Nacionalne službe za zapošljavanje, organizatora Sajma.

Ona je dodala da je, na prošlogodišnjem sajmu zaposleno 23 odsto onih koji su podneli prijave, što je, kako kaže, veoma dobar rezultat.

Ovog momenta na evidenciji NSZ je 2.330 nezaposlenih iz grada i okolnih sela, od toga više od polovine su nekvalifikovani radnici. Za njih, kaže direktorica Mitrović, ima i najviše ponuda – u autoindustriji, metalskim i građevinskim granama. Manje se traže visokoobrazovani, kojih na evidenciji Službe ima tačno 132.

Sajam je otvorio gradonačelnik Nikola Lukač, koji je najavio dolazak novih poslodavaca.

– Pronalazimo nove investitore i važno nam je da nova radna mesta budu  kvalitetnija i više plaćena jer u ovom momentu u Kikindi ima dovoljan broj radnih mesta za nekvalifikovanu radnu snagu. Uz pomoć pokrajinskih i republičkih organa siguran sam da ćemo, pored investiticija kojih će biti u narednih nekoliko meseci, pronaći još domaćih i stranih investitora i time omogućiti Kikinđanima bolji život – rekao je Lukač.

Na Sajmu zapošljavanja svoje štandove su, između ostalih, imale fabrike: „Livnica Kikinda“, “Le Belier”, “Toza Marković”, “Mecafor”, „Calzedonia“, „Tisa automotive“, „Italtex“ Novi Kozarci“, „Japan tobacco“ iz Sente, ali i manje firme: “ProUniverzal”, „Sani optik“, „Grawe“ osiguranje, „Terra“, „Ujnina kujna“…

– Imamo jako veliko interesovanje nezaposlenih. Kod nas nije važan stepen stručne spreme ni radno iskustvo, mi obučavamo radnike – rekla nam je Marta Kopas, menadžer u maloprodaji „SP marketa“ iz Sente. – Sada nam je potreban jedan prodavac u Kikindi, a u Senti imamo i radna mesta u nabavci, marketingu i na administrativnim poslovima, ukupno za deset radnika. Zaposlenima plaćamo putne troškove.

Veliko interesovanje nezaposleni su pokazali i za posao u D.o.o. „Lira“, preduzeću za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

– Budući da proširujemo proizvodni asortiman, biće nam potrebni radnici za montažu proizvoda u automobilskoj industriji i mehanizama za meko otvaranje i zatvaranje fioka. Angažovani smo da dokažemo da osobe sa invaliditetom imaju radne sposobnosti, znanja i veštine koje im omogućavaju da zasnuju samostalni život i da se osećaju kao korisni članovi zajednice, da ne moraju da budu izdržavana lica. Dajemo im šansu koji oni koriste i iskustvo nam je pokazalo da su izuzetno dobri radnici. Njihovu preostalu radnu sposobnost usklađujemo sa potrebama radnog mesta i oni imaju puni radni učinak. Trenutno imamo 133 zaposlenih, od toga 80 osoba sa invaliditetom. Danas smo dobili veliki broj prijava i jednih i drugih. Za sada samo pravimo bazu podataka i pozvaćemo ih čim se ukaže mogućnost – rekla je Valentina Rađenović, stručni radnik Zaštitne radionice „Lira“.

Radnike je danas tražila i fabrika za proizvodnju guma „Linglong“ iz Zrenjanina.

– Proizvodnja će biti započeta uskoro, još uvek ne znamo tačan datum. Iako u Zrenjaninu već imamo dosta kandidata, mislimo da će nam biti potrebni i radnici iz drugih mesta. Tražimo operatere, radnike na održavanju – tehničare i električare, radnike na obezbeđenju, viljuškariste, inženjere. Procene su da će nam biti potrebno oko 1.200 radnika. Od maja se planira uvođenje stalne autobuske linije od Kikinde do naše fabrike – kaže Jelena Marinković, iz odeljenja za ljudske resurse u Kompaniji „Linglong“.

Milošev Aleksandar ima 58 godina i 36 godina radnog staža.

– Ne biram posao, radio sam kao autogeni sekač, zidar, moler, kotlar, na farmi krava. Svejedno mi je koji ću posao sada naći, važno mi je da radim kako bih ostvario pravo na penziju.

Svoj prvi posao došla je da potraži Tijana Reljin.

– Za sada sam predala prijave za poslove u „Pekari AS“ i u prodavnici „Tune mobile“. Pokušaću i u „SP marketima“ – kaže Tijana.

Božidar Đuran je programer, završio je četvrti stepen srednjeg obrazovanja.

– Došao sam da vidim kojih slobodnih mesta ima. Radio bih bilo šta što odgovara mojim godinama i mogućnostima. Ovde se ne nudi posao u mojoj struci, ali ću svakako ostaviti svoje prijave kod poslodavaca.

U razgovorima sa predstavnicima poslodavaca, nezaposleni su se danas raspitivali za konkretne pozicije, opise radnih mesta i za uslove rada. Na samom otvaranju Sajma zapošljavanja bilo je više od stotinu sugrađana svih starosnih dobi.

339580974_611012103884001_2152414086410331826_n

Svečanim programom u prepunom amfiteatru, dodelom diploma svršenim studentima i otkrivanjem spomen biste Zore Krdžalić Zage jedina visokoškolska državna ustanova u Severnobanatskom okrugu, proslavila je Dan škole i Dan studenata.

Eržebet Tot (48) iz Novog Itebeja je studentkinja generacije. Uspešno je završila smer vaspitač dece predškolskog uzrasta sa prosekom 9,87.

Eržebet Tot, studentkinja generacije

-Veoma mi je drago što sam završila ovu školu, zahvalna sam celom kolektivu. Predivni su profesori koji su se zalagali i trudili, zahvalna sam i koleginicama i kolegama sa kojima delim nezaboravne trenutke Svuda sa ponosom pričam o ovoj školi. Radila sam sa decom 17 godina, negovanje jezika i dramske aktivnosti i zato sam se i opredelila da upišem ovu školu. Još ne radim kao vaspitač, ali mi je to u planu- kaže Eržebet.

Čestitke Eržebet, njenim kolegama i koleginicama, kao i celom kolektivu uputila je direktorica Visoke škole strukovnih studija dr Angela Mesaroš Živkov.

-Škola danas obeležava 69 godina postojanja. Uručujemo diplome studentima koji su završili osnovne i strukovne master studije, ukupno 101 student prima diplomu. Značajno je i da smo danas otkrili bistu Zore Krdžalić Zage koja je nestala 2015. godine. Bistu je izradila akademska vajarka, sugrađanka i dugogodišnja profesorica naše škole mr Miroslava Kojić. Inicijativa da se ona ponovo postavi potekla je iz škole, a podržala ju je lokalna samouprava.

Svečanosti je prisustvovao i gradonačelnik Nikola Lukač zajedno sa članicama Ggradskog veća Valentinom Mickovski i Melitom Gombar.

-Vaš poziv je izuzetno važan, baviti se decom je nešto najlepše. Vaspitači našu decu uče ponašanju, igri, ali i kako da budu dobri ljudi. Kod nas je tradicija predškolstva i vaspitačkog poziva duga i mnoge su generacije prošle kroz ovu školu. Grad Kikinda će i dalje podržavati školu uz želju da zajednički pronađemo način da uvedemo još neke profile u narednom periodu. Siguran sam da će i ubuduće brojne generacije svoje znanje sticati u ovoj školi- poručio je gradonačelnik Lukač u obraćanju.

Čestitkama se pridružila i članica Gradskog veća zadružena za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski poželevši da u VŠSSOV nastave da rade sa istim entuzijazmom.

-Verujem da je jedino tako uspeh zagarantovan. Lokalna samouprava ima odličnu saradnju sa jedinom visokom školom u Kikindi upravo zbog kvaliteta kadra i svega što škola nudi. Škola ima dobru reputaciju u Srbiji, ali i Evropi i vrata svršenim studentima su širom otvorena, zavisi od njih koliko će iskoristiti resurse i kontakte koje su stekli tokom studija- rekla je Mickovski.

U svečanom programu, pored studenata ove škole, učestvovala su i deca iz vrtića.

 

 

le belier dom dom zdravlja 1

Kao rezultat posredovanja Grada između privrede i različitih sektora društvenog i javnog života, Privredno društvo „L Belije“ („Le Belier“) obezbedilo je donaciju, dve veš-mašine, kikindskom Domu zdravlja.

Uručenju poklona danas su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i član GV zadužen za privredu i investicije, Saša Tanackov.

– Grad ima izuzetno kvalitetnu saradnju sa kompanijom „L Belije“, za nas je ovo privredno društvo vrlo značajan investitor i primer društveno-odgovorne kompanije. Naša saradnja traje godinama, i ja im zahvaljujem na tome, pre svega na prepoznavanju potreba svih naših institucija. Iz Doma zdravlja su nas zamolili za pomoć, bile su im potrebne dve mašine. Grad se obratio potencijalnim donatorima i „L Belije“ nam je odmah, kao i mnogo puta do sada, izašao u susret. Takođe nam je drago što Kompanija proširuje svoje kapacitete u Kikindi, što znači i nova radna mesta za naše sugrađane – rekao je gradonačelnik.

Danas donirane veš-mašine su većeg kapaciteta, kakve su i potrebne za Dom zdravlja.

– Svake godine se trudimo da izađemo u susret Gradu i tako će biti i ubuduće, nastavićemo ovu lepu saradnju – kaže Kristina Ristić Popov, rukovodilac ljudskih resursa u kompaniji „L Belije“.

Direktorica Doma zdravlja, dr Biljana Marković istakla je da je Kompanija i ranije obezbeđivala donacije za ovu zdravstvenu ustanovu.

Zahvalni smo i mnogo nam znači poklon jer nismo mogli da kupimo mašine koje su nam neophodne – rekla je dr Marković. – Pre nekoliko godina od „L Belijea“ smo dobili nameštaj za Dečiji i Školski dispanzer. Nadam se da ćemo nastaviti saradnju i da će biti još uspešnija i bolja.

 

 

plavi baloni

Plavi baloni danas su poslali važnu poruku. Drugi april obeležava se kao Svetski dan odoba sa autizmom. Tim povodom, druženju i radionici u Društvu za mentalno nedovoljno razvijene osobe „Čigra” priključili su se i članovi Gradskog odbora Srpske napredne stranke želeći da im, kako je istakla predsednica tog odbora Stanislava Hrnjak, pruže podršku svesni poteškoća sa kojima se osobe sa autizmom i njihove porodice susreću.

Članovi SNS-a su „Čigri”, u skladu sa potrebom koju su izrazili u tom udruženju koje ima tridesetak članova, donirali televizor.  Značajan im je, kako je ukazala Sandra Babić, sekretarka Udruženja, za muzičke i druge aktivnosti u okviru radnih terapija.

Podršku „Čigri” možete pružiti i vi. Od ponedeljka, oni će, ispred prostorija svog udruženja u ulici Kralja Petra Prvog, prodavati uskršnje ukrase koje su izradili sa puno truda i ljubavi.

Pronađite vremena da ih posetite.

339260552_1160696521292113_2723333633512991834_n

Tamni oblaci koji su se danas popodne nadvili nad Kikindom uz povremenu grmljavinu, doneli su lokalni pljusak, ali i grad. Led je padao petnaestak minuta oko 16 sati, pa su se zabeleli travnjaci, kolovozi, ali i krovovi automobila.

Iako se za mesec mart obično govori da je veoma ćudljiv po pitanju vremenskih prilika, ovaj april će ga, očigledno, u tome nadmašiti. Taman smo se obradovali prolećnom vremenu, ali početak aprila doneo je hladni talas uz kišu. Za naredne dane, meteorolozi prognoziraju hladno vreme za ovo doba godine, posebno u jutarnjim satima kada će temperature biti jedva iznad nule.

 

frizeraj 1

Mladi dolaze i vraćaju se u Kikindu, mnogi i da bi ovde započeli samostalan posao.

Milica Nešković je svog supruga Vasu, Kikinđanina, upoznala u rodnoj Subotici, u koju je on stigao pre desetak godina u potrazi za poslom.

Danas je Milica u našem gradu otvorila Muški frizerski salon „The Gentleman M“.

– Muž je dobio ponudu za posao u Kikindi i rešila sam i ja da dođem kao podrška i da počnem da radim samostalno. Devet godina radim kao muški frizer i sada prvi put otvaram sopstveni salon – kaže Milica. – Apelujem na mlade da započnu svoj posao, posebno ako imaju zanat u rukama. Ima posla za sve i gde god da se ode, treba se samo osmeliti.

Ovaj mladi bračni par će, sa sinom Bogdanom, svoju budućnost nastaviti da gradi u našem gradu. Milica će, za sada, raditi sama, a u planu joj je i da zaposli kolege i da proširi posao.

Podršku porodici Nešković danas su pružili i gradonačelnik, Nikola Lukač, i član Gradskog veća, Saša Tanackov.

– Ovo nije jedinstven slučaj povratka mladih i porodica sa malom decom, opredeljenih da ovde kreiraju novu budućnost. To je i potvrda meni i mojim saradnicima da radimo dobre stvari, i dodatni impuls da pomažemo mladima, da obezbeđujemo uslove kako bi oni mogu da se vrate. U našem gradu zajednički kreiramo lepši, bolji i bezbedniji život. Radimo na tome da bude više posla i da nas bude još više, da od Kikinde napravimo još bolje mesto za život i rad – rekao je Lukač.

Vasa, Milica i Bogdan izabrali su Kikindu kao lepše mesto za život i podizanje porodice.

Novi, savremeno uređeni frizerski salon sa novom, kreativnom energijom, nalazi se u Ulici Dimitrija Tucovića 2.

 

katarina i nenad

Vest o strašnoj tragediji koja je zadesila mladi bračni par potresla je Zrenjanin i Rusko Selo. Beživotna tela Katarine J. (23) iz Ruskog Sela i Nenad B. (25) iz Zrenjanina pronađena su u četvrtak uveče u u dvorišnom stanu u Zrenjaninu. Mladi par je prošle godine počeo da živi zajedno, a Katarina J. je bila u četvrtom mesecu trudnoće.

Sumnja se da su se ugušili od gasa koji je cureo iz gasne peći pre skoro nedelju dana. Da li je ova pretpostavka istinita pokazaće istraga, nakon što su tela nesrećnih mladića i devojke poslata na obdukciju.

Katarina J. je odrasla u hraniteljskoj porodici u Ruskom Selu gde je živela do punoletstva. Sa Nenadom se upoznala u srednjoj školi u Zrenjaninu koju su oboje pohađali.

– Katarina je kod nas bila od treće godine života. Brinuli smo o njoj 15 godina. Od kada se udala, nismo bili u kontaktu. Nenad i ona su se upoznali u srednjoj školi „9.maj“ u Zrenjaninu, koju su oboje završili. Ona je završila za šnajderskog tehničara, a on za auto-limara- rekla je hraniteljka koja je odgojila Katarinu J.

-Prevelika tuga. Ceo život patnja i taman kad je trebalo nešto lepo da se dogodi, desilo se najgore. Bila je dobro dete- kaže jedna meštanka Ruskog Sela.

Stravičnu scenu zatekla je vlasnica stana u koji se nesrećni par nedavno uselio. Stan se prodaje, pa su je kontaktirali iz agencije za nekretnine. Iz stana se, međutim, niko nije javljao, iako je ključ bio sa unutrašnje strane. Komšije su tvrdile da, od kada se uselio mladi par, nisu ih ni čuli niti videli. Nisu primetili čak ni upaljeno svetlo u stanu.

– Komšije su mi rekle da je zid kod komšije na koji je naslonjena peć iz mog stana skroz vreo. Pozvali smo policiju i oni su nam rekli da razvalimo vrata ako je to moj stan. Užasnu scenu smo zatekli, dvoje mladih bez znakova života i gasna peć na najjačoj snazi tako da je napuklo staklo na njoj – ispričala je potresena gazdarica.

Beživotna tela mladog para pronađena su na ćebetu na sred sobe. Kauča unutra nije ni bilo. Nakon što su otpočeli zajednički život, sa detetom na putu, mladi par planirao je da se skući.

Nenad B. je pre tri godine ostao bez oca. Imao je majku, brata i mlađu sestru.

 

 

 

viber_image_2023-03-30_21-20-05-992

Kroz predstavu „Gimnazijski vremeplov” koju su učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“ izveli na sceni Narodnog pozorišta u Kikindi, prikazali su miks muzičkih žanrova  uz podršku plesnih i baletskih tačaka. Talentovani gimnazijalci proveli su publiku kroz različita vremenska razdoblja i muzičke numere koje su ih obeležile. Scenario i režiju muzičke predstave potpisuje profesorka Snežana Zamurović.

U predstavi su učestvovali: Vuk Jakić, Bogdan Dejanović, Jovan Božin, Anja Vukobrat, Emilija Sretenović, Filip Ludajić, Vukašin Bosnić, Đorđe Golić, Adrijana Zobenica, bend Roj, Dušan Milešević, Una Kresoja, Jelena Stepanov, Dorotea Borenović, Milana Brkić, Bogdan Zavišin.

Za scenografiju i kostimografiju pobrinula se Marina Mrđa, a tehničku podršku pružila je Mila Komluški.

Milenko-Jovanov

Kikinđanin Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije, najaktivniji je poslanik u sadašnjem sazivu parlamenta.

Jovanov se čak 314 puta javio za reč u Skupštini Srbije. Najčešće su u pitanju bile replike (205), zatim govori o aktima (54), amandmanima (43), a najmanje je pričao o poslovniku, 12 puta, pokazuju podaci sajta Otvoreni parlament.

Posle njega, kada su u pitanju najpričljiviji poslanici, sledi nekoliko opozicionih političara sa 100 i više obraćanja. Sledeći najaktivniji poslanik vladajuće koalicije je Marijan Rističević koji je 74 puta govorio,

U aktuelnom sazivu Narodne skupštine Srbije nalaze se predstavnici 11 izbornih lista, a poslanike ima 31 stranka i pokret. Od njih je 70 odsto narodnih poslanika koji pripadaju vladajućoj većini, 55 odsto poslanika je prvi put u poslaničkim klupama, a 35 odsto je žena.

(Blic)

Saša Čolak 2

Na početku smo perioda cvetanja voća, pa su Uprava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede i Savez pčelarskih organizacija Srbije zajednički apelovali na poljoprivredne proizvođače, korisnike sredstava za zaštitu bilja i pčelare, kako bi se smanjio rizik od trovanja pčela.

„Nepravilna upotreba sredstava za zaštitu bilja, pored opasnosti da dovede do trovanja pčela, utiče i na oprašivanje: usled lošeg oprašivanja, ne samo da opada prinos, već se i smanjuje kvalitet plodova, pa je i manje plodova prve klase u rodu”, navodi se u apelu.

Potpisnici podsećaju da Zakon potpuno zabranjuje primenu pesticida otrovnih za pčele u toku cvetanja, u bilo kom delu dana, tako da se pesticidi koji su otrovni za pčele ne smeju primenjivati ni uveče, ni rano ujutru.

Uprava i Savez pčelarskih organizacija apeluju na poljoprivredne proizvođače, da, čak i kada primenjuju sredstva za zaštitu bilja koja su otrovna za pčele kod kulture koja nije u cvetu, prvo suzbiju korove u voćnjacima jer, kako navode, korovi koji su u fazi cvetanja mogu da budu posećeni od strane pčela.

Posebno skreću pažnju poljoprivrednim proizvođačima da je, prilikom tretiranja uljane repice i soje insekticidima, zabranjeno primenjivati one koji su otrovni za pčele u toku cvetanja.

Problem je i tretiranje komaraca iz vazduha, upozoravaju, jer se često poklapa sa cvetanjem lipe i drugih medonosnih biljaka koje pčele intenzivno posećuju.

O tome zašto su apeli neophodni i kako se pčelari „nose“ sa ovim problemom, za naš portal govori Saša Čolak, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine, dugogodišnji predsednik Udruženja pčelara Vojvodine. Čolak se pčelarstvom bavi 37 godina.

– Problem je u tome što se ne kontroliše sprovođenje propisa prilikom tretiranja poljoprivrednih kultura insekticidima – kaže Čolak. – Ranije pesticidi nisu bili, u toj meri, otrovni za pčele, niti je bilo toliko poljoprivredne proizvodnje na velikim površinama, pa je i trovanje pčela bio sporadična pojava i događala se na mikrolokacijama.

Čolak je podsetio na dva velika incidenta na području Kikinde – prvi koji se dogodio 2015. godine, kada je 3.509 košnica izgubilo sve izletnice zbog trovanja, ali su pčelinje zajednice ipak nekako preživele; drugi se dogodio 2019, kada je, kako kaže, bilo stravično trovanje. Tada je potpuno uništeno 1.668 košnica otrovom „fipronil“ koji je, u tom trenutku, bio sedam godina zabranjen za upotrebu na poljoprivrednim kulturama u Srbiji. Sve je prijavljeno Policiji, ali počinioci nikada nisu pronađeni.

– Sa pozicije člana Grupacije za pčelarstvo Privredne komore Vojvodine, još pre nekoliko godina podneo sam zahtev za izmenu Krivičnog zakonika Srbije – da to ne bude samo krivično delo, nego i da se procesuira po službenoj dužnosti. Pčelari ne mogu i ne treba pojedinačno da se bore sa advokatima velikih korporacija. Ove godine predlog je obnovljen i sada je potrebno da lobiramo da se zakon izmeni – kaže Čolak.

Da se problem mora rešavati sistemski jasno je jer, kako kaže Čolak, pčelari svake sezone, od marta do kraja avgusta, brinu da li će pčele zateći žive.