Град

c5b60cf3-089c-497c-af58-132f6001981e

Božićni vašar organizovan je ispred Rimokatoličke crkve Svetog Franje Asiškog u centru Grada. Na tezgama su se mogli naći novogodišnji ukrasi, ikebane, ručni radovi, korpice, kape, šalovi i sve u znaku Božića i Nove godine. Već po tradiciji za sve sladokusce tu je bio i tradicionalni kurtoš kolač, kao i langoš koji su pripremale članice KUD-a „Eđšeg“.

-Želeli smo da ponudimo sugrađanima naše tradicionalno jelo. Langoš podjednako vole i stari i mladi i među mađarskim življem ovo je jedna od omiljenih poslastica. Recept je jednostavan potrebni su voda, so, brašno, kvasac i malo ulja, a ono što je važno je da se testo dobro izradi kako bi naraslo i bilo ukusno – saznajemo od Irene Kiš, članice „Eđšega“.

Marija Demeši na vašaru je prodavala med porodice Dražić koji proizvodi njena sestra Klara. U ponudi je bio bagremov med iz Požarevca gde su pčele bile na ispaši, lipov med sa Fruške Gore i suncokretov med iz Aradca.

-Med je kvalitetan jer dolazi iz ekološki čistih sredina, a o njegovim blagodetima ne treba puno pričati. Za Božić se kod nas prave medenjaci i kada su od pravog meda nema lepših kolača. Poslednju adventsku sveću upalićemo na Badnji dan, 24. decembra, a nakon toga slavimo Božić. U našoj crkvi imali smo i interesantno predavanje jer je najvažnija duhovna priprema za najradosniji praznik – otkrila nam je Marija Demeši.

U ponudi su bili žito i orasi koje je pripremila sugrađanka Vesna Markovljev.

-I za katolički i za pravoslavni Božić tradicija je da se zasadi žito koje, pošto nikne, povežemo sa crvenom mašnom. Ja sam napravila korpice u kojima je zasađeno žito za sve one domaćice koje nisu stigle to da urade. Žito sam posejala za Mikulaš i da bi uspelo potrebno ga je zalivati i negovati – saznajemo od Vesne Markovljev.

Sa paljenjem treće adventske sveće počinju i pripreme za Badnji dan i Božić otkrile su nam naše sagovornice.

-Na Badnji dan se posti, a na trpezi su jabuke, orasi, suve šljive, postan pasulj i nasuvo sa makom. Dočekujemo i korinđaše koji nam požele srećne praznike i koje darujemo. Za Božić se okupi porodica i ja pripremam supu, patku ili gusku  i lepe kolače uz obavezne štrudlice sa makom  i orasima – otkrila nam je Irena Kiš.

Pripreme za Božić Marija Demeši je već započela.

-Praviću štrudle sa makom i orasima i medenjake. Svi ovi kolači imaju svoje značenje. Mak ima puno zrna i to je želja da nam naredna godina bude berićetna, orah treba da nam donese zdravlje, a med je tu da nam naredna godina bude slatka. Sa radošću dočekujem i korinđaše koji nagoveštavaju Isusovo rođenje i nekada davno išli su od kuće do kuće u kojima su izveli predstavu o rođenju Hrista. Badnji dan obeležavamo u porodičnom krugu, a na sam Božić odlazi se da se čestita praznik i to sa medenom rakijom – rekla je Marija Demeši.

Poseban ugođaj Božićnom vašaru dala je jelka koja je izazvala pažnju sugrađana.

 

med zeravica

Gazdinstvo Žeravica iz Bašaida koje je učestvovalo na Etno sajmu hrane i pića u okviru štanda Grada nagrađeno je posebnim priznanjem u kategoriji meda i proizvoda od meda. Suncokretov med koji proizvodi Radovan Žeravica odlično je ocenjen, a nagrada je još značajnija kada se uzme u obzir da se na sajmu u Beogradu predstavilo više od 300 proizvođača tradicionalnih prehrambenih proizvoda. Sajam je imao međunarodni karakter, sa učesnicima iz Republike Srpske, BiH, Crne Gore i Grčke. Cilj manifestacije ostao je nepromenjen tokom godina, a to je  utemeljenje robne marke etno proizvoda.

Radovan je pčelarstvom počeo da se bavi pre sedam godina na nagovor prijatelja iz Novog Bečeja.

-Danas imam 70 košnica, a počeo sam sa četiri. Proizvodim med od uljane repice i on prvi dođe. Nakon toga sledi bagremova, pa suncokretova paša. Osim čistog meda kupcima nudimo med sa bundevinim semenom, sa koprivom, sa cimetom, suvim orašastim plodovima, sa sušenim plodovima, polenom, propolis u medu – kazao je Žeravica.

Kako bi na najbolji način iskoristili blagodeti koje pčele pružaju Radovanova ćerka Sanja Ćirić Žeravica postala je sertifikovani apiterapeut. To je osoba koja je specijalizovana za lečenje upotrebom pčelinjih proizvoda. Oformili su apikomoru sa inhalacijama gde je moguće inhalirati se vazduhom iz pčelinjih košnica. Za inhalaciju se koriste polen, med, matična mleč, propolis. Vazduh iz košnice udiše se kroz inhalator i tako se rešavaju tegoba. Apikomora izgrađena je od prirodnih materijala i radi kada su i pčele aktivne. Sanja proizvodi i meleme i kreme od pčelinjeg voska u koji se dodaju biljna ulja.

 

moja prva plata 1

Na program Nacionalne službe za zapošljavanje „Moja prva plata“, čiji je cilj podsticanje zapošljavanja mladih i podrška privredi da dođe do nedostajućeg kadra, na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga prijavio se 131 poslodavac sa 317 radnih mesta. Među njima je 18 poslodavaca iz javnog sektora sa 45 radnih mesta, dok je 113 firmi iz privatnog sektora sa 272 radna mesta, saznajemo od Ivane Felbab, načelnice Odeljenja za posredovanje u zapošljavanju Filijale Nacionalne službe za zapošljavanje.

-Poslodavci iz privatnog sektora najviše traže radnike sa srednjom školom i to u oblastima administracije, trgovine i mašinstva. U javnom sektoru najveća je potražnja za medicinskom strukom. Kada je reč o osobama koje imaju visoku stručnu spremu poslodavci traže diplomirane ekonomiste i tehnologe – istakla je Felbabova.

Program je namenjen društveno odgovornim poslodavcima koji su spremni da daju šansu mladim ljudima da steknu svoja prva radna iskustva, osposobljavajući ih za samostalan rad na konkretnim poslovima, a prema unapred utvrđenom planu osposobljavanja. Mladi do 30 godina imali su mogućnost da se na oglašene pozicije prijave do 6. decembra.

-Prijavilo se 96 kandidata i to najviše za administrativne poslove i oblast trgovine. Uslov je bio da se nalaze na evidenciji, da imaju najmanje srednju stručnu spremu, da su do 30 godina, da nemaju radnog iskustva ili da je ono kraće od šest meseci, da nisu ranije koristili sredstva iz programa „Moja prva plata“, kao i da nisu u prethodnih šest meseci bili u radnom odnosu kod poslodavca kod kog konkurišu – podsetila je naša sagovornica.

U toku je izbor kandidata koji traje do 22. decembra. Najkasnije do 29. decembra na portalu „Moja prva plata“ biće objavljene konačne liste poslodavaca sa brojem izabranih kandidata.

-Nakon što izađe konačna lista zaključenje trojnog ugovora između Nacionalne službe, poslodavca i odabranog kandidata biće organizovano od 1. do 19. januara naredne godine – pojasnila je Ivana Felbab.

Program „Moja prva plata“ podrazumeva osposobljavanje nezaposlenog za samostalan rad radi sticanja veština, znanja i kompetencija. Program se realizuje bez obaveze zasnivanja radnog odnosa. Po isteku osposobljavanja za rad poslodavci odlučuju da li će zasnovati radni odnos sa kandidatima.

Plata i doprinosi devet meseci

Program „Moja prva plata“ finansira se devet meseci. Srednjoškolci dobijaju 28.000 dinara, a oni sa visokim obrazovanjem imaju zaradu od 34.000 dinara. Svima se uplaćuje doprinos u slučaju povrede na radu i profesionalne bolesti. Novac im isplaćuje Nacionalna služba za zapošljavanje, a poslodavci mogu mladima da isplate i dodatna sredstva koja ne mogu da budu veća od iznosa koji isplaćuje NSZ.

 

 

novogodišnji bazar

Tradicionalni Novogodišnji bazar na kojem lokalni proizvođači nude svoje proizvode, u prazničnom duhu i uz muzičke nastupe lokalnih izvođača, održaće se od 22. do 30. decembra na Trgu ispred Gradske kuće.

– Bazar će trajati svakog dana od 10 do 22 sata, a poslednjeg dana u godini do podneva, kada se i dočekuje Dečija Nova godina. Od 28. do 30. decembra, na bini ispred Gradske kuće, od 18 do 20 sati, odvijaće se muzički program sa lokalnim izvođačima – kaže Jasmina Milankov, v. d. direktorica Turističke organizacije Grada.

Kao i svake godine, mali privrednici i udruženja pripremili su raznovrsnu ponudu, a članovi Crvenog krsta organizovaće svoju, takođe tradicionalnu akciju, „Čaj od srca“.

Što se tiče Decembarskog bazara, on, od prošle subote, ima svoje izdanje kod Ledenog jezera, pored klizališta. Tako će biti i u subotu, 16. decembra, kažu u Turističkoj organizaciji.

 

laureati apv 2023

Vlada Vojvodine dodeljuje nagrade za postignute vrhunske rezultate iz oblasti nauke, tehnike, umetnosti i sporta na takmičenjima u zemlji i inostranstvu.  Među nagrađenima je petoro naših mladih i uspešnih sugrađana, kao i njihovi mentori.

Milan Gašić koji pohađa Gimnaziju „Jovan Jovanović Zmaj” u Novom Sadu, nekadašnji đak generacije OŠ „Žarko Zrenjanin“  dobitnik je nagrade Laureat Vojvodine. Njegov mentor je profesorica Snežana Bulajić.

Jovana Karić, učenica OŠ „Sveti Sava” dobitnica je specijalne nagrade iz oblasti hemije (mentor Lela Vojvodić). Andrej Varga, učenik trećeg razreda Gimnazije „Dušan Vasiljev” osvojio je specijalnu nagradu za oblast informatike ( mentor Snežana Zamurović). Isto priznanje zaslužio je i njegov brat Stefan Varga, učenik prvog razreda kikindske gimnazije (mentor Maja Duvnjak).

Novak Despotović, učenik Matematičke gimnazije u Beogradu dobio je specijalnu nagradu za matematiku (mentor Mirjana Katić).

Vlada AP Vojvodine tradicionalno nagrađuje najuspešnije darovite učenike i učenice sa teritorije AP Vojvodine, u cilju odavanja društvenog priznanja, podsticanja darovitosti kod mladih i promocije pravih vrednosti. Nagrađivanje najuspešnijih darovitih učenika ustanovljeno je 1997. godine. Nagrade su đacima uručene u sredu.

Varga naslovna

Izvanredne rezultate Stefan Varga, đak generacije OŠ „Sveti Sava”, sada učenik prvog razreda Gimnazije „Dušan Vasiljev” , niže proteklih godina iz informatike, matematike i fizike. Izuzetni uspesi i nagrade na republičkim takmičenjima svrstale su ga u zlatno odeljenje Srbije. Nagrađeno je ukupno 112 đaka (zlatno, srebrno i bronzano odeljenje) koji su u protekloj školskoj godini pohađali osmi razred i postigli izvanredne rezultate na republičkim ili međunarodnim takmičenjima. Priznanja su im uručena na svečanosti u Palati Srbija.

Ove nagrade dodeljene su prvi put, na inicijativu kabineta predsednice Vlade Republike Srbije.

– Od petog razreda učestvujem na takmičenjima iz matematike, programiranja i fizike, na  kojima sam dobijao od pohvala do zlatnih medalja. Ovo priznanje Vlade Srbije mi puno znači, obavezalo me je da postižem i dalje vrhunske rezultate- rekao je  Stefan za naš portal.

Priznanja i laptop računare, đacima su u sredu uručili ministar informisanja i telekomunikacija dr Mihailo Jovanović, ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija dr Jelena Begović i pomoćnik ministra prosvete za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje dr Milan Pašić.

Pomenimo i to da je ovaj izuzetan, mladi sugrađanin dobitnik priznanja Vlade Vojvodine koja je nedavno dodelila nagrade, a Stefanu je dodeljeno priznanje za oblast informatike.

 

U ZLATNOM ODELJENJU TRI ĐAKA IZ VOJVODINE

Zlatno odeljenje najboljih takmičara broji 31 učenika, od kojih je troje iz Vojvodine- pored Stefana, još dva đaka iz Novog Sada. Inače, Stefan je među 11 najaktivnijih takmičara generacije koji su postavili visoko lestvicu za ulazak u zlatno odeljenje. Čak 30 od 31 učenika zlatnog odeljenja imaju odlične rezultate na najmanje tri takmičenja iz kalendara republičkih i međunarodnih takmičenja. Koliko je ovo retko, pokazuje podatak da je samo 251 učenik (manje od 0,4 odsto generacije) uspelo da se plasira na dva i više republičkih tamičenja iz kalendara takmičenja.

NOVA PLATFORMA „TAKMIČARI GENERACIJE”

U Palati Srbija predstavljena je i posebna platforma pod nazivom „Takmičari generacije” koja je namenjena promociji i nagrađivanju najboljih učenika. Na platformi su istaknuti uspesi učenika na takmičenjima republičkih i međunarodnih nivoa što će predstavljati bazu podataka za dalju promociju đaka, njihovih rezultata i samih takmičenja, ali i obrazovnih politika koje su usmerene na to da učenici dostižu svoje maksimalne kapacitete i budu uspešni članovi našeg društva.

405935257_302827858759629_6816201829588190057_n

Jedinici civilne zaštite uručena je vredna oprema. Kako je vod nedavno formiran donacija će pomoći da pripadnici ove jedinice budu opremljeni, ali i da se dodatno edukuju.

-Odavno postoji ideja da se na teritoriji Grada formira jedinica civilne zaštite i nedavno je sprovedena u delo. U vremenu u kom živimo česte su poplave, zemljotresi, požari, tako da se uvidela potreba da postoji vod koji će u svakom momentu biti na raspolaganju ukoliko dođe do bilo kakve vanredne situacije. Potrebe su velike, ali sam siguran da ćemo uz pomoć lokalne samouprave biti  spremni za sve nenadane situacije – rekao je Dejan Jakšić, komandir voda civilne zaštite za opšte namene.

Pomenuta Jedinica dobila je agregat, motorne testere, potapajuće pumpe i mnoštvo dodatne opreme poput megafona, reflektora, makaza za metal potrebne za  svakodnevni rad.

-Novoformiranoj Jedinici civilne zaštite kupljeni su aparati i nedostajuća oprema u vrednosti od pola miliona dinara. Na ovaj način pripadnici postaju operativni i bezbednost svih građana na ovaj način je unapređena – dodao je član Gradskog veća Nebojša Jovanov.

Jedinica civilne zaštite sačinjena je od dobrovoljnih vatrogasaca koji su se pokazali kao najbolji. Oni su već obučeni za gašenje požara i spašavanje, a u narednom periodu biće i dodatno osposobljeni za uže specijalnosti.

man-putting-empty-ballot-election-box-w1024 (1)

Građani Srbije u nedelju, 17. decembra glasaju na parlamentarnim izborima, stanovnici Vojvodine na pokrajinskim, a u 65 gradova i opština istovremeno se održavaju i izbori za lokalne skupštine. Na teritoriji Grada u birački spisak upisano je 47.038 birača.

-Imamo 720 birača manja u odnosu na prethodnu godinu, kada je pravo glasa ostvarivalo 47.758 sugrađana. Pozivi za glasanje su poslati svima i koliko smo proverili već su stigli na adrese. Ko nije dobio poziv, a upisan je u birački spisak na glasanje može da dođe sa važećim ličnom kartom ili pasošem – istakao je Petar Žigić, predsednik Gradske izborne komisije.

U Kikindi ima 60 biračkih mesta 35 u gradu i 25 u svih devet sela.

-Imamo jednu promenu u odnosu na prethodne izbore 3. aprila prošle godine. Biračko mesto 16 koje se nalazilo u nekadašnjoj Mesnoj zajednici „Nikola Francuski“, sada je prebačeno u vrtić „Kolibri“ koji se nalazi odmah pored. Izborna mesta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 časova i do nedelje će sve biti spremno, pristići će materijal, a biće završene i obuke za biračke odbore kako bi izbori protekli u najboljem redu – kaže Žigić.

Ukoliko neko nije u mogućnosti da  glasa na biračkom mestu zbog teške bolesti, starosti ili invaliditeta, o tome treba da obavestite lokalnu izbornu komisiju najranije od četvrtka, 14. decembra, a najkasnije do 17. decembra do 11 sati, odnosno birački odbor na dan glasanja najkasnije do 11 sati.

-Novina, previđena važećim Zakonom, je da postoji posebno mesto pored kutije odnosno osoba koja će da prati ubacivanje listića u glasačku kutiju kako ne bi došlo do povrede izbornog prava. Ukoliko neko iznese listić sa biračkog mesta tada se obaveštavaju nadležni organi – napominje naš sagovornik.

Republička izborna komisija utvrdila je zbirnu izbornu listu za parlamentarne izbore na kojoj se nalazi 18 lista sa ukupno 2.818 kandidata za poslanike.Na izborima za poslanike za Skupštinu Autonomne pokrajine Vojvodine učestvuje 13 izbornih lista.

 

 

401230486_374975944984145_3337726494984498366_n

Vaspitači Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, već po tradiciji, mališanima iz vrtića za Novu godinu poklonili su pozorišnu predstavu. Komad je premijerno izveden u Narodnom pozorištu, a deca su uživala u avanturi Patuljčice koja traži Deda Mraza.

-Ovoga puta predstavu su pripremili vaspitači iz vrtića „Plavi čuperak“, a veliku pomoć pružile su nam kolege, pomoćno osoblje, tehnička služba, krojačica. Podršku smo imali od naše uprave na čelu sa direktorkom Kristinom Drljić. U komadu glumi 21 vaspitač i svi oni pomažu Patuljčici, koja, u iščekivanju Nove godine i Deda Mraza, ide od kontinenta do kontinenta. Na tom putovanju saznaje kako ostala deca u svetu slave dolazak Nove godine – saznajemo od vaspitačice Danijele Tamaši.

Na zanimljiv način vaspitači – glumci, pokazali su kako se novo leto dočekuje na severnom polu, u Africi, Kini, Egiptu. Patuljčica stiže i u Kikindu, najlepši grad na svetu gde i pronalazi Deda Mraza gde sa decom sveta proslavlja Novu godinu.

-Deca su odlično prihvatila predstavu. Pevali su i igrali sa nama i aktivno učestvovali u našem putovanju – istakla je Danijela Tamaši.

Interaktivna predstava „Put oko sveta” proširila je dečija znanja o drugim zemljama, njihovom jeziku, tradiciji i kulturi.Kada čujete aplauze, vidite dečije osmehe, srećne poglede i pesmu, znajte da iza toga, uvek, baš uvek stoje vaspitači, prokomentarisala je predstavu direktorka Kristina Drljić.

-Punog srca, čiste duše, uz tromesečni rad i trud, svake godine vaspitači, svojoj najvernijoj publici poklone predstavu. Veliko hvala, mojim kolegama i svim ostalima koji su na bilo koji način pomogli realizaciju ovog komada. Biti direktor ovakve ustanove, imati ovakve kolege i sve one, koji su zaposleni u našoj ustanovi, najveća je čast, zadovoljstvo i ponos – rekla je Drljićeva.

U planu je da se još jednom do kraja godine odigra ovaj komad i da bude i humanitarnog karaktera.

Bedem (3)

Stotinu domaćinstava i više od 300 stanovnika naselja Mali bedem u Kikindi, zahvaljujući lokalnoj samoupravi, prvi put je dobilo asfalt. Radove na izgradnji 600 metara staze, koji su pri kraju, danas su obišli gradonačelnik Nikola Lukač, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić, direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero, član Gradskog veća za infrastrukturu i vanredne situacije Nebojša Jovanov, i Željko Radu, koordinator za romska pitanja u Gradskoj upravi.

– Veliko mi je zadovoljstvo da dođem u deo grada u kojem smo uradili ono što smo obećali – rekao je Lukač. – Više decenija ljudi su čekali asfaltnu stazu. U ovom delu Kikinde nikada je nisu imali, sada je urađena po prvi put, Ovde Hitna pomoć nije mogla da uđe, kao ni druge javne službe jer se teško prolazilo Konačno će deca ići čista u školu, moći će i da voze rolere, neće morati da idu tri ulice dalje, kako su nam rekli. Ovo je svakako urađeno za normalniji i pristojniji život ljudi. Nastavićemo da radimo kako bismo ispoštovali sve što je još potrebno, a na šta su nam ukazali stanovnici ovog dela grada.

Tridesetšestogodišnji Zoran Alijović od rođenja živi u Malom bedemu i danas je bio među mnogobrojnima koji su dočekali gradonačelnika.

– Ovo je za nas put, a ne staza, i početak civilizacije. Trudićemo se da čuvamo, da se ne ošteti. Ovde Hitna služba nije mogla da dođe, posebno kada je loše vreme, a imamo mnogo srčanih bolesnika i astmatičara kojima je potrebna nega. Deci smo, kada idu u školu, navlačili kese na obuću dok ne izađu na asfalt. Mnogo smo zahvalni gradonačelniku i svima koji su nam ovo obezbedili – rekao je Alijović.

U razgovoru sa gradonačelnikom i saradnicima, stanovnici su izrazili potrebu da se postavi još nekoliko uličnih svetiljki, i dogovoreno je da to bude prioritet u narednom periodu u naselju Mali bedem.

error: Content is protected !!