Град

izlozba-romi-basaid-(3)

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana Roma u Galeriji Kulturnog centra otvorena je izložba slika Milorad Knežević iz Bašaida. Autor kroz svoj umetnički izraz neguje motive svakodnevnog života, tradicije i okruženja iz kojeg potiče, dajući lični pečat temama koje prikazuje.

-Ovo je moja prva samostalna izložba. Bio sam zaposlen u NIS-u i fabrici „Toza Marković“ kao dizajner. Slikam portrete na kojima su moji prijatelji, među kojima su i Romi. Moja pomajka je bila Romkinja i otuda ljubav prema njihovoj kulturi i narodu – kazao je Knežević.

Još odmalena, kako ističe, želeo je da studira, ali porodična situacija je bila takva da je završio zanat za metalostrugara.

-Kada sam se zaposlio u Naftagasu završio sam tadašnju Višu pedagošku školu u Beogradu. Jedno vreme bio sam zaposlen i u „Livnici“ i gde god da sam radio na zidovima sam ostavio trag oslikavajući ih. Srećan sam što su moje slike, kroz ovu izložbu, dostupne većem broju sugrađana. Volim da slikam portrete jer na taj način predstavim osobu, kroz svaku crtu lica. Moji Romi vole konje tako da ima slika sa njima, a tu si i portreti Đorđa Balaševića i Nikole Tesle –  istakao je Knežević.

Otvaranju izložbe prisustvovali su predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, članovi Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine i Željko Radu, v.d. direktor Kancelarije za inkluziju Roma sa sedištem u Novom Sadu.

-Uvek ističem da je Kikinda primer dobre prakse, kada je unapređenje položaja Roma u pitanju. Međunarodni dan Roma prilika je da se skrene pažnja na moje sunarodnike i dan kada se naš glas čuje malo više. Problema je mnogo, ali ono što uvek napominjem jeste da smo siromašni zato što neobrazovani, a neobrazovani zato što smo siromašni. Jedini izlaz iz tog začaranog kruga jeste da što više promovišemo i ističemo obrazovanje Roma – naveo je Radu.

Portreti su nastajali godinama, a Knežević je nekoliko godina bio zaposlen i u školi gde je predavao likovno. Kako je već 13 godina u penziji ima puno vremena da stvara slike.

A.Đ.

 

dositeja-stipendija-(2)

Fond za mlade talente ove godine stipendira do 1.111 najboljih studenata završne godine osnovnih i integrisanih akademskih studija i do 500 studenata završne godine master akademskih studija sa visokoškolskih ustanova čiji je osnivač Republika Srbija. Dositeja stipendija pruža moralnu i finansijsku podršku talentovanim studentima kako bi mogli da se posvete studijama i razvoju svojih potencijala.  Među dobitnicima ima i naših mladih sugrađana, a između ostalih, stipendiju je dobila Milica Adamović, studentkinja četvrte godine Medicinskog fakulteta u Novom Sadu na smeru medicinska rehabilitacija.

-Drago mi je što Fond za mlade talente prepoznaje i vrednuje trud i rad svih nas koji studiramo i trudimo se da steknemo što više znanja koja ćemo koristiti u radu. Sredstva koja su obezbeđena u okviru stipendije iskoristiću za dalje usavršavanje u okviru struke – rekla je Milica čiji prosek je 9,25.

Matej Imbronjev dobio je Dositeju zahvaljujući proseku 9,96, dok je Nenadu Erdeljanu pripala sa prosekom 9,43. Obojica su studenti šeste, završne, godine Medicinskog fakulteta u Beogradu, na smeru opšta medicina.

-Do kraja školovanja ostalo mi je još tri ispita, a tokom svih šest godina trudio sam se da svaku oblast, o kojoj sam učio, savladam što bolje mogu. Biti lekar je poziv koji nosi veliku odgovornost prema onima koje lečite, njihovim porodicama, ali i prema samoj profesiji. Čast je što sam među odabranima koji su dobili Dositeja stipendiju i potrudiću se da je opravdam svojim radom i usavršavanjem – kazao je Nenad.

 

Stipendija na mesečnom nivou iznosi 36.000 dinara, a dobija se tokom deset meseci. Stipendisti postaju deo zajednice najboljih studenata, što otvara vrata za profesionalno povezivanje i buduće saradnje. Oni koji prime ovu stipendiju imaju obavezu da nakon završetka studija rade u Srbiji najmanje pet godina. Time država direktno ulaže u svoj najkvalitetniji kadar i podstiče ih da ostanu u svojoj zemlji.

A.Đ.

 

 

 

 

streliste-kanalizacija-bogdan-(8)

Izgradnja fekalne kanalizacije na Strelištu ponovo je nastavljena. Radovi započeti u maju prošle godine, morali su da se obustave, a o razlozima je, prilikom posete gradilištu, govorio gradonačelnik Mladen Bogdan:

-Zadovoljan sam što su mašine i radnici ponovo na terenu i što je konačno nastavljena realizacija kapitalnog projekta na Strelištu. Izvođač radova imao je problema na terenu poput podzemnih voda, instalacija koje su se nalazile na trasi, naftovoda, kanala i drugih. Bilo je neophodno uraditi novi katastarski plan, ali i preprojektovanje. Puno puta meštani Strelišta obraćali, s pravom, su nam se sa pitanjima kada će radovi ponovo početi, a mi iz lokalne samouprave konstantno smo se nalazili između dve „vatre“. Pošto je dokumentacija rešena, bilo je potrebno da se urade aneksi ugovora i tada smo već ušli u kasnu jesen i zimu kada nije bilo moguće bilo šta raditi.

Sa dolaskom lepog vremena izgradnja fekalne kanalizacije je nastavljena, što su posebno pozdravili meštani ovog naselja Dragan Umićević i Dušan Ljuboja.

-Došao sam iz Zagreba i nastanio sam se sa suprugom na Strelištu pre više od 30 godina  – rekao je Umićević. – Sve vreme živimo bez kanalizacije i nije lako. Puno će nam značiti.

Ljuboja kuću na Strelištu ima 22 godina, a poslednjih sedam živi u njoj:

-Sagradio sam salaš jer volim prirodu i lepo je i meni i supruzi da živimo ovde. Hvala predstavnicima grada na ovom poduhvatu jer svi jako dobro znamo koji je problem kada imate septičku jamu. Kanalizacija će doprineti da svi mi imamo bolji standard i život na Strelištu.

Rok za izvođenje je 540 kalendarskih dana investitor radova je Ministarstvo za zaštitu životne sredine, a posle potpisivanja Aneksa ugovora vrednost posla je 300.930.612 dinara sa PDV-om.

-Zastoja više neće biti i meštani Strelišta mogu da budu spokojni, što su nam garantovali i izvođači radova, ali i nadzor. Naši sugrađani koji žive u ovom naselju na kanalizaciju su čekali jako dugo i sada će je konačno i dobiti. I sam sam bio ljut zbog zastoja, ali na neke stvari mogli smo da utičemo jako malo, a na većinu nismo – zaključio je gradonačelnik Bogdan i podsetio da je izgradnja fekalne kanalizacije u ovom delu grada kompleksan zadatak i da su do sada svi pričali o njoj, ali da se jedino sadašnja vlast uhvatila u koštac sa svim problemima i nije odustajala:

-O fekalnoj kanalizaciji u ovom naselju priča se od kada je ono nastalo. Deo problema je bio i taj što je Strelište izgrađeno bez potrebnih dozvola i nije bilo legalizovano. To je izazvalo najveće probleme i upravo je to razlog što nismo želeli u ranijem periodu da obećavamo ono što ne možemo da ispunimo.

Fekalna kanalizacije se gradi po novoj tehnologiji u odnosu na gravitacioni sistem kanalizacije, kakav je do sada bio u Kikindi. Zbog specifičnosti terena, nižeg nivoa zemljišta u odnosu na železničku prugu i postojećeg gradskog sistema, klasična gravitaciona kanalizacija nije bila izvodljiva te je jedino rešenje vakuumska tehnologija. Prostor je kompleksan, pun postojećih instalacija, naftovoda i kanala.

Projektom je obuhvaćeno 4.472 metra vakumske kanalizacione mreže, 114 vakumskih šahtova, potisni vod od 546 metara i vakumsku stanicu, čija lokacija omogućava i jednostavno priključenje buduće faze – Železničkog Novog Reda.

A.Đ.

 

 

 

sumar-predavanje

Miodrag Radovanović, diplomirani inženjer šumarstva, zaposlen u JP „Kikinda“ u Istorijskom arhivu održao je predavanje na temu „Šume u Kikindi – nekad i sad“. Kako ističe istražujući istorijske činjenice za doktorsku disertaciju došao je do zanimljivih činjenica i podataka o početku šumarstva u našem gradu.

-Uspeo sam da pronađem mape koje datiraju iz druge polovine 18. veka, kao i podatke o istorijatu šuma. Što se tiče same pošumljenosti situacija je, manje, više, ista. U 18 i 19. veku bilo je šuma, ali kako je više stanovnika živelo na salašima u ataru oko grada, svi oni su imali određeni broj drva koji se, ipak, ne mogu kvalifikovati kao šume. Šuma je površina veća od pet ari sa maksimalnom pokrovnošću, a takvih nije bilo pre dva veka. U trećem austrijskom vojnom premeru, krajem 18. i početkom 19. veka, ima podataka o začetku pošumljavanja – navodi naš sagovornik.

Za našu sredinu bili su karakteristični drvoredi dudova, nastali u drugoj polovini 19. veka.

-Oni su se nalazili pored svih glavnih saobraćajnica, pa ih je bilo na nakovačkom putu, bašaidskom drumu, putu prema Mokrinu. Oni su i prvi začeci vetrozaštitnih pojaseva, kakve danas imamo. Tada su imali drugu ulogu, s obzirom na to da je svilarstvo bilo razvijeno, oni su se sadili zbog uzgoja svilene bube. Pored njih najviše je bilo bagrema, a sadnice su u to vreme, dodeljivane poljoprivrednicima koji su imali njive pored puta i njihova obaveza je bila da ih zasade ispred parcela u razmaku od šest metara – kaže naš sagovornik.

Kako vreme prolazi situacija se menja.

-Imamo izmenjene ekološke uslove. Podzemnih voda maltene da nema, a režim padavina je potpuno drugačiji. Raznim terenskim istraživanjima zna se da na ovom terenu, iako ih nije bilo, mogu da se podignu šume. Neophodno je saditi otpornije vrste sa jakim korenovim sistemom i da budu adaptivne da mogu da podnesu sadašnju klimu. Iz 1861. godine pronašao sam izveštaj o uspostavljanju čuvarske službe kako bi se sačuvale mlade sadnice, a isto je i danas – dodao je Radovanović.

Ovom prilikom zaključeno je da je neophodno da se svi angažuju kako bi naša sredina bila što pošumljenija. Njihov značaj je višestruk u svim sferama života. Svest da ih je neophodno čuvati i negovati razvija se od najmanjeg uzrasta.

-Sada ima više potencijala za podizanje šuma, iako se nalazimo u stepskoj zoni, gde to nije lako – precizirao je Miodrag Radovanović.

A.Đ.

 

AKCIJA-SAOBRACAJ-(7)

Od 9. do 12. aprila biće organizovana akcija pojačane kontrole saobraćaja usmerena na otkrivanje prekršaja nepoštovanje ograničenja brzine kretanja vozila, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, nekorišćenje sigurnosnog pojasa, nepoštovanje ograničenja brzine kretanja vozila, naročito u zoni pešačkih prelaza, kao i drugih prekršaja kojima se ugrožava bezbednost učesnika u saobraćaju.

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodile su se 93 saobraćajne nezgode u kojima su povređena 32 lica. Na teritoriji Policijske uprave u Kikindi nije bilo saobraćajnih nezgoda prethodnog dana.

Iz MUP-a apeluju na vozače da povećaju opreznost i smanje brzinu kretanja vozila naročito u zonama pešačkih prelaza.

-Ne upravljajte vozilom ukoliko ste prethodno konzumirali alkohol ili druge supstance koje negativno utiču na opažanje i preduzimanje radnji. Pokažite dodatnu pažnju i obzir ukoliko u
vozilu prevozite dete – ističu u MUP-u.

streliste-kanalizacija-(5)

U Srbiji je tokom 2025. podneto ukupno 162.746 zahteva za građevinske dozvole, što je šest odsto više nego prethodne godine, a otprilike za toliko je porasla i vrednost samih projekata, što ukazuje na nastavak rasta investicione aktivnosti, pokazuje najnovija analiza NALED-a, zasnovana na podacima Agencije za privredne registre.

Prema pomentoj analizi Kikinda spada među najuspešnije  gradove u izdavanju dozvola za gradnju, a tu su i Sremska Mitrovica, Sombor i Kruševac, Smederevo, Zrenjanin, Čačak, Vršac, Kraljevo  i Pirot.

 

Najveći porast zabeležen je kod potražnje lokacijskih uslova, za koje je podneto 20.923 zahteva, što je gotovo osam procenata više nego 2024. i rekord je u poslednjih pet godina. Najbolji rezultati ostvareni su u poslednjem kvartalu, što ukazuje na pozitivan zamah, čiji nastavak se može očekivati i tokom 2026.

Sve lokalne samouprave su, u proseku, izdavale lokacijske uslove u roku od 21 dana, što potvrđuje usklađenost sa maksimalnim zakonski propisanim rokovima, imajući u vidu da je za njihovo izdavanje predviđen rok od pet radnih dana od trenutka pribavljanja svih neophodnih podataka od imaoca javnih ovlašćenja, koji su u obavezi da dostave odgovore u roku od 15 radnih dana. Na upotrebne dozvole se čekalo, u proseku, 13 dana, a na građevinske osam.

 

hana-dokic-bazar-(2)

Na Varoškom trgu u Mokrinu organizovan je  humanitarni slatko- slani bazar. Ovom prilikom sakupljeno je 272 hiljade 930 dinara koja su donirana za pomoć Mokrinčanki četrnaestogodišnjoj Hani Dokić, saznajemo od Zorice Lazić koja je inicirala humanitarnu akciju:

-Ponosna sam na sve naše meštane koji su učestvovali i koji su se odazvali akciji. Sakupili smo više od svih očekivanja i drago mi je zbog toga.

Hani je sa dve godine postavljena dijagnoza mišićna spinalna atrofija. Sa deset godina došlo je do pogoršanja bolesti i sa 11 je počela da koristi kolica.

-Sredstva su joj neophodna za kupovinu kolica koja će joj omogućiti da se lakše kreće i da prebrodi sve barijere na trotoaru i uopšte na putu od škole do kuće, a koje joj otežavaju život. Kolica postoje samo u Švajcarskoj i njihova cena je četrdesetak hiljada evra. Deo sredstava je već prikupljen, a sada je, uz pomoć ljudi dobre volje, cilj blizu, što će Hani omogućiti da kvalitetnije živi – napomenula je naša sagovornica.

Hana, čiji su roditelji su Mokrinčani, sa porodicom živi u Novom Sadu i učenica je prve godine Gimnazije „Isidora Sekulić“.

Broj žiro računa na koji je moguće uplatiti sredstva za Hanu Dokić je 200716000000315750 banka Poštanska štedionica.

A.Đ.

pexels-a2pro-6729273

Tokom prethodne nedelje na putevima u Republici Srbiji dogodilo se 646 saobraćajnih nezgoda u kojima su poginula četiri, a povređeno je 255 lica. Tokom prethodne nedelje na području Policijske uprave Kikinda dogodilo se 13 saobraćajnih nezgoda u kojima je povređeno pet osoba.

Analize pokazuju da je neprilagođena brzina i dalje dominantni faktor nastanka najtežih saobraćajnih nezgoda. Pored toga, nekorišćenje sigurnosnog pojasa značajno povećava rizik od smrtnog ishoda, kako kod vozača tako i kod putnika. Posebno zabrinjava i nepropisno i nebezbedno kretanje pešaka kolovozom, što često dovodi do tragičnih posledica.

Iz MUP-a apeluju  na sve vozače da prilagode brzinu uslovima na putu , poštuju saobraćajne propise i da obavezno koriste sigurnosni pojas. Pešake podsećaju da koriste pešačke prelaze i da se kreću na bezbedan način, vodeći računa o sopstvenoj vidljivosti.

uskrs-2026-katolici-(5)

Vernici koji Uskrs obeležavaju po Gregorijanskom kalendaru, danas proslavljaju najveći hrišćanski praznik. Uskršnjoj misi u Crkvi Svetog Franje Asiškog prisustvovali su  mnogobrojni vernici i predstavnici Gradske uprave na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom.

-Svima koji slave najveći hrišćanski praznik želim sreće, mira i ljubavi, da ga provedu zajedno sa svojim porodicama i najmilijima – kazao je gradonačelnik Bogdan. – Na nama je da zajednički, kao i do sada, radimo na napretku našeg grada, poštujući jedni druge, kulturu, običaje. Kikinda je prepoznatljiva po multikulturalnosti koja nas krasi i na koju smo ponosni. Jačanje međusobnih odnosa i negovanje različitosti i ubuduće će biti naš prioritet jer želimo da naš grad bude najlepše mesto za život.

I članica Gradskog veća Melita Gombar, uputila je čestitke sugrađanima koji slave najradosniji praznik:

– Uskrs je vreme nade i blagostanja, takođe i simbol novog života, preporoda i obnove, Neka nam uskršnji praznici ojačaju veru i ljubav, neka nam podare dobro zdravlje, duhovni mir i blagostanje našim srcima i našim domovima, snagu, istrajnost i hrabrost da se suočimo sa svakodnevnim izazovima i problemima koje nam život neminovno nameće. Veoma smo ponosni na našu zajednicu koja je multikulturalna i multinacionalna sredina, radimo na ojačavanju tih odnosa, negovanju kulture, tradicije i međusobnog suživota naših sugrađana.

Ispred Katoličke crkve vernike su članovi dečijeg pozorišta „Lane“ koji su delili ofarbana jaja.

A.Đ.

lazarice-sindjeliceva-(4)

Ulice u Kikindi i okolnim selima ove večeri obasjavale su vatre Lazarice. Deca su sa nestrpljenjem čekala da padne prvi mrak, kako bi mogli da preskaču vatru. Palili su se tulaj, slama, grane.

 

Dečija graja praćena budnim okom starijih čula se i u  ulici Stevana Sinđelića gde su se okupili članovi Kikindskog konjičkog društva. I Nika Beleslin bila je jedna od onih koji su preskakali Lazaricu.

-Dolazim svake godine. Okupio se veliki broj mojih drugara. Volim da preskačem vatru, nije me strah ni kada je velika– kaže Nika.

 

Mira Rakić prisetila se kako je to bilo nekada:

-U paljenju Lazarice učestvovao je čitav komšiluk. Bilo je puno mladih, puno parova i dece. Spremale su kokice, palačinke, kifle i krofne i kokice obavezno, a stariji bi popili po koju rakiju i vino. Narodno veselje trajalo je do ponoći. Neretko je tu bila i harmonika pa se zapevalo i zaigralo- saznajemo od Mire Rakić.

Gradonačelnik Mladen Bogdan takođe je uživao u ovom običaju. Preskakao je vatru razgovarao sa sugrađanima i družio se sa decom. Kako je istakao, ovi običaji su važni, jer, pre svega, okupljaju sve generacije na jednom mestu.

I danas je tako, dok mladi preskaču vatru, stariji Kikinđani druže se uz krofne, kokice i rakiju.  Tako je bilo i u Malom Bedemu gde se okupilo stotinak stanovnika ovog dela grada, istakao je Zoltan Kočiš.

 

-Mi ovako obeležavamo svake godine Lazaricu. Palimo tulaj, grane, slamu po starom običaju. Zna se da je petak veče pred Vrbicu  uvek veseo. Deca su jedva čekala da padne mrak i da upalimo vatru. Kokice su obavezne. Svi donesu po nešto tako da deca pored preskakanja vatre uživaju i u slatkim i slanim đakonijama – otkrio nam je Kočiš.

Paljenje vatri Lazarica svake godine pada u petak, sedam dana pre Velikog petka za pravoslavne vernike. Nekada se verovalo da preskakanje upaljenih snopova kukuruza, grana, slame, tera zle duhove, veštice i bolest.

A.Đ.

error: Content is protected !!