Град

marija-bursac-(2)

U Banatskom Velikom Selu će, od petka, 26. do nedelje, 28. jula, različitim programima, biti obeležen Dan sela. Manifestaciju će, u petak, u 13 sati, na bazenima, stadionu i u parku, otvoriti sportski program, „4. BVS Aquatlon“. Od 21 sata, na terenima za mali fudbal, koncert će održati igrački ansambli KUD „Marija Bursać“. Milena Ćeranić nastupiće „na ploči“ od 23 sata, a zatim i grupa „Krivi spoj“.

U subotu će se, od 15 sati, kod Zavičajne kuće, održati „Krajiški višeboj“, a zatim i „Krajiško veče“. Od 21 sata, kod Mesne zajednice, nastupiće rok grupa „Feniks“, a od 23 sata grupa „Krivi spoj“.

Na jezeru „Laguna“ za nedelju, tačno u podne, zakazano je takmičenje u kuvanju riblje čorbe, „Kotlić 2024“. Prijateljska fudbalska utakmica između FK „Kozara (BVS) i FK „Crvena Zvezda“ (Rusko Selo) igraće se od 18 sati. U večernjem programu, u svečanoj sali Mesne zajednice, od 20 sati, biće prikazan dokumentarni film „Garavica“.

Programe pripremaju udruženja i organizacije iz ovog mesta uz podršku Mesne zajednice i Grada.

S. V. O.

psi-1-obr

Ako ste se odlučili da postanete vlasnik kućnog ljubimca, razmotrite mogućnost udomljavanja napuštenih pasa koji se nalaze u Prihvatilištu za pse na adresi Topolski put broj 10, preporučuju iz Javnog preduzeća „Kikinda“.

Udomljavanjem pasa iz Prihvatilišta dobijate sterilisanog, vakcinisanog i čipovanog psa i tako štedite na svim ovim neophodnim troškovima.

Na sajtu JP “Kikinda”, u delu „Psi za udomljavanje“, možete da pronađete fotografije i informacije o psima koji čekaju svoj novi dom.

Posetite nas, svakako, u našem objektu Prihvatilišta i odaberite svog novog najboljeg prijatelja, jer svaki od ovih ljubimaca zaslužuje topao dom i neizmernu ljubav koju će Vam sigurno uzvratiti.

Čast je i privilegija biti odgovoran vlasnik kućnog ljubimca, jer je radost koju nam oni donose nemerljiva, navode u JP „Kikinda“.

saobracajka-suvacarska

Muškarac (78) smrtno je stradao u Suvačarskoj ulici 42 oko 10 sati i 35 minuta. Stariji sugrađanin vozio je bicikl kada ga je zakačio bager koji je vozio Kikinđanin (28). Bager je firme „Eko gradnja“, gde je mladić i zaposlen, a nemio događaj dogodio se nedaleko od gradilišta na kom je angažovana pomenuta firma.

Uviđaj su obavili Osnovno javno tužilaštvo i Saobraćajna policija. Kako saznajemo u Policijskoj upravi shodno utvrđenim okolnostima preduzeće se odgovarajuće mere i radnje protiv vozača.

lubenice-molnar-hram-(4)

Lubenice i dinje, usled tropskih temperatura koje su zahvatile našu zemlju, stigle su skoro mesec dana ranije. Tako je berba domaćeg bostana uranila i umesto da je u jeku privodi se kraju. Na teritoriji grada malo je proizvođača koji uzgajaju lubenice i dinje, a jedan od njih je Robert Molnar.

-Naše poljoprivredno gazdinstvo ima dugu tradiciju. Ranije smo uzgajali lubenice za naše potrebe. Imali smo staru sortu, svi smo ih zvali crne lubenice i svako ko je imao parče zemlje uzgajao je te lubenice.  Stare sorte nema, pa smo i mi kao i mnogi prešli na hibride koji mogu da se kupe – kaže Molnar.

Lubenice i dinje uzgaja na pola jutra. Uzgoj je zahtevan i potreban je svakodnevni rad i nega, a rod najviše zavisi od ćudljivih vremenskih uslova.

-Vreme nije pogodovalo uzgoju. Suša je učinila svoje. Kod lubenice je specifično da čim loza padne i ona se vidi nazire se kraj zrenja i proizvodnje. Da bi rod bio dobar treba joj navodnjavanje, prihrana, nega. Težak je to posao i nimalo jednostavan. Lubenice su sada 40 i 50 dinara za kilogram i predviđam da će do kraja meseca poskupeti jer ih neće biti. Sve će izgoreti. Kada dobije na površini žutu fleku, ožegotinu, to je kraj – pojašnjava naš sagovornik.

Gazdinstvo Molnar uspelo je da sačuva pojedine stare sorte dinje.

-Kakav rod ćemo imati od dinja ostaje da se vidi kada se podvuče crta. Imali smo probleme sa glodarima, miševi su poharali njivu, a prošle godine uništili su polovinu roda –  otkrio nam je Robert Molnar.

Kako naš sugrađanin ističe i pored dobrog zasada, pune agrotehnike i zalivnih sistema, potrebna je i malo sreće prilikom uzgoja i tada uspeh ne može da izostane.

A.Đ.

Prijem Pedagoska 2

U Visokoj školi za obrazovanje vaspitača (VŠSSOV), za upis na osnovne studije u septembarskom roku ostalo je 35 slobodnih mesta na smeru „strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta“, od kojih čak 20 na budžetu. U prvom, junskom roku, primljeno je 36 brucoša – 31 na budžetu i petoro samofinansirajućih koji su u tom statusu jer su već jednom bili upisani na budžetsko školovanje.

Studenti koji nastavljaju školovanje na master studijama, u junu su popunili 30 od ukupno 50 slobodnih mesta na prvoj godini. Samo prvo dvoje na rang listi imaće plaćeno školovanje u sledećoj nastavnoj godini.

U ovoj visokoškolskoj ustanovi počelo je i prijavljivanje za doškolovanje – upis na treću godinu osnovnih studija kandidata koji imaju završenu Višu školu za obrazovanje vaspitača (smer – vaspitač u predškolskim ustanovama). Oni se, bez prijemnog ispita, upisuju do 1. oktobra, a za ovo dodatno obrazovanje nisu predviđena mesta na budžetu.

– Zainteresovanost je na nivou prošle godine, možda malo manja – kaže direktorica VŠSSOV, dr Angela Mesaroš Živkov. – Očekujemo da će sva mesta biti popunjena u septembarskom upisnom roku.

Prijavljivanje za upis na prvu godinu osnovnih studija je 2, 3. i 4. septembra, a na prvu godinu master studija – od 20. avgusta do 30. septembra.

Samofinansirajući studenti na osnovnim studijama i oni na doškolovanju godinu plaćaju 54 hiljade, a master studije godišnje koštaju 75 hiljada dinara i Škola odobrava plaćanje u deset mesečnih rata.

Za 2024/2025. godinu nije predviđen upis na smeru strukovni vaspitač za tradicionalne igre.

– Istekla nam je sedmogodišnja akreditacija i doneli smo odluku da ne započinjemo ponovo taj proces jer nemamo doktora nauka iz oblasti etnomuzikologije i etnokoreologije. Uz to, već duže vreme opada broj zainteresovanih – ukazuje direktorica. – Međutim, nismo odustali od to smera. Kada se ponovo steknu uslovi, uz reorganizaciju studijskog programa, ući ćemo u novu akreditaciju.

Od oko 300 studenata Visoke škole, na smeru za tradicionalne igre ih ima samo desetak. Ovaj studijski program postoji od 2008. godine, kada je prvu godinu upisivalo i po 35 studenata. VŠSSOV jedina u državi i imala ovaj smer na kojem je visoko obrazovanje steklo stotine koreografa iz Srbije i čitavog regiona.

S. V. O.

plava-banja-(3)

Kikinda ima tri divlja kupališta Plavu banju, Peskaru i Koć. Najpopularnija je Plava banja na periferiji grada i zbog slatinastog zemljišta na dnu, podseća na morsku, pa je otud i dobila naziv Plava banja. Nekada je bila glinokop, a ovo kupalište bilo je poznato po dobro uređenoj infrastrukturi gde su se organizovali brojni koncerti i moto susreti. Posetiocima su u ponudi bili tobogani i pedaline, mokri čvorovi i tuševi. Danas ovo kupalište nije ni nalik onom starom, sve je devastirano i uništeno. U Zavodu za javno zdravlje tokom leta analiziraju vodu na pomenutim divljim kupalištima.

Plava banja nekada, kada je bilo uređeno kupalište

 

-Uzorak koji smo analizirali u junu pokazuje da je voda na Plavoj banji mikrobiološki ispravan. Kada je reč o hemijskim svojstvima moram da istaknem da je voda na ovom divljem kupalištu jako specifična. Odlikuje je visoka mineralizacija, elektroprovodljivost, visoke koncentracije sulfata što je neuobičajeno. Tako da po hemijskim svojstvima ne odgovara kao voda za kupanje prema Uredbi o ovim vodama. Kada bi se podrobnije ispitala ova voda mogla bi da posluži u banjske svrhe, ali za to treba značajnije ispitivanje – saznajemo od dr Sanje Brusin Beloš, načelnice Centra za higijenu i humanu ekologiju Zavoda za javno zdravlje.

I analize uzoraka vode sa Peskare i Koća pokazuju da nisu preporučljive za kupanje.

-Voda na Peskari je površinska i bila je mikrobiološki ispravna, ali je hemijska analiza pokazala da ima dosta organskih materija koje su prilično visoke i pitanje je od čega potiču. Najlošija je voda na Koću. Prema velikom broju parametara ona se nalazi u petoj klasi voda i mikrobiološke i hemijske analize ne preporučuju je za kupanje. Sugrađanima ne savetujem da se kupaju na ovim vodama – napominje dr Brusin Beloš.

Ukoliko se ipak ode na divlja kupališta obavezno treba da se tušira nakon kupanja.

-Koliko sam upoznata u večernjim satima na Plavoj banji pojedini sugrađani dovode i životinje što je još jedna okolnost koja ne preporučuje ovo kupalište – istakla je dr Sanja Brusin Beloš.

Naša sagovornica napominje da bi situacija bila povoljnija kada bi pomenuta kupališta bila uređena i kada bi postajala mogućnost tuširanje pre i nakon ulaska u vodu, tada bi situacija bila bolja.

A.Đ.

decje-odeljenje

Temeljna rekonstrukcija Opšte bolnica Kikinda je nastavljena. Nakon što je završena rekonstrukcija i useljena zgrada u kojoj se nalaze odeljenja Fizijatrije, Patologije i Neuropsihijatrije, u toku su radovi na zgradi Dečijeg odeljenja.

– Do jeseni bi trebalo da se završe radovi i nakon toga izdejstvuje upotrebna dozvola i objekat stavi u funkciju. Izdvojeno je 513,6 miliona dinara za obe zgrade. Kad se radi temeljna rekonstrukcija dolazi i do nepredviđenih radova i troškova. Ispostavilo se da je kod zgrade Dečijeg odeljenja bilo sleganja kao posledica nakupljanja kišnice koja nije imala gde da otiče, i to je rešeno i otklonjeno. Nastavljeni su radovi, sledi sanacija instalacija- elektro, mašinskih, vodovodnih, razvoda medicinskih gasova i poboljšanje energetske efikasnosti što je veoma važno i značiće mnogo Bolnici zbog smanjenja troškova grejanja- navodi Svetislav Vukmirica, pomoćnik gradonačelnika zadužen za investicione i razvojne projekte.

Podsetimo, za rekonstruisanu i useljenu zgradu u kojoj su odeljenja fizijatrije, patologije i neuropsihijatrije obezbeđena je i nova medicinska i nemedicinska oprema. Zahvaljujući Ministarstvu za javna ulaganja obezbeđeno je 240.000 evra za dodatnu medicinsku opremu, dok je Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo opredelio 10,5 miliona za nemedicinsku opremu.

– Rekonstrukciju Bolnice finansiraju Vlada i Ministarstvo, za opštu dobrobit. Cilj nam jeste da se u rokovima sve završi, ali okolnosti su takve da to ne bude uvek ispoštovano, ali prioritet je kvalitet i da nakon završetka radova, budu zadovoljni i zdravstveni radnici i pacijenti. Tehnički prijem zgrade Dečijeg odeljenja očekujemo do kraja godine. Paralelno se radi i na drugoj fazi, a to je predstojeća rekonstrukcija tzv Nove bolnice koja će obuhvatiti 22.000 kvadratnih metara- rekonstrukciju 14.000 kvadrata i dogradnju aneksa od 6.000 kvadrata, sa 2.000 kvadratnih metara upravne zgrade. Pošto će svaka soba dobiti kupatilo, smanjiće se broj ležajeva, pa je potrebna dogradnja aneksa. Temeljna rekonstrukcija Opšte bolnice je ogromna investicija, vredna oko 3 milijarde dinara i to je najveći projekat do sada- ukazuje Vukmirica.

Rekonstrukcija tzv Nove bolnice radiće se takođe fazno.

– Grad je uradio ono što je do nas, idejno rešenje, master plan i urbanistički projekat, to smo završili, Grad je uložio 16 miliona za izradu projektno tehničke dokumentacije, to je prošlo kontrolu Ministarstva za javna ulaganja i sad je na Vladi da opredeli taj novac kako bismo ušli u novu fazu rekonstrukcije. Radiće se deo po deo i dobićemo odlične uslove u kikindskoj bolnici- ističe naš sagovornik.

J. C.

Zetva-bal-(3)

Proslava završetka žetve, „Žetva bal“, tradicija je koju neguju u Udruženju žena u Mokrinu decenijama. Večeras su, u sali Doma omladine, kao i uvek, okupili prijatelje, predstavnice udruženja iz mesta sa teritorije grada, kao i iz Ostojićeva, Elemira, Sečnja, Srpskog Krstura, Kumana i Banatskog Aranđelova.

– Žetva je, odvajkada, bila najvažniji posao koji se obavlja na našim prostorima, a za čoveka nema značajnije namirnice od brašna. Utoliko je važno čuvati seljaka jer seljak i hrani i brani i dok je seljaka, biše i hleba na našim trpezama – rekla je zamenica predsednice udruženja domaćina, Zorica Despotov.

Proslavi su prisustvovali i predsednik Skupštine Grada, Mladen Bogdan, član Gradskog veća za socijalnu politiku, demografiju, osetljive grupe i ljudska prava, Željko Radu, i iz Saveta Mesne zajednice Mokrin, Goran Ristić.

Da se druže, razmenjuju iskustva i planiraju buduće manifestacije, uvek se svi rado odazovu pozivu Udruženja žena iz Mokrina, dodala je Zorica Despotov.

Mokrinsko udruženje ima dvadesetak aktivnih članica, a na „Žetva balu“ bilo je stotinak zvanica.

S. V. O.

novak-despotovic-(3)

Novak Despotović, učenik Matematičke gimnazije u Beogradu, još jednom je potvrdio da je matematički genije i dosadašnjim brojnim nagradama sa prestižnih međunarodnih takmičenja pridružio još jednu! Iz Velike Britanije donosi srebrnu medalju sa 65. Međunarodne matematičke olimpijade (IMO), koja se od 11. do 22. jula održava u Batu.

Naime, svih šest takmičara olimpijskog tima Republike Srbije, odabranih nakon nekoliko etapa matematičkih takmičenja, koja se održavaju pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete u organizaciji Društva matematičara Srbije (DMS), su osvojili značajna priznanja.

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu Stefan Šebez, Gvozden Lapčević, Mihailo Jančević i Novak Despotović osvojili su srebrne medalje, dok se bronzanom medaljom okitio učenik Strahinja Svrzić, učenik gimnazije „Svetozar Marković” iz Niša. Pohvalom je nagrađen Stevan Radivojević, koji je takođe učenik Matematičke gimnazije u Beogradu.

U zvaničnoj konkurenciji na takmičenju je učestvovalo čak 609 takmičara iz 109 zemalja iz celog sveta.

Rukovodioci IMO tima Republike Srbije bili su: dr Miljan Knežević, Univerzitet u Beogradu, Matematički fakultet i Teodor von Burg, Matematička gimnazija, Beograd.

Moto-jet-(5)

Na Starom jezeru danas i sutra se, treći put, održava program „H2O adrenalin“, u toku kojeg deca uzrasta od osam do 14 godina, uče osnove upravljanja skuterom na vodi.

Prvi vozači bili su osmogodišnja Mirna i Marko, koji ima 12 godina.

– Bilo je super, samo malo sam se uplašila kada smo brzo vozili. Prvi put sam bila na skuteru na vodi i doći ću opet – kaže Mirna.

– Mnogo je bilo lepo – kaže Marko – Verujem da ću kasnije u životu, kada porastem, možda i voziti džet-ski. Najlepše je bilo kada mi je instruktor dozvolio da sam upravljam skuterom.

Instruktor je, i ovoga puta, bio predsednik Motonautičkog kluba „Motojet“ iz Novog Sada, Aleksandar Krevešić.

– Mala škola motonautike deo je nacionalne škole koju organizujemo jer smo svakog vikenda u drugom gradu ili opštini. Cilj je da im deci približimo motonautiku kao sport i da im skrenemo pažnju na bezbednost u vodnom saobraćaju. Skuteri su izuzetno moćni, imaju veliku brzinu. Problem je u tome što ljudi, čim sednu na skuter, misle da znaju da voze, brzo se opuste jer imaju veliki prostor pred sobom, pa su skloni tome da budu neoprezni, čak i da prave akrobacije. Decu prvo naučimo da moraju da imaju prsluk i da ključ mora da se izvuče u slučaju pada. Najvažnije je da nauče da skuter ne može da skrene ako se ne doda gas – objašnjava Krevešić.

Mala škola vožnje skutera deo je manifestacije „Kikindsko leto“ koju organizuje Turistička organizacija Grada.

– Želimo da našim mladim sugrađanima još jednom priredimo ovo nezaboravno iskustvo. Sa njima rade licencirani instruktori vožnje, i nije potrebno prethodno prijavljivanje. Nije loše da ponesu suvu majicu, ako se pokvase prilikom vožnje. Škola je besplatna i svi mogu da dođu i osete čari vožnje na Starom jezeru – rekla je Tatjana Vuković iz Turističke organizacije.

Skuteri i instruktori će još sutra (nedelja) čekati mlade sugrađane na Starom jezeru, od 10 do 14 sati.

S. V. O.