Град

ritam-evrope-pale

Predstavnici Kikinde na ovogodišnjem takmičenju „Ritam Evrope”, Jovan Božin i Dunja Škapik, učestvovali su u prenosu finalne večeri ove manifestacije na Palama u Republici Srpskoj.

Na najvećem dečijem muzičkom takmičenju, u Republici Srpskoj su nastupili mladi pevači iz 12 gradova i gosti iz Budve i Kikinde. Pobedili su predstavnici Prnjavora, Maja Kitić i plesna grupa “Gema”, koje su izvele pesmu  “Tatu” švedske pobednice „Evrovizije“, Lorin.

Osim u Republici Srpskoj i Srbiji, Festival “Ritam Evrope” održava se i u Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i na Kipru.

Zahvaljujući pobedi Ene Gogić, Ene Šošić, Ive Plemić i Milane Rajkov prošle godine u Zrenjaninu, naš grad biće domaćin ovogodišnjeg takmičenja u Srbiji koje će se emitovati na Prvoj srpskoj televiziji.

S. V. O.

(Foto: Kulturni centar i RTRS)

Pedagoska 7

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača započeće poslovno-tehničku saradnju sa Srpskim obrazovnim i kulturnim centrom „Nikola Tesla“ iz Budimpešte, odeljenjem u Deski. Ova ustanova obuhvata srpsko zabavište, osnovnu školu, gimnaziju, kolegijum i biblioteku.

Ugovor će biti potpisan u Visokoj školi u Kikindi u utorak, 1. oktobra, kada će, od 10 sati, u amfiteatru, biti održan i svečani prijem studenata prve godine. Na svečanosti će nastupiti i deca iz Mađarske.

Noc-istrazivaca-(8)

„Evropska noć istraživača“, kao završnica „Nedelje istraživača“, prvi put je održana i na teritoriji našeg grada, u prostoru “Mokrin house”. Tako je Mokrin večeras jedno od 400 mesta u 23 evropske države u kojima se odvijaju zabavne naučne interaktivne radionice pod pokroviteljstvom Evropske komisije.

Organizator programa je Centar za stručno usavršavanje Kikinda, uz podršku Centra za promociju nauke iz Beograda. Aktivnosti se odvijaju u 16 gradova Srbije i predstavljaju najveći naučni događaj u zemlji. Program je, 2010. godine, pokrenuo Kreativno-edukativni centar iz Novog Sada, rekla je Danijela Vučićević v. d. direktor beogradskog Centra za promociju nauke.

– Na interaktivnim radionicama najmlađima približavamo kompleksne naučne procese, u nameri da im pokažemo da nauka može biti zanimljiva i da je relevantna u nečemu do čega je njima zaista stalo. Ovo je malo neformalniji vid obrazovanja koji im pomaže da bolje i sveobuhvatnije shvate lekcije koje uče, da bolje razumeju svet oko sebe i da je nauka primenljiva i životna – rekla je Danijela Vučićević.

U dvorištu “Mokrin house” bilo je više od stotinu osnovaca, srednjoškolaca, ali i odraslih posetilaca, za koje je bio i organizovan besplatan autobuski prevoz iz Kikinde. Svima je pružena prilika da budu aktivni učesnici naučnih eksperimenata.

Grad Kikinda i ovoga puta svesrdno je podržao aktivnosti Centra za stručno usavršavanje, istakao je Tihomir Farkaš, član Gradskog veća za obrazovanje.

– Ovo je veoma značajno za Mokrin u kojem se prvi put odvijaju ovakve aktivnosti, ali i za grad jer završni program nije do sada organizovan u manjim sredinama – istakao je Farkaš. – Kreativni tim Centra za stručno usavršavanje je sve sjajno organizovao u ovom prostoru. Ovde se odvijaju aktivnosti koje nisu samo za školsku decu, već za sve od 5 do 105 godina. Raduje nas veliki odziv i nadamo se da je među đacima i neki budući naučnik. Krajnji cilj je da sadržaje, koji možda kroz nastavu izgledaju suvoparno, prikažemo na savremeniji način, posebno najmlađima.

Interaktivne radionice nosile su nazive: „Klimatska kapsula“, „3D olovke“, „Reciklaža“, „Naučni šou“.  U ovoj poslednjoj demonstrant je bila i Jelena Jolić, učenica trećeg razreda Osnovne škole „Vasa Stajić“ iz Mokrina.

– Stavili smo neki prah na moj dlan i zapalili smo ga, bila je velika vatra i prah je nestao – priča Jelena. – Ništa nisam osetila, nisam se ni uplašila i jako mi se svidelo, kao i sve ovde.

Stefan Vujasin učenik je drugog razreda Tehničke škole na smeru elektrotehničar informacionih tehnologija.

– Prvi put učestvujem u „Noći istraživača“ i jako mi se dopada, lepo je što je ovde organizovano, u ovom prostoru. Zanima me nauka u kreativnom smislu, volim mešavinu nauke i umetnosti, zato programiram video igrice i imam nameru da se razvijam u tom smeru – kaže Stefan.

U „Nedelji istraživača“, prethodnih dana, radionice, kao što su „Pčelica pametnica – Beebot robot“ i „Programiranje digitalnog drugara – Mikrobit“, održavale su se u Centru za stručno usavršavanje. Na njima su mladi istraživači imali priliku da otkriju svet programiranja i robotike.

– Ovo postaje već tradicionalna aktivnost Centra jer smo je, ove godine, organizovali osmi put, i prvi put i van Kikinde, u prelepom ambijentu “Mokrin house”. Veliki broj dece koja joj prisustvuju pokazuje nam koliko je vredno ulaganje u njihovo obrazovanje. Njihova zainteresovanost znači da su željni znanja i to je potvrda da im pomažemo u tome, da smo na pravom putu jer deci treba omogućavati i ovakav vid edukacije, da mogu da spoznaju nauku u pravom smislu – ocenio je direktor Centra, Dejan Karanović.

Kako nauka i tehnologija omogućavaju stvaranje i zabavnih sadržaja, šta se krije iza dobro poznatih pojava i procesa, kroz igru i kreativne zadatke, učili su i mladi i stariji danas u izuzetnom ambijentu dvorišta “Mokrin house”, domaćina manifestacije. Do sledeće godine i novih otkrivanja nauke i tehnologije na zanimljiv i zabavan način.

S. V. O.

nurdor-(5)

Udruženje NURDOR obeležava Zlatni septembar, mesec podrške deci oboleloj od malignih bolesti. Tim povodom u dvorištu Kurije organizovane su kreativne radionice i program u kom su učestvovali solisti, plesne grupe i folkloraši.

U Srbiji svakog dana jedno dete oboli od raka, a društvo je to koje treba da obezbedi najbolje moguće uslove i kvalitet lečenja u svim zdravstvenim centrima u Srbiji, rekla je Romana Dragan iz NURDOR-a.

-Mališani oboleli od malignih bolesti najvažnije je da imaju bolnice po meri deteta. To podrazumeva rekonstrukciju odnosno adaptaciju hematoonkoloških odeljenja prema najvišim standardima, ulaganje u opremu i zdravstveni kadar. I po pola godine boravimo sa svojom decom na odeljenjima hematoonkologije kako bi naši najmiliji dobili neophodnu terapiju, stoga ono treba da nam bude druga kuća i da na ništa ne nedostaje – rekla je Romana Dragan.

Za 20 godina postojanja ukupno je uloženo  više od 3 miliona evra za opremanje svih odeljenja, organizovano stručno usavršavanje lekara i medicinskih sestara.

-Statistika je poražavajuća jer jako puno dece oboli od raka, konkretno od leukemije gde je izlečenost 70 odsto. Dug je period lečenja što mogu da potvrdim iz ličnog iskustva jer se moje dete od 2018. godine bori sa ovom bolešću. Zato septembar posvećujemo širenju vizije o značaju kontinuirane podrške hrabroj deci i njihovim porodicama tokom velikih životnih bitki – dodala je naša sagovornica.

Podršku skupu dali su gradonačelnik Nikola Lukač, predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan i članovi Gradskog veća Melita Gombar i Željko Radu.

-Hvala svima koji su došli da pruže podršku malim herojima i divovima koji se svakodnevno bore da ozdrave. Roditelji i zdravstveni radnici lavovski se bore za život svakog mališana i na nama je da im pomognemo koliko je to u našoj moći. Lokalna samouprava tu je da pomogne svakom bolesnom detetu i porodici i naša poruka svima je da budemo zdravi – naveo je Bogdan.

Iz NURDOR-a pozivaju sve građane i društveno odgovorne kompanije da im se pridruže i da podrže akciju putem NURDOR izazova na društvenim mrežama, slanjem broja 2 na broj 1150 za redovno mesečno doniranje u iznosu od 200 dinara.

A.Đ.

 

 

 

 

dan-djura-jaksic-4

Učenici i zaposleni u Osnovnoj školi „Đura Jakšić“ nizom zajedničkih aktivnosti obeležili su Dan škole. Ova obrazovna ustanova osnovana je 28. septembra 1950. godine.

-Naš 74. rođendan obeležili smo u školi na inicijativu Đačkog parlamenta. Učenici nižih razreda, zajedno sa svojim učiteljima organizovali su dečiju pijacu, a đaci od petog do osmog razreda organizovali su prijateljske utakmice u fudbalu, košarci i odbojci zajedno sa vršnjacima iz drugih škola. Ovom prilikom oslikani su i zidovi školskog dvorišta – istakla je Biljana Šimon, direktorica.

Tokom leta završena je adaptacija podova u dvema učionica, zamenjena su vrata na svim učionicama u prizemlju, uređen je dnevni boravak i završena je poslednja faza rekonstrukcije sanitarnih čvorova. Podršku u svim aktivnostima škola ima od lokalne samouprave, tako da su obeležavanju prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća Tihomir Farkaš i Aleksandar Aćimov.

-Osnovna škola „Đura Jakšić“  jedna je od najboljih u našoj sredini. Mnoge generacije prošle su kroz ovu obrazovnu ustanovu i najvažnije što su naučili je da budu dobri ljudi. Zajedno sa pokrajinskim i državnim institucijama vodimo brigu o svim školama na teritoriji grada kako bi deca imala što kvalitetnije uslove za sticanje novih znanja – rekao je gradonačelnik Lukač.

Ova škola ima 405 učenika.

A.Đ.

svetski-dan-turizma-(3)

Svetski dan turizma, 27. septembar, zaposleni u Turističkoj organizaciji obeležili su sa mališanima iz vrtića „Plavi čuperak“ i „Leptirić“. Njih su upoznali sa istorijatom Gradskog trga, ali i sa najvažnijim turističkim znamenitostima: „Danima ludaje“, mamuticom Kikom, sovama, najlepšom ulicom u Srbiji. Ispred Gradske kuće najmlađe turističke vodiče dočekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Upoznajući najmlađe sa lepotama rodnog grada prenosimo im ljubav prema Kikindi. Osim toga, oni će svoje prijatelje kada odu negde ili onima koji im dođu u posetu ispričati šta to ima u njihovoj sredini. Mi smo grad dobrih ljudi sa mnoštvom turističke ponude koji svakom gostu ima puno toga da ponudi – rekao je gradonačelnik Lukač.

Kako je istakla v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov ovaj dan obeležava se četvrti put.

-Deca iz svih vrtića Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ imaće priliku da se upoznaju sa turističkim lepotama grada. Isto tako, seoski vrtići nama će biti domaćini koji će nam reći šta je to najinteresantnije u njihovoj mesnoj zajednici – rekla je Jasmina Milankov.

Svetska turistička organizacija je odredila 27. septembar kao Svetski dan turizma, jer je na taj dan 1970. godine u Meksiku usvojen statut ove organizacije. Od 1979. ovaj datum obeležava se širom sveta.

A.Đ.

 

Bassaid-a

Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu obeležava se u Bašaidu kao Dan Mesne zajednice i Dan Osnovne škole „1. Oktobar“. Programi se odvijaju od subote, 28. septembra, i započeće nastupom folklornih ansambala koji organizuje KUD „Bašaid“.

– Na Koncertu narodnih igara učestvovaće kulturno-umetnička društva: „Kolo“ iz Arada, pobratimsko Društvo „Sretenje“ iz „Orašca“, „Branislav Nušić“ iz Đurđeva, „Jovan Aćimac“ iz Kumana i domaćini, KUD „Bašaid“, čije će mlađa i srednja grupa izvesti igre iz Banata i iz centralne Srbije. Mi se pripremamo, održavamo probe od polovine septembra. Posle koncerta, priredićemo druženje sa gostima – kaže Radovan Ćirić, član Upravnog odbora kulturno-umetničkog društva „Bašaid“.

Koncert će se održati u sali Doma kulture, od 19 sati. Ulazak je 200 dinara.

Za nedelju je zakazano takmičenje u kuvanju riblje čorbe, „Kotlić 202. Bašaid“, na platou kod Doma kulture, od 10 sati. Na dan centralne manifestacije, u utorak, 1. oktobra, od 10.30, u dvorištu sale Mesne zajednice održaće se tradicionalna „Krofnijada“, a u 11 sati biće položeni venci na Spomenik palim borcima.

U holu Osnovne škole, od 19 sati, biće upriličena promocija knjige Stanislave Bakić Jokanić, „Sasvim lične priče“. Pored autorke, o knjizi će govoriti Branislava Blagojević, Senka Vlahović, Žiko Nikolić i Divna Jokanić.

Programi se realizuju uz podršku Grada i sponzora.

S. V. O.

(Foto: Goran Birimac i FB stranica MZ Baašaid)

Partizanska-knjiga

Žiri za dodelu regionalne književne Nagrade „Jovan Popović“ objavio je širi izbor od 27 rukopisa zbirki poezije i kratke proze koji su stigli iz Srbije, BiH, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Nemačke, Novog Zelanda. Konkurs je raspisala Izdavačka kuća „Partizanska knjiga“ u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca.

Uži izbor biće proglašen do 1. novembra. Autoru nagrađenog rukopisa će 18. novembra u Kikindi biti uručena plaketa i objavljena uređena knjiga u izdanju „Partizanske knjige“, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora.

U širem izboru su rukopisi autora: Borisa Mandića, Branislava Sarića,  Danila Stojića, Daria Hajrića, Dina Burdžovića, Dragana Stojanovića, Dunje Ožegović, Gordane Ilić, Jelene Gavrilović, Jelene Kalajdžije, Jelene Šarković, Katarine Fiamengo, Marine Čović, Marka Stanojkovskog, Miljana Jelića, Miljana Mikića, Miljane Rajčić, Milana Živanovića, Pavla Zeljića, Pera Nestorovića, Predraga Radaka, Predraga Crnkovića, Siniše Stojanovića, Slavka Malog, Snježane Vračar, Toma Pupića i Zorana Penevskog.

„Partizanska knjiga“ je prvi i ekskluzivni izdavač sabranih dela Jovana Popovića. Konkurs za regionalnu književnu nagradu koja nosi njegovo ime podržao je Grad Kikinda.

Sindikat-penzionera-olimpijada-(2)

Članovi Sindikata penzionera za Kikindu, Čoku i Novi Kneževac učestvovali su na 17. Olimpijadi trećeg doba, održanoj u Vrnjačkoj Banji od 19. do 22. septembra. Sportski susret je otvorio predsednik Vlade, Miloš Vučević, a nadmetale u se  ekipe iz sto gradova i opština. Olimpijske discipline bile su: šah, štafeta – brzo hodanje, pikado, košarka i fudbal – šutiranje na male golove.

– Naši članovi bili su zapaženi u svim disciplinama – kaže predsednik Radovan Subin. – Veoma smo zadovoljni jer smo nastupali prvi put i plasman nam nije bio od primarne važnosti.

Ekipu Kikinde predstavljali su Đurđinka Rus, Ruža Zarić, Dragoljub Živojinov i Radovan Subin. Ostvarena su nova poznanstva koja ćemo nastaviti prilikom narednih druženja, dodao je Subin.

Takođe, predstavnici Sindikata penzionera učestvovali su na Međunarodnom okruglom stolu u organizaciji Sindikata (udruženja) penzionera Srbije „Nezavisnost“ sa temom „Društveni i materijalni položaj penzionera u Srbiji i drugim zemljama Evrope“, održanom u Beogradu.

S. V. O.

GOCA-RODIC-OENZIJA-(2)-(1)

Dugogodišnja načelnica Doma zdravlja i pomoćnica direktorice za medicinska pitanja dr Gordana Rodić nakon 35 godina provedenih u službi otišla je u zasluženu penziju. Prava penzionerka bila je ni manje ni više nego čitava tri dana. Naime zvanično je poslednji radni dan bio 1. septembar, a već 5. ponovo je primala pacijente u ambulanti u Kralja Petra Prvog 106.

Otkriva nam i kako se opredelila za jedan od najhumanijih poziva.

– Kada je trebalo da se odlučim za upis u srednju školu dvoumila sam se da li da upišem jezike, međutim poslušala sam savet tetke koja mi je uvek govorila da treba da upišem nešto „konkretno“. U ondašnjoj Pedagoškoj akademiji bila je srednja medicinska škola  i moj izbor je pao na nju – otkriva nam dr Rodić.

Rado se priseća srednjoškolskih dana i navodi da su bili znatno drugačiji u odnosu na one kakvi su danas.

-U to vreme bilo je više praktične nastave i puno više vremena provodili smo na bolničkim odeljenjima. Sestra koja je bila zadužena za nas, učenike medicinskog smera, bila je Mira Popović, koja je i zaslužna što sam upisala medicinu. Ona je sada moj pacijent i svima pričam kao anegdotu kako sam ja zapravo postala lekar. Kada god dođe na pregled kolegama kažem da je ona zaslužna za to što sam danas – ističe naša sagovornica i priseća se kako je sve počelo.

-Kao mlada imala sam izuzetno oštru kosu, a u vreme kada sam bila srednjoškolka medicinske sestre su nosile bele mantile i na sakupljenu kosu  imali smo uštirkanu belu kapu. Koliko god da sam stavljala šnala da drži pomenutu kapu, uvek mi je stajala nakrivo ili je spadala. Sestra Mira me je opominjala da kapu namestim kako treba. Tada sam u sebi razmišljala: „Neću ti ja nositi ovu kapu na glavi čitav radni vek, nema šanse“. To je bio prvi razlog što sam se opredelila za studije medicine – pojasnila je dr Gordana Rodić.

Kada je došlo vreme upisa na fakultet sakupila je potrebnu dokumentaciju i uputila se u Novi Sad da je preda na Medicinski fakultet. Po završetku studija zajedno sa diplomom naša sagovornica već je bila majka. Na trećoj godini studija rodila je dete, ali je to nije omelo da završi fakultet. Vratila se u Kikindu i tu gde je počela i završila radni vek.

-Konkurisala sam za specijalizacije za higijenu i ginekologiju. Nisam ih dobila i uvek sam razmišljala da je to zbog nečega dobro. Dopadala mi se i interna medicina i na kraju sam specijalizirala opštu medicinu. Ona je obuhvata sve i zadovoljna sam što sam je odabrala. Moraš da budeš potkovan iz svih grana medicine da bi mogao da pomogneš pacijentima koji dolaze u ambulantu – dodaje dr Rodić. – Koliko je teško raditi u ovoj oblasti govori i činjenica da svi koji dođu posle studija odlaze na specijalizacije određene oblasti. Normativ za lekara opšte prakse je od 1.200 do 1.600 pacijenata, a mi ih imamo trostruko. Prvu godinu radnog staža radila sam u Hitnoj službi i jedva sam čekala da pređem u ambulantu. Svakog pacijenta ispratim od početka do kraja lečenja, kako ono teče, da li ga treba slati dalje. Postanemo prijatelji, pa i porodica.

Vitalna i dobrog zdravlja dr Gordana Rodić nije se puno razmišljala da li će da nastavi da radi, posebno u situaciji kada nema dovoljno kolega.

ISPRAĆAJ U PENZIJU

Ispraćaj u penziju doživela je emotivno. Na jednom mestu sakupile su se kolege, ali i ostali zaposleni sa kojima je provela više od tri decenije. Uputili su joj, kaže, divne poruke, bez obzira na to što su svi znali da i dalje ostaje u službi.

-Od njih sam se oprostila kao načelnica i kao rukovodilac. Moje kolege „okitile“ su me zlatnom ogrlicom koja će mi ostati jedna od najlepših uspomena – napomenula je dr Gordana Rodić.

PLETENJE, CVEĆE I KOLAČI

Pošto dođe kući s posla doktorka prvo u ruke uzima pletivo. To joj je kaže najlepše opuštanje posle napornog dana. Osim pletenja voli cveće koje rado uzgaja, da pravi kolače, da eksperimentiše sa receptima i da kvalitetno provodi vreme sa unukom.

POŠTOVANJE LEKARA

Naša sagovornica trudi se da pacijenti iz njene ordinacije odlaze nasmejani i kako kaže, u većini slučajeva uspeva u tome. Prisetila se i anegdote.

-Često je na pregled dolazila Romkinja Kata. Živela je preskromno i preživljavala je tako što je čistila tuđe kuće, održavala dvorišta, bašte, išla u nadnicu. Nikada u ordinaciju nije ušla obuvena, nego se uvek izula ispred vrata. Imala je jedne papuče i jedne cipele i u njima je i radila i nije želela da zaprlja prostor u koji dolaze pacijenti – navela je dr Gordana Rodić.

A.Đ.

error: Content is protected !!