Град

Topola-Gospojina-(2)

U Banatskoj Topoli, u crkvi Uznesenja Blažene Device Marije, u narodu poznate kao Velike Gospe obeležavanje crkvene slave počeće dan ranije, 14. avgusta, kako se to čini još od 19. veka. Tog datuma u ovo mesto stižu hodočasnici, mnogi u veri da će im to sveto mesto doneti ozdravljenje.

Kako saznajemo od velečasnog Jožefa Melara, župnika ove crkve, zapisano je da se davne 1854. godine, u tadašnjoj seoskoj školi koja se koristila i kao bogomolja, pojavio lik Bogorodice koji je uslišavao molitve bolesnih i nesrećnih.

– Prvo viđenje bilo je 9. decembra. U toku nastave deca su videla da se orosio zid u obliku ženskog lika i deteta, lik Bogorodice. Obrisali su zid, ali se slika ponovo pojavljivala. Ljudi su maramicama skidali vodu sa zida i njima brisali bolesne delove tela, najčešće oči. Tada su počela hodočašća, vernici su dolazili, u nadi da će njihove molitve biti uslišene, mnogi su ozdravili, neki i od posledica moždanog udara, i ostavljali su štake na tom mestu – priča župnik Melar.

Kada se pročulo za ovu pojavu, biskupija iz Temišvara je slala više delegacija koje su napravile zapisnik o događaju sa izjavama očevidaca pod zakletvom. U prvo vreme hodočastilo se na dva praznika – na Veliku, ali i na Malu Gospojinu, 7. i 8. septembra. Ostalo je zapisano da je po ozdravljenje i nadu ovde dolazilo i do deset hiljada ljudi, kaže župnik.

Pojavljivanje lika Bogorodice bio je i povod da se iste, 1854. godine započne izgradnja crkve koja je trajala do 1871. Toranj je crkva Uznesenja Blažene Device Marije dobila tek 1914. godine.

– Iako kasnije, u crkvi, nisu zabeležena nova viđenja, ozdravljenja su se, na ovom  posvećenom mestu, i dalje događala. Ljudi su ozdravljivali bez lekova – dodaje župnik.

Uoči Velike Gospojine, hodočasnici će doći 14. avgusta popodne u crkvu, za 16 sati, kada će mladi prirediti prigodan recital sa pesmama. Slede večernja i Sveta misa od 18 i 19 sati, a zatim i procesija sa kipom Majke Božije. Misu će voditi zrenjaninski biskup Mirko Štefković.

Do pre dvadesetak godina, s obzirom na to da su vernici stizali izdaleka, bilo je i bdenja u crkvi. U poslednje vreme, kaže župnik, stižu vernici svih generacija, uglavnom iz Banata i Potisja. Istovremeno se dešava i Buč koji ima posebno značenje.

– Buč je oproštenje, opraštaju nam se učinjeni gresi. Vernici se mole, pričeste, neki i ispovedaju, i to je vezano za crkvenu slavu, a prenelo se i na prostor oko crkve.

Buč tako sada podrazumeva i štandove sa različitom robom i hranom, kao i luna-parkom za decu.

S. V. O.

Aleksandra-Dukatarov-(2)

Veliku humanost i razumevanje pokazali su Kikinđani, pojedinci i ustanove, uplatama na račun Fondacije „Budi human“ – organizacijom mnogobrojnih kulturnih, sportskih i muzičkih događaja, humanitarnim prodajama i ogromnim brojem priloga na njima. Na taj način, za samo dva meseca, sakupljen je ceo iznos, nešto više od 2,7 miliona dinara za našu sugrađanku, četrdesetdvogodišnju Aleksandru Dukatarov koja se leči od karcinoma materice.

Na Aleksandrinom računu u Fondaciji sada ima dovoljno novac za terapiju podizanja imuniteta na privatnoj klinici u Beogradu, hemoterapije, lekove,  specijalističke preglede i za bolničko lečenje, kako bi mogla da nastavi sa terapijama.

Dijagnoza zloćudnog tumora Aleksandri je uspostavljena pre tri i po godine. Kako lečenje citostaticima i zračenjem u nekoliko navrata nije dalo rezultate, bolest je u progresiji, zbog čega je Aleksandra na izuzetno jakim lekovima za ublažavanje bola.

Svim dobrim ljudima koji su pomogli da se prikupi novac, porodica, majka, kao i Aleksandrini prijatelji veoma su zahvalni, kaže njena bliska prijateljica. Aleksandra i dalje ima svu podršku cele zajednice u borbi u kojoj će, verujemo, pobediti.

S. V. O.

dujin-i-reljin-(2)

Aleksandar Dujin džez pijanista, aranžer i kompozitor i Nevena Reljin, vokalna solistkinja džez i latino muzike nastupili su na balkonu Gradske kuće. Program pod nazivom „Ponekad u osam“ parafraza je izraza „Ko nekad u osam“, pojasnio je Dujin. Prvi put su nastupali na balkonu i oduševljeni su samim izgledom, ali i utiskom i specifičnim nastupom.

-Postojala je želja da sviramo na sličnom mestu, ali nikada nije došlo do realizacije. Publiku smo proveli kroz muzičku priču koja se sastojala od naših autorskih pesama, najlepših kompozicija na španskom i portugalskom jeziku, filmske muzike i džez standarda koje izvodimo punih 15 godina. Nevenu sam upoznao u džez klubu koji sam držao i od tada datira naša saradnja. Nakon što smo radili zajedno punu deceniju počeli smo da stvaramo autorsku muziku – rekao je Aleksandar Dujin.

Nevena Reljin otkrila nam je da je džez za nju nešto posebno.

-Svakog vikenda svaki izlazak počinjao je u džez klubu na dobroj svirci. Čitav život sam u muzici i odmah po završetku srednje škole shvatila sam da će to biti i moje opredeljenje. Kada sam se upoznala sa Aleksandrom Dujinom tada je započela i moja karijera u pravom smislu te reči. Aleksandar Reljin puno je pomogao moj muzički razvoj  – otkrila nam je Nevena Reljin.

Saradnja je dovela do nastanka studijskog albuma „Zvuci kao boje“.

-Na albumu autor tekstova za 11 numera je moja sestra, a ja sam napisao dve. Nevena je uradila muziku za jednu pesmu, a ja za preostalih 12 i jako sam ponosan na to šta smo uradili jer je ispalo baš kako sam želeo. Ne radi se o muzici koja se danas sluša. Retro je i ima puno zvuka prošlosti, ali kako volimo tu muziku mi je i negujemo – dodao je Dujin.

Aleksandar Dujin i Nevena Reljin vratili su se sa turneje u Istri, a sada se pripremaju za snimanje programa uz tamburaški orkestar RTV-a.

A.Đ.

 

jova-sala-(3)

Osnovnoj školi „Jovan Popović“ odobreno je 3,5 miliona dinara za zamenu stolarije, odnosno prozora u sali za fizičko vaspitanje. Sredstva su, kako ističe direktorica Jelena Krvopić odobrena na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za sport.

-U fiskulturnu salu dosta je ulagano u ranijem periodu. Radovi su najpre obuhvatili sanaciju krova i toaleta u svlačionicama i sada su na red došli prozori. Ovim radovima 100 odsto pospešićemo energetsku efikasnost same zgrade što će nam puno značiti. Preostalo je da se uradi još pod i nadam se da ćemo u narednim godinama završiti i ovaj deo posla – kaže naša sagovornica.

U proteklih nekoliko godina ova obrazovna ustanova dobila je izgled kakav zaslužuje. Najpre je potpuno rekonstruisano dvorište koje je sada multifunkcionalni sportski teren.

-Sanirana je kompletna fasada koja je bila nebezbedna za učenike, zaposlene, prolaznike jer su otpadali delovi. Završili smo krov i sanirali toalete. U budućnosti planiramo da konkurišemo za sredstva za uređenje zgrade nekadašnjeg „Lovca“ u kom se nalazi produženi boravak, kao i dela u kojem je kabinet ta tehničko obrazovanje. Za produženi boravak biće potrebno dosta novca s obzirom na to da je samo krov uređen. Fasada i unutrašnjost objekta zahteva znatna ulaganja. Projektno-tehnička dokumentacija je završena i preostaje nam da apliciramo za sredstva – napomenula je naša sagovornica.

U školi očekuju da će zamena prozora biti završena do početka nove školske godine. Podsetimo da osim učenika ovu salu koriste i sportski klubovi za održavanje treninga.

NOVA PREDSEDNICA AKTIVA DIREKTORA

Jelena Krvopić jednoglasno je izglasana za novu predsednicu Aktiva direktora osnovnih škola pošto je dosadašnji predsednik Tihomir Farkaš imenovan za člana Gradskog veća.

-Na ovo mesto predložile su me kolege i bila sam jedini kandidat. Bez lažne skromnosti ovo puno znači jer dolazi od ostalih direktora. Za mene imenovanje ništa suštinski neće promeniti jer sam i do sada odlično sarađivala sa svima i pomagala kad sam bila u prilici. Ukazano mi je poverenje koje ću, sigurna sam, opravdati. Primere dobre prakse koji su dali rezultate u pojedinim školama potrudićemo se da implementiramo i u drugim obrazovnim ustanovama  – rekla je Krvopićeva dodavši da je ogroman iskorak u unapređenju obrazovanja napravljen rejonizacijom te da treba nastaviti na unapređenju svih segmenata rada.

A.Đ.

jova-sala-(3)

Osnovnoj školi „Jovan Popović“ odobreno je 3,5 miliona dinara za zamenu stolarije, odnosno prozora u sali za fizičko vaspitanje. Sredstva su, kako ističe direktorica Jelena Krvopić odobrena na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za sport.

-U fiskulturnu salu dosta je ulagano u ranijem periodu. Radovi su najpre obuhvatili sanaciju krova i toaleta u svlačionicama i sada su na red došli prozori. Ovim radovima 100 odsto pospešićemo energetsku efikasnost same zgrade što će nam puno značiti. Preostalo je da se uradi još pod i nadam se da ćemo u narednim godinama završiti i ovaj deo posla – kaže naša sagovornica.

U proteklih nekoliko godina ova obrazovna ustanova dobila je izgled kakav zaslužuje. Najpre je potpuno rekonstruisano dvorište koje je sada multifunkcionalni sportski teren.

-Sanirana je kompletna fasada koja je bila nebezbedna za učenike, zaposlene, prolaznike jer su otpadali delovi. Završili smo krov i sanirali toalete. U budućnosti planiramo da konkurišemo za sredstva za uređenje zgrade nekadašnjeg „Lovca“ u kom se nalazi produženi boravak, kao i dela u kojem je kabinet ta tehničko obrazovanje. Za produženi boravak biće potrebno dosta novca s obzirom na to da je samo krov uređen. Fasada i unutrašnjost objekta zahteva znatna ulaganja. Projektno-tehnička dokumentacija je završena i preostaje nam da apliciramo za sredstva – napomenula je naša sagovornica.

U školi očekuju da će zamena prozora biti završena do početka nove školske godine. Podsetimo da osim učenika ovu salu koriste i sportski klubovi za održavanje treninga.

NOVA PREDSEDNICA AKTIVA DIREKTORA

Jelena Krvopić jednoglasno je izglasana za novu predsednicu Aktiva direktora osnovnih škola pošto je dosadašnji predsednik Tihomir Farkaš imenovan za člana Gradskog veća.

-Na ovo mesto predložile su me kolege i bila sam jedini kandidat. Bez lažne skromnosti ovo puno znači jer dolazi od ostalih direktora. Za mene imenovanje ništa suštinski neće promeniti jer sam i do sada odlično sarađivala sa svima i pomagala kad sam bila u prilici. Ukazano mi je poverenje koje ću, sigurna sam, opravdati. Primere dobre prakse koji su dali rezultate u pojedinim školama potrudićemo se da implementiramo i u drugim obrazovnim ustanovama  – rekla je Krvopićeva dodavši da je ogroman iskorak u unapređenju obrazovanja napravljen rejonizacijom te da treba nastaviti na unapređenju svih segmenata rada.

A.Đ.

MULTIPLA-BAZENI-(1)

Članovi Udruženja multipla skleroza organizovali su druženje na bazenima Sportskog centra „Jezero“. Osim Kikinđana pozivu su se odzvali i oboleli iz Novog Sada, Novog Kneževca i Bačke Topole.

-Cilj nam je inkluzija i da se družimo sa građanstvom i da budemo ravnopravni – istakla je ovom prilikom predsednica udruženja Brankica Miškov. – Imamo svoje termine na bazenu koji su ponedeljkom, sredom i petkom od osam časova. Kada boravimo u parku otvorenog bazena vežbamo na suvom nakon čega plivamo. Puno nam znači fizička aktivnost, ali i druženje. Posebno je važno što smo u terminima za plivanje sa plivačima i trudimo se budemo ravnopravni.

Invalidima je odnedavno omogućen lakši pristup zatvorenim bazenima zahvaljujući lift stolici koja služi za spuštanje u vodu. Ona je dostupna na zatvorenim bazenima.

-Imamo planova za budućnost  kako bi bazeni bili još pristupačniji. Želja nam je da se rekonstruišu i prilagode osobama sa invaliditetom i da se to uradi na unutrašnjem i na spoljašnjem bazenu – napomenula je naša sagovornica.

Posebnu zahvalnost Brankica Miškov uputila pomoćnici gradonačelnika Dijani Jakšić Kiurski koja je pomogla da se Udruženje multipla skleroza nađe u novim prostorijama.

-Od 1. avgusta smo u novom prostoru čime smo rešili tri velika problema. Prvi je pristup jer nema barijera i nema potrebe za rampom, drugi je grejanje, a treći je parking. Prostorija u kojoj se sada nalazimo veća je i funkcionalnija od one koju smo koristili do sada. Imamo 56 članova i, na žalost, broj se konstantno povećava – navela je Brankica Miškov.

Okupljanje članova je svake subote od 10 časova u udruženju. Ovom prilikom razmenjuju se iskustva, razgovara se i pomaže onima koji je pomoć potrebna. Nove prostorije nalaze se u Nemanjinoj broj 3.

A.Đ.

korzo-(4)

Evociranje uspomena kroz šetnju korzom okupio je sugrađane rođene četrdesetih, pedesetih, šezdesetih godina prošlog veka. Skup je, kao nekada bio kod Katoličke crkve gde su na panoima izložene fotografije kada je korzo bio mesto gde su se sastajali mladi. Ukoliko se ne bi prošetalo korzom, kao da se nije ni izlazilo. Tu su se okupljala društva, parovi korzo je mesto na kom se odrastalo. Veru Roš korzo asocira na mladost i lepe uspomene.

-Šetalo se od nekadašnjeg Doma JNA do prodavnice „Nama“. Prelepo je bilo i ne možeš da dočekaš da se vratiš i da ponovo vidiš dva plava oka. Svako veče smo se šetkali bar malo, a  subotom je korzo bio obavezan. Radujem me što ponovo, makar jednom godišnje, imamo korzo, da se prisetimo mladosti koja brzo prođe, a da toga nismo ni svesni – rekla nam je Vera Roš.

Zorica Vujić sa sobom je povela unuku Galinu. Kako kaže često joj priča o svojoj mladosti i kako je nekada bilo, a sada iz prve ruke i sama može da vidi kako je izgledao korzo.

-Nisam mogla da dočekam da se završe časovi u srednjoj školi i da sa drugaricama napravimo koji krug. Znao se red devojke su šetale, a momci su stajali i gledali. Šetalo se u paru ili po troje, i bio je gušt kada se ugleda simpatija i tada se obavezno usporavao korak. Bilo nas je puno, svi smo se znali, ali smo znali i ko koga simpatiše, ko je zaljubljen, ko je par. I dan danas zajedno sa suprugom volim da prošetam i to baš korzom – otkrila je Zorica Vujić.

Mladi su nakon šetnje odlazili u diskoteku „Delfin“ koja je radila na prostoru Starog jezera od 1977. do 1982. godine. Tako je bilo i sa Julijanom i Tugomirom Jonićem.

-Imali smo „Avalu“, „Mikinicu“, Dom JNA i disko „Delfin“ gde je uvek bilo najlepše. nisam zaboravila tvist i rokenrol i reči pesama i đuskaću kao nekada  – dodala je Julijana Jonić.

U diskoteku se odlazilo u 21 sat i zabava je bila bez premca rekao nam je Tugomir Jonić koji je iz Pirota, odmah po odsluženju vojnog roka došao u Kikindu i zaposlio se u Livnici.

-U „Delfinu“ sam upoznao Kikinđane i stekao prijatelje. Tada su bila lepša vremena, svi smo se znali, a znao se i red. Siguran sam da su naše večeri u diskoteci bile i lepše i sadržajnije, iako su kratko trajale, u odnosu na ono kako mladi danas provode vreme – ubeđen je Tugomir Jonić.

Kultno mesto prestalo je sa radom kada je zgrada u kojoj se nalazila diskoteka izgorela. Koliko je ona značila pokazuje da se okupio veliki broj sugrađana koji su uz  disko hitove uživali do jutra.

Kao i tada i sada je muziku, strane disko hitove sedamdesetih i osamdesetih, puštao DJ Sava Grabić.

A.Đ.

topolski-kotlic-(2)

Povodom Dana Banatske Topole i crkvene slave u centru sela organizovan je 15. „Topolski kotlić“ koji je okupio 24 ekipe. Takmičenje u kuvanju riblje čorbe ove godine imalo je više prijavljenih ekipa u odnosu na prošlu, a pehare, medalje i vredne nagrade uručili su gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan. Prvo mesto osvojio je Dušan Lukin iz Kikinde.

-Godinama kuvam riblju čorbu i moram da istaknem a nema tajne. Da bi čorba bila ukusna i lepo potrebna je sveža riba  i da ih bude više vrsta i paprika, domaća, od dva tri proizvođača. Rado se odazivam pozivu da budem deo manifestacije u Banatskoj Topoli. Takmičim se u čitavoj Srbiji i često puta pobeđujem. Imam i titulu međunarodnog šampiona i nedavno sam postao i gastro sudija – istakao je Dušan Lukin.

Tradicionalnu kulinarsku manifestaciju organizovalo je udruženje ljubitelja prirode klub „Mrena“ i Mesna zajednica Banatska Topola uz pomoć lokalne samouprave.

-U svakom selu grad pomaže da se organizuju razne manifestacije, koje pomažu da sela žive i da ugoste svoje komšije i prijatelje. Svake godine rado dođem na „Topolski kotlić“ i ne sećam se kada je bilo više ljudi što pokazuje koliko je ovaj događaj važan, ali i dobro organizovan. Raduje me što se mladi angažuju da Banatska Topola živi i razvija se – naveo je gradonačelnik Lukač.

Predsednik saveta mesne zajednice banatska topola Nedeljko Cimeša rekao je da je pored velikog broja učesnika, banatska  topola  bila dobar domaćin  velikom broju gostiju.

-Nikada više učesnika nismo imali i nikada nije bila bolja atmosfera. Moram da pohvalim mlade u selu koji su u najvećoj meri preuzeli organizaciju „topolskog kotlića“. Nastupili su i članovi kulturno-umetničkog društva i ono što moramo da uradimo u narednom periodu jeste da im obezbedimo adekvatan prostor za rad– precizirao je Cimeša.

Takmičarske ekipe došle su iz Kikinde, Nakova, Banatskog Velikog Sela, Jankovog mosta i drugih mesta.

A.Đ.

Open air 8

„Open air“ festival u Kikindi biće održan 31. avgusta i 1. septembra na Starom jezeru, najavili su gradonačelnik Nikola Lukač i v.d. direktor KCK Marko Markovljev. Drugu godinu zaredom dvodnevni festival će okupiti  vrhunske muzičare i soliste.

-Slogan pod kojim će se održati festival je „Izlet“. Izlet u kulturu, u prirodu, u nešto drugačije. Prvog dana je koncert maestra Bojana Suđića i virtuoza koji čine hor i simfonijski orkestar, tako da će na sceni biti 90 muzičara. Ovo će biti prilika da Kikinđani uživaju u koncertu popularne klasične i filmske muzike, a solista je Dušan Svilar. Druge večeri uz dirigentsku palicu Fedora Vrtačnika koji će sa orkestrom i delom hora i baleta predstaviti „Queen symphony“ koja će obuhvatiti najbolje numere grupe „Queen“ . Solisti su Bojana Stamenov, Matija Zanata, Zoran Šandorov i Nikola Mijić– rekao je Markovljev.

Oba dana programi su besplatni, a pokrovitelj festivala je lokalna samouprava.

-U našem gradu čitave godine organizuju se manifestacije koji Kikindu stavljaju na turističku i kulturnu mapu Srbije. „Opena air“ festival daje dodatni kvalitet sadržajima koje nudimo kako našim sugrađanima, tako i našim gostima. Uz nove ideje, vizije i manifestacije naša sredina postaje sve privlačnija turistima, a i ovu priliku iskoristićemo da predstavimo sve potencijale našeg grada. Pozivam sve naše susede iz Srbije, ali i susednih zemalja da budu naši gosti – naveo je gradonačelnik Lukač.

Na Starom jezeru 1. septembra planiran je „Noćni bazar“, ali i drugi sadržaji poput škole jahanja i radionica.

A.Đ.

policija škola 1

U ponedeljak, 12. avgusta obeležava se Međunarodni dan mladih. Iz Policijske uprave Kikinda poručuju mladima da će biti otvorena za njih jer su  sigurnost i budućnost mladih na prvom mestu.

-Ovo je prilika da dođete da se družimo, da nas pitate sve što vas zanima vezano za vašu bezbednost, ali i za karijeru u policiji. Dođite da čujemo vaše mišljenje o tome koji problemi utiču na bezbednost mladih . Vaša perspektiva je ključna za nas, pridružite nam se i budite deo rešenja – pozivaju iz Policijske uprave.

Policijska uprava u Kikindi biće otvorena za posete od 10 do 12 časova, Policijska stanica u Adi od 11 do 13, u Senti, Novom Kneževcu i Kanjiži od 10 do 12, a u Čoki od 12 do 14 sati.