Град

invalidi-kolonija-(3)

Organizacija invalida rada organizovala je školu slikanja odnosno slikarsku koloniju. Drugom okupljanju odazvalo 35 slikara iz Banata i Bačke, među kojima je bila i sugrađanka Mirjana Belić iz Kikinde.

-Od detinjstva volim da slikam, a od kada sam u penziji u potpunosti mogu da se posvetim platnu i bojama. Rado se odazivam da učestvujem na kolonijama s obzirom na to da na ovakvim okupljanjima  upoznajem puno ljudi sličnih interesovanja – otkrila nam je sugrađanka.

Vesna Kozak na koloniju je došla iz Padine.

-Prvi put sam u Kikindi i naslikala sam ono što je specifično za vaš grad sove i ludaje – rekla je Vesna Kozak.

Školu  slikanja pomogli su Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i lokalna samouprava.

-Okupilo se dosta učesnika kako bi podržali naše napore da poboljšamo uslove za život invalidima rada koji su na margini društva. I Ministarstvo i Grad Kikinda pomažu nam u našim savetodavnim aktivnostima, a mi smo tu da im olakšamo i pomognemo im oko papirologije – istakla je Dušanka Stanišić, predsednica Organizacije invalida rada.

Radionicu su posetili član Gradskog veća Željko Radu i Dragan Pecarski, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

-Lokalna samouprava uvek je tu da pomaže, naročito događaje koji afirmišu i motivišu invalide rada da se upoznaju, druže i iskoriste svoje potencijale. Upravo ovakva okupljanja pokazuju da umetnost nema granica i da nas sve spaja – dodao je Radu.

Organizacija invalida rada ima više od hiljadu članova.

A.Đ.

 

 

 

dani-ludaje-bgd-(2)

Promocija „Dana ludaje“ nastavljena je u Beogradu. Uz mališane iz vrtića „Kolibri“ 39. manifestaciju stanovnicima glavnog grada, ali i gostima predstavili su predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan i Ivan Golušin.

-Veliki broj gostiju iz inostranstva i regiona poseti Kikindu za „Dane ludaje“. Puno je postilaca iz susednih Rumunije i Mađarske, ali i bratskih gradova. Za sve Kikinđane to je porodična manifestacija i oni koji više ne žive u rodnom gradu planiraju odmor kako bi bili deo najveće manifestacije koja je postala porodični praznik. Program je bogat kulturnim, gastronomskim, zabavnim sadržajima i trudimo se da predstavimo našu tradiciju. Ove godine, osim naših, priključiće nam se i kulturno – umetničko društvo iz Grčke, Švedske, Poljske. Naš trg postaje prava gostinska soba u kojoj svako može da pronađe ono što ga zanima – naveo je Mladen Bogdan.

Knez Mihajlovom ulicom prošetala je narandžasta povorka i uz dobošara, igru i pesmu, ali i nezaobilaznu pitu od ludaje pozvala je sve da dođu i budu deo manifestacije od 19. do 22. septembra.

bogdan-radu-ugovor

Kikinda je među lokalnim samoupravama koje će učestvovati u projektu „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“ čiji je cilj saradnja radi unapređenja usluga socijalne zaštite u Srbiji, kao i razmena iskustava. Potpisivanjem „Panoa saradnje“ između gradova i opština,  predstavnika Nemačke razvojne saradnje, kao i Ministarstava za rad i ljudska i manjinska prava Srbije saradnja je zvanično počela. Ovom događaju prisustvovali su Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Željko Radu, član Gradskog veća.

-U okviru projekta u našem gradu otvoriće se Savetovalište za žrtve nasilja. Za marginalizovane grupe, prvenstveno Romkinje, takođe će biti dostupno savetovalište tokom 18 meseci sa ciljem da se ekonomski osnaže. Realizacija projekta će početi nakon potpisivanja ugovora sa Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju GIZ-om. Ovim merama će se i socijalno i ekonomski osnažiti sve marginalizovane grupe na teritoriji grada. Za nas je ovaj projekat veoma značajan uzimajući u obzir i samu činjenicu da je svega 20 gradova i opština ispunilo uslove da učestvuju u projektu „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“  – istakao je Željko Radu dodajući da je od aprila prošle godine trajalo procenjivanje lokalnih samouprava za učešće u projektu.

 

U ime Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, potpis na pano stavio je resorni ministar Tomislav Žigmanov, a Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, posebni savetnik ministra Srđan Barac. Projekat Nemačke razvojne saradnje „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“ realizuje „Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit“ GIZ u partnerstvu sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Žigmanov je govoreći na skupu organizovanom povodom početka saradnje na unapređivanju usluga socijalne zaštite u Srbiji rekao da je projekat rezultat opredeljenja Nemačke i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj za nastavak pružanja podrške Srbiji u procesu pristupanja EU.

 

-Cilj ovog projekta ogleda se u jačanju socijalnog i ekonomskog uključivanja žena u Srbiji kroz integrativni i rodno transformativni pristup. Ukupan iznos budžeta ovog projekta je 9,5 miliona evra i finansijsku podršku obezbeđuje nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj – rekao je Žigmanov.

Projekat „Podrška socijalnom uključivanju u Srbiji“ sastoji se od četiri komponente, a to su jačanje integrisanih usluga socijalne zaštite na lokalnom nivou, stvaranje podsticajnog okruženja za ekonomsko osnaživanje žena, kao i podizanje svesti o diskriminaciji na osnovu nacionalne pripadnosti i drugih svojstava, ali i podrške normativnom okviru za socijalno i ekonomsko uključivanje i njegovu primenu na lokalnom nivou.

A.Đ.

 

 

store-6932290-1280

U petak, 13. septembra, u ulici Miloša Velikog 54 u 12 sati, otvara se salon nameštaja „Forma ideale“.

Tim povodom 13, 14. i 15. septembra biće sniženi svi proizvodi pet procenata, a članovi „Lojalti kartice“ moći će da ostavre još pet odsto popusta . Radno vreme objekta biće od 9 do 21 sata radnim danima i subotom od 9 do 17 časova.

Sestre-Todoric-(5)

Talentovane sestre Todorić, trinaestogodišnja Hana i godinu dana mlađa Petra, ponovo su briljirale na muzičkom takmičenju. Na upravo završenom 16. Međunarodnom festivalu dječije pjesme „Raspjevane pahuljice“ u Mrkonjić Gradu, osvojile su prva mesta u konkurenciji 23 izvođača iz čitavog regiona.

Festival je namenjen deci interpretatorima isključivo autorskih pesmama pisanim za njih. Hana je izvela kompoziciju „Tajna prve ljubavi“, a Petra pesmu „Strahinja“, čiji su autori Svetlana Ceca Milić i Lado Leš.

– Bilo je prelepo, Festival je bio lep, kao i druženje, baš smo se lepo provele, uživale smo – kaže Petra. – U pripremi za nastup pomogla nam je, kao i uvek, Svetlana Ceca Milić. Mi učestvujemo na festivalima samo da bismo se družile, a žiri nagradi naš rad i trud.

Ove skromne devojčice ne broje nastupe na takmičenjima ni priznanja, a bio ih je mnogo. Samo kažu da su pevale u mnogim gradovima, u našoj i u susednim zemljama. Šarmantne i harizmatične, Hana i Petra na sceni su kao kod kuće.

– Nemamo tremu, to nam je sasvim nepotrebno na sceni. Počela sam da se takmičim sa osam, a Hana sa sedam godina. Oduvek smo bile okružene muzikom, kao male smo stalno pevale u kući – kaže Petra, a na pitanje ko im pomaže u odabiru stajlinga, spremno odgovara.

– Naša mama. Mi imamo ideju, a onda je ona dopuni i ostvari. Roditelji nas podržavaju i svuda putuju sa nama.

Sada se pripremaju za festival „Školjkice“ u Novom Sadu. Učestvovaće i na Festivalu „Ta se pesma ljubav zove“, ali samo u revijalnom delu. „Ne moramo uvek da se takmičimo, treba i druga deca da dobijaju nagrade“, kaže Petra.

Petra je učenica šestog, a Hana osmog razreda OŠ „Sveti Sava“. U nastupu, po ukupnom utisku i ponašanju, ne trude se da budu starije nego što jesu. Jer su devojčice, preslatke i pristojne, koje vole festivale jer na njima upoznaju nove drugare. Petra nam odaje da bi on volela da bude učiteljica, a Hana – vaspitačica, jer bi volele da rade sa decom. Ali će, tvrdi, pevati uvek. Kao i do sada i, sasvim sigurno, sa velikim uspehom.

S. V. O.

RAMONA-KNJIGE-(4)-(1)

Đaci prvaci na teritoriji grada koji nastavu pohađaju na mađarskom jeziku s polaskom u školu dobili su poklone Saveta mađarske nacionalne manjine i iz Mađarske preko Fondacije „Rakoci“.

-Mališane smo obradovali sa školskim torbama i školskim priborom. Školske torbe obezbedila je vlada Mađarske, a nacionalni Savet mađarske nacionalne manjine kupio je pribor za prvake u vrednosti od 8.000 dinara za svakog đaka – saznajemo od Ramone Tot, članice Saveta mađarske nacionalne manjine.

Pokloni su dodeljeni prvacima u Osnovnoj školi „Feješ Klara“ kojih ima sedam, u OŠ „Mora Karolj“, gde ih je četvoro, koliko ih je i OŠ „Gligorije Popov“ u Ruskom Selu.

-Svake godine obradujemo prvake na ovaj način. Ujedno, ovo je način da pomognemo porodicama na samom početku školovanja njihove dece – navela je naša sagovornica.

A.Đ.

gvero-i-bogosav

Iako su stručnjaci kikindskog Zavoda za javno zdravlje protekle nedelje na konferenciji za novinare u Fabrici vode, jasno predočili rezultate analiza i kvalitet pijaće vode koja se dobija prečišćavanjem u novoizgrađenom postrojenju, te time stavili tačku na razne spekulacije, pojedini predstavnici opozicije ne prestaju da ovu temu, od ogromnog značaja za sve građane Kikinde, zloupotrebljavaju u dnevno-političke svrhe.

Tako je odbornica Ivana Bogosav, inače predstavnica Ponoševe stranke SRCE, u objavi na fejsbuk stranici lokalnog odbora te partije, konstatovala da „građani Kikinde nemaju poverenja u ispravnost vode mada SNS garnitura čini sve da ih ubedi u to“, pozivajući se, pri tom, na navodne rezultate anonimne ankete koju su sproveli među građanima.

Na takvu tvrdnju reagovao je v.d. direktora JP Kikinda Čedo Gvero. Međutim, odgovor koji je uputio očigledno da nije bio očekivan. Gvero je opozicionare, javno, u komentaru objave, pozvao da urade analizu vode velikog obima na preko 100 parametara i to u laboratoriji po sopstvenom izboru. Na takav poziv, odgovorili su tako što su mu obrisali komentar i blokirali pristup fejsbuk stranici te opozicione partijice!

Predlog v.d. direktora JP Kikinda glasio je:

– Vama predlažem da uradite analizu vode velikog obima (V obim) na preko 100 parametara. Analiza košta oko 100.000 din. i možete u toj cifri uzeti nekoliko uzoraka u gradu. Sačinimo komisiju, zbog kontrolnih uzoraka, i uzorkujemo poziciju na kućnoj instalaciji po vašem izboru i na istoj lokaciji uzorak iz mreže pre vodomera. Analiza se čeka 3 nedelje. Možete neku stranu laboratoriju naći pošto u naše institucije nemate poverenja- napisao je Gvero nakon čega mu je komentar obrisan i blokiran pristup stranici lokalnog odbora Ponoševe stranke (deo liste Ujedinjena opozicija Kikinde).

Takvim potezom opozicija je sama sebe pokopala i jasno pokazala koliko im je zaista stalo da Kikinđani imaju ispravnu i bezbednu pijaću vodu, a koliko su ogrezli u jeftino politikantstvo čiji je cilj da pošto-poto napadnu vlast i Srpsku naprednu stranku.

Podsetimo da je izgradnja fabrike vode godinama unazad bilo predizborno obećanje svih političkih stranaka, ali se na praznim obećanjima i ostajalo, sve dok dolaskom SNS na vlast, uz svesrdnu podršku republičkih i pokrajinskih organa, višedecenijski problem Kikinđana napokon nije uspešno rešen. Na redu je dobijanje upotrebne dozvole za postrojenje i izgradnja mini postrojenja u selima.

 

policija+3-2018

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije – Službe za suzbijanje kriminala i Policijske uprave u Kikindi, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, u koordinisanoj akciji, uhapsili su Kikinđane 36-godišnjeg  D. N, 35- godišnjeg S. R. i i 54-godišnjeg S. S. iz Kikinde, zbog sumnje da su izvršili krivična dela nedozvoljena trgovina i pranje novca.

Oni se sumnjiče da su, od početka januara 2020. godine do danas, bez ovlašćenja za obavljanje trgovinske delatnosti, nabavljali i prodavali polovnu belu tehniku, alat i drugu robu, a potom taj nezakonito pribavljen novac koristili za kupovinu pokretne i nepokretne imovine. Policija je od osumnjičenih privremeno oduzela imovinu čija se vrednost procenjuje na više od 720.000 evra i to: stan u Novom Sadu, pet porodičnih kuća, šest pomoćnih objekata, poljoprivredno i građevinsko zemljište, sedam teretnih i dva putnička vozila, pet prikolica, kao i raznu tehničku robu i uređaje i oko 19.000 evra.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivične prijave, biti privedeni nadležnom tužilaštvu.

Ministar-a

U poseti gradu danas je bio ministar za javna ulaganja u Vladi Republike Srbije, Darko Glišić koji je prisustvovao sastanku u Gradskoj kući, a zatim i obišao radove u Opštoj bolnici.

– Otvorili smo mnoge teme, neke od njih ćemo nastaviti da realizujemo, za druge ćemo pronaći rešenje, posebno u oblasti sportske infrastrukture. Izvesno je da će, u narednih mesec dana, biti završena prva faza rekonstrukcije Opšte bolnice. Nakon toga počinjemo pripremu za drugu od tri faze, nastavićemo da ulažemo u objekat koji je značajan za čitav Severni Banat – rekao je ministar po obilasku gradilišta i dodao da je tema razgovora bila i zgrada Gimnazije za koju se priprema projekat i koja bi trebalo da bude rekonstruisana u najkraćem roku.

– Razgovarali smo i o sportskoj infrastrukturi. Kikinda je sportski grad sa puno dobrih klubova i sportista, intenziviraćemo razgovore i videćemo šta bi mogla Pokrajina da uradi, pa da se i mi iz Ministarstva nadovežemo, da uložimo u Sportski centar, a razgovaraćemo i o tome šta bismo mogli da uradimo na stadionu – kazao je ministar Glišić.

On je, takođe, naglasio da je pitanje vodosnabdevanja prioritet.

– Dogovorili smo se da pripremamo dokumentaciju za zamenu dotrajalih azbestnih cevi zbog kojih je veliki gubitak na mreži, one dovode do čestih kvarova, slabijeg pritiska i nestašice vode, kao i za ulaganja kojima bi i sela imala kvalitetno snabdevanje vodom. Napravili smo jasan plan i podelili posao – rekao je ministar.

Ljudi u Kikindi vredni i radni, da daju sve od sebe da se stvari pokrenu, dodao je.

– Zato smo i pričali o životnim stvarima. Vlada radi na tome da se grad infrastrukturno bolje poveže sa drugim mestima i da ljudi lakše mogu da dođu do Kikinde, kao i do vaše prelepe manifestacije „Dani ludaje“ – istakao je ministar Glišić.

Delegaciju iz Ministarstva činili su i Miljan Ranđelović, državni sekretar, savetnica ministra, Nevena Milosavljević i šefica kabineta Maja Jovanović.

Gradonačelnik Nikola Lukač izrazio je zadovoljstvo posetom iz Ministarstva i, takođe, ocenio da je sastanak bio produktivan.

– Ministar je dao garancije za drugu fazu rekonstrukcije bolnice, za obnovu zgrade Gimnazije i dogovorili smo se da pripremamo projektnu dokumentaciju za zamenu vodovodne mreže u selima, što je značajno i zbog mini-postrojenja za preradu vode koja ćemo imati uz pomoć Pokrajine i Vlade – objasnio je gradonačelnik. – Mi kao grad ne bismo mogli sami i ova pomoć nam daje vetar u leđa da kapitalne i strateški važne projekte realizujemo u narednom periodu i da kreiramo još bolju budućnost u gradu i regionu. Upoznali smo ministra i sa turističkim i sportskim potencijalima. Uz velike investicije, brzu saobraćajnicu Sombor-Kikinda koja će dovesti tranzit, i prugu Pančevo- Zrenjanin sa krakom do Kikinde, krupnim koracima idemo napred i stvaramo bolji život u našem predivnom gradu.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Gradonačelnik Lukač izrazio je zadovoljstvo posetom ministra Glišića i, takođe ocenio da je sastanak u Gradskoj kući bio produktivan.

– Ministar je dao garancije za drugu fazu rekonstrukcije bolnice, za obnovu zgrade Gimnazije i dogovorili smo se da pripremamo projektnu dokumentaciju za zamenu vodovodne mreže u selima, što je značajno i zbog mini-postrojenja za preradu vode koja ćemo imati uz pomoć Pokrajine i Vlade – objasnio je gradonačelnik. – Mi kao grad ne bismo mogli sami i ova pomoć nam daje vetar u leđa da kapitalne i strateški važne projekte realizujemo u narednom periodu i da kreiramo još bolju budućnost u gradu i regionu. Upoznali smo ministra i sa turističkim i sportskim potencijalima. Uz velike investicije, brzu saobraćajnicu Sombor-Kikinda koja će dovesti tranzit, i prugu Pančevo-Zrenjanin sa krakom do Kikinde, krupnim koracima idemo napred i stvaramo bolji život u našem predivnom gradu.

Grad su predstavljali i Srđan Kružević, direktor JP „Vode Vojvodine“, narodni poslanik Milenko Jovanov, pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, zamenik gradonačelnika Dejan Pudar i pomoćnici, Dijana Jakšić Kiurski i Svetislav Vukmirica, zatim član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije Miroslav Dučić i direktor JP „Kikinda“, Čedo Gvero.

Prilikom posete delegacije Opštoj bolnici, v. d. direktorica, dr Vesna Tomin, zahvalila se ministru u ime zaposlenih i pacijenata.

– Rekonstrukcija zgrade koja je u toku biće završena 22. oktobra i tada ćemo useliti Dečije odeljenje, Dermatologiju, Palijativu, Onkologiju i bolničku apoteku – rekla je dr Tomin. – Jako sam srećna što ćemo najmlađim i najtežim pacijentima moći da pružimo ovakav komfor i udobnost. Pacijenti su bili veoma strpljivi, ali je ovo što dobijamo vredno toga.

Prva faza radova, vrednih 486 miliona dinara, obuhvata zgrade Fizijatrije i Pedijatrije, u drugoj fazi planirana je izgradnja nove bolnice, dok su trećom fazom obuhvaćene upravna zgrada, centralna kuhinja, kotlarnica i prostorije za centralni kiseonik, objasnila je v. d. direktorica Opšte bolnice, dr Vesna Tomin.

Po obilasku radova u bolnici, delegacija je prisustvovala sastanku Gradskog odbora Srpske napredne stranke, a zatim i posetila stadion OFK „Kikinda“.

S. V. O.

 

 

moravska-obilazak

Izgradnja atmosferske kanalizacije u delovima ulica Sterije Popovića, od ulice Žarka Zrenjanina do kućnog broja 138, Ivana Jakšića, od Moravske do kućnog brojem 77 i Moravske, od Sterije Popovića do Nemanjine, teče planiranom dinamikom u šta su se na licu mesta uverili Nikola Lukač, gradonačelnik, Miroslav Dučić, član Gradskog veća i Čedo Gvero, v.d. direktora JP „Kikinda“.

Godinama su građani ovog dela grada pisali peticije da se reši problem odvođenja viška voda koji se sada rešava.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Lokalna samouprava, zajedno sa Upravom za kapitalna ulaganja, uhvatila se u koštac da reši višedecenijske nedaće koje su mučile stanovnike ovog dela grada. U ulicama Ivana Jakšića i  Sterije Popovića gde su radovi završeni kišna kanalizacija odvodiće višak vode do Kinđe. Već smo, na zahtev meštana,  započeli neophodne poslove da izgradimo atmosfersku kanalizaciju i u nastavku u ulicama Ivana Jakšića i  Sterije Popovića gde takođe postoji problem sa odvođenjem kišnice. Ove godine planirano je projektovanje, a da u januaru ili februaru naredne godine dobijemo građevinsku dozvolu – naveo je Gvero.

U infrastrukturno ulaganje biće uložena 202 miliona dinara, a sredstva su zajednički obezbedili Pokrajinska vlada i lokalna samouprava.

-Tokom kišnog perioda u takozvanom slivu Moravska bilo je problema sa odvođenjem voda. Prošle godine, zahvaljujući razumevanju pokrajinske administracije, zajedno sa Upravom za kapitalna uspeli smo da rešimo gorući problem ovog dela  Kikinde. Od ukupne sume, 180 miliona dinara izdvojila je Uprava za kapitalna ulaganja, a grad 22 miliona dinara. Ispunjavamo obećanja i nastavljamo i u narednom periodu sa izgradnjom atmosferske kanalizacije – precizirao je gradonačelnik Lukač.

Radovi, kojima su obuhvaćene ulice  Sterije Popovića, Ivana Jakšića i Moravska u ukupnoj dužini od 3.448 metara,biće završeni do kraja godine. Planom je obuhvaćeno 16 deonica.

Osim projektovanih kanala potrebno je izgraditi i izvestan broj objekata, kao što su revizioni šahtovi, slivnici i propusti. Predviđeno je 79 slivnika i 290, 6 metara slivničkih priključaka. Voda koja će se odvoditi iz otvorenih i zatvorenih kanala distribuiraće se u Velikokikindski kanal.

A.Đ.