Završna manifestacija „Dani informatike u školama Vojvodine“ održana je na Fakultetu za ekonomiju i inženjerski menadžment FIMEK u Novom Sadu. Manifestacija je prava oaza znanja u kojoj učenici i nastavnici iskazuju svoje obrazovne vrednosti, intelektualne potencijale i stvaralaštvo. Realizovana je pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekreterijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Fakulteta za ekonomiju i inženjerski menadžment. Organizator i realizator bio je Centar za razvoj i primenu nauke, tehnologije i informatike iz Novog Sada. Na manifestaciji je dodeljena plaketa „Prof. dr Stjepan Han“ najboljoj školi i nagrade najboljim nastavnicima i učenicima za postignute rezultate u radu.
Jedan od dobitnika nagrade je sugrađanin, nastavnik Tehnike i tehnologije u penziji, Milan Dragosavac koji je nagrađen Specijalnim priznanjem za dugogodišnji rad na digitalizaciji nastave.
– Ovoga puta sam za manifestaciju udžbenik šestog razreda iz predmeta Tehnika i tehnologija pretvorio u elektronski oblik. Posao je bio zahtevan. Udžbenik se sastoji iz devet oblasti, sve su do detalja predstavljene sa mnogo dinamike i idejnih rešenja na slajdovima. Urađeno je devet prezentacija i plus glavna prezentacija koja sadržajno povezuje sve ostale. Oblasti su interesantne i poučne: „Praktična nastava“, „Životno i radno okruženje“, „Saobraćaj“, „Rad u programima Envizioner ekspres i Skečap“… Svaka izrađena prezentacija ima galeriju slika i video prilog. Prezentacije sam izradio u programu Power Point uz svesrdnu pomoć programa za crtanje, dizajn i pisanje – Korela. Na slajdovima dominiraju lepe boje ukomponovane sa izabranim dekorativnim fontovima. U većini objekata koji se nalaze na slajdovima nadovezano je više specijalnih efekata, što slajdove čini dinamičnim i privlačnim za gledanje. Interesantni su i naslovni slajdovi koji se protežu kroz sve prezentacije i doprinose afirmaciji obrazovnih vrednosti – kaže nastavnik Milan.
Inače, ovo je deveta uzastopna godina kako Dragosavac za svoj rad osvaja specijalna priznanja. Napominje da se već uveliko sprema za osvajanje desetog jubilarnog priznanja. Obrađuje temu „Značaj nagrada – praćenje rada učenika“.
R. K.


– Cilj je, pre svega, da ostvarimo saradnju sa svim osnovnim školama. Decu upoznajemo sa istorijatom Crvenog krsta, njegovom ulogom u lokalnoj zajednici, kao i o tome na koji način i sami mogu da se angažuju – da postanu volonteri i da u svojim školama i zajednicama učestvuju u humanitarnim aktivnostima – kaže stručni saradnik Crvenog krsta, Bela Šamu. – Sa njima radimo i prvu pomoć, to su znanja i veštine koje su im prvenstveno ovde dostupne. Kada savladaju laičku prvu pomoć, spremni su da zbrinu apsolutno sve povrede, i upravo to i privlači najveći broj novih polaznika. Imamo i predavanja o prevenciji i borbu protiv trgovine ljudima, zatim kako da prepoznaju prevare na društvenim mrežama i u oglasima, ko sve može da bude žrtva. Promociju humanih vrednosti radimo u sedam modula: od tolerancije do nenasilnog rešavanja konflikata i načina na koji mogu da izbegnu sukobe, zatim kako da ih reše, kome da se obrate, ali je, pre svega, ovo lepo druženje i upoznavanje.
U Crvenom krstu praktikuju da u Zimsku školu humanosti uvek dođu novi polaznici kako bi što više njih dobilo priliku da volontiraju.
Jedna od njih je i Milana Gajari, učenica šestog razreda Osnovne škole „Feješ Klara“.
Lena Markuš je učenica četvrtog razreda škole „Žarko Zrenjanin“.
Trenutno kikindski Crveni krst ima 45 volontera-osnovaca u podmlatku i oko 25 volontera u omladini ove organizacije, a godišnje se, u svim programima i akcijama angažuje od 120 do 140 novih humanitaraca, svih uzrasta i životne dobi.









Sa nesmanjenim bolom, teška koraka danas je na spomen-ploču položila venac svom ocu, jednom od 39 streljanih te ratne 1942. godine u znak odmazde zbog ubistva trojice pripadnika nemačke poljske policije na putu Kikinda-Bašaid, avgusta 1941.
Polaganjem venaca i parastosom, danas su obeležene 83 godine od ovih tragičnih događaja. Pored potomaka poginulih, vence su položili predstavnici Grada, boračkih organizacija, Ministarstva odbrane i Policije.
Svake godine od zaborava čuvamo borce za slobodu i nevino stradale, rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan.
Sveštenik Miroslav Bubalo istakao je da nosimo veliki dug od stradalih i sećamo ih se u molitvama jer su za svoj narod i državu dali ono najvrednije.
Odavanje pomena poginulima dužnost je i čast koja se prenosi narednim generacijama, rečeno je na skupu.












