Град

milan-dragosavac-(1)

Završna manifestacija „Dani informatike u školama Vojvodine“ održana je na Fakultetu za ekonomiju i inženjerski menadžment FIMEK u Novom Sadu. Manifestacija je prava oaza znanja u kojoj učenici i nastavnici iskazuju svoje obrazovne vrednosti, intelektualne potencijale i stvaralaštvo. Realizovana je pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekreterijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Fakulteta za ekonomiju i inženjerski menadžment. Organizator i realizator bio je Centar za razvoj i primenu nauke, tehnologije i informatike iz Novog Sada. Na manifestaciji je dodeljena plaketa „Prof. dr Stjepan Han“ najboljoj školi i nagrade najboljim nastavnicima i učenicima za postignute rezultate u radu.

Jedan od dobitnika nagrade je sugrađanin, nastavnik Tehnike i tehnologije u penziji, Milan Dragosavac koji je nagrađen Specijalnim priznanjem za dugogodišnji rad na digitalizaciji nastave.

– Ovoga puta sam za manifestaciju udžbenik šestog razreda iz predmeta Tehnika i tehnologija pretvorio u elektronski oblik. Posao je bio zahtevan. Udžbenik se sastoji iz devet oblasti, sve su do detalja predstavljene sa mnogo dinamike i idejnih rešenja na slajdovima. Urađeno je devet prezentacija i plus glavna prezentacija koja sadržajno povezuje sve ostale. Oblasti su interesantne i poučne: „Praktična nastava“, „Životno i radno okruženje“, „Saobraćaj“, „Rad u programima Envizioner ekspres i Skečap“… Svaka izrađena prezentacija ima galeriju slika i video prilog. Prezentacije sam izradio u programu Power Point uz svesrdnu pomoć programa za crtanje, dizajn i pisanje – Korela. Na slajdovima dominiraju lepe boje ukomponovane sa izabranim dekorativnim fontovima. U većini objekata koji se nalaze na slajdovima nadovezano je više specijalnih efekata, što slajdove čini dinamičnim i privlačnim za gledanje. Interesantni su i naslovni slajdovi koji se protežu kroz sve prezentacije i doprinose afirmaciji obrazovnih vrednosti – kaže nastavnik Milan.

Inače, ovo je deveta uzastopna godina kako Dragosavac za svoj rad osvaja specijalna priznanja. Napominje da se već uveliko sprema za osvajanje desetog jubilarnog priznanja. Obrađuje temu „Značaj nagrada – praćenje rada učenika“.

R. K.

sajan-svinjokolj-(3)

Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Sajanu svake godine organizuju svinjokolj nakon kog se meso i mesne prerađevine poklanjaju socijalno ugroženim meštanima. Aleks Nađ, predsednik sajanskih vatrogasaca kaže da je prvobitni cilj bio da se mlađe generacije nauče tradicionalnom svinjokolju.

-Želja nam je bila da zajedno provedemo vreme i da se družimo. Kupili smo dve svinje od proizvođača u selu i pošto smo završili sa poslom shvatili smo da nam je ostalo dosta mesa, tako da smo rešili smo da pomognemo onima koji nemaju. Meso i mesne prerađevine poklonimo samačkim staračkim domaćinstvima, ali i našim vatrogascima koji imaju više dece, kako bi i oni uživali u praznicima  – kaže Aleks Nađ.

Prvi humanitarni svinjokolj organizovan je pre sedam godina.

-Dobrovoljno vatrogasno udruženje u Sajanu broji 122 aktivna člana. Najmlađi ima šest, a najstariji 93 godine. Najmasovnije smo udruženje u selu i biti dobrovoljan vatrogasac je postalo porodična tradicija – napominje naš sagovornik.

Sajanski vatrogasci odazivaju se svakom pozivu.

-Hvala bogu, prošle godine intervenisali smo u manjem broju požara, tri su bila van sela i dva u selu. Naši dobrovoljci učestvovali su i u gašenju šumskog požara koji je 25. avgusta izbio u Kučevu. Ljudi, spremnih da pomognu imamo, a prošle godine na konkursu Pokrajine dobili smo 450.000 dinara za kupovinu tri odela. Od lokalne samouprave takođe dobijamo pomoć, a ono što bi nam bilo neophodno su kvalitetna motorna testera i velike makaze za sečenje koje su nam dotrajale – naveo je Nađ.

A.Đ.

CK-Zimska-skola-(6)

U Zimskoj školi humanosti kikindskog Crvenog krsta danas trodnevnu obuku prvi put završava 18 polaznika, osnovaca uzrasta od četvrtog do šestog razreda, potencijalnih volontera ove organizacije. U proteklih 15 godina pokazalo se da veliki broj njih posle ove, osnovne obuke, i nastavlja da se bavi humanitarnim radom.

– Cilj je, pre svega, da ostvarimo saradnju sa svim osnovnim školama. Decu upoznajemo sa istorijatom Crvenog krsta, njegovom ulogom u lokalnoj zajednici, kao i o tome na koji način i sami mogu da se angažuju – da postanu volonteri i da u svojim školama i zajednicama učestvuju u humanitarnim aktivnostima – kaže stručni saradnik Crvenog krsta, Bela Šamu. – Sa njima radimo i prvu pomoć, to su znanja i veštine koje su im prvenstveno ovde dostupne. Kada savladaju laičku prvu pomoć, spremni su da zbrinu apsolutno sve povrede, i upravo to i privlači najveći broj novih polaznika. Imamo i predavanja o prevenciji i borbu protiv trgovine ljudima, zatim kako da prepoznaju prevare na društvenim mrežama i u oglasima, ko sve može da bude žrtva. Promociju humanih vrednosti radimo u sedam modula: od tolerancije do nenasilnog rešavanja konflikata i načina na koji mogu da izbegnu sukobe, zatim kako da ih reše, kome da se obrate, ali je, pre svega, ovo lepo druženje i upoznavanje.

U Crvenom krstu praktikuju da u Zimsku školu humanosti uvek dođu novi polaznici kako bi što više njih dobilo priliku da volontiraju.

Jedna od njih je i Milana Gajari, učenica šestog razreda Osnovne škole „Feješ Klara“.

– Prijavila sam se jer volim da pomažem ljudima. Učili smo prvu pomoć i o trgovini ljudima. Mislim da je korisno jer ovde učimo da budemo spremni da pomognemo drugima ako je potrebno – kaže Milana.

Lena Markuš je učenica četvrtog razreda škole „Žarko Zrenjanin“.

– Zanimalo me je da vidim šta se radi na ovim radionicama – priča Lena. – Učili smo o tome kako je nastao Crveni krst, pravili smo realističke rane i učimo da ih previjamo. Biću spremna da pomognem ljudima pre nego što dođe Hitna pomoć, ako je neko u nesvesnom stanju ili je povređen. Rešila sam da budem volonter u Crvenom krstu.

Trenutno kikindski Crveni krst ima 45 volontera-osnovaca u podmlatku i oko 25 volontera u omladini ove organizacije, a godišnje se, u svim programima i akcijama angažuje od 120 do 140 novih humanitaraca, svih uzrasta i životne dobi.

S. V. O.

italija-ucenica-2

Sofija Anibalo (17) iz Italije u našem gradu boraviće godinu dana u okviru programa „Interkultura“. U Kikindu stigla je krajem avgustu iz Sijene, mesta u Toskani. U trećem je razredu Gimnazije „Dušan Vasiljev“, a njeni domaćin je porodica Divković.

-Kikinda je lep i miran grad i veoma mi se sviđa. Sve koje sam upoznala su ljubazni i puno mi pomažu, naročito sa srpskim jezikom koji se trudim da naučim. Nije mi lako da ga savladam pošto je potpuno drugačiji od italijanskog jezika, naročito gramatika. Trudim se i nadam se da ću naučiti srpski jezik do kraja mog boravka ovde – kaže Sofija.

I u Italiji i u Srbiji izučavaju se isti predmeti u školi, naročito engleski jezik i matematika. U rodnoj zemlji ona je četvrti razred srednje škole i ima još godinu dana do kraja.

-Iznenadio me je odnos učenika i profesora koji su otvoreni i imaju prijateljski odnos prema đacima. U Italiji je to veoma retko s obzirom na to da imamo formalnu komunikaciju. Svidela mi se se i to što se prepodnevne i poslepodnevne smene menjaju na mesečnom nivou. To pomaže učenicima da imaju vremena za sebe i neke druge aktivnosti koje nisu usko vezane za školske obaveze – napominje naša sagovornica.

Hrana je, takođe, jedno od novih iskustava za mladu Italijanku.

-Od svega što sam probala posebno su mi se svidele musaka i sarma. Potrudiću se da naučim kako se prave, iako baš nisam neka kuvarica, kako bih kada se vratim svojoj porodici pripremila ova jela – dodaje Sofija Anibalo.

Noćni život sličan je i u Sijeni i u Kikindi.

-Ne izlazim puno, iako sam se odlično provela u kikindskim kafićima. Dok sam u Srbiji planiram da odem do Beograda, Subotice i u Novi Bečej gde imam prijatelje – otkrila nam je Sofija.

Bogdan Dejanović ide sa Sofijom u razred i kako kaže tu je da joj pomogne da se lakše snađe u novoj sredini.

-Sofija jako brzo uči srpski jezik i traži da sa njom pričamo na našem jeziku. Sviđa joj se rad u timu i interesuje se za sve što je vezano za našu istoriju i kulturu. Njen najjači utisak o Kikindi jeste ova ravnica, pošto dolazi iz kraja koji je okružen brdima i planinama. Isto tako tempo života je pravo otkrovenje za nju s obzirom na to da se u njenom rodnom gradu živi puno brže nego kod nas – saznajemo od Dejanovića.

Pošto završi srednju školu u Italiji naša gošća želi da upiše kriminologiju na fakultetu.

A.Đ.

asfaltiranje-1

Rekonstrukcija dela ulice Mihajla Pupina privodi se kraju, a u okviru radova danas su asfaltirani kolovozi u ulici Braće Tatić od Mihajla Pupina do Kosovske i u ulici Uglješe Terzina, takođe od Mihajla Pupina do Kosovske.

Stanovnici ovog dela grada sa kojima smo razgovarali zadovoljni su novim asfaltom i izgledom ulica.

-Obradovali smo se izgradnji tržnog centra jer je ovaj deo grada dobio novi i lepši izgled. Vidimo da se privodi kraju i rekonstrukcija Mihajla Pupina ulice, nismo znali da će i ove dve bočne biti uređene, prijatno smo iznenađeni- prokomentarisala je sugrađanka.

 

Podsetimo, rekonstrukcija ulice Mihajla Pupina, od Svetosavske do ulice Jovana Jovanovića Zmaja, kod novoizgrađenog tržnog centra Nest, privodi se kraju. Završena je rekonstrukcija kolovoza, izgradnja pešačke staze i atmosferske kanalizacije, zamenjene vodovodne cevi.

Novina je i to da je deo ulice Braće Tatić, od Kosovske do Mihajla Pupina od sredina novembra prošle godine jednosmeran, pa nadležni apeluju na vozače da se pridržavaju propisa- jer mnogi to ne čine.

 

naucni-klub-csu-(6)

U Centru za stručno usavršavanje i Naučnom klubu u toku je „Naučni kamp“ za decu od 6 do 12 godina. Kamp pruža priliku za razvoj kreativnosti, istraživanje novih znanja i zabavu kroz edukativne radionice. Jovana Milićev, učenica je trećeg razreda OŠ „Sveti Sava“.

-Prijavila sam se jer želim da naučim nešto novo tokom raspusta. Radionice su zanimljive i potpuno drugačije od onoga kako radio u školi. Puno toga sam naučila – otkrila nam je Jovana.

Marko Markov pohađa OŠ „Đura Jakšić“ i u četvrtom je razredu.

-Sve što smo do sada radili je zanimljivo, a za „Naučni kamp“ prijavio sam se jer mogu da steknem nova iskustva, ali i da upoznam nove drugare. Najviše mi se svidelo što smo, zahvaljujući veštačkoj inteligenciji, mogli da razgovaramo sa kompozitorima – kazao je Marko.

U okviru programa „Kavez traži pticu“, vaspitačica Sofija Jegarski organizovaće zanimljiv sadržaj sa ciljem razvoja kognitivne, motoričke i likovno-vizuelne veštine, uz izložbu ptica stanarica i estetsko procenjivanje.

-Cilj je da deca više nauče o pticama stanaricama, kao i da vidimo da li se zna zašto ptice odlaze na jug, pričali smo, pevali i upoznali se. Izrađivali smo kaveze, kao u ptice u i na kavezu, a prve asocijacije na ptice smo zapisivali i od toga napravili izložbu. Ekologija je najfrekventnija reč na planeti i deca treba da znaju šta ona znači – istakla je Sofija Jegarski.

Sve radionice, koje se organizuju 8, 9. i 10. januara su besplatne, a interesovanje predškolaca i osnovaca je veliko, saznajemo od Violete Mickovski iz Centra za stručno usavršavanje.

-Imamo oko tridesetak zainteresovanih za svaku radionicu. Prvog dana imali smo program „Moj intervju sa kompozitorom“ koji je vodila Andrea David, a deca su istraživala muzičku istoriju i upoznala velike kompozitore. Uz pomoć internetskih izvora i veštačke inteligencije, napravila su i intervju sa kompozitorima. Radionicu „Neuroigrarije“ realizovala je Marijana Bjelić, a njen cilj bio je da putem raznih vežbi za fokus i koncentraciju deca razvijaju pažnju, kreativnost i socijalne veštine – dodala je Valentina Mickovski.

Organizovana je i zimska radionica u glini „Ornament“ sa Igorom Smiljanićem tokom koje su učesnici imali priliku da se upoznaju sa različitim vrstama ornamenta kroz istoriju umetnosti i da stvaraju svoja umetnička dela u glini. Sutra, 10. januara Gordana Rackov i Arpad Pastor upoznaće decu sa programiranjem digitalnog drugara „Mikrobit“ uz pomoć mikrobit pločica, učesnici će učiti osnove logike, algoritamskog razmišljanja i rešavanja problema, razvijajući važne tehničke veštine. U okviru radionice „Magični brojevi“, deca će se upoznati sa vizuelnim programiranjem i načinima za upravljanje digitalnim uređajem.

A.Đ.

467185840-1569592590351245-4032483236567127320-n

Anđelija Rankov imala je samo devet godina kada su Žarka Trećakova, tog Krvavog januara u dvorištu Kurije streljali fašisti i kada je njena porodica sa dvojicom braće i majkom ostala bez oca.

– Preko noći su ih dovezli iz Zrenjanina i ujutru su ih izveli ovde u dvorište. On je davao novčanik sa slikama dece i novcem mom ujaku koji je bio tu, ali ujak nije smeo da priđe. Nemci su mu rekli da se okrene, nije hteo. Pucali su mu u grudi i glavu. Imao je 46 godina – priča Anđelija.

Sa nesmanjenim bolom, teška koraka danas je na spomen-ploču položila venac svom ocu, jednom od 39 streljanih te ratne 1942. godine u znak odmazde zbog ubistva trojice pripadnika nemačke poljske policije na putu Kikinda-Bašaid, avgusta 1941.

Devetorica rodoljuba iz Dragutinova i Beodre pogubljena su 3. januara – šestorica su bili partizani, dok su trojica stradala jer su bili optuženi kao pomagači. Još 30 antifašista ubijeno je, na istom mestu, 9. januara – 21 Kikinđanin i devetoro Mokrinčana, među kojima i četiri žene. Nemačka vojska optužila ih je da su bili članovi Saveza komunističke omladine Jugoslavije i Komunističke partije Jugoslavije, da su bili partizanski kuriri, da su skrivali ilegalce i prenosili oružje.

Polaganjem venaca i parastosom, danas su obeležene 83 godine od ovih tragičnih događaja. Pored potomaka poginulih, vence su položili predstavnici Grada, boračkih organizacija, Ministarstva odbrane i Policije.

Svake godine od zaborava čuvamo borce za slobodu i nevino stradale, rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Sećajući se poginulih, odajemo im poštovanje za ono što su nam ostavili, da čuvamo i unapređujemo – naveo je Bogdan. – Istorija nas uči da moramo da budemo jedinstveni, da se zajednički borimo za našu Kikindu, da budemo na pravoj strani istorije, na srpskoj strani, na strani pravoslavlja, jer samo tako možemo da se odbranimo od velikih izazova i opasnosti koje su pred nama.

Sveštenik Miroslav Bubalo istakao je da nosimo veliki dug od stradalih i sećamo ih se u molitvama jer su za svoj narod i državu dali ono najvrednije.

Odavanje pomena poginulima dužnost je i čast koja se prenosi narednim generacijama, rečeno je na skupu.

S. V. O.

rusko-selo-1

U Mesnoj zajednici Rusko Selo zadovoljni su urađenim u prošloj godini. Život u selu funkcioniše bez ikakvih problema, a nastavljeni su i važni projekti. Puno toga urađeno je na budućem parku u centru sela. Zasađeno je oko 200 mladica lišćarskih i četinarskih sadnica na površini od dva hektara.

– Pre pet godina započeli smo projekat izgradnje parka u centru sela. Do sada je izgrađena trim staza, izbetonirana su postolja za dečija igrališta i fitnes na otvorenom, kolski ulaz i očekujem da ćemo narednih godina završiti sve građevinske radove. Nadamo se da će igrališta naredne godine imati svoju namenu – istakao je predsednik Saveta MZ Dušan Marjanović.

 

U OŠ „Gligorije Popov“ sanirana je kotlarnica i zamenjen je kotao za grejanje za šta su sredstva, 12,5 miliona obezbedili Ministarstvo za zaštitu životne sredine i lokalna samouprava.

-Ovim je rešen ozbiljan problem koji je škola imala. Kotao koji je postavljen je automatizovan i umnogome su bolji uslovi za odvijanje nastave. Adaptiran je i bunar na stadionu kluba „Crvena zvezda“, postavljene je novi sistem za zalivanje, a dobijene su i nove stolice na tribinama u čemu nam je pomagao Fudbalski savez Srbije – dodao je naš sagovornik.

Iskrčeni su kanali u ulici Sonje Marinković prema magistralnom putu, a uređen je i obodni kanal, važan za odvodnjavanje viška vode i podzemnih voda. Očišćena i divlja deponija koja decenijama unazad stvara probleme jer se više puta tokom godine čisti.

 

 

-Sanacija Doma kulture, koji je značajno mesto okupljanja meštana svih uzrasta, treba da započne od uređenja krova i na nama je da se maksimalno potrudimo da u narednom periodu obezbedimo sredstva da se zaustavi propadanje značajnog objekta u centru sela. Potrudićemo se i da asfaltiramo najlošije saobraćajnice u selu, ali i da se založimo za adaptaciju naše škole – zaključio je Dušan Marjanović.

Ministarstvo za brigu o selu obezbedilo je 5,1 milion dinara za sređivanje omladinske sale Doma omladine. Uređenje će obuhvatiti zamenu stolarije i ulaznih vrata, rekonstrukciju sanitarnih čvorova i molersko -farbarske radove. Biće kupljena nova audio oprema: zvučnici, nosači i mikseta. Osim toga, kupiće se novi stolovi i stolice.

A.Đ.

neosedlani-konji-(2)

Trka neosledanih konja u Mokrinu za Božić tradicija je duga više od 120 godina. I ove, u prisustvu velikog broja gledalaca takmičilo se šest jahača. Pobednik je Lazar Admov, drugi je na cilj stigao Vasilije Janić, a treće mesto zauzeo je Paja Belančić.

Organizator je Konjički klub iz Mokrina u saradnji sa Mesnom zajednicom. Božićna trka neosedlanih konja organizuje se kod Bakarne ćuprije. Održava se svake godine prvog dana Božića bez obzira na to kakvo je vreme.

Jahači se  takmiče u tri trke, a cilj je da, na neosedlanim konjima, što brže stignu do zamišljenog cilja. Trka se najavljuje hicima iz lovačke puške. Nije poznato ko je ustoličio ovu trku, ali po sećanjima vremešnih Mokrinčana kontinuirano su počele da se održavaju uoči Prvog svetskog rata. Nadmetanje je ujedno i sećanje na ratnike iz Mokrina čuvare potiske granice koji su jahali neosedlane i neukrotive konje.Mokrin je jedino mesto u Banatu u kom se održavaju ovakve trke. Još se pamti i prepričava nadmetanje iz 1963. godine kada je temperatura bila minus 30 stepeni.

A.Đ.

bozic-cesnica-(11)

Veliki broj vernika okupio se u crkvi Svetog Nikole na Božićnoj liturgiji. Nakon pričešća osveštana je i lomljena je česnica koja je darivana okupljenima.

Protojerej Miroslav Bubalo čestitao je Božić pozdravom mir Božiji, Hristos se rodi.

-Hristos se rađa slavite, Hristos s nebesa dolazi, kaže pesma i to je razlog što slavimo jer nismo više robovi, kako stoji u poslanici apostola Pavla, nego smo deca Božija, Hristovim usinovljenjem – rekao je sveštenik Bubalo.

Česnica, prečnika 1,7 metara napravljena je u pekari „Mrkšićevi salaši“ u Srpskom Itebeju. U njoj je bilo pet novčića zlatnik i srebrenjaka i prema narodnom verovanju onaj ko ih pronađe biće srećan čitave godine. Najsjaniji novčić dobio je Nikola Sivčev (27) iz Kikinde.

-Dolazim čitavu deceniju na Božićnu liturgiju. Uvek uzmem česnicu i ovo je prvi put da sam izvukao novčić i to zlatnik. Mnogo mi znači i veoma sam srećan i siguran sam da će ova godina za mene biti puna uspeha – istakao je Nikola Sivčev.

Jedan od srebrenjaka je pripao Kikinđanki Andrei Tunić (25).

-Svake godine dolazim na Liturgiju za Božić. Dobila sam srebrenjak i prvi put da sam izvukla novčić. Ove godine završila sam fakultet tako da se nadam da će mi ovo doneti sreću u daljem životu – dodala je Andrea Tunić.

Sugrađanin Mićo Tegeltija prvi put je prisustvovao Liturgiji u hramu.

-U česnici sam pronašao srebrenjak. Verujem da će i doneti sreću – kazao je Tegeltija.

Božićnoj liturgiji prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan, narodni poslanik Milenko Jovanov, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov članice Gradskog veća Marijana Mirkov i Melita Gombar, kao i pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zoltan Tot.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Želim da nam Božić donese blagostanje, mir i ljubav u naš grad i naše domove. Više nego ikad potrebno je da budemo jedinstveni, da smo zajedno, da imamo snage i pomažemo jedni druge kako bi sve što želimo i postigli. Svima nama neka od Božića do Božića, svaka godina bude prosperitetnija, bolja i uspešnija – naveo je prvi čovek grada.

Božićna liturgija služena je i u Hramu Svetih Kozme i Damjana, a deljena je i česnica.

A.Đ.