Град

Najlepsi-izlog-(6)

Da se iz Turističke organizacije Grada trude da podstaknu i sugrađane da daju svoj doprinos „Danima ludaje“, pokazuje i, sada već tradicionalni izbor za najlepše uređen izlog. Ove godine, titula je pripala Cvećari „Ema“ u Kikindi, u ulici Žarka Zrenjanina 12 koja je, po oceni organizatora konkursa kreirala najlepše kombinacije na temu jeseni.

– Veoma mi je drago što smo pobedili, bilo nam je zanimljivo i inspirativno da učestvujemo. Mi i inače volimo da tematski uređujemo izlog, po godišnjem dobu ili prazniku – rekla je Angelina Gačka, vlasnica cvećare i dodala da podjednake zasluge za nagradu pripadaju i koleginici Milici.

Najlepši izlog je već tradicionalni konkurs Turističke organizacije, podsetila je Olivera Šogorov.

– Vlasnici radnji se svake godine trude da ulepšaju svoj izlog kako bi ceo grad bio u duhu naše manifestacije. Ove godine je bilo pet izloga u konkurenciji, a nadamo se da će sledeće godine, za jubilarne, 40. „Dane ludaje“, da se uključi još više ljudi – izjavila je Olivera Šogorov i dodala da su, ove godine, učestvovale i knjižara, apoteka, kozmetički salon i trgovina prehrambenom robom.

Prošle godine titulu najepše uređenog izloga ponela je cvećara “Mario”.

Pored večere za kreativne dame, nagrada je i u tome što izlog cvećare “Ema“ od danas krasi nalepnica Turističke organizacije „Najlepši izlog“ koja najbolje govori o kreativnosti i osećaju za zajedništvo, posebno u danima kada ceo grad dočekuje goste na najvećoj turističkoj manifestaciji u regionu.

S. V. O.

mini-sajam-preduzetnistva-1

U okviru „Dana ludaja“ biće održan 17. Mini sajam preduzetnika. Organizator je Opšte udruženje preduzetnika, a cilj je afirmacija, pre svega, lokalnih proizvođača.

– Kao jedini privredni događaj ove vrste u gradu Mini sajam preduzetnika je veoma važan. Proizvođači imaju priliku da izlože svoje proizvode i predstave se građanima i gostima grada, kao i  da ostvare važne kontakte – istakao je Siniša Pašić, predsednik Opšteg udruženja preduzetnika.

Tokom dva dana, u petak i subotu, na platou ispred spomenika Žrtvama fašizma, 60 izlagača predstaviće svoje proizvode. Osim lokalnih preduzetnika, doći će i gosti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Rumunije i naše zemlje.

Prošle godine sajam je samo u subotu posetilo oko 7.000 ljudi, a ovaj događaj podržali su lokalna samouprava i privredne komore Vojvodine i Srbije.

igre-sa-ludajom-(2)

Kikindski osnovci su „Igrama sa ludajom” otvorili 39. manifestaciju „Dani ludaje”. Najspretniji su bili osnovci škole „Jovan Popović“ koji su kao nagradu za prvo mesto osvojili picu i tortu u obliku ludaje. U ekipi su bili: Aleksandra Đukičin, Vladimir Kuzmanov, Luka Petkov, Milan Rackov i Jelena Sivčev.

-Sve igre su bile interesantne i nisu bile teške. Protivničke ekipe su bile odlične. Najlakša igra je bila pronaći ludaju, a najteža leteća ludaja. Dobro smo se zabavili što je i najvažnije, a poklone ćemo podeliti na ravne časti – istakla je Jelena Sivčev.

Sudija je bio nastavnik fizičkog vaspitanja Srđan Mitrović koji je napomenuo da je bilo pet igara tako da su osnovci imali priliku da se oprobaju u cepkanju semenki od ludaje, prenošenju tikve, njihovom traženju, u igri leteće ludaje i u krunjenju kukuruza.

-Imali smo devet ekipa i sve igre su bile prilagođene uzrastu. Posebno bih zahvalio ekipama sa sela koje su se odazvale. Discipline su nesvakidašnje i svima je bilo interesantno i zabavno – rekao je Mitrović.

Član Gradskog veća Aleksandar Aćimov prisustvovao je takmičenju koji je napomenuo da je važno da se tradicija igara nastavi.

-Manifestaciju „Dani ludaje“ po tradiciji otvaraju osnovci i ovo je njihov doprinos najstarijoj gradskoj manifestaciji. Igre su spoj tradicije i spretnosti i svi učesnici su pobednici – kazao je Aćimov.

Drugo mesto pripalo je ekipi OŠ „Ivo Lola Ribar“ iz Novih Kozaraca, dok su treći bili učenici OŠ „Vuk Karadžić“.

A.Đ.

vatrogasci-krv-(2)

Pripadnici Vatrogasno- spasilačkog bataljona Kikinda odazvali su se akciji dobrovoljnog davalaštva krvi u Crvenom krstu. Humanost na delu pokazao je 21 zaposleni i pored Kikinđana, krv su darovali i pripadnici bataljona iz Kanjiže, Sente, Ade, Čoke i Novog Kneževca.

Aleksandar Mujaković (35) je vatrogasac- spasilac u Senti ovog leta bio je da pomogne kolegama u Grčkoj.

-U okolini Atine bile smo sedam dana. Stekao sam novo iskustvo u radu na terenu  jer sa prvi put sam učestvovao u gašenju požara takvih razmera. Dobrovoljno dajem od krv od srednje škole tako da imam dvadesetak davanja. Kao vatrogasac -spasilac dragocenu tečnost darujem treći put – saznali smo od Mujakovića.

Borko Babić iz Kikinde u vatrogasno spasilačkom bataljonu zaposlen je pet godina, koliko je dobrovoljni davalac.

-Bio sam da pomognem kolegama na gašenju požara u okolini Pirota, sprečavali smo da vatrena stihija stigne do sela i kuća meštana. Upoznao sam dosta kolega, ali sam stekao i iskustvo u gašenju šumskog požara  – kazao je Babić.

Zoran Budiša, načelnik Odeljenja za vanredne situacije u Kikindi takođe predvodio je svoje ljude i u ovom humanom činu.

-Ponosan sam na sve pripadnike bataljona što su se u velikom broju odazvali humanoj akciji. Uvek su spremni da pomognu te se rado odazivaju pozivima vatrogasno-spasilačkih jedinica i u našoj zemlji, ali i u inostranstvu. Tako su ove godine bili u okolini Pirota, ali i u Grčkoj gde su učestvovali u gašenju požara – istakao je Budiša.

A.Đ.

 

KARAVAN-BEZBEDNOSTI-(1)

Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava saobraćajne policije i Policijska uprava u Kikindi, Agencija za bezbednost saobraćaja i Auto-moto savez Srbije organizovali su akciju „Karavan bezbednosti saobraćaja“.  Posetioci su na Gradskom trgu mogli da pogledaju simulaciju postupanja saobraćajne policije i Hitne službe  nakon saobraćajne nezgode, srednjoškolci su imali priliku da se u simulatoru uvere kako izgleda prevrtanje automobila, ali i koliko je vezivanje sigurnosnog pojasa važno u očuvanju života. Za najmlađe su organizovani zabavno- edukativni sadržaji.

-Cilj karavana je da svim građanima naše zemlje, od najmlađih do najstarijih, skrenemo pažnju na bezbedno ponašanje u saobraćaju. Putem simulatora jasno može da se vidi koje su posledice ukoliko se ne poštuju saobraćajni propisi. Želja nam je da imamo što manje poginulih i povređenih  na putevima sa zacrtanim ciljem da do 2030. godine ne bude poginule dece u saobraćaju – rekao je Slobodan Karličić, pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja.

Svake godine u našoj zemlji oko 500 osoba pogine, a gotovo 20.000 bude povređeno u saobraćajnim nezgodama.

-Za nas je ovo važan projekat jer želimo građanima da pokažemo koliko je važno poštovati saobraćajne propise i kolika je važna edukacija najmlađih o bezbednom učešću u saobraćaju. Najčešći prekršaji su prekoračenje brzine, vožnja pod dejstvom alkohola i nekorišćenje sigurnog pojasa i na nama je da i na ovaj način ukažemo građanima na njih  – precizirao je Aleksandar Radenković iz Uprave saobraćajne policije.

Gradonačelnik Nikola Lukač podsetio je da se 18. septembra obeležava Evropski dan bez poginulih u saobraćajnim nesrećama.

-Svi smo, na indirektan ili direktan način, učesnici u saobraćaju i ovakvi skupovi najbolji su način da građanima ukažemo na najčešće prekršaje i posledice koje mogu da se dese. „Karavan bezbednosti u saobraćaju“ odličan je način se skrene pažnja na poštovanje saobraćajnih propisa i siguran sam da će svi oni koji su danas učestvovali u ovoj akciji biti pažljiviji u saobraćaju – naveo je Nikola Lukač.

Direktor sektora za komercijalne poslove AMSS Nebojša Mandić dodao je da ova organizacija više od 100 godina stoji na raspolaganju svim vozačima 24 sata dnevno.

-Tu smo za bilo koju pomoć na putu, za informacije o stanju na putevima, zadržavanju na graničnim prelazima. Rado se odazivamo ovakvim akcijama i na našem štandu najmlađi su mogli da se upoznaju sa ilustrativnim i zanimljivim vodičem u kom su pobrojane sve važne situacije u kojima deca mogu da se nađu i kako da ih izbegnu – kazao je Mandić.

Ovom prilikom prikazana je i izložba vozila, a predstavljena je i oprema i rad MUP-a i Crvenog krsta.

A.Đ.

 

 

Palo-drvo

Nema, srećom, stradalih, niti povređenih, samo neznatno oštećena limena garaža

Veliko stablo na početku  šume iza poslednje zgrade u Mikronaselju (bivši Blok A-1) palo je samo od sebe proteklog vikenda. Niko, srećom, nije stradao, niti je bilo povređenih. Jedino je neznatno oštećen krov limene garaže, na koji se obrušio deo ogoljene krošnje.

U pitanju je sibirski brest, koji je krajnje krt, čije grane vetar lako krši i, po ko zna koji smo se put uverili – kompletnu biljku čupa iz tla. Fotografija, koju smo načinili, jasno pokazuje koliko je koren stabla slabo razvijen, uz to i nedovoljno čvrst, pošto se ne razvija dublje u zemlju. Ne baš jaka kiša samo je neznatno pomogla da sibirski brest padne – kao kula od karata.

Sva šuma iza Mikronaselja s nekoliko stotina stabala je, inače, od pomenute vrste drveta zasađenog pre tridesetak godina.

R.K.

ekoloska-setnja-(5)

Ulicom Generala Drapšina, jednom od najlepših na svetu prošetali su učenici treće razreda Osnovne škole „Vuk Karadžić“. Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj upoznavanje sa najlepšom ulicom u Srbiji organizovao je povodom obeležavanja Evropske nedelje mobilnosti.

-Slogan ovogodišnjeg obeležavanja je „Krećite se kvalitetnije“ te smo učenike, čija škola se nalazi u ulici Generala Drapšina, izveli u šetnju kako bi ih  upoznali sa značajem drvoreda američkog koprivića i zelenila u urbanoj zoni.  Važno nam je da im ukažemo na to šta imamo i kako da ga sačuvamo – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

Drvored američkog koprivića u ulici Generala Drapšina i Kralja Petra Prvog posađen je odmah po završetku Drugog svetskog rata. Drva čine prirodan zeleni tunel.

-Kroz nekoliko godina sličan tunel imaćemo i u ulici Kralja Petra Prvog. Drvored je specifičan, ne samo zbog svoje starosti, nego i zbog svoje lepote. Stablo je u narodu poznato kao pincika ili bođoš. Razlog tome su bobice koju stablo ima kao plod. One su se nekada koristile kao začin, ptice ih koriste za ishranu, a pomešane sa kukuruznim brašnom, u narodnoj medicini, lek su za stomačne tegobe – navela je Miroslava Narančić.

Ivan Pantelić, direktor OŠ „Vuk Karadžić“ zajedno sa učenicima, zaposlenima u školi i nadležnom Sekretarijatu, pridružio se šetnji. Istakao je i da učenici redovno učestvuju u ekološkim akcijama grada.

U ulici Generala Drapšina u dužini od dva kilometra ima oko 400 stabala. Kako bi se drvored očuvao organizuju se redovni pregledi stručnjaka sa Instituta za nizijsko šumarstvo iz Novog Sada, a ove godine u planu je generalno orezivanje stabala.

A.Đ.

bubanj

Organizatori Dana ludaje svake godine se potrude da zadovolje različite muzičke ukuse. Poznati folk i pop izvođači privuku najviše pažnje i najbrojniju publiku, ali četvorodnevna manifestacija posetiocima ponudi i drugačije note.

Tako će u nedelju na Gradskom trgu od 19.30 sati, pre koncerta Nevernih beba, priliku da uživaju imati ljubitelji hard rok zvuka. AC/DC Tribute Band iz Beograda publici će dočarati atmosferu energične svirke braće Jang i legendarnog australijskog benda osnovanog 1973. godine.

 

 

 

stitna-zlezda-ambulanta

Veliko interesovanje građana za besplatne preventivne pregleda bilo je i protekle nedelje u Opštoj bolnici i Domu zdravlja.

U kikindskoj Bolnici opšti lekarski pregled obavilo je 50 građana, a ultrazvuk štitne žlezde njih 62. Laboratorijske analize urađene su za 50 pacijenata.

Građani su mogli da urade tumor markere: PSA za muškarce, kao i CEA, CA19-9 i AFP (Alpha Fetoprotein), izmere krvni pritisak, provere nivo šećera u krvi, urade EKG i provere kompletnu krvnu sliku u laboratorijama. I ovoga puta svi pacijenti kod kojih su uočene nepravilnosti prilikom pregleda ili u rezultatima upućenu su na dalju dijagnostiku i preglede.

U Domu zdravlja 70 sugrađana obavilo je preventivni pregled. Od tog broj jedan je hospitalizovan na Internom odeljenju, a nekolicina je upućena na dalju dijagnostiku kod specijalista nakon pregleda štitne žlezde. Na preglede su podjednako dolazili i mlađi i stariji pacijenti.

Značaj ove akcije Ministarstva zdravlja, pored izuzetnog odziva građana, posebno ilustruje podatak da su kod blizu 10 odsto pregledanih pacijenata širom zdravstvenih ustanova u Srbiji otkrivena najteža oboljenja, i to najčešće bez ikakvih simptoma, kod kojih je uspešnost izlečenja u direktnoj vezi sa ranim otkrivanjem bolesti poput različitih maligniteta, aneurizme i slično.

A.Đ.

 

dani-ludaje-temisvar-(4)

„Dani ludaje“ promovisani su i u Rumuniji. Najslađi promoteri grada, predškolci iz „Plavog čuperka“, zajedno sa predstavnicima Turističke organizacije i grada prošetali su Temišvarom i našim susedima predstavili deo atmosfere koja ih u Kikindi očekuje predstojećeg vikenda.

Predstavljanju je prisustvovala i Ivana Jakšić Matović generalni konzul Republike Srbije u Temišvaru.

-„Dani ludaje“ predstavljaju simbol severne Srbije i važna je u čitavom regionu. Iz godine u godinu broj turista koji iz Rumunije dolaze u Srbiju se povećava, a kikindska manifestacija privlači veli broj Rumuna i važan je most između dve države i dodatno povezuje dva prijateljska naroda. Za Kikindu „Dani ludaje“ nisu samo promocija kulture i tradicije ,već služe dodatnom povezivanju sa susedima u regionu  – kazala je Ivana Jakšić Matović i dodala da je počastvovana što je deo  promocije značajne manifestacije za čitav region.

-„Dani ludaje“ su za nas, Kikinđane, porodični praznik, koji svake godine uveliča veliki broj građana Rumunije koji nas poseti. Tokom četiri dana manifestacije granični prelaz Nakovo – Lunga radiće duže i biće otvoren non – stop od četvrta u sedam ujutro do nedelje do jednog sat posle ponoći po srpskom odnosno do ponoći po rumunskom vremenu. Prethodno godine pokazale su da granica nije prepreka jer je veliki broj naših dragih suseda uživalo u bogatom programu koji smo pripremili i ove godine  – istakao je za rumunske medije član Gradskog veća Tihomir Farkaš.

I ove godine program najstarije kikindske manifestacije prilagođen je svim uzrastima i ukusima, navela je v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

-Banatski fruštuk, Evropski kutak, Gostinska soba, samo su neki od sadržaja koji će biti dostupni posetiocima. Merenje ludaja posebno je interesantno. Rekord u najtežoj ludaji oboren je prošle godine. Pobednička bundeva imala je 865,5 kilograma. Najduža ludaja izmerena na našoj manifestaciji je 309 centimetara – rekla je Jasmina Milankov.

A.Đ.