Град

penzioneri-slava-(1)

Uz rezanje i osvećenje slavskog kolača, himnu Svetom Savi, mnogobrojni članovi Udruženja penzionera u Kikindi proslavili su slavu, Svetog Savu. Obeležavanju su prisustvovali najstariji sugrađani, zajedno sa gostima iz grada i okolnih mesta, rekao je Milan Periz , predsednik Udruženja penzionera.

-Pored škola i fakulteta, Sveti Sava je i naša slava, što nam je veoma važno. Naše udruženje član je Saveza penzionera Vojvodine, ali i Saveza penzionera Srbije i prepoznati smo kao organizacija koja odlično radi, a ocenu o tome dali su najstariji. Naš cilj je da sve naše sugrađane, koji su u trećem dobu, animiramo da dolaze, da se druže, da se uključe u naše sekcije i da kvalitetno provode penzionerske dane. Naš najbolji partner je grad Kikinda uz čiju pomoć opstajemo i radimo – dodao je Periz.

Slavi su prisustvovali i predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, dok je kum ovogodišnje slave bio član Gradskog veća Željko Radu .

-Počastvovan sam što sam ove godine kum slave jer je saradnja predstavnika grada i članova udruženja odlična. Najstariji sugrađani su nas puno zadužili. Svojim radom, trudom i zalaganjem za našu zemlju ostavili su neizbrisiv trag i nama, budućim generacijama dali podstreka da nastavimo njihovim stopama. Lokalna samouprava pomaže kako rad udruženja, tako i penzionere. Trudimo se da im olakšamo treće doba i da imaju svu neophodnu pomoć – istakao je Željko Radu.

Proslavi su prisustvovali i gosti iz Sremske Mitrovice, Novog Sada i Sremskih Karlovaca. Svi prisutni imali su priliku da uživaju nastupu članova KUD-a „Sunčana jesen” koji radi u okviru udruženja i učenika nižih razreda OŠ „Vuk Karadžić“. Gradsko udruženje penzionera broji oko 7.000 članova.

A.Đ.

sveti-sava-poletarac-(1)

Školsku slavu, Svetog Savu, prvi put su obeležili i mališani u vrtiću „Poletarac“. Deca iz sve četiri vaspitno – obrazovne grupe i njihovi vaspitači potrudili su se da ovaj dan u vrtiću bude svečan.

-Program smo započeli himnom Svetom Savi, koju su izvela deca iz starije i pripremne grupe, nakon čega su naši najmlađi, koji su bili publika, mogli da čuju i pesmice o našem prosvetitelju. Imali smo i „Svetosavski bal“, pripremili smo i slavski kolač i žito kojima smo se svi počastili. Organizovali smo i izložbu likovnih radova na temu „Svetog Save“, a od materijala smo izradili manastir. Želja nam je da svih 108 mališana u našem vrtiću nauče više o jednoj od najznačajnijih ličnosti naše istorije, ali i načinu kako se proslavlja slava – istakla je Sandra Ivanović Lazarov, glavni vaspitač.

Sveti Sava bio je duhovni graditelja srpske države, prosvete i kulture.

A.Đ.

Zarko-Zrenjanin-slava-(1)

Slava Sveti Sava, obeležena je jutros u Osnovnoj školi „Žarko Zrenjanin“, u znak sećanja na prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivača školstva, srpske crkve i državnosti. Na početku priredbe u školskoj sali izvedena je svetosavska himna, a zatim i recitali, dramski prikazi i pesme.

Sve prisutne pozdravila je direktorica škole Slavica Lazić.

Proslavi je prisustvovao protojerej Boban Petrović koji je rezao slavski kolač i, čestitajući slavu, uputio poruku đacima i zaposlenima.

– Rad, ljubav, sloga i zajedništvo su ono što nam je danas potrebno. Trudite se da razumete šta za nas znači Sveti Sava na kojeg treba da se ugledamo i da živimo kao svetosavska deca. I pre njega bilo je svetitelja, prvi je bio Sveti Jovan Vladimir koji je živeo 200 godina pre Svetog Save, ali malo ljudi zna za njega jer je Sveti Sava bio utemeljivač novog duha svog hristolikog naroda i svoje crkve. Deco, naučite jednu pesmicu o Svetom Savi, po svom izboru, kako bi njegov duh nastavio da živi – istakao je protojerej Petrović i pozvao prisutne na Svetosavsku akademiju koja će biti održana večeras od 18 sati u Narodnom pozorištu.

gusani-polufinale

Na mokrinskim sokacima održane su četvrtfinalne borbe 39. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova.

U kategoriji seniora Spasoje vlasnika Milana Dražića bio je bolji od Rodca, Aleksandra Adamova. Spasoje je star tri godine i bio je pobednik lige mladih pre dve godine. Rodac je čuveni šampion i on će najverovatnije u zasluženu penziju, saznajemo od Živica Terzić, predsednik udruženja „Belo pero”.

-U polufinalu će se sastati gusan Spasoje i gusak Limeni, star tri godine, vlasnika Dragana Tota. Drugi par je Mistral, Stevana Ognjanova i Bum Bum, vlasnika Lazara Adamova koji je prošlogodišnji finalista lige dvogodih – dodao je Terzić.

U ligi dvogodaca u polufinalu će se naći gusani Miodraga Trnića i Ivana Terzića, ali i guskovi Bogdana Ristića i Dušan Vrtipraški .

Kada je reč o ligi mladih oni su takmičenje počeli prošle nedelje i naredne ih očekuje četvrtfinale.

-Polufinale je 9. februara, finale je poslednje nedelje i pada 23. februara – kaže Terzić.

A.Đ.

 

sbo-sastanak-1

U organizaciji Nebojše Jovanova, načelnika Severnobanatskog upravnog okruga, nedavno je u Kikindi  održan  sastanak sa načelnicima Južnobačkog, Severnobačkog, Zapadnobačkog i Srednjobanatskog upravnog okruga.

Na sastanku se razgovaralo o aktuelnostima u radu upravnih okruga, kao i o problemima koji su identifikovani kao zajednički za sve jedinice lokalnih samouprava u sastavu upravnih okruga. Ovom prilikom bilo je reči i o integraciji pisarnice u elektronsku pisarnicu, popunjenosti inspekcijskih službi, kao i svim drugim temama značajnim za rad okruga. Zaključeno je da se ovakvi sastanci održavaju i ubuduće a sve u cilju efikasnijeg rada.

sajan-mz

U Mesnoj zajednici Sajan najznačajnija investicija koja je počela krajem prošle godine je zamena krova na objektu vrtića „Medenjak“, kaže predsednik Saveta Zoltan Tot. U radove će biti uloženo 15 miliona dinara.

-Zgrada je izgrađena pre 30 godina, ima krov od lima koji je prokišnjavao i bio je u lošem stanju. Kako je neophodno zameniti i stolariju, okrečiti i srediti i same prostorije, važno je bilo da se započne od krova. Novi krov imaće hidro i termoizolaciju i doprineće energetskoj efikasnosti, a omogući će nam i da konkurišemo za sredstva za dalje uređenje – naveo je Tot.

Na zgradi DVD-a zamenjena je instalacija, dok su obavljene i manje sanacije na Domu kulture. Oko zgrade mesne zajednice, u parku, izbetonirane su staze, a napravljen je i plato za terasu koja će se izidati ove godine.Obnovljen je i prostor pošte, a uz pomoć Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine u Osnovnoj školi „Mora Karolj“ okrečene su pojedine prostorije.
Svake godine, početkom proleća, mesna zajednica i meštani organizuju akciju prikupljanja otpada na teritoriji Sajana. Učestvova je veliki broj dece i mladih koji su i na ovaj način naučili više o očuvanju životne sredine.

-Za 2025. godinu na raspolaganju imamo 10 miliona dinara što je više u odnosu na prošlu godinu. U planu je da se postavi video nadzor na zgradi mesne zajednice. Kamere će biti postavljene i na mostu preko kanala Dunav – Tisa – Dunav kako bi sprečili stvaranje divljih deponija. Uz pomoć video sistema uspećemo da sprečimo da neodgovorni bacaju otpad. Cilj nam je i da uredimo deponiju, groblje i atmosferske kanale. Neophodna je i revitalizacija u ulicama Hunjadi Janoša i Kraljevića Marka. Ovde nema asfalta nego je podloga lomljeni crep. Želja nam je i da zamenimo kotlove u Domu kulture. Od dva stara kotla jedan je delimično, a drugi nije u funkciji i planiramo da ih zamenimo novim na gas. Isto tako konkurisaćemo u Pokrajini za sredstva za uređenje atarskih puteva jer se znatan broj naših meštana bavi poljoprivredom – saznajemo od Zoltana Tota.

Među najznačajnijim manifestacijama u Sajanu su „Uskršnje narodne igre“, koje se ove godine organizuju 30. put, „Severnobanatske žetelačke svečanosti“ i međunarodno nadmetanje u kuvanju koje organizuje „Kolping društvo Srbija“.

A.Đ.

melodianum-2-dan-(3)

Drugo veče petog Međunoradnog festivala horova „Melodianum“ nastupili su gradski dečiji hor Kulturnog centra u Zrenjaninu, Akademski hor „Mirče Acev“ iz Skoplja, zatim gošće iz Slovačke, Hor devojčica „Young Voices” iz Bratislave, Muška vokalna grupa „Kanon“ iz Kragujevca, i domaćini, hor Kulturnog centra Kikinda „Atendite”.

Pored mnogobrojne publike koncertnoj večeri je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Festival horske muzike je još jedan dokaz da lokalna samouprava puno ulaže u kulturu. „Melodianum“ svake godine raste i razvija se i za mene je on praznik duše. Koz njehga slavimo muziku, umetnost i zajedništvo. Svi učesnici, iako su iz različtih zemalja, govore istim, horskim jezikom – navela je Marijana Mirkov.

Učestvuju horovi iz naše zemlje i iz Makedonije, Slovačke i Rumunije. Prve večeri nastupili su „Vračarski solisti“ iz Beograda otvorili su „Melodianum“, potom su se publici predstavili i članovi i Gradskog hora iz Bečeja, šabačkog „Prvog pevačkog društva 1905“ i hor Zapadnog univerziteta iz Temišvara. Sutra u 18 sati u Hramu Svetih Kozme i Damjana je koncert novobeogradskog Omladinskog hora Crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

A.Đ.

dan-madajarske-kulture-(1)

Dan mađarske kulture obeležen je u Kulturno umetničkom društvu „Eđšeg“. Praznik se obeležava od 1989. godine, a povod je pomen na dan kada je pesnik Ferenc Kelčei 1823. završio rukopis kompozicije „Himna“, koja je kasnije postala nacionalna himna.

-Ova pesma je kamen temeljac koji govori o nama i našoj istoriji – istakao je Šandor Kiralj, reditelj. – „Himna“ je pesma koja govori o prošlosti i daje putokaze za sadašnjost i budućnost. Deo kulture smo nasledili i moramo je negovati, sačuvati i prenositi mladima. Sa druge strane i mi moramo da stvaramo kulturu jer će tako biti bogatija. Svi mi, koji živimo na ovo prostoru, imamo sreću jer smo deo multinacionalne i multikulturne sredine.

U prigodnom programu učestvovali su đaci Osnovne škole „Feješ Klara“ i glumci amateri iz „Eđšega“.

Značajan datum se obeležava kako u Mađarskoj, tako i u mađarskim zajednicama van matične zemlje. Zasluga Ferenca Kelčeija jeste u tome što je napisao stihove koji su pomirili rimokatolike i protestante u Mađarskoj, koji su pre 1823. godine imali zasebne himne.

A.Đ.

mara-stupar

Rad je ipak recept za dugovečnost, kaže ova najstarija meštanka Kozaraca, koja se i danas, sa stotinu godina za leđima, samostalno brine o sebi

Čitav vek je iza nje. Pregrmela je na svojim plećima mnogo toga i lepog, ali i onog drugog, časno prolazeći kroz život. Povod za posetu domu Stupara je stoti rođendan baba Mare, kako je svi u selu znaju. Znali smo kad smo krenuli u posetu kod slavljenice u Nove Kozarce da nam ne trebaju ni GPS ni ostala savremena navigatorska pomagala. Prva ulica desno kad se ulazi u selo, nema ko ne zna ovu vremešnu Kozarčanku, iz ulice Slavka Rodića.

Dočekuje nas slavljenica. Teško je poverovati da joj je sto leta. Milog lika, vedrog duha, razgovorljiva, mada nenaviknuta na publicitet. Ipak, drago joj što smo svratili. Zna se da su Kozarčani uvek bili gostoprimljivi. Jubilarni stoti rođendan je zaista retko lep povod. Naravno tu je i posluženje, ali, kako kažu Stupari, obeležiće ovaj veliki dan malo prigušeno, bez velike pompe.

Uz baka Maru, tu je i njena ćerka Dušanka iz Kikinde. U penziji je, pa sad ima malo više vremena da bude s majkom. Trenutno je kod Stupara prepodnevno slavljeničko čekanje. Pogled svaki čas ide ka drumu. Baka Mara željno iščekuje unuke koji bi svakog časa trebalo da dođu iz Beograda, odnosno Lazarevca. To joj je unučad od sina, koji je na njenu veliku žalost preminuo pre tri godine.

– On je bio pukovnik, vojno lice- priča s ponosom baba Mara- nažalost otišao je, a nema veće tuge od one kad roditelj mora da isprati svoje dete. Suze same krenuše baba Mari.

– Zato i ovaj rođendan majke obeležavamo malo stišano, dodaje, takođe s dubokim uzdahom ćerka Dušanka, koja je tu za sve što treba, a baba Mari ni ne treba mnogo. Skromna i bez velikih materijalnih zahteva, ona najviše voli kad joj dođu ćerka Dušanka i unučad. Pogotovo otkad je ostala udovica. A u braku sa Ljubanom stekla je sina i ćerku, a od njih četiri unučeta i sedam praunučića.

-Mog muža Ljubomira svi su znali kao Ljubana. Sama sam već skoro 20 godina. On je umro 2006. Ja sam poreklom iz Treće Čađavice a on je bio iz Druge. To je između Novog Grada i Prijedora – kaže baba Mara. Pitom je to i lep kraj, ali tu pitominu su u Drugom svetskom ratu prilično narušili „susjedi” s polukružnom oznakom na kapi, s one strane reke Une. Pamti dobro baba Mara i njihova i švapska zverstva i sve nedaće kroz koje je prošla Bosanka Krajina u ratu. I zbegove i vojske. Jeste bila mlada, ali i dovoljno odrasla da bude aktivni učesnik rata. Dobila je na račun vojevanja boračku penziju, ali je ostala invalid 30 odsto. Surova ratna zima u Potkozarju uslovila je da doživi promrzline. Uprkos tome, posleratna sutrašnjica je zahtevala da se radi, bez obzira koliko je ko u ratu pretrpeo.

-Kad smo se doselili u Kozarce, 1946. krenuli smo moj Ljubo i ja iznova sve. A radilo se puno. Ljuban je radio u „Slobodi” u zadruzi, i ja sam. Držali smo svinje, dosta svinja, nekad i po 100 komada, tovili ih, pa predavali na otkup. Radilo se, pa se i živelo – dodaje baba Mara u dahu, pa onda napravi malu pauzu. Ipak je velikih 100 godina iza nje, ne može se u baš dahu prepričati jedan veliki život.

Zato u pomoć priskače ćerka Dušanka:

-Da ne zaboravim da napomenem da je moja majka najstariji član Udruženja žena iz Kozaraca. S njima je od osnivanja, dakle već 50 godina. Vedra, radna i društvena, ona je uz njih sve vreme i Udruženje i moja majka gaje veliko međusobno poštovanje. Do prošle godine je i vezla i štrikala. Zdravlje je uglavnom služi. Od pomagala, jedino joj naočare trebaju.

-Doduše, imam i veštački kuk već više od 30 godina, nadovezuje se baba Mara, ali to mi ne smeta da i dalje radim. Sad više po kući, a manje po dvorištu.

-Tako je – potvrđuje ćerka – najsrećniji smo što može sama o sebi da se brine. Mi smo tu da priskočimo, ali većinu stvari po kući majka obavlja sama.

-Dok se radi i živi se. Uvek sam bila zadovoljna onim što imam i verovala u boljitak – zaključuje slavljenica, a utom na vrata stigoše i unuci iz Beograda. Biće ovaj rođendan ipak potpun praznik, puna kuća, pa puno i srce baba Mare.

 N. Savić     

 

 

 

 

 

 

spiri-sistem-(2)

U Centru za stručno usavršavanje organizovan je skup o primeni Sistema za pripremu, izvršenje, računovodstvo i izveštavanje. SPIRI je informacioni sistem koji na jedinstven način podržava sve aktivnosti Ministarstva finansija i Uprave za trezor u vezi sa budžetom Republike Srbije, čime se pojednostavljuje način rada korisnika i omogućava efikasniji način upravljanja sistemom javnih finansija.

-Ovaj sistem značajan je za sve lokalne samouprave koje obavljaju finansijske transfere ka školama i, pre svega, odnosi se na uvođenje programskog budžeta u odnosu na raniji, linijski. Programske aktivnosti su važne i uvođenjem SPIRI sistema samo knjiženje i planiranje zasnovano je upravo na programskim aktivnostima – rekao je ovom prilikom Dejan Simonovića iz sektora za finansije Ministarstva prosvete. – Osnova uspešnog primenjivanja sistema zasnovana je na dobrom planiranju.

U sistem su uključeni direktni korisnici budžetskih sredstava Republike Srbije, kao i indirektni korisnici: Ministarstva kulture, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, pravosudni organi, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva sporta, Ministarstva privrede, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva prosvete.

Pripremni period trajaće do 30. juna 2025. godine, kako bi od 1. jula 2025. godine počela njegova primena.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!