Град

vizitorski-centar

U okviru Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje“ u Mokrinu u toku je realizacija projekta kojim će biće unapređena ova prirodna oaza. Sredstva su obezbeđena na konkursu Ministarstva za zaštitu životne sredine, saznajemo od Bogice Božina, predsednika Lovačkog udruženja „Perjanica“, u čijoj nadležnosti je prirodno dobro.

-Dobili smo četiri miliona dinara od čega je tri miliona obezbedilo nadležno Ministarstvo, a milion lokalna samouprava. U okviru vizitorskog centra biće ugrađeni solarni paneli i izgradiće se učionica na otvorenom. Investicija će omogućiti da posetioci mogu da borave u ovom delu rezervata, kao i da organizuju stručne skupove na kojima će im biti omogućeno da putem projektora prikazuju sve što je vezano za temu. Kako na ovoj lokaciji nema struje putem solarnih panela ona će biti dostupna – pojasnio je Božin
Eko salaš „Jaroš“ izgrađen je u blizini severne granice rezervata nedaleko od naselja Mokrin. Sadrži dve zatvorene prostorije, središnju terasu i visoku kulu za posmatranje terena. Ukupno može da primi između 30 i 50 posetilaca.

 

Na pašnjacima trenutno ima devet droplji, od kojih je sedam ženki, jedan mužjak i od prošle godine pojavio se još jedan mladi mužjak koji je odlučio da ostane.

-Projekat se mora završiti do kraja marta jer tada počinje parenje. Lovci udruženja „Perjanica“,konstantno se bore za opstanak ove veličanstvene ptice. Lovočuvari obilaze, čuvaju gnezda i vode računa o broju i njihovom stanju. Svadbena igra mužjaka počinje sredinom marta ili početkom aprila i traje do kraja maja – napomenuo je Božin.

Jedna od najvećih ptica Evrope, velika droplja, smestila se na najočuvanijem i najvećem stepskom području Srbije. Pašnjaci velike droplje su specijalni prirodni rezervat sačinjen od stepskih, slatinskih, livadskih, močvarnih i oraničnih ekosistema, sa retkim biljnim i životinjskim vrstama. Ovo područje je jedino stanište ove ptice u Srbiji i jedno je od retkih staništa u Evropi i svetu.

Velika droplja je jedna od najkrupnijih ptica naše faune, impozantan mužjak može da dostigne dužinu do 100 centimetara, težinu do 16 kilograma, a raspon krila doseže čak 2,5 metra.

A.Đ.

31idjos-zene-5

Članice udruženja žena „Iđoš“ pre šest godina došle su na ideju da „ožive“ stari proizvod, pekmez od ludaje. Inicijativa je potekla nakon radionica organizovanih u Regionalnom edukativnom centru „Banat“ u Zrenjaninu koje su se odnosile na brendiranje proizvoda specifičnih za određenu sredinu, podseća Biljana Đurđulov, predsednica udruženja.

-Naše udruženje najpoznatije je po pravljenju krofni, ali ovu poslasticu nije moguće napraviti da stoji i da bude dugotrajna. Tada je predloženo da to bude pekmez i to od ludaje po kojima je naša sredina prepoznatljiva. Sve smo rado prihvatile ovu sugestiju i istrajavamo u pravljenju pekmeza od bundeve već šestu godinu koji je, pored krofni, postao brend našeg udruženja – kaže Biljana Đurđulov.

Proizvod nije zaštićen, jer je za ovaj postupak neophodno dosta sredstava, ali i uslovi koje udruženje nema. Ipak, Iđošankama to nije smetalo da naprave pekmez, koji je sigurno boljeg kvaliteta i dugotrajniji od onog koji su nekada pravile njihove svekrve, majke i bake.

– Pekmez od bundeve brendiran je zahvaljujući udruživanju sa još četiri udruženja iz Lazareva, Belog Blata, Boke, Mokrina i nas iz Iđoša. Tako je nastala mreža „Ženski divan“. Zahvaljujući „Divanu“ mi smo brendirale naš proizvod i prodajemo ga i preko mreže i neposredno. Pekmez je autentičan i ukus mu je drugačiji. Pravi se kao i svaki drugi, ali kako je bundeva zahtevna moramo da budemo pažljivi. Ludaja je osetljiva biljka i kada se kuva strogo moramo da vodimo računa prilikom mešanja, kako ne bi zagorela – napominje naša sagovornica.

Bundeva mora da se očistiti, da se oljušti kora, da se izvade semenke, a zatim mora i da se narenda.

-Same i proizvodimo ludaje, popularne „tamburice“ koje su osnovni sastojak našeg pekmeza. Bundeve sadimo u našim baštama, okopavamo ih, zalivamo, pazimo. Pošto ih naberemo pripremimo sve za kuvanje i od dela narendanih ludaja napravimo pekmez, a deo ostavimo kako bi uvek imale bundeve za pripremu svežeg pekmeza tokom čitave godine. Pekmez je osetljiv i ne može dugo da stoji. Naša Krofnijada ne može da prođe bez ovog namaza – pojasnila nam je predsednica iđoškog udruženja žena.

U promociji pekmeza od ludaje značajnu pomoć udruženje ima od Turističke organizacije grada koja na mnogobrojnim manifestacijama predstavlja ovaj proizvod.

 

-Na „Danima tikve“ u Sarajevu prošle godine, pekmez je bio tražen i odlično se prodavao. Bila sam deo ove manifestacije i kada su domaćini videli da smo iz Kikinde, došli su sa namerom da kupe pekmez od ludaje koji su godinu dana ranije probali na beogradskom sajmu. Imali smo porudžbinu i iz Prijepolja gde smo slali tegle. Za godinu dana prodamo stotinak teglica – dodaje Biljana.

Svi koji ga probaju, iznenađeni su ukusom, ali i zadovoljni ovom poslasticom. Iđošanke su osmislile logo pekmeza i kako dodaju zadovoljne su potražnjom za njihovim proizvodom. Sredstva koja zarade od prodaje pekmeza ulažu u udruženje i u gostovanja na manifestacijama.

A.Đ.

Grahovac-(3)

Akreditovani program stručnog usavršavanja pod nazivom „Pomozimo detetu da prevlada depresiju“ realizovan je za zaposlene u Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“ u Kikindi. Cilj tribine bio je da se vaspitači upoznaju sa karakteristikama dečije depresije, njenim uzrocima, simptomima i mogućnostima prevazilaženja.

Autor i voditelj tribine bila je psiholog Branka Grahovac, koja je tribinu započela testom samoprocene simptoma depresije kod samih učesnika-vaspitača.

– Test ne dijagnostikuje depresiju, već ukazuje na simptome na koje treba obratiti pažnju i, takođe, služi za samoanalizu. To je bio osnov za diskusiju kroz niz pitanja o prepoznavanju i reagovanju na ponašanja koja mogu da ukazuju na depresiju – objasnila je.

Ona je naglasila da depresija može biti prisutna kod predškolske dece, ali da se simptomi često preklapaju sa drugim stanjima.

– Manje od jedan odsto dece ovog uzrasta zaista razvije depresiju, ali je važno da se prepoznaju simptomi koji mogu da prerastu u depresiju u kasnijem uzrastu – navela je i predstavila simptome u ovom, ranom uzrastu, među kojima su emocionalni poremećaji, anksioznost, povećanje agresije, poremećaj koncentracije, pasivnost, nestabilnost i nemir, hiperaktivnost, izolacija i različite somatske tegobe poput bolova u stomaku.

Dodala je da se depresija može manifestovati i kod beba: prestanak dobijanja na težini, problemi sa jelom i spavanjem, dete često plače, vrišti, izostanak psihomotornog razvoja, nedostatak interesovanja za dešavanja u okolini, odsustvo komunikacije.

– Simptomi depresije kod adolescenata uključuju probleme sa apetitom, poteškoće sa spavanjem, lošije ocene u školi, teškoće u komunikaciji, pad interesovanja za hobije i druženje, gubitak energije, manjak samopouzdanja i razmišljanje o smrti. Depresiju kod adolescenata je teže prepoznati jer su promene raspoloženja česte u tom uzrastu – napomenula je.

Posebna pažnja posvećena je faktorima rizika i zaštitnim faktorima mentalnog zdravlja kod dece. Prema rečima predavača, ključnu ulogu u prevenciji imaju roditeljska podrška, otvorena komunikacija, podsticanje samopouzdanja i zdrave navike.

– Važno je uključiti se u život deteta, pokazati mu naklonost, izdvojiti vreme za razgovor, ali i izbeći preteranu kontrolu kako bismo podstakli njegovu nezavisnost. Utvrđivanje porodičnih pravila takođe je bitno, kao i promovisanje zdravih navika, smanjenje konflikata u domaćem okruženju, izbegavanje negativnih reakcija na ponašanje deteta, pomoć u prepoznavanju emocija i konstruktivnom rešavanju  sukoba – poručila je Branka Grahovac i navela zaštitne faktore.

– To su roditeljska briga za dete, samopouzdanje, samopoštovanje, socijalne veštine, efikasne strategije suočavanja sa stresom, vera i religioznost.

Tribina je realizovana u saradnji sa Centrom za stručno usavršavanje, a zbog velikog interesovanja, održana je u sali Visoke škole strukovnih studija.

S. V. O.

svetski-dan-rak-(1)

Svetski dan borbe protiv raka obeležava se danas, 4. februara, i pre 25 godina ustanovila ga je Svetska zdravstvena organizacija. On se obeležava uz podsećanje na značaj zdravih stilova života, skrininga, ranog otkrivanja bolesti i blagovremenog lečenja u sprečavanju nastanka malignih bolesti.

-U 2023. u Severnobanatskom okrugu vodeći karcinomi sa smrtnim ishodom kod muškaraca su bili na prvom mestu karcinom pluća, na drugom debelog creva i na trećem prostate. Kod žena su to bili karcinom dojke , karcinom pluća i karcinom debelog creva. Od tumora je preminulo 457 osoba u severnom Banatu i to 249 muškaraca i 208 žena, što je nešto niže u odnosu na 2022. godinu. U pretprošloj godini od malignih bolesti registrovano je 786 obolelih u čitavom okrugu. U Kikindi je karcinom registrovan kod 323 pacijenta, od toga kod 168 muškaraca i 155 žena – istakla je dr Ana Đurin iz Zavoda za javno zdravlje.

Procene govore da se čak 40 odsto malignih bolesti može izbeći primenom intervencija u životnom stilu: prestankom pušenja, ograničenim konzumiranjem alkohola, izbegavanjem suvišnog izlaganja suncu, zadržavanjem prosečne težine konzumiranjem zdrave hrane, vežbanjem, kao i zaštitom od infekcija koje se mogu razviti u rak. Njen je ishod moguće poboljšati ranim otkrivanjem, adekvatnim lečenjem i rehabilitacijom uz odgovarajuće palijativno zbrinjavanje.

U Srbiji su doneti nacionalni programi za skrining raka grlića materice, raka dojke i kolorektalnog raka, koji će značajno smanjiti obolevanje i umiranje od navedenih lokalizacija malignih tumora. Na skriningu raka dojke pozivaju se žene starosti od 50 do 69 godina. Mamografski pregledi predviđeni su da se rade svim ženama navedenog uzrasta na dve godine. Skriningom na karcinom grlića materice obuhvaćene su žene od 25 do 64 godine, koje se pozivaju na preventivni ginekološki pregled i Papa test jednom u tri godine. Ciljna grupa za testiranje na rak debelog creva obuhvata građane oba pola od 50. do 74 . godine, koji se jednom u dve godine pozivaju na testiranje na skriveno krvarenje u stolici.

Nova trogodišnja kampanja pod nazivom „Jedinstveno povezani“ započeta je ove, 2025. godine, i ima za cilj postavljanje pacijenata i njihovih jedinstvenih potreba u središte pažnje javnozdravstvenih napora, a sa ciljem rasvetljavanja individualnog aspekta borbe sa malignim bolestima. Fokus prve godine nove kampanje je, na okupljanju pojedinaca koji bi podelili lična iskustva i time pružili realnu osnovu za slogan – prikazivanje stvarnih, ličnih iskustava pacijenata i svih uključenih.

A.Đ.

 

 

DDK-feb-1-(2)

Današnjoj akciji dobrovoljnog davanja krvi u kikindskom Crvenom krstu  odazvala su se 73 sugrađana, od kojih je 60 dalo krv, a 13 to nije moglo da učini iz medicinskih razloga.

Među davaocima je bilo 20 žena i sedmoro građana koji su prvi put darovali dragocenu tečnost, navode u Crvenom krstu Kikinda.

Još jedna prilika za ovaj humani gest ovog meseca će biti u četvrtak, 20. februara. Martovske akcije planirane su za 3, 20. i 31.

(Foto: Crveni krst Kikinda)

Nojman-takmicenje-(2)

Učenici Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ ponovo su nas obradovali sjajnim uspesima. Na juče održanom takmičenju „Nojman – u potrazi za mladim talentima kroz izradu programskih proizvoda“ u Boljaji gimnaziji u Senti, Miloš Grebec i Filip Grujić zauzeli su drugo, odnosno treće mesto u jakoj konkurenciji šezdesetak takmičara iz cele Vojvodine. Miloš je, sa svojim radom „Angelus 2.0“ nastupio u kategoriji korisničkih aplikacija, dok se Filip takmičio u kategoriji računarskih igrica, sa svojim proizvodom „Run with life“.

Miloš Grebec

– Oni su, prethodno, poslali svoje radove i na takmičenje su pozvani jer su zadovoljili kriterijume da ih i predstave pred komisijom u kojoj je bio i jedan predstavnik iz Seksarda u Mađarskoj, gde se, krajem marta, održava finale. Zahvaljujući ovom uspehu, očekujemo da će naši đaci i biti pozvani na nastup na ovom značajnom međunarodnom nadmetanju – kaže profesorica Jasmina Almaši, koja je, uz profesora Milana Živića, bila mentorka Filipu i Milošu.

Filip Grujić

Miloš Grebec je maturant na smeru „elektrotehničar informacionih tehnologija“, dok je Filip Grujić treći razred na smeru „vozač motornih vozila“, ali se bavi programiranjem i usavršava svoje znanje iz te oblasti i na ovaj način.

Takmičenje „Nojman“ posvećeno je mađarsko-američkom matematičaru, inženjeru i fizičaru Janošu Nojmanu, koji se smatra pionirom u primeni teorije operatora u kvantnoj mehanici. Bio je ključna figura u razvijanju teorije igara, ćelijskih automata i kompjutera.

Na kvalifikacijama u Senti đaci Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ sa uspehom nastupaju svake godine.

S. V. O.

pexels-pok-rie-33563-157827

Status energetski ugroženog kupca, koji građanima obezbeđuje umanjenje računa za električnu energiju, gas ili daljinsko grejanje, dodeljuje se prema pravilniku Vlade Srbije. U toku je prijavljivanje za ovu pomoć države i do sada je pomoć odobrena za 625 sugrađana sa teritorije grada, saznajemo od nadležnih. Od tog broja njih 574 ima olakšice pri plaćanju električne energije, 35 pri plaćanju računa „Srbijagasu“ i 16 Javnom preduzeću „Toplana“. Zahtevi, onih koji ispunjavaju uslove, se dostavljaju prema mestu prebivališta odnosno u Uslužnom centru.

Status energetski ugroženog kupca mogu da dobiju samci čija ukupna mesečna primanja ne prelaze 24.211 dinara. Za porodice sa dva člana limit je 38.373, a za tročlanu ne smeju da premaše 52.535 dinara. Granica prihoda za četvoročlano domaćinstvo je 66.697 dinara. Kod petočlanih familija prihodi treba da budu do 80.859 dinara, dok za šestočlano domaćinstvo taj limit iznosi 95.021 dinar. Za porodice sa više od šest članova, za svakog dodatnog člana dodaje se 14.162 dinara.

Uredbom o energetski ugroženom kupcu propisano je da korisnik bira da li želi da ostvari popust na struju, gas ili toplotnu energiju. Zahtevi mogu da se predaju tokom cele godine, a građani koji nisu izmirili neki deo svojih obaveza takođe mogu da se prijave ukoliko ispunjavaju druge uslove predviđene ovom uredbom. Uslediće provere materijalnog položaja, ukupnog mesečnog prihoda, broja članova domaćinstva, imovnog stanja, kao i zdravstvenog stanja članova domaćinstva.

Što se tiče imovnog stanja, ukupna površina stambene jedinice za jednočlana domaćinstva ne sme da bude veća od 40, a za dvočlana od 58 kvadratnih metara. Maksimalna površina za porodice sa tri člana je do 66, a sa četiri člana do 74 kvadrata. Limit za petočlana domaćinstva je do 87, dok je za šestočlana i veća do 96 kvadratnih metara. U zahtevu se navodi adresa, površina stambene jedinice i pravni osnov korišćenja. U slučaju da podnosilac nema ugovor o snabdevanju energentima, potrebno je priložiti odgovarajuće dokaze o boravištu.
Energetski ugroženi kupac u toku jedne kalendarske godine može da se opredeli za umanjenje mesečnog računa za korišćenje samo jednog energenta. Kod električne energije olakšica se primenjuje tokom čitave godine, dok se umanjenje obaveza za gas može koristiti tokom grejne sezone.

A.Đ.

prijem-kristina-i-andrej

Predškolska ustanova ,,Dragoljub Udicki” i Andrej Popović, maturant Gimnazije ,,Dušan Vasiljev” dobili su Svetosavsku nagradu za 2024. godinu, za postignute izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja i vaspitanja, unapređivanje obrazovno-vaspitne prakse i razvoj naučnih i umetničkih dostignuća. Ovim povodom prijem za nagrađene, u svom kabinetu, priredio je gradonačelnik Mladen Bogdan zajedno sa članom Gradskog veća Tihomirom Farkašem.

Ističući da je najviše republičko priznanje rezultat zajedničkog rada svih zaposlenih u Predškolskoj ustanovi, direktorica Kristina Drljić osvrnula se i na odličnu saradnju sa roditeljima i decom.

-Roditelji imaju ogromno poverenje u vaspitače jer nam poveravaju najmilije, najsvetije i najdragocenije – svoju decu. Razgovorom, podrškom i poverenjem uspeli smo da rešimo sve potencijalne nesuglasice i nerazumevanja i to su uvideli i oni koji su odlučili o dodeli ovog priznanja. Sve naše kolege, iz drugih predškolskih ustanova, konstatovali su da je nagrada zaslužena. Istakla bih i da sam najponosnija direktorica u Srbiji jer imam sreću da sarađujem sa 275 divnih kolega, koji su svako iz svog domena, doprineli Svetosavskoj nagradi. Sve su to profesionalci koji rade punim srcem čiji cilj je da naši mališani budu bezbedni, srećni i zdravi, tako da rezultat ne može da izostane – navela je Kristina Drljić i napomenula da je lokalna samouprava partner koji pomaže da se Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki“ razvija.

Andrej Popović osvojio je više od 100 nagrada iz fizike, matematike i hemije.

-Svetosavska nagrada mi puno znači i podstreka je za dalji rad i postizanje novih uspeha. Došla je u vreme kada završavam srednju školu i kruna je onoga što sam do sada uradio. Posebno mi je drago što se vrednuje trud, rad, zalaganje i uspesi nas, mladih – kazao je Andrej.
Gradonačelnik Mladen Bogdan gostima je uručio poklone Grada i napomenuo da je da je ponosan na činjenicu da Kikinda ima najbolju Predškolsku ustanovu u Srbiji i najboljeg mladog fizičara na svetu.

-U ime lokalne samouprave još jednom vam čestitam na uspesima, zalaganju i marljivosti u proteklih nekoliko godina. Nagrada se dodeljuje na osnovu uspeha postignutih u prethodnoj godini i kriterijumi za ocenjivanje su izuzetno strogi. I to je pokazatelj da so zajedno na dobrom putu i da stvaramo najbolje uslove za život našoj deci i mladima. Predškolska ustanova prošle godine je u eksternoj reviziji dobila najvišu ocenu, a obeležila je i jubilej, 70 godina rada i postojanja. Andrej je, sa druge strane, ponos svojim roditeljima, profesorima, ali i svih Kikinđana i od njega tek očekujemo značajne uspehe jer je mlad čovek koji je čvrsto rešen da hoda putem obrazovanja i znanja – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

 

Sa Krstinom Drljić bile su i vaspitačice Snežana Komanov, Miroslava Vučić i Slobodanka Avramov Ivetić.

-Uskoro ću u penziju i počastvovana sam što je naša ustanova nagrađena Svetosavskom nagradom. Završavam svoj radni vek i ni jednog momenta ne bih menjala svoje poziv. Biti vaspitač jeste poziv, a ne posao i svako dete koje smo izveli na put mi pamtimo dok smo živi – dodala je Slobodanka Avramov Ivetić.

 

U Palati Srbije nagrade je su dobila 32 najuspešnija pojedinca i kolektiva u našoj zemlji koji su svoje znanje, veštine, kreativnost i rad usmerili na opštu dobrobit.

A.Đ.

 

Bebi-paketi-januar-2025-(10)

Grad je danas obradovao svoje najmlađe sugrađane darujući im bebi-pakete sa osnovnom opremom za novorođenčad, kao i stolice za hranjenje. Tradicionalnoj dodeli, koja je održana u svečanoj sali Gradske kuće, prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan i članovi Gradskog veća Melita Gombar i Željko Radu.

– Trudimo se da obezbedimo podršku porodicama, ne samo kroz izdvajanja iz gradskog budžeta, koja nisu mala, već i kroz ovakve simbolične gestove. Ovi bebi-paketi su mali, ali značajan doprinos roditeljima u prvim mesecima sa bebom. Bez obzira na sve, nastavićemo da pružamo svu moguću podršku roditeljima. Hvala vam i želim da vam poručim da ste hrabri ljudi jer ste se u ovim izazovnim vremenima odlučili da budete roditelji, da nas bude što više – istakao je gradonačelnik u svom obraćanju.

Poklon je dobio i tromesečni Dušan Terzin, koji je na dodeli bio sa roditeljima Katarinom i Dušanom.

– Dušan nam je prvo dete i ovo je prvi put da dobijamo bebi-paket. Do sada smo u bolnici dobili osnovne stvari poput krema i pelena, tako da nam ovaj poklon puno znači – rekla je mama Katarina.

Melita Gombar, članica Gradskog veća zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici, naglasila je značaj ovakve podrške.

– Ponovo imamo zadovoljstvo da podelimo bebi-pakete, a ovog puta 123 poklona za roditelje dece rođene u poslednja tri meseca prošle godine. Roditeljstvo je najlepši, ali i najodgovorniji zadatak, često praćen brojnim izazovima. Naša obaveza kao Grada je da stvorimo uslove za bezbedno i srećno odrastanje dece. Ovi paketi su samo jedna od mera podrške. Grad, takođe, izdvaja sredstva za prvorođeno i drugorođeno dete, pomaže Pokret “Tri plus”, subvencioniše vantelesnu oplodnju, podržava Školu roditeljstva i sprovodi niz drugih mera koje daju rezultate – rekla je Melita Gombar.

Za ovu svrhu iz budžeta Grada izdvojeno je oko pet miliona dinara, dok je vrednost pojedinačnog bebi-paketa oko osam hiljada dinara.

S. V. O.

veliko-selo-ljudi-2

Tokom prošle godine Mesna zajednica Banatsko Veliko Selo pomogla je postavljanje rasvete u hramu Svetog Vasilija Ostroškog, a u martu je otvoren i novi prostor FK „Kozara“.

-Reč je o donjem spratu objekta koji je uređen po najmodernim standardima. Za ovaj posao lokalna samouprava izdvojila je 15 miliona dinara. Gornji sprat će takođe biti završen, što je u dugoročnijem planu. Predstavnici sela i grada pomogli su i akciju poljoprivrednika koji su ravnali atarske puteve u našoj katastarskoj opštini i tom prilikom uređeno je oko 70 kilometara puteva. Očišćena je i deponija i posut je sloj zemlje, za šta je utrošeno osam miliona dinara. Pošumljavanje koje je planirano je odloženo s obzirom na to da je vrlo brzo nakon čišćenja izniklo novo smetlište – kaže Mira Pećanac, predsednica Sveta MZ.

Uređen je i deo krova iznad ulaza u prostorije mesne zajednice koji je prokišnjavao, a sređen je i plafon i krov iznad prostorija u koje koriste članovi KUD -a „Marija Bursać“, nekadašnja bioskopska sala. Sređena je i sala za venčanja, ima novu rasvetu, pod, okrečena je i može da se koristi i za sastanke i druge događaje.

-U ovoj godini u planu je izgradnja mini postrojenja za preradu pijaće vode što će biti jedna od najvećih i najvažnijih investicija u selu u prethodnoim godinama. Pored toga zameniće se deo vodovodnih cevi i kompletan ovaj projekat mesna zajednica ne bi mogla da realizuje bez grada, ali i Pokrajine. Očekujem da ćemo urediti i deo trotoara i kolovoza koji su u lošem stanju, kao i mostić u Omladinskoj BB koji spaja delove sela, kao i kanal u ulici Marka Oreškevića koji odvodnjava višak voda. Cilj nam je da se i unapredi centar sela ispred zgrada u Omladinskoj ulici zacevljenjem kanala – istakla je predsednica Saveta MZ.

 

Mesna zajednica pomaže i funkcionisanje 12 udruženja. Sva dobro rade i trude se da organizuju manifestacije koje će doprineti promociji Banatskog Velikog Sela.

-U proteklom periodu imamo i zainteresovanih mladih bračnih parova za kupovinu kuća u selu. Nadam se da će ih biti još više i da će se i oni priključiti udruženjima – dodala je Mira Pećanac.

Velikoselci se iskreno nadaju da će moći da se obezbede sredstva od Ministarstva za brigu o selu kako bi se u selu otvorio ugostiteljski objekat u kom će se meštani okupljati.

A.Đ.

error: Content is protected !!