Za dane vikenda na području Policijske uprave u Kikindi dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su tri osobe zadobile lakše telesne povrede. Materijalna šteta procenjena je na 150.000 dinara. Uzrok obe saobraćajne nezgode je radnja vozilom.
Zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 44 učesnika u saobraćaju i izdato je 320 prekršajnih naloga. Iz saobraćaja su, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključena dva vozača koja su i zadržana u trajanju do 12 sati jer su u krvi imali više od 1,2 promila alkohola, odnosno nedozvoljene psihoaktivne supstance.
Otkriveno je i osam prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 295 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 59 ostalih prekršaja.
Stonoteniski klub „Čarnojević“, koji okuplja uglavnom osnovce, zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca poduprtog razumevanju i podršci društvene zajednice, već 16 godina istrajava u afirmaciji ping-ponga, kolektivno i pojedinačno u kontinuitetu nižući zapažene rezultate i na – državnom nivou
Ruskoselci su do pre nešto više od deceniju i po, ljubav iskazivali samo prema mesnoj fudbalskoj „Crvenoj zvezdi”, do tada jedinom sportskom kolektivu u selu. A potom se, u opsegu njihovog interesovanja, iznenada našao stoni tenis. Grupa entuzijasta, naime, osnovala je STK „Čarnojević“, za tren okupila osnovce i započela ne baš lagan hod ka potpunoj afirmaciji.
Marljiv pristup treninzima i vežbanju, uz stručan trenerski angažman adekvatno doziran ispravnim pedagoškim pristupom – bez vike i galame, postupno je davao željene rezultate. Igor Radić trener je u klubu od osnovanja, a pomoćnik mu je njegov sin Branko (21), koji je i igrač. Ponosno kazuje da se startovalo od ovladavanja početničkim stonoteniskim elementima, da bi se vremenom, tačnije 2017. godine, stiglo do – prvoligaškog statusa.
-Krenuli smo suočeni s mnoštvom nepoznanica, razmišljajući šta nam je činiti, odlučni u nameri da se ni po koju cenu klub ne ugasi, odnosno da postane stalno svratište ovdašnje mlađarije – veli Igor. – Vremenom se, na sreću, dešavalo nešto lepo. Uključili smo se u nadmetanje na najnižem nivo, pa iz godine u godinu sve više napredovali. Sada smo, u ženskoj konkurenciji u drugoligaškom, a u muškoj u vojvođanskom rangu, s nadom da nećemo dugo čekati povratak u elitnu ligu države, u kojoj smo, inače, bili četiri godine. Trenutno imamo oko 30 registrovanih igrača i igračica svih uzrasta…
Okosnica takmičarskih sastava su dečaci iz devojčice iz mesne OŠ „Gligorije Popov“. Tu je i srednjoškolka Bianka Berta, kao i studentkinja Rita Kiš. Najbolje su igračice. Imponuje njihova privrženost klubu.
U „Arseniju Čarnojeviću“ su ponosni i na pojedinačne rezultate svojih članova. Lana Feher osvojila je treće mesto na Republičkom osnovnoškolskom nadmetanju. Desetogodišnja Marijana Molnar je treća na listi mini-kadetkinja Srbije, dok je u istom rangu godinu dana mlađa Ana Amanović četvrta. Simona Đurasović (11) je među dvanaestoro najdarovitijih stonoteniserki u državi. Uporedo stasavaju novi daroviti pingpongaši. Pomenimo sestre Saru i Sanju Božić, Petra Kecmana…Radić kaže da je milina raditi sa mališanima, jer su savesni, lepo vaspitani…
– Deca upijaju svaku sugestiju, a ako je potrebno stotinu puta će ponoviti određeni potez samo da njime potpuno ovladaju – objašnjava Radić – Vidim da ih je očarala celuloidna loptica. Stiče se utisak da bez ping-ponga ne mogu. Raduje me činjenica da su uz klince na treninzima i njihovi roditelji, koji su tako i neformalni članovi kluba.
Prisustvovali smo jednom u od pet nedeljnih treninga u večernjim časovima u sali seoske osnovne škole. Mame i tate na tribini. Pažljivo prate šta se dešava na parketu, strpljivo iščekujući završetak treninga, pa da decu povedu kući. U publici je i „gost“ iz Banatskog Velikog Sela, Borislav Kecman, čiji je sin Petar zaljubljenik u stoni tenis, a tata ne može a da ne usliši naslednikovu želju, sve više i – potrebu da bude aktivan stonoteniser. Razgovaramo sa Milicom i Milanom Amanović. Njihovo troje dece – Jovan (12), pomenuta Ana i sedmogodišnja Mia, budućnost su kluba.Tu su i njihova braća od strica Aleksandar (10) i Milan (11). Ildiko Jojat je na trening dovela sedmogodišnju ćerku Laru, a uz nju je i četvorogodišnja Natalija, koja će se, poručuje mama, čim malo ojača, latiti reketa. Petnaestogodišnja Lana Feher je izuzetno talentovana, na ponos oca Petera, koji veruje da će i njegov osmogodišnji sin Andrej nastaviti sestrinim stopama.
Igor Radić i njegovi saradnici naglašavaju da nadležni u Kikindi, kao i u Mesnoj zajednici, adekvatno brinu o klubu. Pominje u tom smislu i mesnu školu, u čijoj sali se održavaju treninzi i mečevi. Pomažu, u velikoj meri, i roditelji dece, čiji su entuzijazam i požrtvovanost – bez granica.
VERUJEM DA ĆE RUSKO SELO U DOGLEDNO VREME ZA PING-PONG BITI ONO ŠTO JE KLEK BIO I OSTAO ZA NAŠU ODBOJKU – UBEĐEN JE NEKADAŠNJI ODBOJKAŠ PETAR PERO NIKOLIĆ, ČLAN UPRAVE STK „ARSENIJE ČARNOJEVIĆ“
DA IH DRUGI SLEDE
Rađanje i opstanak ovog uzornog sportskog kolektiva, zaključujemo, poučan je primer kako se i u drugim seoskim sredinama, a za dobrobit prevashodno mladih, može pokrenuti i ustaliti određena sportska aktivnost.Treba samo da neko osmisli, a potom i u potpunosti realizuje inicijativu, kao što što su to pre 16 godina učinili ruskoselski pregaoci Jovo Raičković i Imre Kabok. Obojica su u međuvremenu preminuli, a u njihovu čast u Ruskom Selu svake godine održavaju se dva memorijalna stonoteniska turnira.
TRENER I PREDSEDNIK
Igor Radić je ne samo trener, nego i predsednik „Čarnojevića“. Oko njega se, dakle, vrti sve u klubu. Jedan je, inače, od najdarovitijih pulena čuvenog stonoteniskog stručnjaka iz Čoke Ištvana Saboa. Iz Ostojićeva je poreklom. Supruga mu je Ruskoselka, pa otud razlog zašto je porodično gnezdo svio u Ruskom Selu. Zaposlen je, na NIS-ovoj pumpi u Kikindi.
Plesna škola „Dance N Soul“ učestvovala je na 20. „Dance fusion“ plesnom festivalu u Zrenjaninu sa četiri grupe i troje solista. Grupa „Srebrne šljokice“ uzrasta od četiri i pet godina osvojila je prvo mesto u open stilu. „Ciklama šljokice“ su osvojile prvo mesto u stilu street jazz, dok su i stom stili prvoplasirane bile i „Zelene šljokice“. „Ljubičaste šljokice“ su osvojile drugo mesto u open stilu.
Uspeh su ostvarile i solistkinje. Manja Injac je osvojila prvo mesto u akro stilu, Anđela Vasilev bila je treća džez stilu, a isto mesto osvojia je i Sofija Nikić u open stilu.
-Prepuni smo utisaka, deca su se fenomenalno provela i opet smo pokazale da se rad i trud isplati – istakla je Mirna Krnić iz pomenute plesne škole.
Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki” raspisala je konkurs za upis dece u jaslene i grupe od tri godine do polaska u školu za školsku 2024/2025. godinu. Prijem zahteva traje od 15. aprila do 15. maja.
-U jaslenu grupu upisuju se deca rođena 2024 i 2023. godine koja će od 1. septembra imati najmanje 12 meseci, u vrtićke grupe deca rođena 2022, 2021. i 2020. godine, dok se u pripremne predškolske grupe upisuju mališani rođeni od 1. marta 2019. do 28.februara 2020. godine. Zahtev za upis dece u vrtić sa potrebnom dokumentacijom podnosi roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik deteta elektronskim putem, putem eUprave, eVrtić ili lično u ulici Dositejeva 43, svakog radnog dana od 8 do 12 časova, kao i u svim seoskim vrtićima – saznajemo od direktorke PU „Dragoljub Udicki“ Kristine Drljić.
U 18 vrtića upisano je 1.600 dece i svi kapaciteti su popunjeni. Prednost prilikom upisa imaće mališani čija oba roditelja su u radnom odnosu, pre kriterijumima za utvrđivanje prioriteta koji su u skladu sa zakonom i propisima.
Zahtevi podneti posle konkursa i tokom radne 2025/2026. godine biće razmatrani naknadno.
Preliminarne liste upisane dece biće objavljene 2. juna na oglasnoj tabli po vrtićima i u zgradi Uprave. Rok za predaju prigovora je od 3. do 10 juna. Prigovor primljen van navedenog roka biće odbačen i neće se razmatrati, a podnosi se putem pošte ili lično u zgradi
Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“. Prigovorima će se razmatrati od 11. do 18. juna.
Direktor ustanove, nakon isteka roka za odlučivanje o prigovoru, objavljuje konačnu listu upisane dece u Ustanovu. Više informacija o upisu može se pronaći na sajtu predskolskakikinda.edu.rs .
U okviru Svenarodnog sabora u Beogradu „Ne damo Srbiju“ u organizaciji Pokreta za narod i državu u nastajanju podršku su pružili i Kikinđani. Prisutni, kojih je bilo u velikom broju, su imali priliku da na štandu Turističke organizacije grada uživaju u slanim i slatkim đakonijama, ali i da se upoznaju sa proizvođačima iz našeg grada.
-Rado smo se odazvale pozivu da učestvujemo na saboru i predstavimo našu gastronomsku tradiciju. Pre svega, pripremile smo ono po čemu smo prepoznate, a to je štrudla sa makom, makovnjača. Donele smo i krofne, posne štangle, kifle, projice, vanilice. Uz pomoć članice Gradskog udruženja žena „Kikinda“ pripremile smo više od 120 kilograma raznih slanih i slatkih specijaliteta. Nije bilo lako, ali nam je drago što smo na ovaj način podržale ovaj skup. Svi koji su prišli našem štandu bili su raspoloženi, sa osmehom na licu, prava svečarska atmosfera – istakla je Radojka Vujadinov, predsednica Etno građanskog udruženja „Suvača“.
Saboru je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima i sugrađanima koji je zahvalio, pre svega, vrednim sugrađankama koje su pripremile banatske specijalitete.
-Na svima nama je da pokažemo koliko volimo i koliko brinemo o našoj Srbiji i našem narodu, a ovo je jedan od načina. Čuvamo našu tradiciju i želeli smo da svim prisutnima pokažemo, barem delić onoga što naša Kikinda ima. Želim da se zahvalim svima, a pre svega našim sugrađankama koje su više dana pripremale specijalitete koje smo ponudili prisutnima. Hvala i preduzetnicima jer nam je cilj da promovišemo Kikindu i sve njene turističke i privredne potencijale. Svi zajedno ovde smo da pružimo podršku Srbiji i predsedniku Aleksandru Vučiću i da poručimo da je najvažnije da čuvamo našu zemlju – rekao je Bogdan.
Meštanke Banatskog Velikog Sela danas, nedelja, u 16 sati organizuju petu „Kolačijadu“. Kako saznajemo od Slavice Vujović iz ovog sela kolači se prodavati na pijaci.
-Deca prodaju kolače koje pripreme mame i bake. Pozivam sve koji mogu da dođu i podrže našu akciju. Odazove se veliki broj Velikoselki i onima koji dođu potrebna je dobra volja i ambalažu u koje će staviti kolače – kaže naša sagovornica.
Sva prikupljena sredstva vratiće se deci.
-Novac koji se prikupi tokom akcije utrošićemo na obnovu narodnih nošnji za našu decu koja su članovi Kulturno umetničkog društva „Marija Bursać“, kao i za kupovinu baletanki za nastupe i igranje – dodala Slavica Vujović.
I za male prodavce biće pripremljen slatki sto kako bi se počastili.
Drugi dan velikog Svenarodnog sabora u organizaciji Pokreta za narod u državu u nastajanju održava se danas u Beogradu.
Na ulicama Beograda je veliki broj ljudi pristiglih iz cele Srbije.
Podršku skupu svesrdno pružaju i Kikinđani. Na štandu Turističke organizacije grada Kikinde ponuda je bogata i raznovrsna, obiluje domaćim proizvodima, slatkim i slanim đakonijama koje su pripremile članice Etno- građanskog društva Suvača i Udruženja žena Kikinde.
Zabavni i kulturno-umetnički program počeo je u 13 sati, a na mnogobrojnim štandovima ima za svakog po nešto.
Centralni događaj planiran je za posle 19 časova kada će se obratiti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Na Lazarevu subotu ili Vrbicu, u Crkvi Svetog Nikole na trgu osveštana je vrba koja je deljena građanima. Litija je, zajedno sa vernicima, među kojima je, po običaju, bilo i dece, išla oko Hrama.
Današnje vrbove grančice, smatra se, zamena su za palmine, kojima je razdragani svet dočekao Isusa Hrista na ulazu u Jerusalim posle Lazarevog vaskrsavanja, a deca nose zvončiće, najavljujući njegov dolazak.
Hristov poslednji, carski, svečani ulazak u Jerusalim obeležava se u nedelju, tačno sedam dana pre Uskrsa, kao praznik Cveti.
S obzirom na to da se u našim krajevima ovi praznici svetkuju u proleće, prati ih i branje cveća i pravljenje venčića.
Do Drugog svetskog rata Vrbica se proslavljala i kao školska svečanost.
Kikindski ogranak Humanitarne organizacije „Srbi za Srbe“ danas na trgu, kod Hrama Svetog Nikole, organizuje akciju „Krofne iz bloka“. Kupovinom krofni, odnosno dobrovoljnim prilogom, Kikinđani pomažu porodici Mijucin iz Mokrina. Akcija se održava uz blagoslov Srpske pravoslavne crkve.
– Ovo je jedna od akcija Organizacije „Srbi za Srbe“ i prva koju organizujemo u Kikindi. Prodajemo krofne, odnosno ljudi daju koliko žele, kao prilog za porodicu Mijucin kako bi im se kupila kuća i obezbedili normalni uslovi za život. Danas se upravo ova akcija – „Krofne iz bloka“, održava u više gradova u Srbiji, i novac se uplaćuje na račun Organizacije za porodice koje odrede lokalni ogranci. Imamo 200 krofni, spremale su ih naše majke, supruge i sestre – kaže Borislav Naumović, jedan od organizatora i dodaje da se krofne dobro prodaju i da Kikinđani rado podržavaju ovu akciju sa humanim ciljem.
Porodica Mijucin: Milan i Anđelija, i njihovo petoro dece, žive u trošnoj kući bez struje, a njih petoro ima ozbiljnih zdravstvenih problema. Dvogodišnja Biljana, Ognjen (7), Nevena (16), Branislava (17) i Sanja (19) nemaju uslova za zdravo odrastanje.
Zato je Humanitarna organizacija „Srbi za Srbe“ koja je već pomogla i pomaže mnogim porodicama zahvaljujući prilozima dobrih ljudi, i Mijucine uvrstila u porodice kojima je hitno potrebna pomoć.
Procenjeno je da im je za normalne uslove stanovanja potrebno 54 hiljade evra, od čega je već sakupljeno 39 hiljada, stoji na sajtu Organizacije. Pomoć se može uputiti i slanjem SMS-a na 7763 (200 dinara) uplatom na račun 160-279491-71 (Banca Intesa – svrha uplate: za porodicu Mijucin), a na sajtu Organizacije mogu se pronaći i podaci o ostalim načinima uplate pomoći.
Ukoliko ste danas na Vrbici, možete doći i po „krofnu iz bloka“ i na taj način učiniti humano delo.
S. V. O.
(Foto: Kikindski portal i Humanitarna organizacija „Srbi za Srbe”)
Ulice u Kikindi i okolnim selima ove večeri obasjavale su vatre Lazarice. Deca su sa nestrpljenjem čekala da padne prvi mrak, kako bi mogli da preskaču vatru. Pale se tulaj, slama, grane.
Dečija graja praćena budnim okom starijih čula se i u Hramu Svetih Kozme i Damjana gde se okupio veliki broj sugrađana. I Tara Bilić jedna je od onih koji su preskakali Lazaricu.
-Dolazim svake godine. Volim ovaj običaj. Okupio se veliki broj mojih drugara i nije nam strašno da preskačemo ni veliku vatru – kaže Tara.
Stojan Pejić zajedno sa trogodišnjom ćerkom Tarom, takođe je bio deo okupljene svetinje.
-Svake godine smo ovde, kod Hrama Svetih Kozme i Damjana. Poštujem tradiciju koju su me naučili moji, a sada je prenosim na svoju ćerku. Zajedno smo preskakali vatru – dodao je Pejić.
U Prizrenskoj ulici zatekli smo Bukvine, Telečke, Zavišiće, Linjačke, komšije koji zajedno svake godine pale vatru.
-U paljenju Lazarice učestvuje čitav komšiluk – kaže baka Irenka – Ja sam odrasla u Mokrinu i tamo je ovaj običaj uvek bio jako posećen. Na svakom ćošku bilo je vatri i osim mladih, tu su bili i stariji. Spremale su kokice i krofne obavezno, a stariji bi popili po koju rakiju.
I danas je tako, dok mladi preskaču vatru, stariji Kikinđani druže se uz krofne, kokice i rakiju. Tako je bilo i ispred kuće Vladimira Živojinova iz ulice Cara Dušana.
-Mi ovako obeležavamo svake godine Lazaricu. Čistimo krtog iz dvorišta, pa palim tulaj, grane, slamu po starom običaju. Zna se da je petak veče pred Vrbicu mesto okupljanja naša kuća.
Deca su jedva čekala da padne mrak i da upalimo vatru. Sa nama su ćerkine drugarice iz škole, komšije. Kokice su obavezne, a svi donesu po nešto tako da deca pored preskakanja vatre uživaju i u slatkim i slanim đakonijama – otkrio nam je Živojinov.
Paljenje vatri Lazarica svake godine pada u petak, sedam dana pre Velikog petka za pravoslavne vernike. Nekada se verovalo da preskakanje upaljenih snopova kukuruza, grana, slame, tera zle duhove, veštice i bolest.