Друштво

baby-4100420_1280

Bračni ili vanbračni parovi koji su započeli postupak vantelesne oplodnje, od prošle godine mogu da računaju na finansijsku podršku Grada. Ona se odnosi na novčanu pomoć za troškove laboratorijskih analiza, lekova ili suplemenata što je definisano Pravilnikom o naknadi troškova za vantelesnu oplodnju koji je prošle godine usvojilo Gradsko veće.

-Prošle godine, nadležnom Sekretarijatu stiglo je 30 zahteva, a odobrena je pomoć za 27 parova. U prošlogodišnjem budžetu za ovu namenu utrošeno je 2,1 milion dinara. Ovaj vid podrške sugrađanima u postupku VTO nastavljen je i u ovoj godini. Do sada je Komisija odobrila sredstva za 19 parova, što je 1,44 miliona dinara (sa porezom). U ovoj godini, planirali smo dva miliona, što znači da se parovi mogu prijavljivati i dalje, do kraja godine, do utroška sredstava. Bez obzira na to da li su sredstva namenjena za lekove ili analize, naš Javni poziv obuhvata sve što se tiče postupka vantelesne oplodnje osim putnih troškova. Komisiji je najbitnije da parovi imaju zeleno svetlo iz zdravstvenih ustanova, da mogu krenuti u proceduru vantelesne oplodnje- objašnjava Ramona Tot, članica Gradskog veća zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

Da su populaciona politika i dečija zaštita u fokusu rada lokalne samouprave, zbog čega se značajna sredstva i opredeljuju za pomoć parovima da ostvare potomstvo, ukazuje i Mladen Bogdan, predsednik skupštine grada.

–  Njima to mnogo znači zato što su dodatni troškovi tokom procesa veliki. Grad pokriva onaj deo troškova koji ne pokriva RFZO. Sa druge strane, važno im je i što se o ovoj temi otvoreno govori, jer se ranije ćutalo o tome. Uvođenje ove mere izazvalo je veliko interesovanje i odobravanje javnosti. Posebno su parovi pozitivno reagovali na to što grad misli na njih. Zbog naše dece i politike usmerene na povećanju nataliteta, i naredne godine nastavljamo sa ovom merom- ističe Bogdan.

Da je Grad Kikinda uspešan u sprovođenju populacione politike i pronatalitetnih mera prepoznato je i potvrđeno i na nedavnoj manifestaciji „Dani porodice“ gde je, među 40 gradova i opština, Kikinda zauzela treće mesto.

 

Kako bi se poklonili senima žrtava, odali počast zaslužnim precima i uveličali obeležavanje važnog datuma, predstavnici Gradskog odbora SUBNOR-a, na poziv SUBNORA-a Savski Venac učestvovali su u  obeležavanju Dana oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu.

Delegaciju kikindskog odbora SUBNOR-a činili su Savo Orelj, predsednik, Mileva Ćojanović, predsednica aktiva žena i članice Ljuba Luka i Nina Stepančev.

– Vence i sveće na mesto pogibije 28 Crvenoarmejaca 20 oktobra 1944.godine, položile su boračke organizacije iz Srbije, Hrvatske- Splita i Vukovara,BiH- Istočno Sarajevo, Crne Gore-Bijelo Polje, kao i predstavnici Ruske ambasade. Nadahnuto obraćanje savetnika ruskog ambasadora Olega Stupina i predsednice SUBNOR-a Savski venac Olge Stojiljković-Trifunović o danima oslobođenja, žrtvama i pobedi, nikog nisu ostavili ravnodušnim. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić upriličio je prijem za predsednika SUBNOR-a Srbije,generala Vidosava Kovačevića i njegove najbliže saradnike, i u razgovoru  iskazao je priznanje za rad i dao punu podršku SUBNOR-u, najbrojnijih boračkoj organizaciji, u daljim aktivnostima na očuvanju tekovina NOR-a i negovanju antifašizma- kaže predsednik gradskog odbora SUBNOR-a Savo Orelj.

Dodaje da su se domaćini svojski potrudili da  prisutne delegacije uspostave dogovor o budućoj prekograničnoj saradnji,  u cilju negovanja tekovina antifašizma i kulture sećanja.

– Organizatori su se potrudili da obeležavanje uveličaju bogatim  kulturno-umetničkim programom na Trgu republike Naša delegacija imala je čast i da da izjave za Dnevnik RTS-a i Večernje novosti. Pečat događaju dala je svečana Akademija u prostorijama opštine Savski venac  Zahvaljujemo se Gradskoj upravi što nam je omogućila da učestvujemo u obeležavanju Dana oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu- zaključuje Orelj.

 

 

 

viber_image_2022-10-22_13-52-47-986

U Somboru, na 13. Sajmu stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini učestvuju i udruženja žena sa teritorije Grada Kikinde.

Potvrdile su, i ovoga puta, da imaju šta da pokažu i čime da se podiče: od ukusnih specijaliteta do raznih rukotvorina kojima, sa puno brižljivosti i entuzijazma, čuvaju tradiciju i prenose je na mlađe naraštaje.

Zavoda za ravnopravnost polova svake godine ovaj sajam održava u drugom gradu Vojvodine, a povodom obeležavanja 15. oktobra – Međunarodnog dana seoskih žena. Ove godine slogan sajma je “Seoske žene se uzdižu i traže osnovna prava na održivi razvoj”. Manifestacija ima za cilj da promoviše žene iz ruralnih područja Vojvodine, njihovo stvaralaštvo, potencijale i preduzetnički duh, ali i društveni aktivizam kada je u pitanju razvoj i promocija lokalnih zajednica.

“Po podacima Zavoda, na teritoriji Vojvodine deluje preko 40 udruženja žena, pretežno se bave ručnim radovima, domaćom radinošću i proizvodnjom hrane. Pokrajinska vlada kontinuirano sprovodi politiku jednakih mogućnosti i rodne ravnopravnosti, i kroz svoje konkurse i podsticanje ženskog aktivizma, ali i kroz omogućavanje jednakog pristupa resursima”, rekla je Stanislava Malić Gostović, direktorka Zavoda za ravnopravnost polova.

Svoje proizvode izložilo je više od 180 udruženja iz Vojvodine.  Devet udruženja iz sedam upravnih okruga Vojvodine predstavilo je svoje primere dobre prakse i rezultate koje su postigle.

 

 

312362614_124552830394343_626712403761079478_n

Među 44 studenta master studija na kikindskoj  Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača je i Jelena Pantelić iz Novog Sada. Nakon završenih osnovnih studija u ovoj visokoškolskoj ustanovi, kaže da nije imala dilemu da li da nastavi obrazovanje.

-Moje koleginice su ovde studirale i upisala sam po njihovoj preporuci. Škola nudi kvalitetno obrazovanje, a profesori su partnerski nastrojeni prema nama studentima, što je alfa i omega novih osnova i projektnog planiranja u kom smo svi. U struci sam 15 godina, radim kao medicinska sestra vaspitač u Novom Sadu. Ovo je još jedan vid edukacije koji mi je značajan- ukazuje Jelena koja je odličan uspeh na studijama ostvarila uz rad, porodične obaveze, decu.

Kao prvoj na listi, omogućeno joj je da master studije upiše o trošku budžeta jer je ove godine, prvi put, ministarstvo odobrilo i dva budžetska mesta.

Sa nastavom, rasporedom i budućim obavezama, studenti su upoznati na svečanom prijemu u amfiteatru škole gde je upriličen i prigodan program.

-Upisano je 44 studenta master studija,  a po preporuci ministarstva još jedan konkurs je u toku jer je preostalo šest slobodnih mesta. Imamo studente koji su kod nas završili osnovne studije i odmah nastavili master studije, ali i kandidata iz drugih visokoškolskih ustanova iz Vršca i Novog Sada- navodi direktorica VŠSSOV Angela Mesaroš Živkov.

Srdačnu  čestitku studentima uputila je  i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu.

-Želim svim studentima sreću,  da budu istrajni u onome što su započeli. Ova ustanova pružiće im kvalitetno i sadržajno obrazovanje potrebno za dalji uspeh u radu i životu. Pored toga, želim im pun indeks desetki- poručila je Mickovski.

Visoku školu strukovnih studija za obrazovanje vaspitača pohađa 300 studenata. Ove godine, vladala je velika zainteresovanost i za drugu godinu master studija, jer škola pruža mogućnost studentima koji su završili specijalističke strukovne studije, da upišu drugu godinu master studija. Školarina za master studije iznosi 70.000 dinara.

 

 

 

 

1666362821315

Na zadovoljstvo najmlađih sugrađana i najvažnijih konzumenata, danas je održan četvrti „Palačinka-fest“. Organizovalo ga je kikindsko Udruženje žena „Sloga“, uz podršku Kulturnog centra i učešće članica udruženja iz Iđoša, Novih Kozaraca, „Sunce“ iz Padeja i Udruženja žena Grada Kikinde. U dvorištu Kulturnog centra servirale su više od hiljadu slanih, slatkih i palačinaka u boji. Samo sat vremeno trebalo je mališanima da isprazne tanjire sa svih štandova.

– Prethodnih godina dodeljivale smo i nagrade, ali ovoga puta, zbog nedostatka novca za pehare, nismo se takmičile. To nam i nije važno, srećne smo što su deca zadovoljna i što već nema više nijedne palačinke – kaže predsednica „Sloge“, Olga Golušin. – Ohrabrena sam odzivom žena kojih je, ovoga puta, bilo i više nego prošle godine, a svaka je donela najmanje 50 palačinaka. Nadam se i nastojaćemo da „Palačinka-fest“ postane velika manifestacija, po kojoj će se prepoznavati grad.

Udruženje žena „Sloga“ postoji već 13 godina i bili su smešteni u prostorijama nekadašnje Treće mesne zajednice. Od kada je objekat srušen, članice su ostale bez prostora koji im je neophodan za rad, kaže Olga. Ipak, volje i entuzijazma im ne nedostaje, pa će palačinaka i festivala biti i ubuduće, dok je dece koja ih željno iščekuju.

 

 

 

 

307383293_2257919401052545_3956472679456154319_n

Na ovogodišnjem konkursu Naftne industrije Srbije „Zajednici zajedno” Kikindi je odobreno 17 miliona dinara. Sredstva su namenjena Domu zdravlja i Opštoj bolnici, za kupovinu nove opreme.

Za nabavku dve ginekološke stolice prilagođene i osobama sa invaliditetom, dva CTG aparata i transportnog inkubatora za Opštu bolnicu biće izdvojeno 6,4 miliona dinara.

Nova oprema koju će dobiti Dom zdravlja: ginekološka stolica prilagođena i osobama sa invaliditetom, četiri električna dvosekcijska kreveta za preglede, autoklav, ultrazvučni aparat, dva kolposkopa i pet aparata za sterilizaciju vredna je 10,5 miliona dinara.

Ovogodišnji program NIS-a čiji je slogan „Da se nove nade rode“ posvećen je reproduktivnom zdravlju i povećanju nataliteta. Podrška je usmerena na projekte opremanja zdravstvenih ustanova i na projekte podrške lokalnim samoupravama u realiziciji javnih poziva za podršku parovima u procesu vantelesne oplodnje. .

Oprema koja će se odobrenim projektima nabaviti zadovoljava najviše tehnološke standarde u oblasti specijalizovane medicinske opreme i predstavlja najsavremeniju opremu za dijagnostiku i lečenje.

NIS je podržao 22 projekta ukupne vrednosti 118,5 miliona dinara. Projekti će biti realizovani u 13 gradova i opština u našoj zemlji: Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Čačku, Pančevu, Požarevcu, Kikindi, Zrenjaninu, Kanjiži, Srbobranu, Žitištu, Novom Bečeju i Velikom Gradištu.

U svetu se 17. oktobar obeležava kao Dan borbe protiv siromaštva. Stopa rizika od siromaštva u našoj zemlji prošle godine bila je 21,2 odsto i, u odnosu na prethodnu godinu, manja je za pola procenta. Novčanu socijalnu pomoć u Kikindi i selima prima četiri odsto ukupne populacije Grada.

U Srbiji, siromaštvom su najviše pogođena deca do 14 godina i stariji u ruralnim područjima, zatim mnogočlane porodice, samohrani roditelji, nezaposleni, i osobe sa invaliditetom i porodice u kojima oni žive. Samozaposleni su imali mnogo veću stopu rizika od siromaštva od zaposlenih kod poslodavca – 14,5 odsto u odnosu na 5,4 odsto. Pod najmanjim rizikom prošle godine bili su građani starosti od 25 do 54 godine – 19.1 odsto.

Za jednočlano domaćinstvo, u 2021. godini, prag rizika od siromaštva bio je 24.064 dinara, za domaćinstvo s dvoje odraslih i jednim detetom mlađim od 14 godina iznosio je 43.315 dinara, a za četvoročlano domaćinstvo s dvoje odraslih i dvoje dece – 50.533 dinara.

U Kikindi, ukupan broj korisnika socijalne zaštite na evidenciji Centra za socijalni rad je 7.582. Novčanu pomoć primaju 2.194 osobe, a dečiji dodatak njih 854, pokazuju podaci za prošlu godinu, prikupljeni u Republičkom zavodu za socijalnu zaštitu i nadležnom ministarstvu.

Osnovica novčane socijalne pomoći za jednu osobu je 9.580 dinara, za svaku narednu odraslu osobu u domaćinstvu dobija se 4.790 dinara, a za dete do 18 godina, 2.874 dinara.

Najvredniji stanovnici Grada danas su sigurno bile domaćice iz Iđoša. Članice udruženja „Vreteno“, njih 40, danas je, na tezge u centru sela, iznelo slane i slatke specijalitete po starim receptima, krofne i slavske kolače, da dočekaju goste na svojoj manifestaciji „Iđoške đakonije“.

Gosti su stigli iz Ostojićeva, Padeja, Bačkog Petrovca, Laćarka, Niša, Bratunca iz Republike Srpske i, naravno, iz Kikinde. Izloženi su i slavski peškiri i vezene krpe, „kuvarice“. Mališani su priredili folklorni program, a Iđošani su skuvali  čak 16 kotlića pilećeg paprikaša.

Šestim „Iđoškim đakonijama“, u ime lokalne samouprave, prisustvovao je i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede raspisao je Konkurs za dodelu kredita za kupovinu poljoprivrednog zemljišta do pet hektara u 2022. godini.

Osnovni cilj odobravanja kredita je ukrupnjavanje poseda registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, a u cilju stvaranja uslova za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje i podizanje nivoa efikasnosti i stepena konkurentnosti individualnih poljoprivrednih gazdinstava, navedeno je u tekstu Konkursa.

Krediti će biti odobravani sa kamatnom stopom od 1% na godišnjem nivou. Najviši iznos kredita je 4.500.000 dinara, a najmanji 600.000 dinara. Učešće je najmanje 20% vrednosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet kupovine, a rok vraćanja kredita pet godina uz grejs period od 12 meseci.

Prijavljivanje na konkurs traje do 31. oktobra.

skola-(3)-w1024

Svečani prijem nove generacije studenata upriličen je danas u Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača. Osnovne studije na ovoj visokoškolskoj ustanovi upisalo je 60 studenata, od kojih 45 na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta, a 15 na smeru za tradicionalne igre. Među brucošima je i Danka Tomić iz Gradiške.

-Upisala sam ovaj fakultet zbog ljubavi prema tradiciji, kulturi i folkloru. Dugogodišnja sam članica kulturno-umetničkog društva iz Gradiške. Želim da proširim svoje znanje i prenesem ga deci i omladini- kaže ova studentkinja prve godine.

Nastava će početi u ponedeljak 3. oktobra.
-Konkurs za master strukovne studije je završen, u toku je glasanje za rang listu, a upis sledi 13. i 14. oktobra. Ukoliko ostane još mesta, raspisaćemo i treći upisni rok- navodi dr Angela Mesaroš Živkov, direktorica VŠSSOV.

Svečanosti u amfiteatru škole prisustvovala je i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.

-Svaki uspeh dolazi uz marljiv rad, trud, disciplinu i mnogo odricanja. Grad Kikinda ima obavezu prema studentima, da im obezbedi kvalitetno obrazovanje. Ova ustanova ima kvalitetan kadar koji će studentima obezbediti sva potrebna znanja i veštine- istakla je Mickovski.