Knjiga „Istorija Nemaca u Velikoj Kikindi“ predstavljena je večeras u Narodnom muzeju. Autori su viši kustos istoričar Vladislav Vujin, kustos istoričar Miloš Pušara i arhivar istoričar Vladimir Dudić.
Prva kolonizacija nemačkog stanovništva po Vojvodini sprovedena je dvadesetih godina 18. veka. U većem broju Nemci se pojavljuju tek sredinom 18. veka. Knjiga je pokušaj da se prikaže sinteza, odnosno istorija velikokikindskih Nemaca, od dolaska u ove krajeve, do nestanka Nemačke zajednice, kaže Miloš Pušara koji je na knjizi radio četiri godine, od kada je zaposlen u kikindskom muzeju.
– Pored toga, veliku pažnju posvetio sam stradanju Nemaca. Mislim da je ovo prvi pokušaj u novijoj istoriji da se piše o nemačkoj zajednici, imajući u vidu teško ratno nasleđe. Nije bilo popularno pisati o Nemcima, ali sada su se okolnosti promenile i mislim da je pravo vreme da se napiše nešto o nemačkoj zajednici – kaže Pušara.
Za arhivsku građu u knjizi bio je zadužen Vladimir Dudić, dok je Vladislav Vujin svoj deo izučavao deset godina.
– Bavio sam se zanimljivostima, poput novinarskih priča, na primer o potpuno zaboravljenoj glumici Idi Bauer koja je bila rođena Kikinđanka i odavde je otišla kao petnaestogodišnja devojčica. Krajem 19. veka igrala je na scenama u Beču, Hanoveru, Hamburgu i Berlinu. Njen rad ostavio je traga u nemačkom pozorištu, umrla je početkom pedesetih godina 20. veka. Nikada se nije vratila u Kikindu – priča Vujin.
U istoriji Nemaca koji su ostavili trag u svojim profesijama, dodaje Vujin, izdvaja se i Artur Horn koji je u Kikindi živeo samo tri i po godine i zaslužan je za stvaranje nemačkog nacionalnog identiteta poč 19. veka. Kao urednik novina „Gross Kikindaer Zeitung“ („Velikokikindske novine“) borio se protiv mađarizacije nemačkog stanovništva. Pošto je pobegao iz Kikinde, u Minhenu je napisao knjiggu o tome. Horn je, tokom okupacije, dobio svoju ulicu kada su preimenovani nazivi svih ulica u gradu.
Do kraja Drugog svetskog rata u Velikoj Kikindi 29 odsto stanovnika činili su Nemci i ostavili su trag u mnogim oblastima, a često su bili i u izvršnoj vlasti. Od oslobođenja 1944. godine njihov broj se drastično smanjuje.
Večeras predstavljena knjiga drugi je deo trilogije, kažu autori. Na prvom delu, knjizi „Istorija Jevreja u Velikoj Kikindi“, izdatoj 2016. godine, takođe je radio Vujin, tada sa kolegama istoričarima Tijanom Rupčić, Markom Miloševim i Srđanom Sivčevim. O istoriji nemaca u ovim krajevima knjiga je trebalo da izađe naredne, 2017. godine. Autori se sada nadaju da poslednji deo trilogije, o istoriji mađarskog stanovništva, neće dugo čekati da izađe na svetlost dana.
Uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i saradnju sa verskim zajednicama, knjigu „Istorija Nemaca u Velikoj Kikindi“ izdao je Narodni muzej Kikinda.

Inicijativa je potekla od nastavnice Jelene Moldvai, kojoj se pridružila koleginica Jelena Grbić, a potom i učiteljice i ostatak kolektiva. Odziv roditelja i drugih meštana premašio je očekivanja. Sala se napunila, a prodajni stolovi ispraznili.

Deci ne treba dozvoliti da uopšte dođu u kontakt sa pirotehničkim sredstvima. Povrede nastale prilikom upotrebe pirotehnike mogu biti naizgled bezazlene u smislu da su to manje opekotine i manje rane, ali nekada mogu da zahvate delove tela u vidu većih opekotina, i mogu se zadobiti povrede šake koje se završavaju amputacijom prstiju ili nedostatkom delova šake, ukazao je doktor Đorđe Kravljanac iz Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije „Dr Vukan Čupić”, prenosi Tanjug.

Na zahtev, pre svega, velikog broja članova fejsbuk grupe „Kikindski korzo“ i svih ostalih koji su, prethodnih godina s radošću čekali letnje disko-veče, ovog decembra biće priređene dva večernja događaja sa muzikom „naše i vaše mladosti“.
Ovoga puta, organizacije su se prihvatili administrator grupe „Kikindski korzo“, Bogdan Mandić i DJ Sava Grabić koji je Kikinđane i njihove goste vraćao u prošla vremena i na prethodnim disko-večerima.
Ideja je predočena kikindskom Crvenom krstu i dogovoreno je da ulaznica za jedno veče bude prilog za njihovu tradicionalnu akciju „Jedan paketić – puno ljubavi“, podelu Novogodišnjih paketića deci slabijeg materijalnog stanja.
Narednog petka, na istom mestu, 30. decembra, na disko večeri muziku će puštati DJ Sava Grabić i cena ulaznice biće 200 dinara.
Ekonomsko-trgovinska škola u Kikindi je, u poslednjih šest meseci obnovila i najsavremenijim nastavnim sredstvima opremila sve kabinete za stručne predmete ekonomskog i komercijalnog smera, kao i kuhinju i salu za ugostiteljska zanimanja.
U prethodne dve godine zamenjeni su zastareli računari u biroima za područja rada ekonomija, pravo i administracija – kaže direktorica Škole, Tanja Radovanov. – Pored toga, od početka školske godine, na konkursima Ministarstva prosvete, dobili smo 60 računara, štampač, 16 laptopova, 16 projektora i 16 stalkova. Zahvaljujući nadležnom Pokrajinskom sekretarijatu, sada imamo i dva nova televizora koja
koristimo umesto projektora.
predmeta imamo na računarima. Konkretno, na ovim časovima učimo sve o tome kako se vodi preduzeće.
– Kao ekonomisti imamo najviše mogućnosti da uradimo nešto sa svojim životom, možemo da imamo i svoje preduzeće. Razmišljala sam o tome da upišem Fakultet za poslovnu informatiku – kaže Milijana.
nabavila i konvektomat, najsavremeniji uređaj za potrebe nastave iz predmeta kuvarstvo, vredan 480 hiljada dinara. Konvektomat ima tri načina rada: konvekcijski (strujanjem vrućeg vazduha), parni i kombinovani.
sondu koja proverava da li je jelo gotovo i automatski ga isključuje. Priprema hrane mnogo je lakša i brža, a jela su kvalitetnija – objašnjava nastavnik kuvarstva, Milan Maletić.
potrebno je još proširiti kuhinju i urediti salu za usluživanje, kako bi nastava za jedan od najpopularnijih smerova bila još kvalitetnija, kaže direktorica Radovanov.
Stefan Nikolić, učenik trećeg razreda, na nastavu stiže iz Vojvoda Stepe.
Stefan.
Direktorica Tanja Radovanov dodaje da je, posle prekida zbog pandemije, Škola obnovila saradnju sa srodnim obrazovnim ustanovama u Sokobanji i u Vrnjačkoj Banji, u kojima će, već na proleće, učenici drugog razreda ugostiteljskih smerova ići na ferijalnu praksu.
jedna je od najtraženijih škola u Kikindi i široj okolini. Ove školske godine ima 350 učenika u 14 odeljenja na smerovima: komercijalista, ekonomski tehničar, trgovac, konobar, kuvar i tehničar obezbeđenja.
smera. Takođe, u procesu verifikacije su potpuno novi smerovi: restauratorski tehničar, carinski i tehničar za protivpožarnu zaštitu, kao i četvorogodišnje školovanje za zanimanje kulinarski tehničar.
Predavanje na temu ”Solarna energija, sadašnjost i budućnost energetike” održano je danas đacima treće i četvrte godine Tehničke škole u Kikindi.
– Održavamo javne časove u srednjim časovima u našem regionu kako bismo učenicima skrenuli pažnju na obnovljive izvore energije, sa akcentom na solarnu energiju i na pristup kupac-proizvođač, koji je trenutno aktuelan kod nas. Želimo da podstaknemo mlade na razmišljanje i delanje u ovoj oblasti – rekao je rukovodilac Sektora za regionalne razvojne projekte Agencije „Banat“, Branislav Milosav.
Predavanju su prisustvovali članovi Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za obrazovanje i kulturu, i Saša Tanackov, zadužen za privredu i investicije.