Друштво

Sekretarijat i veliki park 7

Đaci iz OŠ „Vuk Karadžić“ danas su učestovali u ekološkoj radionici pod nazivom „Upoznaj Veliki park“. Povodom Evropskog dana parkova za njih je ovu aktivnost organizovao Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave.

Zaposleni u Sekretarijatu decu su upoznali sa lepotama i prirodnim vrednostima gradskog parka koji postoji 127 godina.

– Deca izrađuju jednistvene razglednice od plodova i listića. Pričamo im o vrstama koje imamo u parku, a to je ukupno 40 vrsta drveća sa oko 700 stabala – 29 vrsta lišćara i 11 vrsta četinara  – rekla je sekretarka Sekretarijata, Miroslava Narančić.

Učenici drugog razreda sa nama su podelili svoje utiske o Velikom parku.

– Vrlo često dolazim ovde da se nadišem čistog vazduha – kaže Luka Bubulj.

Njegovoj drugarici Lari Stijak takođe se svideo današnji izlet.

– Dopada mi se što ima puno drveća i čist je vazduh.

Manja Iličić i Duško Žigić naučili su kako kako se brine o okolini.

– Životna sredina se čuva tako što bacamo smeće u kantu, a ne gde stignemo – kaže Manja.

– Ovde dobijamo najviše kiseonika dok šetamo i zato treba da čuvamo prirodu i da ne bacamo smeće – objasnio nam je Duško.

Aleksi Kneževiću dopada se priroda u Blandašu.

– Lepo mi je što ima mnogo lepih biljaka, ima mnogo ljudi i jako je lep vazduh ovde.

Akcija se nastavlja sutra, prikupljanjem električnog i elektronskog otpada iz škola „Feješ Klara“ i „Miloš Crnjanski“ i iz kikindske biblioteke. Ovo je, inače, redovna aktivnost Sekretarijata u kojoj specijalizovane firme otkupljuju električni i elektronski otpad i, zauzvrat, školama uplaćuju donacije za kupovinu novih uređaja.

opanak (4)

Na prestižnom međunarodnom Festivalu folklora „Zlatni opanak“ u Valjevu, u konkurenciji stotinu ansambala i više od tri hiljade igrača, članovi KUD-a iz Mokrina postigli su izuzetan uspeh – osvojili su treće mesto u kategoriji juniora.

KUD „Mokrin“ je, svojim nastupom, izazvao oduševljenje publike, što je prepoznao i struči žiri. „Leskovačke igre“ pripremnog ansambla uz pratnju orkestra donele su im zasluženo prvo mesto u kategoriji juniora od 13 do 16 godina, dok su se, u ukupnom plasmanu, plasirali na treće mesto, potvrđujući svoju izuzetnu posvećenost i kvalitet.

Angažovanje i vredan rad na očuvanju srpske folklorne tradicije istakli su ovaj ansambl kao jedan od uspešnijih na ovom renomiranom saboru.

„Zlatni opanak“ u Valjevu održava se od 2003. godine. Okuplja folklorne ansamble iz cele Srbije i dijaspore.

 

Čigra

Društvo za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim osobama „Čigra“ organizovalo je ekskurziju za svoje članove proteklog vikenda.

– Tridesetak naših članova, roditelja i stručnjaka iz Društva dan je provelo na izletištu „Letenka“ na Fruškoj Gori. Posetili smo i Manastir Novo Hopovo – kaže Biljana Nedomački iz Društva MNRO „Čigra“

Jednodnevni izlet ostvaren je zahvaljujući donaciji koju je „Čigra“ dobila od Kompanije „Meridijanbet“ i Gradskoj upravi koja je obezbedila prevoz.

 

Fleks nagrade 1

Talentovane polaznice Baletskog studija „Fleks“ iz Kikinde postigle su sjajan uspeh na Plesnom takmičenju „Dens nau“ na Petovaradinu proteklog vikenda.

U jakoj konkurenciji 170 koreografija, mini grupa „Fleksa“ osvojila je prvo mesto sa nastupom „Moanin svet“. U kategoriji od osam do 12 godina, kikindske takmičarke su, sa koreografijom „Mačkice“, zaslužile treće mesto i bronzane medalje. Osmogodišnja Romea Stepanov imala je solo nastup „Moja magija“ i osvojila je srebro.

Decu je pripremala instruktorka savremenog plesa i koreograf, vlasnica Studija „Fleks“, Tijana Levnajić. „Fleks“ sa mladim plesačima radi u Kulturnom centru i prostorijama „Gusala“

festival balona

Deset balona iz Mađarske, Slovenije, Rumunije i Srbije vinulo se u uzbudljivu nebesku avanturu u kasnim popodnevnim satima sa Starog jezera. Bilo je potrebno da to dozvole vremenske prilike zbog kojih je letenje jutros bilo otkazano.

Putnici koji su imali priliku da sa visine uživaju u panorami grada i okoline, za Kikindski portal govore o svojim utiscima.

Prvim Festivalom balona koji je organizovala kikindska Turistička organizacija, sugrađani su oduševljeni. Zadivljujući prizor šarenih vazduhoplova koji se pripremaju za let  privukao je sve generacije sugrađana. Sasvim opravdano, što potvrđuje i naš video.

 

Pedagoška

Uoči upisa u Visoku školu strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi, iz ove ustanove za subotu, 27. maj, od 12 do 14 sati, najavljuju još jedan Dan otvorenih vrata.

U razgovoru sa nastavnicima i članovima Studentskog parlamenta budući studenti moći će bliže da se upoznaju sa programima i nastavnim i vannastavnim aktivnostima Škole.

VŠSSOV upisuje studente na trogodišnje osnovne i na master studije koje traju dve godine. Za osnovne studije ukupno ima 120 mesta – 95 na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta i 25 na smeru strukovni vaspitač za tradicionalne igre.

– Očekujemo da nam Pokrajinski sekretarijat odobri istu kvotu za budžetske korisnike kao i prošle godine – 50 mesta na osnovnim studijama i dva na masteru. Prošle školske godine smo, kao budžetske korisnike, upisali 45 studenata na predškolskom smeru i pet na tradicionalnom– kaže direktorica Škole, Angela Mesaroš Živkov.

Predstojeći upis, napominje, mogao bi da bude i poslednja prilika za zainteresovane sa trogodišnjim srednjim obrazovanjem da upišu smer za tradicionalne igre jer se, za narednu školsku godinu, najavljuje polaganje državne mature i tada to više neće biti moguće.

Upis na doškolovanje je za one koji su studirali na Višoj školi za obrazovanje vaspitača kako bi završili i treću godinu, što im omogućava da upišu master studije.

Za studente koji su u radnom odnosu, organizovana je i konsultativna nastava subotom. Studenti iz drugih gradova mogu da budu smešteni u Učeničkom domu i ako nisu na budžetu.

Važno je istaći da su diplome ove Škole priznate u inostranstvu bez polaganja razlike ispita. Osim u predškolskim ustanovama, svršeni studenti imaju mogućnost zaposlenja i u ustanovama za pružanje pomoći mentalno manje razvijenim osobama i kao lični asistenti.

Samofinansirajući studenti godinu plaćaju 54 hiljade, a na masteru je cena 75 hiljada dinara. Škola odobrava plaćanje u 10 mesečnih rata.

Konkurs za upis biće otvoren krajem maja. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broju 0230 422 423 ili putem mejla vsssovki@vaspitacka.edu.rs.

vino 1

Burgundac Vinarije „Kepul“ iz Iđoša proglašeno je za najbolje belo vino u profesionalnoj konkurenciji na desetom ocenjivanju vina Banata. U Kaštel „Ečka“ stigla su vina iz svih krajeva ove regije, a nagrade su prvi put dodeljene i u profesionalnoj i u amaterskoj kategoriji.

Takmičarima je pripalo šest trofeja, četrnaest zlatnih i veliki broj srebrnih i bronzanih medalja. Iđoško vino iz 2022. ponelo je trofej za najbolje belo vino, za najbolje crveno vino proglašen je „Kaberne Sovinjon 2019“ vinarije „Galot“ iz Banatskog Karlovca, a za najbolji roze – „Ronde Roze 2021“ vinarije „Dragić“ iz Zrenjanina.

U amaterskoj konkurenciji za najbolja vina proglašena su: belo vino „Garaže Zvekić“ iz Zrenjanina, crveno vino Ivana Uroševića, i roze Vinarije Dragan.

Uzorke su ocenjivala dva sudijska panela kojima su predsedavali dr Vladimir Puškaš i enolog Srđan Lukajić.

Ocenjeno je da se vidi napredak u kvalitetu vina, posebno među amaterima i da Banat ima potencijala za osnivanje još novih profesionalnih vinarija. Manifestaciju je organizovao Klub vina iz Zrenjanina.

Dodela trofeja biće upriličena u subotu 20. maja, na Vinskom festivalu u Gradskoj bašti u Zrenjaninu, kada će posetioci moći i da probaju nagrađena vina.

dr Abraham stres 1

Predavanje na temu „Stres i stresogeni faktori modernog doba kao uzročnici nastanka simptoma i bolesti“ održao je doktor Goran Abraham, jedan od osnivača udruženja „Zdravlje na dlanu“, u amfiteatru VŠSSOV.

Važno je da ljudi shvate da svakodnevica, u današnje vreme, umnogome utiče na njihovo zdravlje ili pogoršavanje hroničnih bolesti. Toga nisu svesni u dovoljnoj meri, kaže dr Abraham. On dodaje da cilj njegovog udruženja i jeste  poboljšanje zdravlja i životnog veka sugrađana.

– Značajno je da se primenjuju zdrave sitnice u svakodnevnom životu, kako bi se unapredilo zdravlje i kako svakodnevni stresori ne bi uticali na njega ili na pogoršanje osnovne bolesti. Ljudi, recimo, generalno ne znaju da, ukoliko ne spavaju dovoljno i kvalitetno, to remeti imuni sistem. Normalno je, u proseku, sedam sati sna, ali je važan i njegov kvalitet, a to zavisi od toga kako se probudite. Na primer, kafa na prazan stomak remeti lučenje melatonina koji utiče na spavanje tog dana. Kafa bi trebalo da se pije sat, sat i po posle buđenja i da se prethodno doručkuje.

Ljudi su „u mašini“, ne žele da izađu iz svog ritma iako znaju da je loš po zdravlje, kaže dr Abraham. Ne idu na vreme ili preventivno kod lekara, ne razmišljaju o svom zdravlju na vreme.

– Uglavnom je to posledica neinformisanosti. Lekari nemaju vremena da pojasne ljudima važne stvari, a ljudi, često, i ne znaju gde da pronađu korisnu i tačnu informaciju. Bavim se naukom i zdravim stilovima života i zato sam i želeo da im kažem šta treba da menjaju. To su male promene koje, zajedno, mnogo pomažu – tvrdi dr Abraham.

On objašnjava da je jedna od promena i dnevni ritam. Odlazak na spavanje „sa kokoškama“ itekako ima smisla, kaže doktor. Naši stari su znali da je za organizam važno da se zaspi sa zalaskom sunca jer je takav bioritam usađen u naš DNK.

Takođe, sat i po vremena pre spavanja ne treba gledati u ekran, u tv, računar, telefon. „Ukoliko do četiri ujutro gledate u ekran, smanjuje se nivo dopamina, hormona sreće u organizmu i budite se depresivni, što može da dovede do ozbiljnijih problema“, dodaje.

Organizovan pod pokroviteljstvom Crvenog krsta, događaj je imao humanitarni karakter – dobrovoljni prilozi usmereni su Dečijem odeljenju kikindske bolnice za kupovinu opreme.

Dan škole Rusko Selo 1

Osnovna škola „Gligorije Popov“ obeležila je 208 godina od osnivanja. U školskoj sali okupili su se učenici, zaposleni, meštani, i sami nekada đaci, kao i gosti. Đaci od prvog razreda kroz pesmu, igru i ples poželeli su im dobrodošlicu.

Škola broji 150 učenika i ima dvojezičnu nastavu, rekla je direktorica Aleksandra Felbab i dodala da se u ovoj obrazovnoj ustanovi odvija i večernje obrazovanje za 50 polaznika.

-Imamo dvosmenski rad, a cilj nam je da svi đaci budu u jednoj smeni. Zato gradimo još četiri učionice, tako će poslepodnevni sati biti slobodni za vannastavne aktivnosti.  Možemo da se pohvalimo i da smo ove godine imali troje učenika koji su stigli do republičkog takmičenja iz biologije i srpskog jezika – istakla je Aleksandra Felbab.

Pozdravljajući okupljene gradonačelnik Nikola Lukač čestitao je rođendan sadašnjim, ali i bivšim učenicima, kao i zaposlenima.

– Ulaganje u obrazovanje je jedan od prioriteta grada. Rukoselska škola je mesto okupljanja svih meštana, a obrazovanje u ovom selu ima dugu tradiciju i kvalitet.  Priredba koju smo imali priliku da vidimo je izuzetna, a na nama je da obezbedimo što bolje uslove za rad, učenje i vannastavne aktivnosti – dodao je Lukač.

Danu škole prisustvovali su i pomoćnik gradonačelnika, Šandor Talpai, i članica Gradskog veća, Melita Gombar.

Melanom kože 1

U Opštoj bolnici u Kikindi tridesetak pacijenata pregledano je u okviru evropske kampanje protiv raka kože. Kako ističe dr Siniša Jolić, specijalista dermatovenerologije i subspecijalista angiologije, akcija se organizuje od 1999. godine radi ranog otkrivanja raka kože i buđenja svesti kod ljudi da je melanom jedan od najmalignijih tumora.

– Na godišnjem nivou registrujemo petnaestak novobolelih od melanoma u našoj Bolnici, što nije malo. Najvažnije je melanom otkriti u ranom stadijumu jer je tada ova bolest izlečiva. Melanom je usko povezan sa suncem i češće se javlja kod osoba koje rade na otvorenom prostoru, poput građevinskih radnika ili poljoprivrednika – kaže dr Jolić.

On dodaje da je važan samopregled kože. Kada pacijent primeti da postoje promene, kada su prisutni svrab, bol, peckanje, tada treba da se obrati dermatologu. Dr Jolić je pozvao građane da se najpre informišu kako da bezbedno borave na suncu, a potom da se izlažu sunčevim zracima.

-Kampanju su pokrenuli belgijski dermatolozi. Do sada smo pregledali oko 450 hiljada stanovnika, a kikindska Bolnica je od prvog dana u kampanji – rekao je naš sagovonrnik.

Pregledi su obavljani u dvema ambulantama, a svi sugrađani koji nisu uspeli da ga zakažu mogu da se jave jer će, i narednih dana, dr Jolić i njegova koleginica dr Milica Agić, specijalista dermatovenerologije, izaći u susret pacijentima. Kampanju Euromelanom podržalo je Ministarstvo zdravlja.