Друштво

PJP 1

Članovi Sekcije veterana Posebnih jedinica Policije (PJP) juče su odali pomen svom stradalom saborcu Tintor Peri koji je, pre 25 godina, na Vidovdan, izgubio život u borbama sa albanskim teroristima.

U ime svojih saboraca položili su vence na spomen obeležje ispred Mesne zajednice u Ostojićevu i na grob Tintora, jednog od palih heroja PJP.

– Za našu jedinicu ta 1998. godina bila je izuzetno teška. U oružanom sukobu sa teroristima poginulo je šestoro i ranjeno 18 naših pripadnika. Među poginulima je bio i Pera Tintor. Kao njegove kolege i saborci trudićemo se da sećanja na njega i na svu našu palu braću ne izblede – poručio je jedan od starešina PJP, poručnik Brane Ilić.

Iz Policijske uprave Kikinda u borbama na Kosovu i Metohiji poginulo je devet pripadnika Posebnih jedinica. Sekcija Veterana, koja deluje u okviru kikindskog SUBNOR-a, okuplja 52 člana koji, s ponosom i tugom, neguju sećanje na svoje poginule saborce.

deciji dispanzer

Nekoliko slučajeva zaraze infektivnim eritemom kod dece vrtićkog uzrasta dijagnostikovano je u kikindskom Dečijem dispanzeru. Po pojavi simptoma, roditelji najčešće pomisle da je reč o alergiji.

Ovo virusno oboljenje izaziva Parvovirus B19,  crvenilo obraza i kožni osip su karakteristični simptomi, ali u ranoj fazi, mogu delovati kao alergija, saznajemo od dr Gorane Gajski, pedijatra u Dečijem dispanzeru.

-To je ređa infekcija kod dece predškolskog i školskog uzrasta, koja se manifestuje kožnim promenama. Pre izbijanja osipa, može se javiti blago povišena  temperatura, bol u grlu, malaksalost. Tek sa pojavom karakteristične ospe, možemo da postavimo dijagnozu jer su početne promene diskretne. Ona podrazumeva crvenilo obraza, to je  tipičan znak, zbog čega se ova bolest naziva  još i „sindrom ošamarenih obraza”. Javljaju se ružičaste promene  na rukama, trupu i nogama koje mogu da dobiju sliven, mrežast izgled, pa se opisuju i  kao “mrežaste čarape”. Kada se prošire, promene su  najgušće na rukama i na trupu. Traju šest, sedam dana, mogu da izblede,  nestanu i da, ako se dete jače uzbudi,  izloži suncu ili toploti, opet pocrvene.  Ovo može da se dešava i narednih nekoliko nedelja. Ne radi se o vraćanju bolesti već o njenom prirodnom  toku- objašnjava dr Gajski.

Virus se prenosi kapljično poput respiratornih infekcija. Smatra se da je imunitet koji se stiče prebolevanjem doživotan, oko  60 odsto odraslih ima antitela.  Zbog toga je ovo  prevashodno bolest dece. Najčešća je u uzrastu  između četiri i 14 godina, a inkubacija je od četiri dana do tri nedelje ukazuje dr Gajski.

– Kod odraslih koji nisu preboleli ovaj virus, može da se javi upala zglobova koja se manifestuje  bolovima i otocima najčešće zglobova ručja, kolena i skočnih zglobova. Može doći  do otežanog obavljanja svakodnevnih aktivnosti ili hoda. Ovo stanje je prolazno,  traje nekoliko dana ili nedelja, retko  više meseci. Zbog toga  je ovu infekciju lakše preboleti u dečijem uzrastu. Kod dece je klinička slika blaga, blaža nego kod ostalih virusnih osipnih  bolesti. Ospa uglavnom ne svrbi, prolazi spontano, a komplikacije su veoma retke.  Lično u prethodne dve godine nisam u ordinaciji  videla ovu virusnu infekciju,  ali sam se u proteklih nedelju dana susrela sa četiri slučaja kod dece vrtićkog uzrasta. Svi su bili dobrog opšteg stanja i  bez povišene temperature – navodi dr Gajski.

 

Peenzioneri izlet 1

Sindikalna organizacija penzionera upriličila je za svoje članove jednodnevni izlet. Pedesetak penzionera posetilo je Banju Vrdnik, Manastir Ravanicu, Sremske Karlovce – Bogosloviju, Gimnaziju i Stražilovo.

– Putovanje smo organizovali u saradnji sa “Prometej turs”-om. Imali smo lep dan i mnogo lepih doživljaja, a putnici su ekskurziju prepričavali u superlativu – kaže organizator putovanja, potpredsednik Sindikalne organizacije penzionera, Radovan Subin. – Po povoljnim cenama u  septembru ćemo organizovati letovanje u Igalu, a u oktobru ćemo ići u Topolu, na branje grožđa i na Oplenac.

Radovan Subin, Kosana Bačkuljin, predsednica Aktiva žena Pokrajinskog odbora PUPS-a i jerej Živan Vasić, starešina hrama u Nakovu

Sindikalna organizacija brine o svojim članovima, napominje Subin i dodaje da je ogrev za narednu zimu već isporučen. Prostorije ovog sindikata nalaze se u Nemanjinoj 1, u zgradi nekadašnjeg „Radničkog bioskopa“ i otvorene su utorkom i četvrtkom od 10 do 12 sati.

Mirna Rackov 2

Mirna Rackov iz Kikinde jedina je žena u Vojvodini i čitavoj Srbiji koja se bavi opančarstvom. Njena firma SZR „Maca papučarica“ ovih dana proslavila je 14. rođendan, a pravi poklon stigao joj je danas. Osvojila je drugu nagradu i ček na 300.000 dinara na konkursu „Junaci mikrobiznisa 2023.“

– Velika je čast biti u sto odabranih u prvom krugu ovog takmičenja, a kamoli ući u najuži izbor od pet firmi. Ovo nije samo moj uspeh, nego i uspeh svih koji su glasali za mene, jer su o prva tri mesta odlučivali glasovi na društvenim mrežama. Hvala svima koji su me podržali i tako omogućili da dobijem ovu nagradu – rekla je Mirna.

Takmičenje su organizovali Ministarstvo finansija, Privredna komora Srbije, „3 Bank“ i dnevne novine „Blic“.

Mirna je firmu otvorila 2009. godine. Pored opanaka, bavi se i izradom obuće za folklor. U ponudi ima oko 40 modela opanaka, čizmama, ženskih cipela i cipela za probe folklora. Izrađuje opanke sa prostora Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovačke, Ukrajne i Turske.

Nekoliko godina unazad pravi i opanke i obuću za potrebe snimanja serija i filmova.

Rus Andrej 1

Andrej Anatoljevič Panajev sedeo je u jedno majsko predvečerje na klupi kod crkve i prebirao po svojoj maloj havajskoj gitari. Utvrđeno je da spava kod Sonje i Nikole koji su registrovani domaćini u zajednici „kauč surfinga“ (besplatno noćenje). Naredne večeri javljeno je da svira ukulele u dvorištu Teatra „Gusani u magli“. Andrej je Rus koji već dve godine putuje po svetu sa svojim instrumentom pod miškom. Stopira i spava kod dobrih ljudi, a ukulele mu donesu i poneku lokalnu valutu. Priča mirno i sa osmehom. Kada se „zaglavimo“ u engleskom, prelazimo na rusko-srpski.

Ima 29 godina i do pre dve godine živeo je u rodnom gradu Naberežnije Čelni, koji ima pola miliona stanovnika i nalazi se u blizini Kazanja. Andrej je kuvar i osam godina je radio u restoranu. A onda je poslednji novac koji je imao dao za ukulele i pošao u svet.

– Samo sam radio i spavao, to je dosadan život. Rešio sam da putujem, auto-stopom, kad god je to moguće. Noćim kod dobrih ljudi. Za dve godine bio sam u 16 zemalja i stekao mnoge prijatelje. Putujem po osećaju. Ako mi je negde lepo, zadržim se, ako nije, idem dalje – kaže Andrej.

Prvih nekoliko meseci Andrej je istraživao svoju zemlju. Onda je otišao u Egipat, a zatim je otkrio i svoju omiljenu državu, u koju se stalno vraća.

– U Egiptu je bilo malo ludo i strašno. Prvi put sam bio van Rusije. Bilo je ljudi koji su hteli da me prevare, vodu sam, na početku, plaćao pet puta skuplje. Najlepše mi je bilo u Turskoj, tamo sam ostao pet meseci. Hrana je ukusna, ljudi su jako gostoljubivi i ljubazni. Zatim sam bio u Gruziji, u Bosni, pa u Srbiji. U Beogradu sam prvi put ostao samo nekoliko dana i vratio sam se u Tursku. Sada sam osetio da sam spreman za Srbiju i vratio sam se.

U međuvremenu, zbog sankcija uvdenih Rusiji, Andrejev pasoš postao je nepoželjan u mnogim državama. Izbor destinacija se suzio, ali samo u Evropi. Zato je putovanje nastavio po zemljama za koje mu viza nije potrebna. Usledili su: Albanija, Crna Gora, Irak, Indija, Azrebejdžan, Kazahstan, Uzbekistan, Tadžikistan, Kirgistan, Jordan.

– Na početku sam žurio da što više toga vidim, sada sam usporio. Kada sam umoran, jednostavno ostanem. Ako ne nađem „kauč surfing“, budem u hostelu, a ponekad me lokalni ljudi pozovu kod njih, tako je bilo u i Subotici. U muslimanskim zemljama možeš jednostavno da pitaš ljude da prenoćiš kod njih i oni te bez problema prime, poštuju te kao gosta – objašnjava. – U Iraku nije baš bezbedno, svuda je vojska. Ali je u Jordanu bilo kao u raju, tamo su divni ljudi i pustinja je prelepa. Kada sam sleteo u Aman, stopirao sam kod aerodroma. Zaustavio se taksi i ja sam mu objasnio da nemam novca. On je rekao: „Nema problema, brate“. Vozio me je četiri sata po gradu, kupio mi kafu i sendvič. Zatim sam krenuo kroz pustinju, u Saham, stopirao sam. Čovek se zaustavio i dao mi novac za autobusku kartu i za hranu.

Ovoga puta, kaže, u Srbiji je već bio u Beogradu, Novom Sadu, Somboru, Subotici, odakle je stigao u Kikindu.

– Kikinda je prijateljski grad. Jednom sam živeo na takvom mestu i veoma mi je drago što sam ovde. Ne volim velike gradove, najviše volim kada je tiho i mirno, kao ovde. Kikinđani su srdačni i ljubazni. Volim ljude u Srbiji.

Andrej, bez vize, u našoj zemlji može da ostane mesec dana. Sada, kaže, nastavlja do Zrenjanina, Vršca, Niša i Čačka.

– Nije još gotovo. Leto ću provesti u Crnoj Gori, sviraću ukulele na obali. Želim zatim da odem u Iran, pa u Pakistan, a onda ću videti kuda dalje.

Osim na lepote predela kroz koje neumorno putuje, Andrej je usredsređen na ljude. Njegovi utisci dovode predrasude u pitanje.

– Ljudi su svuda isti i prijateljski su raspoloženi. Svi žele porodicu, kuću i novac. Ne želim još da idem kući, dobro mi je ovako. Samo uživam u životu.

Polako, bez žurbe, Andrej i njegove ukulele nastavljaju da stvaraju veze među ljudima. Jednaki u snovima i težnjama, svi su sabrani u mislima jednog mladog Rusa koji je razumeo najvažnije – na svakom mestu u svetu, samo je dobrota ista.

 

 

zemljotres

Zemljotres jačine pet stepeni po Rihterovoj skali pogodio je u 19.26 Rumuniju. Osetio se i u Srbiji, Mađarskoj i Hrvatskoj. Blagi potres osetio se i u Kikindi.

Epicentar je bio 46 kilometara severoistočno od Temišvara i 13 kilometara jugoistočno od Arada.

Ekoloski kviz 1

Na Ekološkom kvizu, organizovanom danas u Kulturnom centru povodom obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine, najviše znanja pokazali su učenici Osnovne škole „Vuk Karadžić“. Oni su bili najbolji u konkurenciji ekipa petog razreda iz devet osnovnih škola.

Posle četiri godine pauze, ovu edukativnu aktivnost organizovao je Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada.

– Takmičare su prijavile sve škole iz grada i tri seoske: iz Sajana, Novih Kozaraca i Banatskog Velikog Sela. Naš cilj je edukacija, a takmičari imaju posebno dodatno interesovanje i znanje iz oblasti zaštite životne sredine i dele ih sa vršnjacima – rekla je sekretarka Sekretarijata, Miroslava Narančić.

Posle kvalifikacionog testiranja, u finale su ušle četiri ekipe. Odgovarali su na pitanja o živom svetu, klimi, odlaganju otpada, zagađenosti vazduha. U konačnom plasmanu, najviše bodova osvojio je tim škole „Vuk Karadžić“ koji su činili: Zoja Despotović, Mihajlo Milanov, Stefan Bilić i David Mohači. Njih je pripremala nastavnica Tatjana Čubrilo.

– Nije bilo teško, ja sam znala više jer sam bila na Okružnom takmičenju iz biologije i tamo sam osvojila treće mesto. Jako sam srećna zbog ove pobede – rekla je Zoja.

Drugoplasirani su bili đaci OŠ „Jovan Popović“, treća je bila ekipa škole „Đura Jakšić“, a četvrti su takmičenje završili učenici OŠ „Feješ Klara“.

Za sve finaliste Gradski sekretarijat obezbedio je poklone: zvučnike, slušalice, ručne satove i eksterne baterije.

352177893_945518230059238_889135461177769553_n

Nagrađeni pripadnici PU Kikinda: Marija Berbakov, Mirjana Tomašev i Jovan Zeljković zajedno sa svojim starešinama  na čelu sa Pavlom Rajkovim, načelnikom PU prisustvovali su prijemu u Gradskoj kući koju je u čast Dana Ministarstva unutrašnjih poslova, Slave i Dana policije priredio gradonačelnik Nikola Lukač.

Marija Berbakov saobraćajna je policajka već dve decenije i jedna je od pet žena u ovoj službi.

-Tu smo da svakim danom radimo više i bolje. U službi smo građana i naš osnovni zadatak je njihova bezbednost. Vozači kada vide ženu saobraćajca imaju drugačiji pristup, umereniji su nego kada to uradi kolega saobraćajac – rekla je Marija Berbakov.

Mirjana Tomašev, zaposlena je na upravnim poslovima- na izdavanju saobraćajnih dozvola i registraciji vozila. Tu je već 20 godina.

-Posao kojim se bavim ne bih menjala. Lepo je raditi u službi građana, naročito što iz godine u godinu na neki način pratim kako grad raste jer uspevam da se sa istim ljudim vidim od njihove prve vozačke dozvole, pa sve do onog momemnta kada postanu ozbiljni ljudi i dovedu svoju decu da im prave isti dokument. Čast mi je što sam dobila ovo prizananje – dodala je Mirjana Tomašev.

Jovan Zeljković u PU Kikinda zaposlen je tri godine i to na poslovima opšte nadležnosti red i mir, prevencija, hvatanje počinalaca krivičnih dela.

-Oduvek sam želeo da budem policijac i zato sam i završio Kriminalističko-policijski univerzitet. Čast mi je što radim u rodnom gradu koji prepoznaje rad, trud i zalaganje svih policajaca- kazao je Zeljković.

Čestitajući Dan Ministarstva, Slavu i Dan policije Nikola Lukač zahvalio je svim zaposlenima u Policijskoj upravi Kikinda na požrtvovanosti.

-Nije lako biti policajac i policijski službenik u današnje vreme. Ponosan sam na sve njih i hvala im što nas čuvaju. Siguran sam da su nagrađeni najbolji i da će im priznanje biti motiv da budu još bolji radnici. Hvala vam što radite težak posao koji čini naš grad bezbednim – poručio je Lukač.

Pavle Rajkov, načelnik PU istakao je da izbor nije bio lak jer je veliki broj zaposlenih u Policijskoj upravi koji zaslužuju nagrade. Troje nagrađenih imali su najbolje rezultate u svojim oblastima rada i nesebično davanje bio je osnovni motiv za njihovo nagrađivanje, dodao je Rajkov i precizirao da je Grad Kikinda najbolji partner kikindskoj policiji.

Akcija biciklisti 1

Radi promovisanja bezbedne vožnje i ukazivanja na značaj zaštite biciklista na putu, na trgu je organizovana akcija koju je pokrenula Agencija za bezbednost saobraćaja.

U akciji pod nazivom „Gledaj da te vide“, predstavnici Agencije poklanjali su opremu za bicikle radi bolje vidljivosti i bezbednosti biciklista: lampe, kacige, fluoroscentne prsluke, zvonca za bicikl, ali i hemijske olovke, rokovnike, nalepnice za motocikle i termose.

Ovu aktivnost podržali su članovi lokalnog Saveta za bezbednost saobraćaja. Član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije, Nebojša Jovanov, istakao je da je akcija imala značajan uticaj na svest građana o bezbednosti biciklista.

– Privukli smo pažnju velikog broja ljudi. Podela opreme za bicikl omogućila je vlasnicima da se obezbede i budu vidljiviji na putu, što doprinosi smanjenju rizika od saobraćajnih nezgoda. Takođe, akcija predstavlja samo jedan od mnogih primera koliko je važno brinuti o bezbednosti svih učesnika u saobraćaju. I ubuduće ćemo podržavati inicijative koje promovišu stvaranje uslova za bezbedno učešće u saobraćaju – rekao je Jovanov.

Naučni klub 1

Naučni klub Centra za stručno usavršavanje u Kikindi danas obeležava sedam godina rada. Tim povodom, učenici osnovnih škola „Vuk Karadžić“ i „Feješ Klara“ u Centru su se takmičili u šahu i društvenim igrama.

Naučni klub od ove godine ima novu opremu, dobijenu od beogradskog Centra za promociju nauke i „Jetel“ fondacije. Iz Kluba podsećaju sugrađane da  svakodnevno, potpuno besplatno, mogu da koriste tri-de štampač, CNC mašinu sa plavim laserom, mašine za obradu drveta, tri-de olovke i nove programabilne robote.