децембар 6, 2025

Друштво

Mbogdan

Sugrađani koji zbog loše materijalne situacije nisu u mogućnosti da kupe potrebne lekove ili medicinska pomagala, i u godini na izmaku mogli su da računaju na pomoć Grada. Za tu svrhu u gradkom budžetu u 2022. godini bilo je opredeljeno dva miliona dinara. Jednokratnu pomoć odobrava Komisija koju, pored zaposlenih u nadležnom sekretarijatu, čine lekari specijaliste, direktor Doma zdravlja, direktor Centra za socijalni rad i koordinator Crvenog krsta.

-Komisija za jednokratnu pomoć u kupovini lekova, medicinskih pomagala i pomoći u lečenju još jedan je način kako da se pomogne sugrađanima koji zbog niskih ili nedostatka primanja, nisu u mogućnosti da priušte potrebnu terapiju, pomagala ili lečenje koje nije pokriveno kod RFZO- kaže za Kikindski portal Mladen Bogdan, predsednik Komisije.

-Postojanje Komisije se pokazalo zaista potrebnom. Zasedamo jednom mesečno i prosečno se razmatra 15 do 20 zahteva koji se podnose u gradskoj upravi. Pravo na ostvarivanje ove jednokratne pomoći imaju socijalno ugroženi sugrađani koji imaju prepisanu terapiju koja se ne izdaje na recept nego ju je potrebno kupiti. Tu spadaju različiti medikamenti, ortopedska i druga pomagala, kao i lečenja koja ne pokriva RFZO. Zahtevi se pre svega odnose na punoletna lica, međutim u više navrata na ovaj način, znatnim novčanim sredstvima, pomognuto je i lečenje dece. Jedan broj naših sugrađana nažalost nije u mogućnosti sebi da obezbedi potrebnu terapiju. Grad Kikinda im pomaže putem ove Komisije kako bi mogli da dođu do tih lekova. Važno nam je da svima koji imaju zdravstvene probleme pomognemo koliko možemo u saradnji sa zdravstvenim ustanovama i Centrom za socijalni rad. Samo zajedno možemo na pravi način da budemo tu za građane- ističe Bogdan.

U ovogodišnjoj gradskoj kasi opredeljeno je i tri miliona dinara za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece obolele od teških i retkih bolesti. Tome je prethodila inicijativa grupe sugrađanki „Mame solidarno“ čiju je peticiju podržalo  više od 3.000 građana. Prilikom usvajanja budžeta, nadležni u lokalnoj samoupravi ukazali su da će, ukoliko bude potrebe, taj iznos namenjen lečenju dece povećati. Na sreću, ispostavilo se da za tim nije bilo potrebe- do sada je utrošena četvrtina opredeljenih sredstava.

 

 

 

Udruženje MS

Predstavnici kikindskog Udruženja obolelih od multiple skleroze obeležavanje Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom završili su obilaskom i podelom paketa hrane i higijene nepokretnim i teško pokretnim pacijentima.

-Imamo 12 nepokretnih i teško pokretnih pacijenata u Kikindi i okolnim selima, koji nisu mogli da dođu na večeru koju smo imali povodom obeležavanja Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom. Rešili smo da novac od donacija od grada i resornog ministarstva uložimo u kupovinu paketa, da ih sve obiđemo. Inače smo ih obilazili jednom godišnje, ali sada smo odlučili da to radimo češće. Zaista im mnogo znači- iskrena je Brankica Miškov iz kikindskog udruženja obolelih od MS koje broji pedesetak članova.

Reči zahvalnosti i suze radosnice najbolje su svedočili koliko je nepokretnim i teško pokretnim članovima Udruženja značila ova poseta, kao i pažnja i podrška koju dobijaju od udruženja.

 

 

 

 

 

 

Naš vojnik naš heroj

Ministarstvo odbrane i Ministarstvo prosvete Vlade Republike Srbije raspisali su nagradni konkurs za učenike osnovnih škola pod nazivom „Naš vojnik, naš heroj”.

Osnovci će imati priliku da pripreme kreativni rad na temu „Žene u Vojsci Srbije. Heroine prošlog, sadašnjeg i budućeg vremena”, a najuspešnije očekuju vredne nagrade.

Učenici će svoje stvaralaštvo moći da iskažu u jednoj od tri kategorije.

Iz srpskog jezika konkurisaće literarnim radom – pesmom ili proznim tekstom, dok će nadareni za slikarstvo moći da prilože likovni rad u tehnici po izboru.

Osnovci koji su nadareni za tehniku i tehnologiju biće u prilici da se izraze kratkim video klipom ili maketom koja će na najbolji način predstaviti njihovo viđenje navedene teme.

Propozicije konkursa nalažu da rad treba da bude originalna, autentična kreacija i da ne sme narušavati autorska prava niti intelektualnu svojinu drugih lica.

Za najkreativnije autore po starosnim kategorijama, ali i njihove nastavnike, Ministarstvo odbrane pripremilo je vredne nagrade – prvoplasirani će dobiti nagradni boravak u vojnom hotelu na Tari, drugo mesto donosi nagradni boravak u vojnom objektu za odmor i rekreaciju u Vrnjačkoj Banji, dok će trećeplasirani biti nagrađeni knjigama.

Osnovci koji žele da učestvuju na konkursu treba da predaju radove nastavnicima razredne ili predmetne nastave do 20. februara 2023. godine.

Nastavnici vrše odabir najboljih radova, a nakon izvršene selekcije izabrane radove potrebno je dostaviti najkasnije do 1. marta 2023. godine Upravi za tradiciju, standard i veterane Sektora za ljudske resurse Ministarstva odbrane Republike Srbije.

Ministarstvo odbrane poziva sve zainteresovane učenike osnovnih škola da pokažu kreativnost na temu „Žene u Vojsci Srbije. Heroine prošlog, sadašnjeg i budućeg vremena” i zasluže vredne nagrade.

 

Lovci 10

Lovci bratskog udruženja iz Knjaževca bili su gosti kikindskih lovaca  proteklog vikenda. Saradnja i druženje traju već 15 godina, a ovoga puta susret je protekao u lovu na zečeve i fazane u delu atara kod Galada. Za goste koji su prvi put lovili na našem području, iznenađujuće iskustvo bilo je loviti po banatskom dubokom oranju što je, kako su zaključili, daleko napornije nego loviti u brdima.

Susretu su prisustvovali i gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, i sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, Miroslava Narančić. Gradonačelnik Lukač i gost, predsednik Lovačkog udruženja i Skupštine opštine Knjaževac, Marko Stojanović, usaglasili su se na teme od zajedničkog interesa i dogovorili početak saradnje lokalnih samouprava.

Miroslava Narančić obećala je stručnu pomoć lovcima radi zaštite divljih životinja ograničavanjem i kontrolisanjem upotrebe hemijskih sredstava u poljoprivredi.

Lovačko udruženje Knjaževac osnovano je 1897. godine i jedno je od prvih u Srbiji. Lovište je locirano na istočnim padinama Stare planine, nadmorske visine od 400 do dve hiljade metara. Love se srne, lisice, divlje svinje, vukovi i jeleni. Udruženje gazduje na oko 60 hiljada  hektara površine i ima oko 400 članova.

Knjaževački lovci podelili su svoja iskustva u borbi protiv afričke kuge koju su, na njihovo područje, donele divlje svinje iz Bugarske. Intenzivnim lovom i smanjenjem populacije sprečeno je širenje bolesti na domaće svinje, istakli su gosti.

Lovci iz Kikinde podelili su svoju zabrinutost zbog smanjenja populacije divljači.

– U našem lovištu na opadanje broja divljači utiču intenzivna poljoprivredna proizvodnja na velikim parcelama, nekontrolisana upotreba hemijskih sredstava, uništavanje prirodnih staništa i nagli porasta broja šakala – rekao je predsednik Lovačkog udruženja „Kikinda“, Mladen Banjac.

Kako bi se ublažile posledice ovih pojava, preduzimaju se konkretne aktivnosti: love se štetočine, lisice i šakali, buše se bunari i iznosi hrana u lovište, postavljaju se pojila. U izradi veštačkih remiza – zasada za ishranu i zaklon divljači, kao i u pošumljavanju, kikindski lovci imaju pomoć lokalne samouprave, rečeno je na skupu.

Jedini način na koji Lovačko udruženje može da osvari prihod jeste lovni turizam koji će upotpuniti i proširiti turističku ponudu grada i u čemu je i lokalna samouprava prepoznala zajednički interes – rekao je Banjac. on je dodao da su, ove godine, u našem gradu lovili gosti iz Grčke, Kipra, Austrije i Crne Gore, i očekuje se dolazak grupe lovaca iz Mađarske.

Organizovano lovstvo na našem području započelo je 1885. godine osnivanjem  “Velikokikindskog lovačkog društva”, jednog od najstarijih u Srbiji.

Danas Lovačko udruženje „Kikinda“ broji oko 160 članova i gazduje lovištem „Varoški rit“, ukupne površine 30.529 hektara. Love se fazani, zečevi i srne.

Druženje članova udruženja iz Knjaževca i Kikinde nastavljeno je na večeri u lovačkom objektu na Mlaki. Dogovoreno je da kikindski lovci za tri nedelje otputuju u Knjaževac, u lov na vukove i divlje svinje.

 

Pijaca nova

Na sastanku predstavnika Ministarstva finansija i Udruženja pijačnih prodavaca Opstanak usaglašeno je da se do 31. decembra 2023. produži rok u kome obavezu fiskalizacije nemaju obveznici fiskalizacije koji se bave prometom dobara i usluga na pijačnim tezgama, rečeno je Tanjugu u ministarstvu.

Ministarstvo finansija će inicirati odgovarajuću izmenu Uredbe o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa na malo preko elektronskog uređaja.

Pijačni prodavci su bili izuzeti od primene novog zakona o fiskalizaciji do početka naredne godine, a sada će im biti rok produžen do kraja 2023. godine.

 

migranti u muzeju

Zanimljiva muzejska tura –od upoznavanja sa istorijatom grada i lokalnim nasleđem kroz stalnu muzejsku postavku, preko učešća u radionici istraživanja sovinih gvalica pa do izložbe o fudbalu „Zbirka u šesnaestercu” organizovana je danas za grupu od 24 migranata iz Maroka i Avganistana. Među posetiocima kikindskog Narodnog muzeja bio je i  Salman Ahnuš (25) iz Maroka. Pre skoro dva meseca napustio je rodnu zemlju, a u Prihvatnom centru u Kikindi boravi  tek pet dana.

-Kikinda kao mali grad mi se sviđa i u kampu su prijatni prema nama. Ovo je lepa prilika da naučim nešto više o kulturi i istoriji Kikinde. Naša kultura se dosta razlikuje. Završio sam za kuvara. Želim da idem u Italiju, tamo imam prijatelja koji će me zaposliti da radim građevinske poslove. Maroko je otvorena zemlja za turiste, ali je tamo skup život, mladi ljudi nemaju posla, loša je ekonomska situacija. Tamo su moja žena i sin, očekujem da mi se kasnije i oni pridruže u Italiji- rekao je Ahnuš.

Jelena Stanarević iz Humanitarnog centra za integraciju i toleranciju podseća da je i prošlogodišnja organizovana poseta migranata muzeju imala pozitivan odjek.

-Posetu muzeju organizovali smo u sklopu inkluzije i integracije. Želeli smo da uključimo izbeglice iz Prihvatnog centra u Kikindi, da im ulepšamo dan i da nešto nauče o gradu u kom se nalaze.  U poseti je 12 migranata iz Maroka i 12 iz Avganistana. Trenutno je u Prihvatnom centru u Kikindi oko 400 migranata iz Bangladeša, Indije, Sirije, Pakistana, Avganistana, Maroka- rekla je Stanarević.

Obilazak Muzeja započet je upoznavanjem sa nezaobilaznom muzejskom atrakcijom, mamuticom Kikom.

-Drago nam je da migrantima ukažemo dobrodošlicu. Mislim da je važno da budemo gostoljubivi i pokažemo im nasleđe grada u kom trenutno borave. Prema novoj definiciji donetoj letos na generalnoj konferenciji IKOM-a, muzej je otvoreno i inkluzivno mesto čiji je zadatak da ugosti kako redovne posetioce, tako i marginalizovane i manjinske grupe- ukazao je Dragan Kiurski, kustos pedagog Narodnog muzeja.

 

 

Nikola Lukač

U Crvenom krstu Kikinda održana je redovna akcija dobrovoljnog davanja krvi. Odazvalo se 52 sugrađana, od kojih je pedesetoro dalo dragocenu tečnost dok su dve osobe odbijene zbog medicinskih razloga. Među davaocima je bilo 17 žena.

Današnjoj akciji dobrovoljnog davalaštva pridružio se i gradonačelnik Nikola Lukač koji je svojim primerom ujedno i apelovao na sugrađane da postanu deo velike humane zajednice dobrovoljnih davalaca. Podsetimo da je naredna akcija u kikindskom Crvenom krstu zakazana za 22. decembar.

Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina kod koje se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina, utvrdi da davanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primenila.

Davanje krvi je korisno osim za one koji primaju transfuziju i za same davaoce krvi jer daje osećaj zadovoljstva da je spasen ili poboljšan kvalitet života najmanje jednoj osobi, a najčešće bar tri i više, jer se iz date jedinice krvi pripreme (odvoje) i eritrociti, plazma i trombociti koji se mogu primeniti onima kojima su potrebni.

Kikinda i na ovom planu humanosti ima čime da se podiči jer ima bezmalo 1.900 davalaca krvi.

 

Orka i MS 1

U Kulturnom centru u toku je 13. Festival podvodnog filma koji se organizuje u saradnji sa Ronilačkim klubom „Orka“ i pod pokroviteljstvom Grada Kikinde. Saradnja Kluba sa Udruženjem multiple skleroze bila je tema druge festivalske večeri, u subotu, upravo na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Otvaranju izložbe fotografija „Osobe sa invaliditetom i ronjenje“ prisustvovao je i član Gradskog veća zadužen za sport i omladinu, Dragan Pecarski.

– Članovi „Orke“ mnogo napora ulažu u rad sa obolelima od multiple skleroze, pomažu im da, vežbanjem u vodi, povrate mišićnu muskulaturu, što je od veoma velikog značaja za njih. Vrlo smo im zahvalni na tome, kao i za to što je u ovom klubu dostupno nekoliko podvodnih sportova. Po tome smo izuzetni na širem području naše zemlje – rekao je Pecarski.

„Orka“ je prvi sportski klub koji je ostvario saradnju sa osobama sa invaliditetom, istakla je predsednica Udruženja multiple skleroze, Brankica Miškov.

– Saradnju smo započeli pre pet godina i na treninge dolazi sve više naših članova. Ronjenje i plivanje utiču i na fizičko i na psihičko stanje, izuzetno mnogo pomažu motorici. Lično mogu da posvedočim da mi se poboljšala građa, ojačali su mi mišići celog tela, u vodi sam slobodna – kaže Miškova.

Stojan Bogosavljev, predsednik Ronilačkog kluba „Orka“, podsetio je da je Klub još 2014. godine uložio u usavršavanje svojih članova, kako bi mogli da primenjuju terapeutsko ronjenje.

– Po ugledu na mnoge zemlje na Zapadu radimo sa obolelima paraplegije i kvadriplegije, cerebralne paralize, epilepsije. Do sada smo vežbali sa 15 osoba koje imaju neki od invaliditeta. Voda im izuzetno pomaže u sportskim aktivnostima i tako doprinose boljem stanju organizma – istakao je Bogosavljev.

Film o aktivnostima „Orke“ prikazan je prve večeri Festivala, kada je i upriličena izložba dečijih crteža. U subotu su izložene i fotografije članova „Orke“, a na programu su i projekcije podvodnih filmova.

Prikazuje se izbor od deset filmova pristiglih na Festival. Tema su podvodne aktivnosti, sa fokusom na vodeni živi svet, čime u „Orci“ daju doprinos podizanju svesti o potrebi očuvanja prirode.

Poslednje večeri Festivala, u nedelju od 19 sati, na programu su projekcije filmova.

 

Lovac 7

Predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom na području grada danas su obeležili 3. decembar, Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Skup u restoranu „Lovac“ organizovao je Savet osoba sa invaliditetom.

– Ljudi sa hendikepom imaju probleme kakve imaju i svi ostali, ali su za nas oni multiplicirani. Nekad je teško nabaviti ortopedska pomagala, invalidska kolica, lekove – rekao je Ivan Zarić, predsednik Saveta.

U 22 organizacije na području grada učlanjeno je oko četiri hiljade invalida, ali su procene da ih ima između šest i po i sedam hiljada. To je oko deset odsto ukupne populacije, što je u svetskom proseku.

– Za nas u kolicima važno je da svuda ima rampi, što još uvek nije slučaj – kaže Desanka Golić, članica Udruženja distrofičara Srednjobanatskog i Severnobanatskog okruga. – Sama mogu svuda da idem u kolicima i ljudi zaista imaju razumevanja.

U ime Grada skupu je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač. Sa predstavnicima organizacija razgovarao je o načinima da se poboljšaju njihov položaj i kvalitet života.

– Grad podržava projekte u korist osoba sa invaliditetom i opredeljen je da one budu vidljivije, poštovane, prihvaćene u svojoj zajednici i da pomognemo koliko god možemo da reše sve svoje nedaće. Uz pomoć republičke i pokrajinske administracije realizovaćemo u narednom periodu za njih važne projekte – rekao je Lukač.

On je istakao da su Kikinđani empatični prema osobama sa invaliditetom i da, u tom smislu, naš grad može da bude primer drugima.

Čigra_deca 6

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom obeležili su i članovi Društva za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim osobama „Čigra“ u Kikindi. Oni su ugostili svoje drugare iz likovne radionice Kulturnog centra.

– Ove godine Dan osoba sa invaliditetom obeležavamo tako što smo organizovali inkluzivnu likovnu radionicu pod nazivom „Zajedno kroz svet u boji“ u našem prostoru – rekla je direktorica „Čigre“, Zagorka Novakov.

Društvo „Čigra“ okuplja, u različitim dnevnim aktivnostima 15 mladih i desetoro dece školskog uzrasta, kao i njihove roditelje koji su, takođe, članovi Društva.

– Svake godine obeležimo ovaj dan i slikamo. Ako neko ne može sam, svi ostali pomažu. Danas smo crtali čigru – rekla nam je Mirjana Cucić.

Pozivu za druženje u „Čigri“ odazvali su se gotovo svi članovi Likovne radionice za decu „Stvaram ono što sanjam“ Kulturnog centra, kaže zamenica direktora, Tanja Nožica.

– Ovo nije prvi put da se družimo sa decom iz „Čigre“ i svi naši članovi uvek se rado odazovu. Danas je došlo trinaestoro dece. Svi slikaju akrilnim bojama na platnu, a tema je slobodna.

Jovana Zeljković član je likovne radionice Kulturnog centra već pola godine.

– Prvi put sam ovde i lepo nam. Družimo se i zajedno slikamo – kaže Jovana.

Projekat je finansijski podržao Grad, a događaju je prisustvovala članica Gradskog veća zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici, Ramona Tot.

– Osobe sa invaliditetom svakodnevno se suočavaju sa poteškoćama. Naš zadatak, lokalne samouprave i udruženja, jeste da podignemo svest građana o tim problemima.

Slike nastale na današnjoj radionici biće uramljene i izložene na Novogodišnjem bazaru.

 

 

 

 

 

Don`t copy text!