Друштво

IMG-e9b4154b147c08bb2f4e4879265cf9e3-V

Dušan Rakić, mladi stočar iz Iđoša bavi se kozarstvom. Kako napominje pre sedam godina intenzivno je počeo da razmišlja čime će se baviti, a cilj mu je bio da ima svoj posao i bude sam sebi gazda.

-Rešio sam da se oprobam u uzgoju koza i što sam više čitao o ovoj grani stočarstva to mi je bila zanimljivija. Tako sam 2018. godine kupio 35 jarića rase alpina sa kojima je sve počelo – otkriva nam Rakić.

Trenutno ima 75 koza u svom gazdinstvu, a kaže da će zaustaviti kada ih bude ima stotinu i 150.

-Interesantno je i to da se niko u porodici pre mene nije bavio poljoprivredom. Roditelji rade u firmama, a mene je oduvek vukla želja da se bavim stočarstvom. Moram da priznam da nije lako, međutim, kada se nešto jako želi u tome se i uspe – napominje Dušan.

Svoje zemlje nema i obradive parcele, kako bi pripremio hranu za svoje stado, dobija po pravu prečeg zakupa. Državne zemlje je sve manje, tako da stočari nemaju dovoljno na raspolaganju.

-Hranu dokupljujem i to su i najveći troškovi. Sreća je pa imam svoje mašine tako da ne plaćam usluge pripreme i obrade zemlje, kao i skidanje useva. Uzgajam najviše ječam i proso – istakao je naš sagovornik.

Izbor je pao na alpinu koja je mlečna koza odnosno daje dosta mleka. Osim toga za ovu rasu dobijaju se  subvencije.

-Subvencije se isplaćuju godina za godinom. Za prošlu godinu bila je 7.000 dinara po komadu, a za ovu godinu, priča se da će biti 10.000 dinara. Svaka pomoć je dobro došla jer je uzgoj skup i ima puno troškova. Mleko predajem mlekari „Karpe dijem“ sa kojom sam zadovoljan jer su ispoštovali  svaki dogovor – napominje mladi poljoprivrednik.

Rakić dodaje i da smatra da je najbolje da koze budu na ispaši jer na livadi ima svega što im je potrebno. Stoga se trudi da stoka što više vremena bude na pašnjacima. Svaka koza u proseku da tri litre mleka, ali treba napomenuti da pola godine, dok je zima, ne daju mleko.

IMG-84b8a2be4ebdaed9ee3c3a75d262eb91-V

Andrej Popović, učenik Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i najbolji mladi astrofizičar naše zemlje bio je deo delegacije Srbije koja je od 4. do 7. februara boravila u Evropskoj organizaciji za nuklearno istraživanje, CERN, u Švajcarskoj. Sa njim su bili Danilo Savić, direktor Data centra , Mladen Šljivović, profesor iz Zaječara i Danijela Vučićević iz Centar za promociju nauke.

Andrej je jedini učenik koji je bio u delegaciji i kaže da je tokom boravka upoznao srpske naučnike koji rade u CERN-u, studente koji se školuju putem raznih fondacija i način na koji funkcioniše jedinstveni naučno-istraživački centar.

-CERN je glavni institut u svetu za istraživanje astro fizike i kvantne mehanike. Cilj je da naučnici naprave uslove kakvi su bili na početku stvaranja našeg svemira. Spuštaju temperaturu kakva je bila, stvaraju čestice i proučavaju prošlost svemira. U ovom istraživačkom centru postoje četiri velika eksperimenta: CMS, ALIS, ATLAS i LHC koji detektuju čestice koje se stvaraju pri sudarima. Posetio sam ATLAS i CMS i veoma su me zainteresovali. Govorimo o detektorima od 50 metara u prečniku i kada vidite čitavu mašinu i koliko ljudi radi na tome ostanete zadivljeni – opisao nam je svoje iskustvo Andrej.

U januaru i februaru je probni period za akceleratore i detektore, nema zračenja, tako da se u ovom periodu godine organizuju posete delegacija iz sveta.

-Velika je čast što sam izabran da budem deo delegacije naše zemlje prilikom posete CERN-u. Ovo je jedinstvena prilika pogotovo za nas koji volimo fiziku, s obzirom da naučno-istraživački centar poput ovog ne postoji nigde na svetu – dodao je Andrej.

Naš mladi sugrađanin zahvalan je na prilici koja mu je omogućena jer je ostvario kontakte sa naučnicima koji rade u ovom centru i nada se da će ih održati.

-CERN je veoma kompleksan centar, ali mi se veoma svidela njegova organizacija i način rada. Najveći utisak na mene je ostavilo to što se svi međusobno poštuju i uvažavaju. Nema odnosa lider – radnik. Svi su jednaki, imaju ogromno znanje i žele da ga zajednički usmere na postizanje što boljih rezultata – naveo je Andrej Popović.

Na različitim eksperimentima koji se realizuju u CERN-u radi oko 7900 naučnika i inžinjera koji predstavljaju 500 univerziteta iz celog sveta. CERN danas ima oko 2600 zaposlenih sa punim radnim vremenom, a osnovan je pre 54 godine.

1707495429802

 

„Seobe kao gradnja istorije- formiranje etničkog, verskog i jezičkog mozaika Banata“ bila je tema o kojoj je srednjoškolcima govorio dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske. Cilj je da mladi više saznaju, ali i zainteresuju se za zavičajnu istoriju.

-Važno je naučiti istoriju svog kraja i moj cilj je da zainteresujem učenike da saznaju više o svojim precima. Ukazao sam na procese i sve ono što se dešavalo u Banatu od 15 veka do danas i kakav etnički, verski i jezički mozaik smo dobili migracijama i neprestanim seobama. Važno je da đaci nauče porodičnu, istoriju svoje sredine, pa i čitavog zavičaja jer će ih to saznanje oplemeniti, obogatiti i učiniti ih svestranijim ličnostima – rekao je Milan Micić.

Banat je migraciono područje tvrdi dr Micić, a među najinteresantnijim su migracije u 18 veku kada je Banat oslobođen od turske vlasti i kada je počelo naseljavanje Kikinde i drugih delova i doseljavanje Nemaca, Mađara, Bugara, Rumuna, Čeha. Tu su i kolonizacije u 20 veku između dva i posle Drugog svetskog rata, kada su ove krajeve naselili kolonisti iz dinarskih krajeva koji su u znatnoj meri oblikovali ovaj prostor.

-Istorija i kultura ljudi u Banatu mnogo je dinamičnija nego pejzaž u kom žive. U njima postoji jaka unutrašnja dinamika i vrlo interesantna istorija koja je zanimljiva za svakog istraživača – dodao je Micić.

Priči o formiranju Banata prisustvovala je i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća koja je istakla odličnu saradnju sa Maticom srpskom u proteklih nekoliko godina.

-Od kada je Grad potpisao sporazum sa ovom ustanovom kulturni sadržaj u gradu postao je mnogo bogatiji. Predstavnici Matice srpske, kulturnih ustanova i grada održali su sastanak na kom su dogovorene zajedničke aktivnosti u ovoj godini. Tako će značajno učešće imati u obeležavanju jubileja od smrti Dušana Vasiljeva i 250 godina Distrikta – dodala je Valentina Mickovski.

tehnicka dualno

Dualno obrazovanje podrazumeva da se plan i program nastave i učenja obavezno sprovodi na dva mesta, u školi i u kompaniji, kod poslodavca. Na taj način se obezbeđuje da učenici stiču znanja, sposobnosti, veštine i stavove, kroz teorijsku nastavu i vežbe u školi,  kao i kroz učenje kroz rad u kompaniji. U Kikindi je u ovaj način obrazovanja od 2017. godine uključena Tehnička škola i to učenici dva obrazovna profila bravar zavarivač i operater mašinske obrade, saznajemo od direktorice Milanke Halilović.

-Svake godine upisujemo jedno odeljenje u kojem je po 15 učenika iz pomenutih obrazovnih profila. Radi se o trogodišnjim smerovima i đaci prvu godinu provode u Školskoj radionici. Od druge godine sklapa se ugovor između firmi i škole, kao i ugovor između svakog učenika i firme. Obaveza poslodavca je da im obezbede sredstva za rad, licenciranog instruktora za učenike, da im isplaćuju mesečnu nadoknadu. Učenik dobija opremu za rad, plaćen mu je prevoz i dobija mesečnu nadoknadu koja je 70 odsto od minimalne cene rada po satu provedenom u firmi – istakla je Milanka Halilović.

Nastavnik praktične nastave je koordinator dualnog obrazovanja i učenike obilazi svakodnevno na praksi u firmi.

-U drugoj godini praktičan rad obavlja se dva dana nedeljno, a u trećoj tri. Ostalim danima đaci su u školi na redovnoj nastavi. U firmama provode šest sati. Ovaj način obrazovanja puno znači jer poslodavci imaju mogućnost da upoznaju učenike i sve koji se dobro pokažu i na pravi način savladaju praksu budu zadržani da nakon završene škole ostanu da rade – napominje Halilovićka.

Tehnička škola ima ugovore sa firmama „Labin progres“ iz Novog Kneževca koja obučava bravare zavarivače i „Mekafor“ i „Grindeks“ iz Kikinde za operatere mašinske obrade.

-Đaci su zainteresovani za ovu vrstu obrazovanja i svake godine popunimo odeljenje. I u narednoj školskoj godini planiramo da upišemo 30 učenika po dualnom obrazovanju – rekla je Milanka Halilović.

Kompanije koje se prijavljuju za dualno obrazovanje moraju da budu akreditovane, a ovaj proces mogao je da se obavi do 31. januara, kaže Lidija Šebek Petrović, koordinator za usluge Regionalne privredne komore.

-Nova firma koja je iskazala interesovanje za dualno obrazovanje je „PS“ i njima trebaju dva trgovca. Ona je u procesu akreditacije. U ranijem periodu i pekara je bila akreditovana, tako da su učenici škole „Miloš Crnjanski“ koji su pohađali smer pekar imali mogućnost da se obrazuju po ovom modelu, ali ova firma je odustala od ovog načina obnove kadra. U Kikindi četiri kompanije imaju akreditaciju i to „Livnica“, „Le Belier“, „Grindeks“ i „Mekafor“ i sve četiri traže operatere mašinske obrade. Početkom januara država je donela Uredbu o finansijskoj podršci dualnom obrazovanju po zahtevu kompanija. Firme su tražile da se prepozna njihov trud i zalaganje u obrazovanju tako da će imati mogućnost nadoknade dela zarada za učenike koji  provode vreme u kompanijama. Na ovaj način zadržaće se firme koje su već u dualnom obrazovanju, ali i motivisaće se one koje razmišaljaju da učestvuju u ovom sistemu – navela je Lidija Šebek Petrović.

 

Kompanije se jednom akredituje i nakon toga im ostaje taj status. Septembra prošle godine stupile su na snagu izmene i dopune Zakona kojima se ovaj proces olakšava, tako da su očekivanja da će se više firmi uključiti u dualno obrazovanja.

1707299207028

Na Železničkom groblju posečeni su svi četinari stari više decenija. Kako su se građani za informacije obraćali Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, iz ove službe uputili su saopštenje.

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj nije upoznat sa izvedenim radovima. Prema Odluci o održavanju javnih zelenih površina, odredbe navedene Odluke ne odnose se na uređenje groblja, koje je regulisano Odlukom o uređivanju groblja i sahranjivanju.

Za predmetnu lokaciju Srpska pravoslavna crkvena opština je, na osnovu upisa u katastar nepokretnosti, imalac prava na parcelu, a prema navedenoj Odluci, upravljač groblja, te se razlog seče stabala može dobiti samo od Srpske pravoslavne crkvene opštine, stoji u saopštenju pomenutog Sekretarijata.

Kako saznajemo nije reč o nelegalnoj seči stabala, već su stabla uklonjena na zahtev crkve pošto su bila nebezbedna.

 

CSU (1)

Da su poremećaji ponašanja, konflikti đaka u školi ili porodici aktuelna tema, a razgovori neophodni, pokazalo je predavanje, održano večeras u prepunoj sali Gradske kuće.

Uz podršku lokalne samouprave, tribinu pod nazivom „Konflikti u porodici i poremećaji ponašanja učenika u školskom okruženju“ organizovao je kikindski Centar za stručno usavršavanje (CSU).

– Izuzetna posećenost tribine pokazuje odgovornost prosvetnih radnika – ocenio je direktor CSU, Dejan Karanović. – Mi smo akreditovali ovu tribinu jer smo želeli da nastavnicima ulijemo dodatno samopouzdanje.

O poremećajima ponašanja učenika i situacijama nasilja u školi, konfliktima u porodici kao uzroku i o primeni posebnog protokola postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje kada postoji sumnja ili saznanje o nasilju u porodici, prosvetnim radnicima, pedagozima, psiholozima i roditeljima govorile su diplomirani pedagog Danijela Ivanovski, direktorka OŠ „Vasa Živković“ u Pančevu i Tatjana Božić, magistar defektoloških nauka i profesor razredne nastave.

– Ovo nije tema novijeg datuma, istraživanja o tome su rađena još pre trideset godina, a savremena daju iste rezultate – rekla je mr Tatjana Božić. – Najvažniji zadatak je da prepoznamo decu u čijim porodicama postoje konflikti i da  napravimo tim koji će pomoći detetu. Često prosvetni radnici nemaju dovoljno vremena ni snage da ispitaju značaj porodice i život deteta u njoj. Cilj ove tribine jeste da skrenemo pažnju na to da smo jedan tim jer imamo isti cilj, a to je da dete izraste u stabilnu i jaku ličnost. Kolege na tribinama nas najčešće pitaju kako da priđu roditeljima kada dete ima poteškoće. Naš zadatak je da saradnja bude na obostranu korist i za dobrobit deteta.

Tribini su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač, koji je otvorio skup i članica Gradskog veća za obrazovanje i kulturu, Valentina Mickovski.

– Strašni i mučni događaji prošle godine naveli su nas da razmišljamo o porodici kao osnovnoj ćeliji društva ali i o tome kako da u obrazovnom sistemu vaspitavamo decu. Nasilje je postalo deo svakodnevice i sigurno utiče na sve nas, a posebno na decu koja bi mogla da ga prepoznaju kao primer normalnog ponašanja. Nema empatije, saosećanja i zaštitničkog stava. Mnogo toga zavisi od porodice ali i od okruženja koje zajednički kreiramo – zaključio je Lukač.

Velika zainteresovanost za ovu značajnu i delikatnu temu, kao i iskustva predavača pokazala su da su ovakvi stručni skupovi i korisni i neophodni.

učionica 1

Prema školskom kalendaru za 2023/24 godinu, učenici u Srbiji prvi sledeći odmor imaće za Dan državnosti Srbije – Sretenje.

U školu se neće ići od četvrtka, 15. februara do ponedeljka, 19. februara, kada ponovo počinje nastava.

Uvidom u školski kalendar, posle ovog mini odmora, slede prolećni raspusti za đake u Vojvodini. Prvi, koji uključuje uskršnji praznik za pripadnike katoličke veroispovesti, počeće u četvrtak, 28. marta, i trajaće nedelju dana, do četvrtka, 4. aprila, kada će se đaci vratiti u klupe.

Još jedan mini-raspust osnovce i srednjoškolce očekuje od srede, 1. maja. Zajedno sa vikendom, nastave neće biti šest dana zbog Praznika rada i Uskrsa za pravoslavce. Školska godina nastaviće se u utorak, 7. maja.

pnz

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) sa Međunarodnim udruženjem za borbu protiv raka svakog 4. februara obeležava Svetski dan borbe protiv raka. Ove godine se završava trogodišnja kampanja (2022–2024) čiji je cilj smanjenje nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, lečenju i nezi obolelih od raka, navodi se u saopštenju Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.

Podaci govore da će tokom života jedan od pet muškaraca i jedna od šest žena oboleti od raka, a jedan od osam muškaraca i jedna od jedanaest žena će umreti od nekog oblika maligne bolesti.

Povećano opterećenje rakom je posledica nekoliko faktora, od kojih su najznačajniji ukupan porast stanovništva i produženo očekivano trajanje života, ali i promena učestalosti određenih faktora rizika raka povezanih sa socijalnim i ekonomskim razvojem.

Uprkos činjenici da su preventivni programi u razvijenim zemljama doveli su do značajnog smanjenja stopa obolevanja od nekih lokalizacija raka, kao što su rak pluća  i rak grlića materice, i dalje se većina nerazvijenih zemalja suočava sa problemom u ograničenom pristupu zdravstvenoj zaštiti i pravovremenoj dijagnostici i lečenju. Zbog kasno postavljene dijagnoze i neophodnosti dugotrajnog lečenja i nege, u ovim zemljama se registruje povećanje apsolutnog broja slučajeva malignih bolesti koje imaju lošiju prognozu.

Vodeće lokalizacije raka u obolevanju i u umiranju u svetu su rak pluća, rak dojke i rak debelog creva. Ove tri vrste raka čine zajedno jednu trećinu novoobolelih i umrlih osoba od raka u svetu. Rak pluća je najčešće dijagnostikovan rak kod muškaraca i čini 14,3% svih novih slučajeva raka i 21,5% svih smrtnih slučajeva od raka kod muškaraca.

Rak dojke je najčešće dijagnostikovan maligni tumor kod žena (čini 24,5% svih novootkrivenih slučajeva raka) i vodeći uzrok smrti od raka kod žena (15,5%). U nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama za oko 30% slučajeva raka odgovorne su hronične infekcije humanim papiloma virusom i virusom hepatitisa.

Između 30 i 50 odsto karcinoma se može sprečiti primenom preventivnih mera i eliminacijom faktora rizika. Opterećenje rakom se može smanjiti ranom dijagnostikom, pravovremenim lečenjem i adekvatnom negom obolelih od malignih tumora.

Prema smernicama SZO potrebno je da se zdravstvene službe usmere ka poboljšanju šanse za preživljavanje ljudi koji žive sa rakom, kroz programe rane dijagnostike i lečenja malignih bolesti, jer se mnogi slučajevi raka otkriju prekasno, kada je lečenje teško, a procenat preživljavanja obolelih mali.

Ključne poruke iz smernica SZO za rano postavljanje dijagnoze su:

  • Povećati svest javnosti o simptomima različitih vrsta raka i ohrabriti ljude da se obrate svom izabranom lekaru;
  • Investirati u jačanje i opremanje zdravstvenih službi i u edukaciju zdravstvenih radnika;
  • Omogućiti pristup bezbednom i delotvornom lečenju, suportivnom lečenju i palijativnoj nezi ljudima koji žive sa rakom;
  • Rano otkrivanje raka u velikoj meri umanjuje finansijski efekat ove bolesti i čini lečenje delotvornijim i uspešnijim.

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” sa mrežom instituta i zavoda za javno zdravlje sprovodi promotivno-edukativne aktivnosti usmerene ka informisanju stanovništva o prepoznavanju ranih simptoma i znakova malignih bolesti i njihovom osnaživanju da preuzmu odgovornost za sopstveno zdravlje i da se na vreme jave lekaru radi kontrole zdravlja, rane dijagnostike i pravovremenog lečenja. Takođe je važno osnažiti čitavu zajednicu kako bi se smanjile nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, lečenju i nezi obolelih od raka, saopštava „Batut“.

vakcinacija

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF poručili su da je hitna vakcinacija neophodna da bi se zaštitili životi dece od velikog kašlja.

U saopštenju se podseća da je Institut za javno zdravlje Srbije 31. januara ove godine prijavio četiri smrtna slučaja od velikog kašlja kod male dece u našoj zemlji, koja su bila suviše mala da bi bila potpuno vakcinisana.

Zdravstvene vlasti su takođe prijavile ukupno 1.595 potvrđenih slučajeva velikog kašlja u periodu od 1. januara 2023. do 28. januara ove godine.

Navodi se da će SZO i UNICEF podržati javnozdravstvene ustanove da nastave s jačanjem kapaciteta za nadzor i da dopru do svakog deteta u Srbiji sa vakcinama primljenim na vreme koje spasavaju živote.

Dodaje se da je veliki kašalj zarazna bolest koja se obično manifestuje iscrpljujućim kašljem i koja može da pogodi svakoga, ali je najteža kod nevakcinisane dece, mlađe od godinu dana.

U proseku, svaka dvadeseta nevakcinisana beba koja se zarazi razvije teške komplikacije koje mogu dovesti i do smrti.

Adolescenti i odrasli se takođe mogu zaraziti, ali klinička manifestacija kod njih može biti blaža i stoga proći nedijagnostikovana i nelečena, što doprinosi cirkulaciji bakterije među stanovništvom.

Težak oblik velikog kašlja se može sprečiti bezbednom i delotvornom vakcinom koja je dostupna širom sveta od pedesetih godina prošlog veka i deo je nacionalnih programa redovne imunizacije od 1974. godine.

Od ključne je važnosti da sve bebe dobiju ovu primarnu seriju kombinovane vakcine protiv velikog kašlja (u Srbiji se daje kao deo petovalentne vakcine), odnosno ukupno tri doze vakcine do navršenih 6 meseci života, kako bi bile zaštićene u periodu kada su najranjivije. Revakcinacija protiv velikog kašlja u drugoj godini života i pre polaska u školu važna je za jačanje imuniteta i sprečavanje širenja velikog kašlja u zajednici.

“Vakcine spasavaju živote. Nemojte odlagati. Svaka doza je važna”, navodi se u saopštenju.

(Izvor: RTV)

25.01_Orlic1

U Skupštini Srbije, sudije koje su izabrane na sednicama Visokog saveta sudstva u prošloj godini, položile su zakletvu. Zakletvu su položili pred predsednicom Vrhovnog suda Jasminom Vasović i predsednikom Skupštine Srbije Vladimirom Orlićem.

Među novoimenovanim sudijama su i dve  Kikinđanke. Ljubica Gavrilov Građin koja je postala sudija Osnovnog suda, nakon što već više od dve decenije radi u ovoj ustanovi. Sada kikindski sud broji jedanaest sudija.

Novi sudija Prekršajnog suda u Kikindi je Branislava Zarić Zubanov koja je takođe dugo godina obavljala posao saradnika. Ovaj sud sada ima četiri sudije, od kojih jedan radi u Novom Kneževcu. Uskoro će i saradnik Tanja Đurić biti pozvana da polaže sudijsku zakletvu tako će Prekršajni sud imati pet sudija.

Jasmina Vasović im je čestitala na položenoj zakletvi, te izrazila nadu da će se u radu pridržavati zakletve i etičkog kodeksa.

Osim u Kikindi nove sudije u osnovnim sudovima imenovane su i u Bačkoj Palanci, Vrbasu, Kikindi, Trsteniku, Paraćinu, Jagodini, Pirot Subotici, Novom Pazaru, Sjenici, Pančevu, Kragujevcu, Boru, Smederevu, Velikoj Plani, Bačkoj Palanci i Mionici. U prekršajnim sudovima, osim u našem gradu, nove sudije imenovane su i u Zrenjaninu, Kraljevu, Jagodini, Subotici, Požegi, Užicu,  Prijepolju, Negotin, Zaječaru  i Smederevu i Raški.

error: Content is protected !!