Друштво

skola idjos

U škole u Srbiji iz nadležnog ministarstva, prošle sedmice su stigla tri nova pravilnika. Neke od stavki, odnosno instrukcija, izazvale su nezadovoljstvo dela prosvetnih radnika.

Psiholog u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“, Miljana Kitanović, kaže da pravilnici, u suštini, preciziraju postojeći Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja iz novembra prošle godine. U pitanju su: Pravilnik o protokolu postupanja u ustanovi u odgovoru na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje, o ocenjivanju učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju i o društveno-korisnom i humanitarnom radu.

– Novina koju donose je postupanje ustanove u odnosu na krizni događaj, odnosno njen adekvatan odgovor i definisano je šta je to krizni događaj. Takođe, neophodno je da se napravi plan postupanja u kriznim situacijama, što je deo plana već postojećeg Tima za zaštitu od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja. Kada se dogodi krizna situacija, direktor imenuje Tim za krizne situacije. U Pravilniku su i nabrojane  krizne situacije i mere koje škola treba da preduzme. Novine su: od nasilnog ekstremizma, trgovine ljudima, eksploatacije, i kriznih događaja – prirodne smrti, ubistva, pokušaja ubistva i samoubistva, dojava o bombi, do prirodnih katastrofa i terorističkih napada – kaže profesorica Kitanović i dodaje da je novost i postupanje ustanove u odgovoru na krizni događaj.

Tim za krizne situacije mora i da sačini plan zaštite od nasilja učenika za drugi i treći nivo nasilja. Za treći nivo se obavezno sprovodi vaspitno-disciplinski postupak. Sada su koraci i redosled postupaka jasnije definisani, ko šta i kada radi, objašnjava profesorica Kitanović.

– I kada to nije bilo propisano, mi smo za treći nivo nasilja, vršnjačko nasilje, sprovodili vaspitno-disciplinski postupak.

Što se tiče Pravilnika o ocenjivanju, sporan je Član pet koji je izazvao nezadovoljstvo jednog broja nastavnika i po kojem, ukoliko više od polovine roditelja nije zadovoljno radom nastavnika, realizacijom nastave, ocenjivanjem, pismenim putem obraćaju se predstavniku Saveta roditelja koji dokument predaje u proceduru, tako da se prigovor roditelja analizira na nivou Stručnog veća. Nastavnik daje odgovor na prigovor direktoru koji, sa saradnicima, odlučuje o merama, zapravo preporukama za poboljšanje rada nastavnika – pedagoško-instruktivnom radu, posećivanju časova kolega, upućivanju na seminar. Ukoliko roditelji i dalje nisu zadovoljni, obraćaju se Školskoj upravi i Ministarstvu prosvete.

– Mislim da je nezadovoljstvo izazvano pogrešnim tumačenjem da roditelji mogu da izbace nastavnika iz škole – kaže profesorica Kitanović. – To se ne dešava jer postoje drugi načini i rad nastavnika se prati, sprovode se ankete među učenicima.

Još jedna novina je da, u srednjim školama, po Pravilniku o ocenjivanju, jasnije definisano ono što imamo u Zakonu. Sada je precizirano da je ocena iz vladanja i opisna i brojčana, i da se ocenjuje najmanje dva puta u toku polugodišta – pojašnjava profesorica. – Do sada samo jednom u toku polugodišta mogli da izreknemo meru, ali nije podrazumevala i smanjenje ocene iz vladanja. Toga je nekada bilo u školama, samo je sada vraćeno.

Nedoumicu je izazvala i informacija o postupanju u slučaju da je učenik odsustvovao iz nastave duže od 15 dana. Pojavila se informacija, koja je izazvala revolt, da treba da se uspostavi plan rada, a tačno je da je samo neophodno napraviti plan ocenjivanja, precizira profesorica i naglašava da će svi Pravilnici biti obrađeni na pedagoškim kolegijumima.

– Škole održavaju pedagoške kolegijume, a na osnovu pravilnika pravnici i usklađuju statut škole. Za odeljenske starešine ja napravim izvod iz pravilnika, najosnovnije stvari, kao podsetnik kako da postupaju.

Što se tiče društveno-korisnog ili humanitarnog rada, sada je obavezan uz pojačan vaspitni rad. Napravi se plan, a učenik se prati i vrednuje – suština je u tome, kaže profesorica, da se dogode promene u ponašanju đaka, a ne da se on kažnjava.

SLIKA-5

Tumor na kičmenoj moždini osmosečnoj Nađi Janovan uklonila je neurohirug dr Danica Grujičić. Od tada traje borba da napravi prvi korak

Nađa Janovan (12) ima samo jednu želju, da prohoda. Redovno pohađa Osnovnu školu „Žarko Zrenjanin“, voli druženje i školske drugove koji joj nesebično pomažu.

-Da prohodam to je moja jedina želja. Nikada nisam hodala, ni trčala i najveća radost će mi biti ako sama napravim prvi korak. Volim da crtam i najčešće slikam u slobodno vreme. Puno obaveza imam oko vežbi što mi oduzima puno vremena tokom dana. Radim ih kod kuće, ali i sa fizijatrima. Od predmeta najviše volim likovno. Zanimljiva mi je i informatika jer smo počeli da programiramo crtaće, filmove i prezentacije. Jedno vreme sam svirala tamburicu u „Guslama“ gde je moja mama, koja svira violinu, bila deo Velikog narodnog orkestra. Odustala sam zbog svakodnevnih obaveza koje su naporne  – otkrila nam je Nađa.

Ljubavi, kako smo se uverili prilikom posete porodici Janovan, ima na pretek uz svakodnevnu borbu roditelja Vojislava i Nade, rodbine, prijatelja, ali i ljudi dobre volje da Nađi pomognu da joj se najveća želja ostvari. Nađa je obolela sa pet, a operisana je sa osam meseci, saznajemo od majke Nade.

 

-U tom periodu slabo je spavala, bila je uznemirena, često je plakala i to nam je bio znak da postoji problem. Do pojave otoka na vratu u leđnom delu Nađa je već imala sijaset dijagnoza od kojih nijedna nije bila prava. Stigli smo dečijeg neurologa i doktorka je postavila dijagnozu koja je neurohirurške prirode. Kao hitan slučaj stigli smo na Institut za majku i dete u Beogradu i nakon magnetne rezonance dobili smo i odgovor. Nađa je imala tumor na kičmenoj moždini, značajnije veličine – priseća se majka Nada.

Nakon prvog šoka i velikog broja dijagnoza o ishodu operativnog zahvata, roditelji mlade sugrađanke uhvatili su se u koštac sa ogromnim problemom.

-Nađu je operisala profesorka doktorka Danica Grujičić, jedna među deset najboljih neurohirurga u Evropi. Operacija je bila teška i zahtevna, kičmena moždina je kod beba tanka, ali je, na sreću sve dobro proteklo.  Nakon oporavka započeli smo sa fizikalnim i hemioterapijama koje su trajala dve godine. Naša devojčica pokazala je da je borac i sve terapije završila je do kraja, a recidiva tumora nije bilo. Sa druge strane suočili smo se sa posledicama operacije skoliozom i oduzetošću donjih ekstremiteta, prvenstveno leve noge – pojašnjava naša sagovornica.

Period koji je usledio nije bio lak. Većinu vremena Nada i Nađa provodile su u Beogradu na terapijama, kontrolama kod pet lekara specijalista, vežbama. Dolazile su kući kada su mogle.

-Nađa od druge godine nosi mider koji joj je potpora za kičmu. Ne razdvaja se od njega ni kada spava i sigurna sam da joj je to naporno i neprijatno, ali on joj pomaže da se kičma dodatno ne krivi. Kako je u pubertetu i fazi intenzivnog rasta i pomagala koja koristi treba da prate njen razvoj, dokle god ne budemo došli do perioda kada će operisati kičmu. To će biti moguće kada prestane sa rastom. Sreća je što u Kikindi imamo ambulantu koja primenjuje  šrot metodu odnosno vežbe za kičmu koje su potrebne Nađi, tako da ne moramo da budemo konstantno u Beogradu – dodaje Nada Janovan.

Problem koji treba rešavati je motoričke prirode odnosno kretanje. Za to joj je neophodna robotska terapija koja je dala dobre rezultate kod neuromišićnih problema nastalih oštećenjem kičmene moždine. Kod Nađe postoji neurološki deficit i robotska terapija tačnije aparat lokomat može da pomogne. On simulira pokrete koje mozak prihvata obrađuje ih i koristi ih dalje.

-Nađa ima blokadu u kičmenoj moždini tako da informacije od mozga ne mogu da stignu do perifernih nerava i da se vrate nazad i tu je uloga lokomata. Terapija je u Beogradu traje minimalno dva meseca u kontinuitetu, dnevno u proseku četiri sata. Vežbe koje su joj potrebne su izuzetno skupe. Naš plan je da tokom leta Nađa započne sa robotskom terapijom i deo sredstava koje prikupimo koristićemo za ovu namenu, a ostatak nam je potreban za nabavku RSQ aparata koji će svakodnevno koristiti i služi za obaranje tonusa odnosno spazma koji ima u levoj nozi – napomenula je Nada. Otac Vojislav zahvalan je svim ljudima dobre volje koji su pokazali da su humani i pomogli Nađi.

-Svi nas zovu, sportisti, muzičari preduzetnici, obični građani, Nađini drugari i svi žele da pomognu. Iznenađen sam koliko njih se priključilo akciji prikupljanja sredstava i to nismo očekivali. Nude nam pomoć, ne samo novčanu, i ganut sam i pozitivno iznenađen. Za nas je to ogromna suma koju ne bi mogli sami da sakupimo i hvala svima koji su nas podržali u nameri da našoj devojčici pružimo neophodnu terapiju – navodi Vojislav.

A.Đ.

1619 na 3030

Za lečenje je potrebno tri miliona dinara i do sada je preko fondacije „Budi human“ i uz pomoć humanih ljudi prikupljeno 1,8 miliona dinara. Svi koji žele da pomognu mogu da upišu 1619 na broj 3030. Cena SMS poruke je 200 dinara. Tu su i žiro računi dinarski: 160-6000001811469-67, devizni: 160-6000001812510 – 48, IBAN: RS35160600000181251048

HODANJE UZ POMOĆ ROBOTA

Uz robotsku terapiju očekivanja su da će mozak naučiti šemu pokreta koji do sada nije mogao da nauči. Nađa ne može da proizvede pravilan pokret koji bi mozak zapamtio. Smisao je da deo tela koji ne funkcioniše preuzme ostatak mišića, nerava i struktura. Pored hoda važno je da Nađa ima bolji balans kako bi rasteretila kičmu i kompletno telo. Kako je tehnologija napredovala sada je to moguće, a na svima nama je da se potrudimo da maloj sugrađanki ispunimo jedinu želju.

 

kindja-5

Ovčarsko-kablarska klisura svojim prirodnim lepotama i spomeničkim vrednostima privlači pažnju vekovima!

U fenomenalnom pogledu sa Ovčara i Kablara ovog vikenda uživaju planinari „Kinđe”. 

Naime, oni su ovog vikenda ispenjali planinske vrhove Ovčar i Kablar, a boraveći na terenu Ovčarsko- kablarske klisure, posetili su nekoliko manastira, kao i Isposnicu Savine vode.

Isposnica Savine Vode nalazi se visoko u brdu iznad Ovčar Banje. Kapela je novijeg datuma iz sredine XX veka, a prema legendi u pećini je neko vreme boravio i Sveti Sava.

Ovčarsko – kablarska klisura poznata je i kao Srpska Sveta gora, na kojoj se nalazi još 10 manastira i jedna crkva.

nurdor-(6)

Kikinda je danas bila jedan od 30 gradova u kojima je NURDOR – Nacionalno udruženje roditelja dece obolele od raka obeležilo Svetski dan dece obolele od raka – 15. februar.

Centralna manifestacija sa muzičkim programom organizovana je na Trgu kod fontane. Nastupili su mališani iz ADZNM „Gusle“, Dečiji hor „Čuperak“ Predškolske ustanove i škole plesa „Step Up“ i „Dance and Soul“ i Ena Gogić.

– Dajemo podršku deci koja se leče i njihovim roditeljima, kao i onima koji su izgubili decu – kaže Ljubica Tatić, volonterka NURDOR-a u Kikindi. – Potrebna je i materijalna i psihička i svaka pomoć. Proces lečenja je dug, a nadležno ministarstvo, recimo teško odobrava pomoć za negu drugog lica – nekada se čeka godinama ili se uopšte ne dobije.

U ime lokalne samouprave, manifestaciji je prisustvovao predsednik Skupštine grada, Mladen Bogdan.

– Izašli smo u susret NURDOR-u da se u Kikindi obeležava ovaj dan jer je veoma važna podrška deci koja se leče i njihovim porodicama. Čitavo naše društvo ima odgovornost da se posveti tome. Postoji podatak da svakog dana jedno dete oboli od raka. Moramo da pošaljemo apel da se podigne svest o tome. Ovo je samo jedan mali znak pažnje kako bi znali da Grad misli na njih – rekao je Bogdan.

Tačno u 13 sati, pod sloganom „I ja se borim“, simbolično je u Kikindi, kao i u više od 30 gradova u Srbiji pušten zeleni balon u obliku srca u znak podrške za sve mališane koji se sada leče. U Srbiji skoro svake nedelje jedno dete, nažalost, premine od maligne bolesti, navodi se na sajtu NURDOR-a i naglašava da će Udruženje, ove godine, u svojim aktivnostima posebnu pažnju posvetiti promociji i unapređenju prava dece u bolnici, onako kako su definisana u Povelji o pravima dece u bolnici Evropskog udruženja za brigu o deci u bolnicama.

Na današnjoj manifestaciji podrške u Kikindi bile su postavljene i kutije za dobrovoljne priloge, a svi koji žele i mogu da pomognu deci u Srbiji koja se leče od malignih bolesti, mogu da pošalju SMS sa brojem 1 na 1150.

S. V. O.

zastava-srbije-nad-kikindom

Sretenje, odnosno 15-ti februar, u novovekovnoj srpskoj istoriji jedan je od najznačajnijih datuma. Dan državnosti Republike Srbije obeležava se 15. i 16. februara u znak sećanja na dva prelomna istorijska događaja, podizanje Prvog srpskog ustanka 1804. i potpisivanje Sretenjskog ustava 1835. godine

Na Sretenje Srbija obeležava i Dan ustavnosti i Dan vojske, ukazuje u razgovoru za „Komunu” istoričar Srđan Sivčev i podseća da je ovaj datum slavljen još u Kraljevini Srbiji, ali ne u ovakvom formatu.

– Sretenje se slavilo do 1914. odnosno 1918. godine, do formiranja zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca. Bio je obeležavan kao jedan od najznačajnijih datuma za srpsku istoriju. Kada je stvorena Kraljevina SHS više se ne priča o Sretenju, značaju ovog datuma za srpski narod, sve je usmereno ka jugoslovenstvu, zajedničkim crtama koje su spajale srpski, hrvatski i slovenački narod, da bi nakon Drugog svetskog rata i uspostavljanja komunističke vlasti u FNRJ i kasnijoj SFRJ, tek tada ovaj datum bio skrajnut- navodi Sivčev.

 

Srbi su podigli ustanak protiv Turaka na Sretenje 1804. godine i to je početak borbe za srpsku državu.  Na njegovim osnovama građena je buduća sloboda Srbije. Sa druge strane, Sretenjski ustav donet 1835. bio je izuzetno liberalan i demokratski za to vreme. Njegov tvorac Dimitrije Davidović, diplomata i političar, izradio ga je po uzoru na francuski i belgijski ustav. To je prvi Ustav u Srbiji i jedan od prvih u Evropi koji je ustanovio podelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, što predstavlja temelj svake demokratije.

Ustav je proklamovao ličnu neprikosnovenost, slobodu kretanja, zanimanja, punu pravnu ravnopravnost svih građana. Feudalni odnosi su sasvim odbačeni, kao i ropstvo. Poređenja radi u Habzburškoj monarhiji feudalni odnosi su bili na snazi, većim delom, do revolucionarne 1848/49, a u Rusiji do 1861.godine.

–  Srbija je ovim ustavom postala jedna od prvih država u Evropi u kojoj je zakonski ukinut feudalizam. U Srbiji nije bilo više krupnih veleposednika baš iz tog razloga jer nije došlo do akumulacije kapitala. Seljak je možda imao manji komad zemlje, ali je bio slobodan. Čitav taj period od 1804. do 1835 nazvan je srpska revolucija, a taj termin je skovao nemački istoričar Leopold fon Ranke podvlačeći paralelu od oružane borbe pa do borbe u mirnodopskim uslovima- za ekonomsku, političku, kulturnu autonomiju. Sretenjski ustav je bio na snazi svega 55 dana, prvenstveno zbog protivljenja velikih sila- Turske, Austrije i Rusije, njihovih unutrašnjih neprilika i uređenja, zbog čega su se pribojavale takvog pravnog akta. Iako je bio kratkog veka, određene njegove tekovine su preživele kao što su Skupština, Državni savet, doduše sa manjim ingerencijama. Takođe, i kada je naredni ustav stupio na snagu, feudalizam više nikada nije vraćen- ističe naš sagovornik.

Skupštinskom odlukom je 2001. godine Sretenje proglašeno za Dan državnosti i obeležava se od 2002. godine.

– Datum je ustanovljen u atmosferi otklona od jugoslovenske i komunističke prošlosti i rekao bih da je mudro izabran jer simbolizuje jedinstvo. Sažima u sebi patriotsku, slobodarsku, demokratsku i socijalnu notu. To potvrđuje i činjenica da u javnosti nije bilo polemika o tome da li je dobro izabran datum, jer zaista ima ujedinjujući karakter, na ponos je i levičarima i desničarima- zaključuje Sivčev.

Predsednik Vučić čestitao Dan državnosti

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je građanima Srbije Dan državnosti – Sretenje.

„Srećan Dan državnosti. Živela Srbija!”, napisao je Vučić na Instagramu.

Centralna manifestacija u Orašcu

U Orašcu je počela centralna državna ceremonija povodom Dana državnosti Srbije koju predvodi potpredsednik Vlade Srbije i ministar odbrane, kao izaslanik predsednika Republike, Miloš Vučević.

J. C.

 

 

 

 

 

 

er-srbija

Srpski nacionalni avio-prevoznik Er Srbija raspisao je konkurs za zapošljavanje novih članica i članova kabinske posade za svoju bazu u Beogradu.

Na konkurs se mogu prijaviti državljani Republike Srbije koji u trenutku podnošenja prijave imaju navršenih 18 godina, najmanje diplomu srednje škole i tečno govore i pišu engleski jezik. Znanje drugih stranih jezika smatraće se prednost.

Ako želite da radite na 11.000 metara nadmorske visine, imaćete priliku da se prijavite u četiri grada u Srbiji:

Čačak: 23.02. u periodu od 10 do 18 časova.
Garni Hotel Aveny Čačak, Stoje Tošića 12G

Novi Sad:  27.02. u periodu od 10 do 18 časova.
Prezident Hotel, Futoška 109, Novi Sad

Kragujevac: 29.02. u periodu od 10 do 18 časova.
Hotel Kragujevac, Kralja Petra I 18

Niš: 01.03. u periodu od 10 do 18 časova.
Ambasador Hotel, Trg Kralja Milana 4

Prijave su otvorene do 24 časa pre testiranja.

Najuspešniji kandidati spremni da na posao kreću iz matične baze Er Srbije u Beogradu imaće priliku za zaposlenje.

Er Srbija razmatra mogućnost da u narednom periodu slična testiranja obavi i u pojedinim gradovima u državama u regionu, s obzirom na to da i van granica Srbije postoji veliko interesovanje za rad u srpskoj nacionalnoj avio-kompaniji.

Više detalja o oglasima i formular za prijavu na konkurs možete pronaći na internet stranicama Air Serbia.

– Prethodna godina bila je jedna od najuspešnijih za nacionalnu avio-kompaniju od kako je osnovana pre skoro 97 godina. Poverenje nam je ukazalo 4,19 miliona putnika, pokrenuli smo 23 nove destinacije, osnažili i podmladili flotu, pojačali naš tim sa više stotina novih koleginica i kolega, promovisali 23 nova kapetana. Veoma smo ponosni na ostvareno, ali ujedno i svesni da je avio-industrija složen sistem u kojem uspeh zavisi od brojnih faktora. Naše je opredeljenje da u svakodnevnom radu budemo orijentisani na ono što od nas zavisi, o čemu svedoče i januarski rezultati. Prevezavši preko 50 hiljada putnika više nego u istom mesecu 2023. godine, pokazali smo da uvek može još bolje. Nadamo se da će se taj dobar trend nastaviti i tokom narednih meseci,” rekao je Jirži Marek, generalni direktor srpske nacionalne avio-kompanije.

Najpopularnije destinacije u mreži Er Srbije, u januaru 2024. godine, kada je reč o Zapadnoj Evropi, bile su Cirih, Pariz, Beč, Milano i Rim. U regionu to su Podgorica i Tivat, dok su u široj evromediteranskoj zoni najtraženiji letovi bili do Istanbula, Barselone i Atine.

 

Foto: ER Srbija

ssup3

Srednja škola unutrašnjih poslova „Jakov Nenadović“ u Sremskoj Kamenici upisaće u prvi razred, za školsku 2024/2025. godinu, 224 učenika.

Uslovi konkursa mogu se naći na sajtu Srednje škole unutrašnjih poslova „Jakov Nenadović“ u Sremskoj Kamenici www.ssup.edu.rs  ili u policijskim stanicama u mestu prebivališta. Konkurs je otvoren do 26. februara.

Srednja škola unutrašnjih poslova osnovana je Odlukom Vlade Republike Srbije od 19. januara 2023. godine. Takođe, Odlukom Vlade Škola je određena kao škola od posebnog interesa za Republiku Srbiju.

Škola obavlja delatnost u oblasti srednjeg obrazovanja i vaspitanja, a učenici Srednje škole unutrašnjih poslova se školuju za obrazovni profil policajac, u trajanju od četiri godine.

Ministarstvo unutrašnjih poslova učenicima upisanim u Školu obezbeđuje smeštaj i ishranu u internatu, udžbenike, školski pribor, odeću, obuću i drugu opremu neophodnu za boravak u Školi.

Prijavu na Konkurs roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik kandidata podnosi na obrascu prijave (obrazac se može dobiti u policijskoj stanici ili preuzeti sa internet adrese www.ssup.edu.rs), uz ostalu dokumentaciju, neposredno u SŠUP (Sremska Kamenica, ul. Železnička br. 22) ili u policijskoj stanici, po mestu prebivališta kandidata, u roku od 20 dana od dana objavljivanja konkursa.

R. K.

vino-i-ruza

Zaštitnike prave, iskrene ljubavi danas slave svi hrišćani. Pravoslavni vernici obeležavaju Svetog Trifuna, dok katolici slave Svetog Valentina.

Dan kada se slavi jedan je od Hristovih velikomučenika koji je postradao za hrišćansku veru, Sveti Trifun, proslavlja se kao „Dan ljubavi i vina“.

 

Sveti Valentin je bio episkop i mučenik koji je pogubljen jer je u Rimskom carstvu organizovao tajna venčanja, što car Klaudije drugi nije odobravao.

Na Dan zaljubljenih, koji se obeležava od 15, veka, običaji su različiti i sve više se vezuju za potrošačko društvo, dok se u pravoslavnim hramovima i u domovima na Trifundan poštuje pretežno vekovna tradicija crkve. Svetog Trifuna slave mnogobrojni esnafi, vinogradari i mehandžije.

Proverili smo sa sugrađanima – u cvećarama i parfimerijama, a zatim i sa potrošačima, da li praznuju 14, februar kao Dan ljubavi i da li kupuju, odnosno očekuju poklone.

– Moja žena i ja to ne praktikujemo, za nas je svaki dan – dan zaljubljenih – kaže Nikola Zorić.

Slično je i kod Mace Čubrilo.

– Ja sam zaljubljena u svog muža 40 godina i stalno dobijam poklone, ne samo za Dan zaljubljenih – rekla nam je Maca.

Tamara Kormanjoš će, takođe, biti obradovana danas.

– Očekujem poklon i mislim da ću ga dobiti. I inače dobijam poklone – kaže Tamara. – Mislim da žene ne treba da dobiju poklon samo tog dana.

Međutim, Anja Popadić ima drukčije mišljenje.

– Ne očekujem poklon, ne obeležavam taj dan. Mislim da je sve to preterano i da mu se pridaje previše značaja – izričita je Anja.

U parfimeriji „Pupa“ od Sonje Glišić smo saznali i ko su im, uglavnom, kupci 14. februara.

– Više mladi to praktikuju. Kupuju šminku, nakit, parfeme i, uglavnom, znaju šta devojka voli, već dođu sa idejom – kaže Sonja i dodaje da su cene parfema povoljne – 270 dinara koštaju kopije, a nekoliko originalnih brendova za praznik su jeftiniji 50 odsto, pa su im cene do 1.280 dinara.

Pored parfimerija, neki zaljubljeni će danas stići i do cvećare. U „Latici-N“, kod Snežane Feher, pored cveća nude se i buketi plišanih medvedića (pet komada za 2.700 dinara), ili ukrasna slova ispunjena cvećem.

– Kupci su nam, uglavnom, mlađi ljudi i obično znaju šta traže. Zanimljivo je da je bila jedna mama da kupi buket koji će njen sin pokloniti svojoj „devojci“. Oboje imaju devet godina – kaže Snežana.

Na kraju, zaključak je isti danas kao i u vreme navedenih svetitelja – ljubav treba tražiti, negovati i imati čitavog života – pokloni su samo jedan od načina da se ona i pokaže.

S. V. O.

dr-Pilipovic

Promene vremena posebno utiču na pacijente koji pate od neke hronične bolesti. Nagle promene kakve smo imali proteklih dana i vremenske prilike karakteristične za proleće i jesen u januaru i februaru izazivale su pogoršanje tegoba kod pojedinih pacijenata, saznajemo u Službi za hitnu pomoć.

– Na promene su posebno osetljivi pacijenti sa respiratornim tegobama, hronični srčani bolesnici, ljudi sa neurološkim problemima. Javljaju se migrene, vrtoglavice, psihička nestabilnosti – kaže doktor Dejan Pilipović.

Hitna služba poslednjih dana beleži uobičajen broj pregleda – 20-tak u toku 24 sata. Situacija je relativno stabilna, dodaje dr Pilipović i preporučuje sugrađanima da reaguju na prve simptome.- Naš savet je da tegobe prepoznaju na vreme i da pomognu sebi redovnim uzimanjem terapije i umirenjem ukoliko osete uznemirenost.

Iako je, za sada, u februaru zabeležena najviša prosečna temperatura u poslednjih 15 godina, 14, 3 stepena, prema prognozi u narednih nedelju dana ne očekuju se velike promene. Nagli pad, a zatim i skok temperature prognoziran je od 20. u mesecu, kada bi posebno trebalo da se čuvaju hronični bolesnici i meteoropate.

S. V. O.

Dani vina 12

Generalni i gradski pobednik 24. „Dani vina“ je Nenad Miladinski sa crnim vinom, odlučili su enolozi nakon što su probali 195 uzoraka takmičarskih vina. Mesni pobednik je, takođe sa crnim vinom kaberne sovinjon, udruženje vinara i vinogradara „Šasla“ iz Iđoša, koje je i organizator pokrajinske manifestacije.

 

Marko Mirkonj, predsednik udruženja „Šasla“ ističe da su se uzorci predavali 7. i 8. februara i bili su razvrstani u pet kategorija, po zahtevu učesnika i to: belo, roze, šiler, crveno i voćno – desertno vino. Belih je bilo najviše, 73 uzorka, crnih 60, roze 46 i šilera 16. Takmičarska vina pristigla su iz svih krajeva Vojvodine: Sremskih Karlovaca, Temerina, Čoke, Mužlje, Čuruga, Dolova, Feketića, Starčeva, Iđoša, Kikinde, Novih Kozaraca i Nakova.

– Vina su ocenjivale četiri komisije sačinjene od enologa iz Čoke, Temerina, Mužlje i Novog Sada. Predsednik je bio Goran Adžić, enolog iz Čoke. Dodelili smo 40 zlatnih medalja, 64 srebrne i 63 bronzanih medalja. Ove godine uručićemo i dve plakete za našim dugogodišnjim saradnicima profesorima Đorđu Papoviću i Nadi Korać sa Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sad– rekao je Mirkonj.

Centralna manifestacija organizuje se u subotu, 17. Februara. Tradicionalno u podne  u Domu kulture u Iđošu biće osveštana takmičarska vina, nakon čega će simbolično započeti orezivanje porodice Stepanov, prošlogodišnjih pobednika. Od 13 sati počeće degustacija vina, a u 14 je dodela pehara, medalja i nagrada.

error: Content is protected !!