Друштво

uskrsnji-koncert-sv-kozme-i-damjana-6

Veče ispunjeno duhovnom muzikom, emocijama i zajedništvom obeležilo je donatorski vaskršnji koncert održan u Hramu Svetih Kozme i Damjana, gde su Kikinđani još jednom pokazali da su spremni da stanu iza svoje svetinje.

Na svečanom koncertu nastupila su tri hora – „Sveti Roman Melod“ iz Subotice, domaći crkveni hor „Sveti Josif Temišvarski“, kao i dečji hor „Sveti Jovan Šangajski“, dok je posebnu atmosferu upotpunio nastup guslara. Nakon koncerta, za sve posetioce upriličena je zakuska, kao i kratka filmska prezentacija o istoriji hrama.

Ovogodišnji koncert imao je i poseban značaj – bio je donatorskog karaktera, sa ciljem prikupljanja sredstava za nastavak izgradnje zvonika.

– Večeras obeležavamo deset godina aktivnog rada našeg crkvenog hora, ali smo želeli da spojimo lepo i korisno. Ovaj koncert je nastavak tradicije donatorskih okupljanja zahvaljujući kojima je hram i izgrađen. Sada prikupljamo sredstva za zvonik, čiji su temelji već završeni – istakao je starešina hrama protojerej Boban Petrović.

On je dodao da je reč o velikom i značajnom projektu, čija ukupna vrednost iznosi oko 47 miliona dinara, dok su temelji koštali oko 3,2 miliona. Naredna faza, koja obuhvata zidanje i izgradnju kupole, procenjena je na oko 22 miliona dinara.

– Ovo je veliki izazov, ali i prilika da pokažemo zajedništvo. Verujemo da ćemo, uz pomoć naroda i Božju pomoć, uspeti da dovršimo ono što je započeto – poručio je otac Boban.

Da zvonik ima posebno mesto u srcima vernika pokazuju i reči onih koji su prisustvovali koncertu.

– Moje dve unuke večeras nastupaju u horu. Želimo da damo svoj prilog jer nam mnogo znači što će crkva dobiti zvonik. To će biti ukras grada, ali i simbol naše vere – rekla je vernica Ester Vučković.

 

Slično razmišlja i Branislava Selaković, koja ističe da je hram centar duhovnog života za mnoge.

– Ovo je naš hram, naš svetionik. Svake nedelje smo ovde i važno je da ga zajedno gradimo i čuvamo – kazala je ona.

Koncert je tako, osim umetničkog, imao i snažan simbolički značaj – kao poziv na zajedništvo, solidarnost i očuvanje duhovnih vrednosti. Zvonik, koji tek treba da se uzdigne, već sada ujedinjuje ljude – baš kao što će jednog dana njegova zvona pozivati vernike i odzvanjati daleko iznad grada.

T. D.

humanitarni-koncert

Priča koja je prethodnih nedelja ujedinila Kikinđane i mnoge ljude širom okruga dobila je svoj najlepši mogući epilog – Jasna Stokić, za koju su organizovane brojne humanitarne akcije, uspešno je operisana i transplantiran joj je bubreg.

U trenutku kada su njena porodica i prijatelji prikupljali novac za operaciju u inostranstvu, dogodilo se nešto čemu se, kako kažu, nisu ni nadali. Poziv koji menja sve stigao je iznenada, u noći između utorka i srede.

– U utorak, oko jedan sat posle ponoći, zazvonio je telefon. Iz Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine u Novom Sadu javili su nam da imaju dva bubrega za transplantaciju. Od šest pozvanih kandidata, nakon svih pregleda, jedna žena i moja supruga su već u sredu podvrgnute operaciji – ispričao je njen suprug Saša Stokić.

Operacija je, kako kaže, protekla dobro.

– Doktori kažu da je sve prošlo uredno, bez većih komplikacija – dodaje on.

Iako je najteži deo iza nje, Jasnu sada očekuje period oporavka, koji nije lak, ali nosi novu nadu.

– Oporavak je težak i bolan, ali je svakog dana sve lakše. Parametri se postepeno dovode u red. Postoperativni period trajaće oko četiri nedelje – kaže Saša.

Po povratku kući, uslediće i period izolacije, kako bi se izbegle infekcije, jer nakon transplantacije pacijentima opada imunitet.

Za porodicu Stokić ova vest znači mnogo više od medicinskog uspeha.

– Ovo je veliko olakšanje za nas. Prvo zato što je konačno operisana, a drugo jer se sve dogodilo kod nas, u našoj zemlji – kaže Saša.

Podsetimo, Jasna je godinama čekala na transplantaciju, a kako do poziva nije dolazilo, porodica je, uz pomoć organizacije „Budi human“ i brojnih ljudi dobre volje, pokrenula akciju prikupljanja novca za operaciju u Belorusiji.

– Supruga je šest godina bila na listi čekanja. Do sada su nas pozvali samo jednom. Zato smo, na osnovu iskustava drugih pacijenata, odlučili da pokušamo da prikupimo novac za lečenje u inostranstvu – objašnjava on.

U tome su uspeli da prikupe više od polovine potrebne sume.

– Novac koji je prikupljen za Jasnu nalazi se u Fondaciji „Budi human“, u skladu sa ugovorom. Deo sume iskoristiće se za Jasnino lečenje, a ostatak će se rasporediti na druge korisnike u skladu sa pravilima Fondacije – dodaje Saša.

Ono što je ovu priču učinilo posebnom nije samo borba za život, već i talas dobrote koji je pratio svaki njen korak. Od humanitarnih koncerata, akcija u školama, pa do pojedinačnih donacija – za Jasnu su se ujedinili mnogi.

– Zahvaljujem se svima koji su se na bilo koji način uključili. Posebno medijima i svim ljudima, a najviše deci. Deca su nas najviše oduševila. Danas se često misli da su okrenuta samo sebi, ali ja sam se uverio da to nije tako – kaže Saša.

I zaista, upravo su mladi, učenici, bili pokretači brojnih akcija, među kojima i humanitarnog koncerta „Svi za jednu mamu“ i mjuzikla „Nekad i sad“ koji su napunili Narodno pozorište i pokazali koliko jedan grad može da stane uz pojedinca.

T. D.

jaja-uskrs

Pobusani ponedeljak, koji se obeležava prvog ponedeljka posle Vaskrsa, jedan je od značajnih dana u tradiciji Srpske pravoslavne crkve. Posvećen je molitvenom sećanju na upokojene, a vernici tog dana obilaze grobove svojih najmilijih, noseći sa sobom vaskršnju radost i nadu u život večni.

Ovaj dan duboko je ukorenjen u hrišćanskom učenju o Vaskrsenju. Prema pravoslavnom verovanju, Vaskrs predstavlja pobedu života nad smrću, te se upravo u danima nakon praznika posebno naglašava vera da smrt nije kraj, već prelaz u večnost. Pobusani ponedeljak zato nije dan tuge, već tihe radosti i sećanja, kada se molitvom povezuju živi i upokojeni.

Naziv „pobusani“ potiče od starog običaja „pobusanja“ grobova – odnosno njihovog uređivanja i kićenja svežom travom, cvećem i grančicama. Ovaj čin ima simbolično značenje obnove života, u duhu proleća i vaskršnje poruke.

Običaji koji prate Pobusani ponedeljak razlikuju se od kraja do kraja, ali suština je ista. Vernici izlaze na groblja, pale sveće i prinose molitve za duše preminulih. Sveštenici često služe parastose, a porodice donose i vaskršnja jaja, koja simbolizuju novi život. U pojedinim sredinama zadržao se i običaj da se deo hrane podeli sa siromašnima, kao čin milosrđa u ime pokojnika.

Važno je naglasiti da Srpska pravoslavna crkva poziva na dostojanstveno obeležavanje ovog dana, bez preteranog zadržavanja na grobljima i bez običaja koji nemaju duhovno utemeljenje. U fokusu je molitva, sećanje i vera u vaskrsenje, a ne spoljašnji rituali.

Pobusani ponedeljak podseća da veza sa onima koji su nas napustili ne prestaje. U svetlosti Vaskrsa, ta veza dobija novo značenje – kao nada da ćemo se ponovo sresti u zajednici ljubavi i života koji nema kraja.

Naj-Kica-(8)

Kulturni centar organizuje u sredu, 22. aprila, tradicionalnu manifestaciju „Pozdrav proleću“, koja će i ove godine okupiti najmlađe sugrađane i njihove porodice na Gradskom trgu ispred KCK.

Posebnu pažnju privlači trka beba u brzom puzanju „Naj kića“, koja je zakazana za 12 časova. Pravo učešća imaju sve bebe do 16 meseci starosti, a prijave su u toku i traju do 20. aprila. Roditelji mogu da prijave svoje mališane pozivom na broj 064 8688312 ili lično u Kulturnom centru, u kancelariji broj 3, svakog radnog dana od 8 do 14 časova.

Ova simpatična trka iz godine u godinu izaziva veliko interesovanje, jer donosi osmehe, navijanje i nezaboravne trenutke za celu porodicu, a najbrži i najsnalažljiviji „puzači“ biće nagrađeni.

Program manifestacije počinje u 10 sati koncertom „Avanture leteće gitare“ Branimira Rosića, dok je centralna prolećna priredba zakazana za 15 časova na Trgu. U Galeriji Kulturnog centra, od 17 sati, biće organizovana i dodela nagrada najuspešnijim učesnicima likovnog konkursa.

Organizatori pozivaju sve roditelje da na vreme prijave svoje mališane i budu deo ove razigrane i tople prolećne priče u srcu Kikinde.

T. D.

malta-554.jpg

Postoje mesta na svetu koja izgledaju kao da su sa najlepših razglednica, ali retko kada su tako blizu i dostupna kao što je to slučaj sa ostrvom Komino. Na svega dva sata leta od Beograda, čeka vas mediteranski arhipelag koji objedinjuje istoriju, kristalno čisto more i pejzaže koji oduzimaju dah. I dok većina turista prvo pomisli na glavna ostrva Malte, pravi dragulj ovog dela Mediterana krije se na jednom malom, gotovo nestvarnom ostrvu – Kominu, domu čuvene Plave lagune.

Za srpske turiste koji žele nešto drugačije, autentično i spektakularno, Komino je destinacija koja osvaja već na prvi pogled. Ovaj mali komad raja između glavnog ostrva Malte i Goza dugo je bio svojevrsna tajna, poznata putnicima koji tragaju za netaknutom prirodom i savršenim morem. Danas, i dalje uspeva da zadrži svoju čaroliju i osećaj ekskluzivnosti, pružajući iskustvo koje se ne zaboravlja.

Malta – arhipelag koji ima sve

Malta nije samo jedno ostrvo, već arhipelag koji čine tri glavna naseljena ostrva: Malta, Gozo i Komino. Svako od njih ima svoj karakter, ali ih povezuje zajednička nit, sunce koje sija gotovo cele godine, bogata istorija i more koje spada među najčistija u Evropi.

Za putnike iz Srbije, Malta je idealna destinacija jer nudi savršen balans između odmora i avanture. Direktni letovi iz Beograda čine je izuzetno dostupnom, što je velika prednost u vremenu kada se sve više vodi računa o jednostavnosti putovanja i sigurnosti destinacije.

Komino – skriveni dragulj Mediterana

Ako postoji mesto koje može da se opiše kao “tirkizna magija”, onda je to svakako Komino. Ovo malo ostrvo, gotovo nenaseljeno, predstavlja pravo utočište za sve one koji žele da pobegnu od gužve i urone u prirodnu lepotu.

Najpoznatija atrakcija Komina je Plava laguna – prirodni bazen nestvarno tirkizne boje, okružen belim stenama i plitkim peščanim dnom koje dodatno pojačava intenzitet boja. Kada prvi put zakoračite u vodu, imaćete osećaj da ste na drugoj planeti – more je toliko čisto da možete videti svaki kamenčić na dnu, a nijanse plave prelaze iz svetlucave tirkizne u duboku azurnu.

Ono što Plavu lagunu čini posebnom nije samo njena lepota, već i osećaj slobode koji pruža. Bez velikih hotela i urbanog haosa, ovde dominira priroda. Zvuk talasa, blagi povetarac i sunce koje obasjava kristalno more stvaraju atmosferu potpune relaksacije.

Dolazak brodićem – iskustvo koje počinje još na vodi

Jedan od najlepših načina da stignete do Komina jeste brodićem. Izleti kreću sa Malte i Goza, a sama vožnja predstavlja uvod u avanturu. Tokom plovidbe prolazite pored dramatičnih litica, skrivenih pećina i uvala koje izgledaju kao da su rezervisane samo za vas.

More oko Komina je toliko čisto da se već sa palube broda vidi morsko dno, a boje koje se smenjuju tokom vožnje stvaraju utisak kao da ste u nekom egzotičnom delu sveta, daleko od svakodnevice.

Raj za kupanje, ronjenje i aktivan odmor

Plava laguna je jedno od najboljih mesta za kupanje u Evropi. Voda je mirna, topla i izuzetno bistra, što je čini idealnom kako za opušteno plivanje tako i za ronjenje. Podvodni svet oko Komina je fascinantan, raznobojne ribe, zanimljive formacije stena i savršena vidljivost stvaraju uslove koji su idealni čak i za početnike. Za one koji žele više adrenalina, dostupni su i kajaci, pedaline, pa čak i istraživanje skrivenih pećina koje dodatno obogaćuju iskustvo.

Ljubitelji aktivnog turizma mogu da istraže i samo ostrvo. Iako malo, Komino nudi brojne staze za šetnju koje vode do vidikovaca sa kojih se pruža spektakularan pogled na more i okolna ostrva. Jedno od zanimljivih mesta je i stara kula iz 17. veka, koja svedoči o burnoj istoriji ovog područja.

Sigurna i bezbrižna destinacija

U vremenu kada je izbor destinacije često uslovljen sigurnošću, Malta se izdvaja kao jedna od najbezbednijih zemalja u Evropi. Stabilna, uređena i turistički razvijena, pruža osećaj sigurnosti koji je mnogim putnicima danas presudan.

Turisti iz Srbije posebno cene ovu činjenicu, jer mogu bez brige da uživaju u odmoru – bilo da putuju sami, u paru ili sa porodicom. Infrastruktura je odlična, zdravstveni sistem pouzdan, a lokalno stanovništvo poznato po gostoprimstvu.

Blizina koja pravi razliku

Jedna od najvećih prednosti Malte jeste njena blizina. Let od Beograda traje oko dva sata, što znači da već istog dana možete zameniti gradski asfalt tirkiznim morem.

Direktni letovi dodatno olakšavaju organizaciju putovanja, bez dugih presedanja i komplikacija. Upravo ta kombinacija blizine i egzotičnog doživljaja čini Maltu savršenim izborom za produženi vikend, ali i za duži odmor.

Gozo – zelena oaza mira

Iako je Komino prava zvezda kada je reč o prirodnim lepotama, ostrvo Gozo nudi potpuno drugačiji, ali podjednako privlačan doživljaj. Poznato po svojoj opuštenoj atmosferi i zelenim pejzažima, Gozo je idealan za one koji žele da istraže autentičnu mediteransku kulturu.

Ovde možete posetiti slikovita sela, uživati u lokalnoj kuhinji i otkriti skrivene plaže koje nisu preplavljene turistima. Gozo je savršena dopuna avanturi na Kominu, pružajući balans između aktivnosti i odmora.

Glavno ostrvo – spoj istorije i modernog života

Glavno ostrvo Malta nudi bogat kulturni sadržaj i urbanu energiju. Glavni grad Valeta, sa svojom impresivnom arhitekturom i istorijskim znamenitostima, pravi je raj za ljubitelje kulture.

Uske ulice, barokne građevine i pogled na more stvaraju ambijent koji podseća na vreme vitezova i velikih pomorskih sila. Istovremeno, Malta je moderna destinacija sa brojnim restoranima, barovima i mestima za izlazak, što je čini idealnom i za mlađe putnike.

Boravak na Malti nije potpun bez uživanja u lokalnoj kuhinji. Mediteranski uticaji, sveži sastojci i tradicionalni recepti čine svaki obrok posebnim iskustvom.

Riblji specijaliteti, maslinovo ulje, lokalni sirevi i vina savršeno se uklapaju u ambijent ostrva, dok restorani nude kombinaciju autentičnih ukusa i moderne interpretacije tradicionalnih jela.

Zašto baš Komino i Plava laguna?

U moru turističkih destinacija, Komino i Plava laguna izdvajaju se kao mesto koje pruža nešto više, osećaj autentičnosti i povezanosti sa prirodom.

Ovo nije samo još jedna plaža, već iskustvo koje uključuje sve – od dolaska brodićem, preko kupanja u najčistijem moru koje ste ikada videli, do istraživanja skrivenih kutaka ostrva.

Za srpske turiste, koji sve više traže destinacije koje nude i lepotu i sigurnost, Komino predstavlja idealan izbor. Blizina, dostupnost i spektakularna priroda čine ga savršenim mestom za beg iz svakodnevice.

Putovanje koje se pamti

Na kraju, ono što Maltu i Komino čini posebnim jeste osećaj koji nosite sa sobom nakon povratka. To nije samo još jedno putovanje, već iskustvo koje ostaje urezano u sećanju – slike tirkiznog mora, sunce koje zalazi iza stenovitih obala i mir koji retko gde možete pronaći.

Ako tražite destinaciju koja će vas oduševiti na prvi pogled i naterati da joj se ponovo vratite, odgovor je bliži nego što mislite. Na samo dva sata od Beograda, čeka vas svet u kojem je priroda i dalje glavna zvezda, a svaki trenutak pretvara se u uspomenu.

Ivan Andrejić

kulturizam.com

 

galerija-nova

Povodom završetka izložbe „Veženi portreti dinastije Karađorđević – nekad i sad“, koautorka postavke i naša sugrađanka Smiljka Bulatović govoriće o značaju, razvoju i prenošenju ovih tehnika kroz vreme.

Predavanje će biti održano večeras, sa početkom u 18 časova.

Posetioci će imati priliku da saznaju više o pojmu i istoriji veza, pripremi ornamenata, kao i o načinu njihovog prenošenja na tkaninu tehnikom trukovanja.

 

udruzenje-gluvih

U svetu u kojem se sve brže govori, a sve manje sluša, postoje ljudi koji su odlučili da nauče – kako da razumeju tišinu. U prostorijama Međuopštinske organizacija gluvih i nagluvih u Kikindi danas je završena obuka znakovnog jezika, a sedmoro polaznika sada nosi znanje koje može značajno da promeni nečiji svakodnevni život.

Prema rečima Jovana Vujkova, sekretara Organizacije gluvih i nagluvih u Bečeju i tumača znakovnog jezika, obuka je trajala tri meseca, sa časovima dva puta nedeljno, a najveća vrednost leži u tome što nijedan polaznik nije odustao.

– Imamo lep broj polaznika i drago mi je što su istrajali od prvog do poslednjeg dana. Danas su položili i dobiće zvanične sertifikate – istakao je Vujkov, dodajući da je potreba za poznavaocima znakovnog jezika velika, posebno u javnim ustanovama.

Upravo u tim svakodnevnim situacijama – u banci, kod lekara, u opštini – najčešće se oseti težina komunikacione barijere. Zato je ova obuka mnogo više od ličnog usavršavanja – ona je društvena odgovornost.

Jedna od polaznica, Valentina Rađenović, koja radi u zaštitnoj radionici sa osobama sa invaliditetom u Liri, ističe da joj je kurs otvorio novu perspektivu.

 

– Sada možemo bolje da komuniciramo sa kolegama koji su gluvi ili nagluvi, da im olakšamo rad i pomognemo da se potpunije uključe u radnu sredinu – kaže ona.

Ali ova priča ide i dalje – do sistemskih izazova. Predsednik Saveza gluvih i nagluvih Vojvodine, Srđan Vladisavljević, ukazuje da je najveći problem upravo nedostatak informacija za osobe sa oštećenim sluhom.

– Kada ne možete da čujete, vi ste odsečeni od onoga što drugi razmenjuju. Zato je važno da što više ljudi nauči bar osnove znakovnog jezika – naglašava on.

U Kikindi, Mseđuopštinska organizacija gluvih i nagluvih broji oko 150 članova, među kojima su i deca sa kohlearnim implantima i oni koji koriste slušne aparate. Pored kurseva, organizuju se i besplatna testiranja sluha za građane, kao i radionice i druženja – jer, kako ističu, izolacija je čest problem sa kojim se ove osobe suočavaju.

 

Besplatan kurs učenja osnova znakovnog jezika ponoviće se kada se sakupi dovoljan broj zainteresovanih. Svi koji žele, mogu da dođu da se prijave radnim danima u prostorijama Međuopštinske organizacije gluvih i nagluvih u Kikindi.

T. D.

Dial on radiator

Grejna sezona i zvanično će biti završena 15. aprila. Stekli su se vremenski uslovi za to, a to je i preporuka udruženja toplana.  Kako navodi v.d. direktora JP „Toplana“  Dušan Marjanović pratiće se dnevne temperatura, a postupaće se u skladu sa gradskom odlukom.

-Ukoliko se desi da do 10. maja temperatura bude niža od 12 stepeni u 21 sat tri dana uzastopno, sistem će ponovo biti pokrenut. Od 16. aprila neće biti grejanja u jutarnjim i večernjim satima – kaže Marjanović.

Od 15. aprila, pa sve do kraja grejne sezone 2025/2026. evidentirana je 21 havarija.

-To je iznad proseka koji smo imali poslednjih nekoliko godina. Na vrelovodu su bile dve havarije, u oktobru i januaru, i to u ulici Braće Tatić ispred brojeva 1 i 2. One su iziskivale da se grejanje isključi svim korisnicima u centru i to je problem koji ćemo rešavati. Svi ostali kvarovi desili su se na pojedinačnim priključcima, a najviše ih je bilo na Mikronaselju ispod stanova. Cevi su ispod stanova u prizemlju i slične havarije očekujem i u narednim godinama s obzirom na to da su unutrašnje instalacije u stanovima sve starije – precizirao je naš sagovornik.

Nakon potpunog gašenja kotlova će započeti remonti. U toku je izrada plana šta će biti urađeno u ovoj godini.

-Najpre ćemo rešavati probleme koji su se pojavili tokom ovogodišnje grejne sezone na lokacijama gde je bilo havarija i gde je potrebno zameniti cevovod. U skladu sa subvencijama koje su planirane za „Toplanu“ u gradskom budžetu, očekujem da ove godine započnemo projekat proširenja cevovodne mreže u Dositejevoj ulici. Ovo ulaganje je kapitalno i podrazumeva radove od početka Dositejeve ulice do zgrade u kojoj RFZO i Fond PIO odnosno Filijale NSZ. Potrebno je postaviti cevi i priključiti nove korisnike daljinskog grejanja – podseća Marjanović.

A.Đ.

sasa-mikic

Saša Mikić, novinar RTS-a i Radio Beograda preminuo je u 63. godini posle kratke i teške bolesti.

Mikić je u RTS-u počeo da radi 1992. godine, gde je najviše pratio vaterpolo koji je igrao u ŽAK-u iz rodne Kikinde.

Izveštavao je sa brojnih vaterpolo takmičenja, a uz njegove komentare proslavljali smo brojne medalje.

Pored ovog sporta u vodi, pratio je i Crvenu zvezdu i fudbalsku reprezentaciju Srbije.

Mikić je od 2012. do 2017. godine bio urednik sportske redakcije Radio Beograda, kada je izveštavao sa Olimpijskih igara u Rio de Žaneiru.

Sahrana će se održati na gradskom groblju u Kikindi u sredu od 14. časova.

Izvor: tekst RTS, foto print skrin RTS

macak-crnjanski-1

U dvorištu Srednje stručne škole „Miloš Crnjanski“ već godinama živi jedan neobičan „stanovnik“ – mačka koju svi znaju pod imenom Crnjanski. Iako formalno nije deo nastavnog kadra, ova crna lepotica postala je nešto mnogo više – prava školska maskota i tihi svedok svakodnevice učenika.

Kako priča Minja Balint, učenica druge godine smera arhitektonski tehničar, ime je nastalo spontano, ali sasvim logično.

– Naš razredni starešina Vanja Tomašev se dosetio imena. Mačka je crne boje, a škola nosi ime Miloša Crnjanskog, pa je to nekako bilo savršeno. To je mačka, ali u ulozi mačora – kroz osmeh objašnjava Minja.

Iako niko sa sigurnošću ne zna kada se tačno pojavila, jedno je izvesno – Crnjanski je tu već godinama.

– Kad sam ja došla u prvi razred, ona me je već „dočekala“. Sada sam druga godina i ona je svakog dana tu. Sigurno je već tri-četiri godine u školi – kaže učenica.

Njeno prisustvo učenici su brzo prihvatili, a vremenom su je i zavoleli. Iako nije preterano naklonjena maženju i uglavnom „gleda svoja posla“, Crnjanski zna kada je vreme za druženje.

– Najčešće nam prilazi za vreme velikog odmora, kad želi da joj damo nešto da jede – priča Minja.

Dane provodi u školskom dvorištu, ne napuštajući svoj „teren“. Retko ulazi unutra, i to uglavnom na poziv učenika. Jedan takav trenutak ostao je posebno upamćen.

– Uneli smo je jednom na novogodišnju radionicu. Svi su je mazili, hranili, pravili smo joj mašnice… bilo je baš lepo – priseća se Minja.

Briga o ovoj neobičnoj „učenici“ podeljena je među svima. Nema jednog zaduženog, ali zato ima mnogo dobrih namera.

– Ponekad joj dajemo granule, a često delimo sa njom i užinu – dodaje ona.

Vremenom, Crnjanski je postao više od slučajnog gosta – danas je, kako učenici kažu, i nezvanično maskota škole. Njeno prisustvo unosi posebnu toplinu u školske dane i podseća na važnost brige i empatije.

– Meni je jako draga jer je stalno tu. Obraduje me kad je vidim. Drago mi je što su je svi prihvatili – iskreno kaže Minja.

Sudeći po svemu, Crnjanski će još dugo ostati deo školskog života, tihi saputnik generacija koje dolaze. Jer, ne uče se sve lekcije iz udžbenika – neke se nauče upravo u školskom dvorištu, uz jednu crnu mačku koja je pronašla svoj dom.

T. D.

 

error: Content is protected !!