јануар 31, 2026

Друштво

saobracajna-policija-mup-2

Na putevima na području Policijske uprave u Kikindi prethodnog dana dogodila se jedna saobraćajna nezgoda, u kojoj je povređen jedan učesnik u saobraćaju. Zbog povećanog intenziteta saobraćaja tokom praznika, policija upućuje apel građanima da bezbednost stave na prvo mesto.

Prema podacima granične policije, od 25. decembra 2025. godine u Republiku Srbiju je iz pravca Mađarske i Hrvatske ušlo ukupno 190.450 vozila. Taj pojačan priliv doveo je do povećanog opterećenja saobraćaja, naročito na severnim i zapadnim graničnim prelazima, što zahteva dodatni oprez svih učesnika u saobraćaju.

Iz Policijska uprava u Kikindi apeluju na vozače da pokažu strpljenje, poštuju saobraćajne propise i prilagode brzinu uslovima na putu. Poseban naglasak stavljen je na odgovorno ponašanje tokom dočeka Nove godine, kada se tradicionalno beleži povećan broj učesnika u saobraćaju.

Policija posebno upozorava vozače da ne upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, kako bi se tokom prazničnih dana očuvalo povoljno stanje bezbednosti saobraćaja i sprečile nezgode sa težim posledicama.

decija-ng

Na trgu ispred Gradske kuće, najmlađi sugrađani dočekali su Novu godinu tačno u podne, uz slatkiše, predstavu ansambla „Lane“ i dolazak Deda Mraza.

Tradicionalni doček namenjen deci okupio je brojne mališane koji su, u pratnji roditelja, uživali u programu prilagođenom njihovom uzrastu. Smeh, pesma i novogodišnje čestitke obeležili su događaj, a centralni trenutak bilo je odbrojavanje do 12 časova.

Među mališanima koji su podelili svoje utiske bio je i desetogodišnji Veljko, koji kaže da će ovu Novu godinu pamtiti po druženju.

-Ove godine sam poželeo traktor i kombajn i Deda Mraz mi je ispunio želju. Moja novogodišnja želja je da se svi lepo provedemo za Novu godinu i Božić – rekao je Veljko.

Osmogodišnja Darija ističe da još čeka svoj poklon.

-Poželela sam tablet za Novu godinu. Moja želja za sledeću godinu je da budemo svi zdravi, veseli i da se radujemo – istakla ona.

Desetogodišnji Jovan Novu godinu je dočekao sa već ispunjenom željom.

-Prošla je stara godina, došla je nova. Deda Mraz je došao i doneo nam paketiće. Poželeo sam fudbalsku loptu, jer treniram fudbal, i to mi je ispunio – naveo je Jovan.

Svoju poruku podelila je i osmogodišnja Monja.

-Poželela sam sreću i ljubav za moje roditelje, a za sebe da dobijem kućicu sa kucama. Još uvek čekam da mi Deda Mraz ispuni tu želju – objasnila je ona.

mora-karolj-1-1

U Osnovnoj školi „Mora Karolj“ u Sajanu 22. decembra održana je priredba „Ulaganje u budućnost“, posvećena najmlađima i značaju obrazovanja kao temelja svakog društva. Događaj je okupio učenike, roditelje, nastavnike i predstavnike institucija, uz jasnu poruku da ulaganje u decu znači ulaganje u zajednicu.

Svečanost je realizovana u saradnji Nacionalnim savetom mađarske nacionalne manjine i Saveza „Rakoci“. Poseban segment bio je posvećen učenicima koji započinju školovanje, kojima su uručeni simbolični pokloni kao podrška i podstrek na njihovom obrazovnom putu. Pokloni su obezbeđeni uz podršku Vlade Mađarske i državnog sekretarijata za nacionalnu politiku Kabineta premijera Mađarske, posredstvom fonda „Betlen Gabor“.

Događaju su prisustvovali i predstavnici političkog i društvenog života, među kojima su bili dr Balint Pastor iz Saveza vojvođanskih Mađara, predsednik Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine Arpad Fremond i predsednik Saveza „Rakoci“ Čongor Čaki. Svečani program obogatili su učenici, koji su se predstavili pesmom, recitacijama i igrom.

Škola je nedavno dobila i značajnu institucionalnu podršku za unapređenje uslova rada. Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine obezbedio je 10.4 miliona dinara za rekonstrukciju krova fiskulturne sale, čime će biti stvoreni bezbedniji uslovi za nastavu fizičkog vaspitanja i druge aktivnosti.

-Škola planira da u narednom periodu, u skladu sa mogućnostima, nastavi sa ulaganjima u infrastrukturu, uključujući i obnovu fasade, sa ciljem da se dodatno unapredi izgled i funkcionalnost školskog objekta – istakla je direktorica škole, Lidia Kikić Bari.

penzioner-11

Odlazak dece iz roditeljskog doma često se opisuje kao prirodan sled događaja, ali za mnoge majke i očeve taj trenutak ume da donese neočekivano duboku prazninu. Kuća postaje tiša, dani duži, a roditelji se iznenada suočavaju s pitanjem: šta sada, kad su svi razlozi za brigu i svakodnevne obaveze nestali? Upravo taj period prelaska i prilagođavanja naziva se sindromom praznog gnezda.

Specijalizantkinja medicinske psihologije, Jovana Davidhazi, objašnjava da je ovaj sindrom u osnovi očekivana faza u životnom ciklusu svake porodice.

-To je prirodan proces navikavanja na novonastalu situaciju, a roditelji kroz njega prolaze lakše ili teže zavisno od ličnih i porodičnih okolnosti – rekla je naša sagovornica.

U manjim sredinama, poput Kikinde, deca najčešće odlaze u veće gradove zbog obrazovanja ili posla, pa je taj osećaj gubitka često pojačan jer fizička udaljenost postaje stvarna prepreka svakodnevnim kontaktima.

-Koliko će sindrom biti izražen, zavisi od toga kakav su odnos roditelji izgradili sa detetom i koliki deo svog identiteta su vezali za roditeljsku ulogu – napomenula je Davidhazi.

Fenomen gubitka uloge je ključan. Ako je roditeljstvo bilo centralni deo nečijeg život, teško je pronaći novu svrhu kada deca odu. Majke su često teže pogođene jer su u većini slučajeva bile više uključene u svakodnevne potrebe deteta, ali i očevi prolaze kroz sličan proces, samo ga teže izražavaju.

Sindrom praznog gnezda može imati simptome koji liče na depresiju: tuga, osećaj bezvrednosti, zabrinutost i strah od budućnosti. Ipak, kako objašnjava psihološkinja, u pitanju je prolazna faza koja se s vremenom ublažava.

-Za razliku  od depresije, ovi simptomi ne opterećuju osobu do te mere da ne može da funkcioniše. Ako tuga i bezvoljnost traju duže od šest meseci i počnu da utiču na svakodnevni život, tada govorimo o mogućem razvoju psihičkog poremećaja i to je trenutak kada treba potražiti stručnu pomoć – savetovala je naša sagovornica.

Roditeljima koji prolaze kroz ovaj period Davidhazi predlaže da održavaju bliske odnose sa svojom decom, čak i ako žive daleko. Važno je da se kontakti ne prekinu – pozivi poruke, zajednički planovi, to sve pomaže da se održi povezanost. Isto tako ključno je da roditelji ponovo pronađu sebe u svakodnevnim aktivnostima.

-Posvetite se poslu, hobijima, prijateljima, svom partneru. Zajednička podrška unutar bračnog odnosa može mnogo olakšati prilagođavanje novoj porodičnoj dinamici – istakla je psihološkinja.

Sindrom praznog gnezda, dakle, nije bolest – to je dokaz da su roditelji odradili svoj posao, da su deci dali korene i krila. Iako taj trenutak ume da zaboli, on istovremeno otvara prostor za novo poglavlje života, u kojem roditelji ponovo mogu da otkriju sebe, svoje želje i svoj mir. U porodicama gde su porodične veze posebno jake, to nije kraj – to je samo drugačiji oblik bliskosti, sazreo i tih, ali jednako vredan.

 

 

policija

U prethodna 24 sata na području Policijske uprave u Kikindi dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima je jedno lice poginulo, a jedno je povređeno. Policija upozorava da je neprilagođena brzina i dalje jedan od glavnih uzroka teških saobraćajnih posledica i apeluje na sve učesnike u saobraćaju da budu odgovorniji.

Poginulo lice je četrdesettrogodišnji B. N. iz Čantavira koji se biciklom kretao putem između Bogaraša i Tornjoša kod Sente. Na njega je putničkim vozilom naleteo V. L. (62). Biciklista je preminuo na licu mesta.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, tokom protekle nedelje na putevima Srbije zabeležene su 633 saobraćajne nezgode. U tim nesrećama život je izgubilo osam lica, dok je 315 osoba povređeno.

Kako se navodi u apelu Policijske uprave u Kikindi, analize pokazuju da je neprilagođena brzina jedan od dominantnih faktora koji dovode do saobraćajnih nezgoda. Brzina smanjuje mogućnost pravovremene reakcije vozača, produžava zaustavni put i značajno povećava posledice sudara.

Zbog toga policija poziva vozače da putovanja planiraju unapred i da predvide najmanje 20 odsto više vremena za vožnju, kako bi izbegli žurbu i rizična ponašanja usled kašnjenja ili nepredviđenih okolnosti na putu.

Istovremeno, podsećaju se vozači da poštuju ograničenja brzine, prilagode vožnju uslovima na putu i vremenskim prilikama, kao i da prave pauze tokom dužih putovanja. Pešacima, biciklistima i motociklistima upućen je poziv na dodatni oprez i strogo poštovanje saobraćajnih propisa, jer spadaju među najugroženije učesnike u saobraćaju.

Iz Policijske uprave u Kikindi poručuju da bezbedno učešće u saobraćaju nije samo zakonska obaveza, već i pitanje lične i zajedničke odgovornosti, uz poruku da bezbednost na putevima zavisi od svih nas.

IMG-20251229-171431

U dvorištu Osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Kikindi danas u 17 časova otvoreno je klizalište, u okviru manifestacije „Kikindska zima“. Otvaranje je okupilo veliki broj građana, pre svega dece i porodica, koji su prve zimske sate na ledu dočekali u prazničnom duhu.

Klizalište je otvoreno u organizaciji Turističke organizacije grada Kikinde i predstavlja jedan od centralnih sadržaja zimskog programa u gradu. Radiće u narednih mesec dana — radnim danima od 14 do 20 časova, dok je vikendom radno vreme od 12 do 22 časa. Cena iznajmljivanja klizaljki iznosi 200 dinara, a sat vremena klizanja takođe 200 dinara.

Današnji dan su sa posebnim oduševljenjem čekali najmlađi Kikinđani. Devetogodišnja Milica Linjački kaže da ovu aktivnost jedva dočeka svake godine.

-Klizalište je super, dolazim svake godine. Zimi najviše čekam klizalište i paketiće – rekla je ona.

Slično iskustvo podelila je i njena vršnjakinja Dunja Bukva, koja ističe da redovno dolazi na led jer, kako kaže, „voli klizanje i dobro joj ide“.

V. d. direktora Turističke organizacije, Jasmina Orašanin, istakla je da je cilj ovog prostora da ponudi mesto za rekreaciju i druženje tokom zimskih meseci.

-Klizalište je osmišljeno kao mesto uživanja i stvaranja zimskih uspomena za sve generacije. Verujemo da će biti tačka okupljanja dece, mladih i odraslih – navela je Orašanin, pozvavši sugrađane i goste da posete klizalište i učestvuju u programu.

Poseban utisak na posetioce ostavila je praznična atmosfera na samom otvaranju. Uz božićne pesme i veliki broj dece, prostor klizališta bio je ispunjen likovima iz zimske bajke — dva Deda Mraza, vilenjak i Snežna kraljica delili su slatkiše i pozdravljali najmlađe. Deda Mraz je, pored poklona i zagrljaja, pojedinim devojčicama koje nisu imale novca za klizanje platio klizaljke i vreme na ledu, što je obeležilo veče i izazvalo pažnju prisutnih.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan naglasio je da veliko interesovanje građana potvrđuje značaj ovakvih sadržaja.

-Klizalište je prepuno i vidi se da su i deca i roditelji ovo dugo čekali. Potrudili smo se da obezbedimo i prateće sadržaje, od animacije do toplih napitaka. Iako je ove godine otvaranje bilo nešto kasnije zbog vremenskih uslova, reagovali smo čim su temperature to dozvolile – istakao je Bogdan.

paketic-studenti

Studenti Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača su danas uručili paketiće prikupljene u okviru humanitarne akcije Studentskog parlamenta „Humanitarni paketić“ deci na dečjem odeljenju Opšte bolnice u Kikindi. Akcija je organizovana s ciljem da se najmlađim pacijentima, koji praznike provode u bolnici, ulepša boravak i bar nakratko odvrate misli od lečenja.

Ina Maglovski, studentkinja treće godine i predsednica parlamenta, istakla je da se akcija organizuje već nekoliko godina unazad.

-Drago nam je što možemo da donesemo osmeh deci, posebno onoj koja praznike ne mogu da provedu kod kuće sa porodicom. Inicijator akcije je Studentski parlament, a paketići se prave isključivo na bazi donacija koje prikupljamo oko dve nedelje – rekla je Maglovski. – Ove godine pripremljeno je oko 80 paketića, koje smo spakovali za samo jedan dan. U akciji je učestvovalo osam studenata – dodala je ona.

Prema rečima dr Slobodana Lazara, lekara specijaliste na dečjem odeljenju, ovakve akcije mnogo znače.

– Deci boravak u bolnici predstavlja stresno i često traumatično iskustvo, a jedan ovakav gest im makar na kratko skrene misli i ulepša dan – naglašava dr Lazar.

Sa dečjeg odeljenja poručuju da će paketići biti podeljeni deci koja budu primljena tokom praznika.

-Ulepšali ste boravak i doneli lepe uspomene onima kojima je bolnica tokom praznika jedno teško iskustvo. Za ovakvu akciju bio je potreban veliki trud i mi to iskreno cenimo – poručili su lekari sa odeljenja.

Trenutno se na odeljenju nalazi mali broj pacijenata, što je uobičajeno za praznični period.

Dr Lazar ističe da je sezona gripa u punom jeku i da se veliki broj dece javlja sa visokom temperaturom, najčešće najmlađi pacijenti, ali da u većini slučajeva nema potrebe za bolničkim lečenjem.

-Deca i roditelji, ako nema preke potrebe, ne ostaju u bolnici tokom praznika. Zadržavaju se samo oni pacijenti kod kojih je hospitalizacija neophodna – navodi dr Lazar.

 

bozicna-trpeza

Da li je moguće pripremiti raznovrsnu i kvalitetnu prazničnu trpezu bez velikih troškova i kako to postići u praksi, objašnjava Zoran Ivanković, kuvar i profesor kuvarske grupe predmeta u kikindskoj Ekonomsko-trgovinskoj školi, na osnovu svog profesionalnog i nastavnog iskustva. Kako ističe, ključ su dobro planiranje, racionalna kupovina i pametna organizacija rada u kuhinji.

Ivanković naglašava da je bogata trpeza moguća i bez prekomernih izdataka, ali da ljudi najčešće greše u količinama.

-Kod nas se previše stavlja akcenat na to da se niko ne ‘obruka’, da na našem stolu bude bar za malčice više nego kod drugih, i tu najviše novca ode – kaže on.

Ali nema potrebe za luksuznim jelima. Prema njegovim rečima, uz malo mašte, od istih osnovnih namirnica mogu se napraviti različita jela. Kao primer navodi testo od koga se, uz različita punjenja, može dobiti više vrsta peciva i kolača, bez dodatnih troškova.

Planiranje je, kako ističe, osnov svake uspešne kuhinje i tome se uče i učenici u školi.

-Za prazničnu trpezu potrebno je bar dve nedelje unapred znati šta će se spremati. U poslednjim danima pred slave i praznike često dolazi do gužvi i nestašice pojedinih namirnica – objašnjava Ivanković, navodeći da se i u nastavi pripreme za velike događaje organizuju mnogo ranije.

Savet građanima je da kupovinu prilagode gostima koje očekuju.

-Razmislite ko dolazi i šta ti ljudi zaista jedu i piju. Ciljana kupovina sprečava nepotrebno trošenje – objašnjava Ivanković i napominje da nove recepte nije poželjno isprobavati upravo za praznike, jer neuspeh tada znači i veći finansijski gubitak.

Dobra organizacija u kuhinji, prema njegovim rečima, štedi i vreme i novac.

-Ako se, na primer, meso i povrće kuvaju zajedno, od toga se može dobiti supa, a zatim se ti isti sastojci mogu iskoristiti  za rusku salatu. Takođe, važno je planirati reddosled pečenja, kako bi se rerna koristila što ekonomičnije – savetuje Ivanković.

Kao primer pristupačnog, a efektnog glavnog jela, Ivanković navodi pileće ili svinjsko meso pripremljeno na drugačiji način, poput rola ili mariniranja, kao i korišćenje starinskih recepata koji su jednostavni i jeftini. Posebno naglašava da ostaci hrane ne treba da se bacaju, jer se uz malo kreativnosti mogu pretvoriti u nove obroke narednih dana.

Najvažnija poruka, kako zaključuje, jeste da praznična trpeza ne sme biti izvor pritiska.

-Nema potrebe za zaduživanjem zbog slave. Ako je jelo ukusno, a društvo iskreno, niko neće zameriti što posuđe nije isto ili što dekoracija nije savršena – kaže Ivanković, savetujući da se prednost da jednostavnim, proverenim i starinskim receptima koji i danas mogu da zadovolje i ukus i budžet.

os-sveti-sava-bazar

Učenici OŠ „Sveti Sava“ danas na Božićnom bazaru predstavljaju novogodišnje poklone koje su sami izradili u okviru školske kreativne sekcije.

Tezga je deo aktivnosti sekcije „ISKRA – istorijsko-kreativna radionica“, koju vodi nastavnica istorije Dragica Sredojev. Na bazaru učestvuju mlađi učenici, koji su tokom prethodnih mesec dana pripremali ukrase i poklone, uglavnom tehnikom dekupaža.

-Pravili smo novogodišnje poklone, najviše pločice ukrašene dekupaž tehnikom, jer im se to najviše dopalo. Mlađi su ukrašavali jelkice, Deda Mraziće i razne druge sitnice – navela je Sredojev, dodajući da sekcija ima više od 30 učenika u dve grupe.

Među učesnicima je i Dunja Bukva, učenica razreda IV1, koja je pravila jelkice i srca.

-Najviše mi se dopao kreativni deo, pravljenje poklona. Prijavila sam se jer volim druženje i kreativan rad, a i lep je odziv građana – prodali smo mnogo poklona – rekla je Dunja.

Prikupljena sredstva namenjena su finansiranju rada sekcije tokom cele godine.

centar-za-soc-zastitu-8

U prostorijama Centra za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde, danas je organizovana novogodišnja svečanost tokom koje su korisnicima usluga podeljeni novogodišnji paketići i prikazan program posvećen aktivnostima u godini na izmaku.

Kako nalaže tradicija grada, korisnike je i ove godine obradovao Deda Mraz, u pratnji Snežne vile, dok je paketiće uručio gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je sa korisnicima i razgovarao. U okviru programa upriličen je kratak muzički deo, nakon čega je prikazan film koji prikazuje najznačajnije aktivnosti, saradnje i rezultate rada Centra tokom godine.

Direktorka Centar za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde, Nikoleta Pavlov, istakla je da je ovogodišnja proslava organizovana drugačije nego ranije.

-Odlučili smo da, pored korisnika i roditelja, pozovemo i sve saradnike – udruženja, javne institucije, službe, Crveni krst i kompanije – kako bismo zaokružili saradnju i zahvalili im se na podršci. Ovo je ujedno i lep početak naredne godine – rekla je Pavlov, dodajući da u usluzi dnevnog boravka trenutno ima 25 korisnika, od kojih je deo u Centru već dugi niz godina.

Gradonačelnik Bogdan naglasio je da je poseta i podela paketića deo dugogodišnje prakse grada.

-Oni ovo iščekuju i vidi se koliko im znači. Ta emocija nama daje snagu da nastavimo da se trudimo i obezbeđujemo što bolje uslove. Uvek moramo da se podsećamo da su oni naši sugrađani kojima je potrebna posebna pažnja i da treba da budu ravnopravni sa svima – istakao je Bogdan.

Novogodišnja svečanost u Centru predstavlja simboličan završetak godine i uvod u praznični period koji korisnici provode u krugu svojih porodica.

Don`t copy text!