Друштво

novi-zenski-dispanzer

Dispanzer za žene, kako je i najavljeno, biće preseljen u novi, uslovan prostor čija je adaptacija u toku. Reč je o zgradi bivšeg Antituberkuloznog zavoda.

Dispanzer za žene imaće dve ambulante za preglede koje će moći da rade u isto vreme, i po jednu za ultrazvučni pregled i citologiju, kao i posebnu prostorija za pregled trudnica. Biće mesta za prostor za intervencije, čekaonicu, kartoteku i sve ostalo što je neophodno.

Ova zdravstvena služba sada deli zgradu sa Medicinom rada, ali je prostor skučen i neadekvatan. Iz bolnice, gde se prethodno nalazio, Dispanzer je izmešten tokom pandemije kovida. Zahvaljujući Ministarstvu finansija, i prethodnom angažovanju narodnog poslanika Milenka Jovanova, obezbeđena su sredstva za rekonstrukciju zgrade bivšeg ATD-a.

 

Breast-cancer-istock

Nacionalni Dan borbe protiv raka dojke je 20. mart, čijim se obeležavanjem podstiče još veća pažnja javnosti na raspostranjenost ove maligne bolesti i na značaj unapređenja informisanosti žena o  preventivnim pregledima i njenom ranom otkrivanju. Rak dojke predstavlja vodeći uzrok obolevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji širom sveta. Kako je istakla epidemiolog dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti ZZJZ rak dojke je izlečiva ukoliko se uoči na vreme.

-U proteklih pet godina  u Kikindi maligni tumori dojke čine oko 20 procenata maligniteta svih lokalizacija, a u Severnobanatskom okrugu ta brojka je oko 24 odsto. Tokom 2022. godine 35 žena u Kikindi obolelo je na 100.000 stanovnika, a 41 žena u okrugu.  U našem okrugu od raka dojke najveća učestalost obolevanja je kod žena starijih od 70 godina – saznajemo od dr Pecarski.

 

 

 

Karcinom dojke je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti kod žena. Samopregled je izuzetno važna preventivna mera, a naša sagovornica pojasnila je kako on treba da se obavi.

-Svaka žena treba da upozna strukturu svojih dojki i da obavi samopregled. Ovaj pregled treba da  radi svaka devojka počevši od 20. godine. Kako su dojke osetljive na promenu koncentracije ženskih polnih hormona, dojke se tokom mesečnog ciklusa neprestano menjaju. Pred menstruaciju često su bolne i povećane, a u razdobljima praćenim značajnim hormonskim promenama mogu biti preosetljive i uvećane što može izazvati nepotreban strah tokom samopregleda. Upravo zato najbolje je pregled obavljati između petog i 10. dana nakon prve pojave menstruacije kada su dojke najmekše. Žene u menopauzi, tokom trudnoće i dojenja pregled treba da obave prvog dana u mesecu – kaže dr Tatjana Pecarski.

 

Samopregled ima nekoliko faza.

 

 

-Prva faza je pod tušem i potrebno je podići jednu ruka iznad glave i kružnim pokretima prstiju, koristeći cele jagodice, pregledajte sve delove dojke. Tokom pipanja obratite posebnu pažnju na postojanje zadebljanja, čvorića ili bilo kakvih promena. Desnu ruku upotrebite za pregled leve dojke i obrnuto. Opipavanje, pokretima odozdo prema gore i od spolja ka sredini, nastavite u predelu pazuha kako biste proverili eventualna uvećanja limfnih čvorova. Na isti način proverite  i drugu pazušnu jamu. Druga faza pregleda je pred ogledalom kada su  najpre ruke pored tela. Posmatrajte pažljivo izgled grudi, naročito njihovu simetričnost, postojanje promena na koži, perutanje, bilo kakvo udubljenje ili promene u boji bradavica. Stavite obe ruke na bokove, ispravite se koliko možete i čvrsto stisnite ruke na kukove kako bi se zategli grudni mišići. Obratite pažnju da li uočavate ispupčenja, kvržice, ulegnuća, uvlačenja kože ili bradavice. U stojećem stavu temeljno opipajte obe dojke kružnim pokretima vodite prste od areole bradavice prema vrhu dojki na zamšljenom satu na poziciji 12 časova, a potom se vratite do areole. Ponovo u pravcu kazaljke na satu opipajte svaki deo dojke. Ponavljajući postupak završiće se kada napravite ceo krug od 360 stepeni. Dok ste ispred ogledala podignite ruke iznad glave, rotirajući ramena i gornji deo ramena i tela blago u obe strane i gledajte da li na dojkama spreda ili iz profila ima promena. Manje nejednakosti nisu značajne jer su dojke kod većine žena asimetrične. Važno je javiti se lekaru ukoliko se primeti odstupanje od uobičajenog izgleda dojki. Treća faza je samopregled na krevetu. Lezite na krevet postavite jastuk pod desnu lopaticu istovremeno podižući desnu ruku iznad glave jer ovako omogućavate da se dojka rasprostre po najvećoj površini grudnog koša pa je najtanja i najlakša za pregled što je naročito važno za žene sa većim grudima. Ponoviti postupak i sa levom dojkom. Prilikom pipanja koristite cele jagodice prstiju koje pomerate kružnim pokretima. Počevši od periferije dojke pravite spriralu ka bradavici u smeru kretanja kazaljke na satu. Naročitu pažnju obratite na ulegnuća i čvoriće. Zadebljanje tkiva na osnovici dojke u obliku ivice je normalna pojava. Na kraju pregleda nežno stisnite bradavice obe dojke i obratite pažnju na pojavu eventualnog iscetka – navela je dr Pecarski.

 

 

 

Samopregled dojki neophodno je raditi jednom mesečno. Prva mamografija savetuje se sa 35 godina, a ginekološki i ultrazvučni pregledi jednom godišnje. Ukoliko se uoči bilo kakva promena ne čekati nego se javiti lekaru jer su šanse za izlečenje velike ukoliko se lečenje počne na vreme.

Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, u Republici Srbiji registrovano je 4447 novoobolelih i 1765 umrlih žena od raka dojke.

Edjseg-revolucija-(4)

Kulturno-umetničko društvo “Eđšeg” danas je obeležilo godišnjicu Mađarske revolucije iz 1848/49. godine. Svake godine ovog datuma odaje se počast hrabrim ljudima koji su se borili za nezavisnost i slobodu mađarskog naroda, rekla je Eržebet Savanović, potpredsednica KUD-a.

– Ovo je jedan od najznačajnijih datuma mađarskog naroda i on je postao simbol slobode, simbol borbe za očuvanje nacionalnog identiteta. Uz prigodan program odajemo počast našim hrabrim revolucionarima iz1848. godine i polažemo venac na spomen ploču posvećenu najistaknutijem vođi revolucije, Lajošu Košutu. Martovska omladina je 15. marta te davne 1848. godine objavila u svom proglasu šta želi naš narod, a to je da mi želimo slobodu, mir i slogu. Veoma je interesantno da je, i posle 176 godina, aktuelna ova poruka jer je i danas  najdragocenije živeti u slobodi, miru i slozi – rekla je Eržebet Savanović.

Program je počeo svečanom misom u Katoličkoj crkvi Svetog Franje Asiškog,  nakon čega je održan recital u holu sale „Eđšega“, gde se nalazi i spomen-ploča Lajošu Košutu na koju su vence položili Šandor Talpai, zamenik predsednika Gradskog odbora Saveza vojvođanskih Mađara, potpredsednica KUD-a i gost, Andraš Vano, gradonačelnik Galgaheviza, mesta u blizini Budimpešte. Svečanosti je prisustvovala i Melita Gombar, članica Gradskog veća.

U duhu poštovanja, želimo zajedno da se setimo onih koji su se žrtvovali za domovinu, rečeno je na skupu.

Banja-Vrujci

Na spisku, istaknutom na izlogu Udruženja penzionera, nalaze se imena onih kojima je PIO Fond odobrio besplatnu rehabilitaciju u banji, kao i oni koji su ostali „ispod crte“. Spisak je preliminaran i sada penzioneri čekaju pisma iz Fonda, kaže predsednik Udruženja, Milan Periz.

– Zahtev za desetodnevni besplatan boravak u banji podnelo je oko 400 penzionera, a Kikindi je Fond, kao i prethodnih godina, odobrio 120 mesta – objašnjava Periz. – Penzioneri imaju pravo na ovu pogodnost samo jednom. Sada oni kojima je zahtev odobren mogu da očekuju dalje informacije iz Fonda – u koju banju će putovati i kog datuma. Ide se tokom cele godine, a penzioneri kojima ne odgovara određeni datum, mogu da ga promene. U formularu za prijavu imali su ponudu od 20 banja iz Srbije i šest iz Vojvodine i mogli su da upišu tri banje.

Periz takođe podseća da je u toku prijavljivanjnje za kupovinu ogreva za sledeću zimsku sezonu, plaćanjem u deset mesečnih rata.

– Penzioneri mogu da se jave u Udruženje i da rezervišu ogrev: drvo – bagrem, hrast ili bukovinu po ceni od deset hiljada dinara za kubik, i ugalj „stanari“, koji košta 19 hiljada po toni. Za seoska domaćinstva još se doplaćuje 500 dinara za prevoz. Što se pre prijave, imaće priliku da otplaćuju ogrev na više rata – precizira Periz.

Kao i ranijih godina, vlada velika zainteresovanost – već je naručeno 150 kubika ogrevnog drveta i oko 70 tona uglja. Ogrev će stići u letnjim mesecima kako bi se na vreme uskladištio.

S. V. O.

431360114-1136656987492356-2279824686901862772-n

Iz Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje“ stižu lepe vesti. Posle osam godina, u delu ataru Vaverka u Mokrinu, pojavio se mužjak. Lovci udruženja „Perjanica“, u čijoj nadležnosti je prirodno dobro borbe se za opstanak ove veličanstvene ptice te lovočuvari obilaze, čuvaju gnezda i vode računa o broju i stanju ptica, kaže predsednik udruženja Bogica Božin.

-Na zimovalištu je trenutno osam ženki i od petka, 8. marta, imamo i jednog mužjaka. Nadamo se da mužjak odlučiti da ostane u rezervatu, kako bi u budućnosti imali mlade. Svadbena igra mužjaka počinje sredinom marta ili početkom aprila i traje do početka, odnosno, kraja maja – saznajemo od Božina.

Jedna od najvećih ptica Evrope, velika droplja, smestila se na najočuvanijem i najvećem stepskom području Srbije. Pašnjaci velike droplje  su specijalni prirodni rezervat sačinjen od stepskih, slatinskih, livadskih, močvarnih i oraničnih ekosistema, sa retkim biljnim i životinjskim vrstama. Ovo područje je jedino stanište ove ptice u Srbiji i jedno od retkih staništa u Evropi i svetu.

-U saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za zaštitu životne sredine svake godine na ovom prostoru sejemo biljne kulture koje su potrebne za hranjenje i gnežđenje velikih droplji. Teren redovno održavamo i kosimo i trudimo se da sve prilagodimo ovoj ugroženoj vrsti. Pre tri godine u okviru IPA projekta sa Mađarskom ogradili smo 115 hektara površine na kojima se velike droplje šepure – istakao je naš sagovornik.

Velika droplja je jedna od najkrupnijih ptica naše faune, impozantan mužjak može da dostigne dužinu do 100 centimetara, težinu do 16 kilograma, a raspon krila doseže čak 2,5 metra.

Lovci iz Mokrina konstantno su na terenu i vode računa o prehrani divljači, ali i o njihovoj brojnosti.

A.Đ.

bolnica 1

Kadrovska politika u Opštoj bolnici je veoma dinamična, istakla je v.d. direktorica dr Vesna Tomin. Jedni lekari odlaze, drugi dolaze, a radnici u zdravstvu, naročito lekari su uvek potrebni.

-Vakum od deset godina, kada specijalizacija nije bilo je najveći problem. Mi pokušavamo da ga rešimo i nadam se da ćemo u tome uspeti – napomenula je dr Vesna Tomin.

To što naš grad ima medicinski smer u srednjoj školi je dobro jer se već sa 15 godina neguje i školuje kadar.

-Đake medicinskih smerova prvo naučimo da je medicina poziv, a ne profesija. Trudimo se da ukažemo na to da su ljudski život i zdravlje neprocenjive vrednosti. Ponosna sam na činjenicu što su mnogi moji učenici veoma uspešni na Medicinskom fakultetu i uvek se nalaze među najboljim studentima. Trudimo se da što veći broj naše dece, nakon dobijanja diplome Medicinskog fakulteta, privolimo da se vrate nazad u rodni grad i da im damo šansu da se profesionalno razvijaju. Kada čujem da je nekom od studenata medicine iz našeg grada ostalo još par ispita do kraja studija, zovem ih da budu deo Bolnice  – rekla je dr Tomin.

Odličan primer za ovu tvrdnju je činjenica da na Prijemnom odeljenju ima devet novih lekara. Među njima su i Kikinđani koji su doveli svoje buduće supružnike.

-Sa njima razgovaramo i planiramo njihove specijalizacije. Oni su izrazili svoje želje i mi smo ih uskladili sa planom specijalizacije. Nadamo se da će, na opštu radost, naš plan da se ostvari. Sa druge strane svi lekari koji su otišli iz Bolnice, zaposlili su se na klinikama, što je stepenik više. Otišli su kao vredni specijalizanti i dobri đaci, budući predavači na Medicinskom fakultetu – navela je naša sagovornica.

Ovog momenta u Bolnici rade dva hirurga dr Bojan Miladinov i dr Dragan Grubor. Uskoro ih očekuje pojačanje u vidu dve koleginice koje će biti i prve žene hirurzi u Kikindi. Dr Milena Ivanić do kraja godine završava specijalizaciju, a dr Jelena Ristić će se takođe vrlo brzo pridružiti timu hirurga.

A.Đ.

ribokradice

Tokom prethodna dva meseca, ribočuvari JVP „Vode Vojvodine“ su prilikom redovnih i vanrednih kontrola delova ribarskih područja Srem, Banat i Bačka, koji su pod ingerencijom tog preduzeća, pronašli i zaplenili više od 15.000 metara mreža korišćenih u nezakonitom ribolovu, desetak samolovnih alata i šest gumenih čamaca.

Podneto je 10 prekršajnih prijava protiv lica zatečenih u nelegalnom ribolovu, dok je protiv dva lica, koja su prilikom ribokrađe koristila elektroaparat, podneta krivična prijava od strane MUP-a.

Prijave su podnete i protiv lica koja su u jednoj od skorašnjih akcija Ribočuvarske službe, na Kikindskom kanalu između Kikinde i Novog Miloševa, bežeći sa lica mesta za sobom ostavili kompletan ribolovni alat i automobil prepun ukradene ribe.

Efikasnom akcijom pripadnika Policijske uprave Zrenjanin, stanice Novi Bečej, a na osnovu dostavljenih podataka od strane ribočuvara, počinioci su pronađeni i privedeni nadležnim organima. Protiv njih će biti podneta krivična prijava za nezakonit ribolov, kao i prijava za falsifikovanje isprava pred nadležnim tužilaštvom.

JVP „Vode Vojvodine“ saopštilo je da se pridružuje podnesenoj krivičnoj prijavi, a biće podnet i odštetni zahtev za naknadu štete nanetu ribljem fondu.

(foto: JVP Vode Vojvodine)

IMG-e0a43d31007ebf2714d9c5be9c63ed76-V

Turska Agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju „Tika“ u saradnji sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave i ambasadom Turske obezbedila je vrednu donaciju za Opštu bolnicu u Kikindi, ali i za zdravstvene ustanove u Bosilegradu i Bujanovcu. Ministar dr Aleksandar Martinović, koji je bio domaćin skupa, rekao je da je ovo još jedan dokaz da je saradnja dve zemlje partnerska i u stalnom usponu.

-Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprava prvi put je uspostavilo stratešku saradnju sa Republikom Turskom, na šta smo ponosni. Tokom susreta sa ambasadorom, krajem godine, zaključili smo da su bilateralni odnosi naših zemalja na najvišem nivou, što je rezultat uzajamnog poštovanja, razumevanja i ličnih prijateljskih odnosa predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Turske Redžepa Tajpa Erdogana. Srbija je u protekloj deceniji doživela procvat, najbrže se razvija u regionu i u nju se najviše investira. Ovo je prilika da se zahvalimo vladi Republike Turske što doprinosi našem razvoju i dodatno pomaže unapređenju kvaliteta života naših građana – istakao je dr Martinović i napomenuo da je siguran da će se još sličnih projekata realizovati u narednom periodu.

Donacija predstavlja suštinsku podršku za unapređenje kvaliteta zdravstva u lokalnim zajednicama, a donatorski sertifikat  gradonačelniku Nikoli Lukaču uručio je ambasador Turske u Srbiji Hami Aksoj.

-Pre tri meseca imali smo sastanak sa ministrom Aleksandrom Martinovićem. Zahteve koji su nam upućeni uspeli smo da realizujemo u kratkom roku tako da je obezbeđena oprema i vozila za unapređenje sistema zdravstvene zaštite u Bosilegradu, Bujanovcu i Kikindi – naveo je Hami Aksoj.

Svima koji su pomogli da Kikinda dobije tri nova inkubatora koji će puno značiti tek rođenim sugrađanima, naročito onima koji su na svet došli pre vremena, zahvalio je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Nova oprema poboljšaće zdravstvenu negu, a u cilju sprovođenja politike predsednika Aleksandra Vučića i svih nas, da je porodica najvažnija, da nam se deca rađaju i da nas bude još više – rekao je Nikola Lukač.

Dr Biljana Plemić, pedijatar neonatolog, načelnica Odeljenja neonatologije dodala je da je od ukupnog broja novorođenčadi na godišnjem nivou, četrdesetak prevremeno rođeno odnosno od četiri do deset odsto.

-Inkubatori će služiti i za zbrinjavanje beba koje su kritično obolele, ali i novorođenčad sa malom telesnom težinom. Tako ćemo im omogućiti stabilizaciju i inicijalno zbrinjavanje. Postojeća tri inkubatora, koje imamo su iz devedesetih godina. Sada smo dobili tri nova i nedavno dva tako da će ih biti ukupno osam – navela je dr Plemić.

Donacija je vredna oko dva miliona dinara i od posebnog je značaja.

-Beskrajno smo zahvalni Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu što su nas prepoznali kao Bolnicu u koju vredi ulagati. Od posebnog značaja je deo koji se odnosi na prevremeno rođene bebe jer to povećava šansu da se ona razvijaju u pravom smeru – rekla je v.d. direktorica Opšte bolnice dr Vesna Tomin.

Događaju, upriličenom u Palati Srbija, prisustvovao je i načelnik Severnobanatskog okruga Miroslav Dučić.

ritejl-3

Teren na kom će se nalaziti budući ritejl park u Mikronaselju, na uglu ulica Mihajla Pupina i Jovana Jovanovića Zmaja, ograđen je i počelo je rušenje temelja zgrade čija je izgradnja započeta pre više od dve decenije, ali nikada nije odmakla.

Moderan ritejl park, kako je najavljeno, imaće 14 maloprodajnih objekata, dečije igralište, kafić i prostrani parking, a posao će ovde pronaći između 50 i 100 sugrađana.
Ugovor o prodaji gradskog zemljišta za izgradnju ritejl parka „Nest“ potpisan je 27. juna prošle godine. Mesec dana nakon toga investitor „RC Europe” dobio je građevinsku dozvolu za izgradnju objekta površine 5.332,64 kvadrata.
U izgradnju će biti investirano više od šest miliona evra, a u novoizgrađeni ritejl park useliće se domaći i strani zakupci koji prodaju hranu, garderobu, obuću, igračke…

Planirani rok otvaranja je kraj 2024. godine.

Za očekivati je da će ritejl park pored kupaca iz Kikinde i okoline, privuće i potrošače iz susedne Rumunije koji, zbog blizine, istorijskih i prijateljskih veza, rado i često dolaze na sever našeg dela Banata.

Češka kompanija „RC Europe” u našoj državi prisutna je od 2014. godine. Ritejl parkove izgradili su u Vršcu, Kraljevu, Obrenovcu i Užicu.

stitna-zlezda

Veoma veliki broj građana odazvao se preventivnim pregledima štitaste žlezde koji su juče organizovani u Opštoj bolnici. Za preglede nisu bili potrebni uputi i bili su namenjeni onima koji već nemaju dijagnostifikovano oboljenje tiroidne žlezde.

– Ultrazvučni pregled štitaste žlezde obavila su 82 pacijenta i kod njih 43 utvrđena su određena patološka stanja, pa su upućeni na dalje preglede. Njih 58 nije stiglo na snimanje i oni će biti pozvani u Bolnicu da im se uradi ultrazvučni pregled – rekla je za Kikindski portal Aleksandra Jovanov, koordinator za odnose s javnošću ove ustanove.

Jovanova dodaje i da je laboratorijska analiza hormona štitaste žlezde urađena za 113 pacijenata i, takođe, jedan broj zainteresovanih nije juče uspeo da to da učini, pa će i oni, narednih dana, dobiti mogućnost da provere hormone u krvi.