Друштво

topola-crkva-slava-(2)

Crkvenu slavu Petrovdan prvi put su u crkvi u izgradnji obeležili meštani Banatske Topole. U crkvi Svetog Petra i Pavla svetu Liturgiju služio je sveštenik Aleksandar Lekić, a pored Topolčana događaju su prisustvovali i vernici iz Kikinde i Bašaida.

-Veliki je uspeh što smo, uz Božiju pomoć, uradili dosta toga na pravoslavnom hramu. Imali smo podršku blagovernog naroda, ali i naše eparhije. Ostalo je da se uradi plafon i da se pod poploča u unutrašnjosti zdanja, a napolju je ostalo da se urade potporni zidovi na tornju i tada su najveći radovi gotovi. Na crkvi uvek ima posla i tako će biti uvek. Na freskopisanje će se sačekati neko vreme jer je neophodno da se zidovi dobro osuše istakao je sveštenik Aleksandar Lekić.

Kum slave bio je Nikola Kanas, doktor nauka koji predaje na Institutu „Biosens“ pri univerzitetu u Novom Sadu. Veliki je ktitor crkve u izgradnji.

-Smatram da je naša dužnost da vratimo dobrim našim rodnim mestima. Moj otac je rođen u Banatskoj Topoli, nedaleko od sadašnje crkve. Leta sam provodio u ovde i veoma volim Banatsku Topolu. Pre deset godina otac i ja smo sa meštanima razgovarali o tome kako bi bilo lepo da se izgradi Srpska pravoslavna crkva u selu. Ideju su podržali meštani, ali i crkva i korak po korak ona je i realizovana – saznajemo od Nikole Kanasa.

Nikola Kanas živeo je nekoliko godina u Norveškoj, u Torthajmu, gde je završio doktorske studije na norveškom univerziteti za nauku i tehnologiju.

-Juče sam stigao iz Amerike gde je realizovan naučno-istraživački projekat koji zajedno rade novosadski i univerzitet Dreksler u Filadelfiji. Istraživanje je trajalo tri meseca i stigao sam baš na slavu. Moja želja je bila da budem kum jer je i crkva veoma važna za život u selu. Nastavlja se dalje sa radovima i najvažnije je da je crkva funkcionalna – naveo je Kanas.

Temelji crkve u ulici Vuka Karadžića 12 izliveni su u septembru prošle godine.

-Niko od nas nije očekivao da će se crkva ovako brzo izgraditi. Meštani su prezadovoljni i moram da istaknem da je crkva za vreme bogosluženja puna. Ostvarili smo još jednu značajnu investiciju za selo koju su sami meštani istakli kao važnu – precizirao je Nedeljko Cimeša, predsednik saveta Mesne zajednice.

Krst i crkvena zvona na hramu  su osveštana i za kratko vreme on je stavljen pod krov. Sveštenik Lekić napominje da je za svako mesto važna pravoslavna svetinja jer okuplja narod. Izgradnja prve pravoslavne crkve u Banatskoj Topoli započeta je na inicijativu meštana, ali i predstavnika crkve. Svake subote u objektu koji se gradi, služi  se Svetu Liturgiju.

Hram se gradi u stilu jednobrodne građevine sa tornjem preslice. Mediteranski je tip crkve i jedinstvena je u Banatu.

A.Đ.

Suvaca-(3)

Zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture Republike Srbije i saradnji sa Klubom finih zanata – Centrom za zemljanu arhitekturu koji vodi Dragana Kojičić, u okviru prostora mlina Suvača biće održana dva sertifikovana treninga za obnovu i uopšte u radu sa objektima od zemlje.

Prvi trening zakazan je za 23. i 24. jul i namenjen je za maksimalno 12 učesnika – odrasli (25+)

Ovaj dvodnevni trening obuhvatiće upoznavanje sa osnovnim karakteristikama materijala prvog dana nakon čega će učesnici biti u prilici da polažu usmeni i pismeni test i steknu ECVET M2 sertifikat za gradnju zemljom u neformalnom obrazovanju.

Drugog dana će se raditi dijagnostika zidova mlina Suvače i započeti radovi na obnovi pojedinih delova kako bi se zidovi pripremili za jesen kada je planirana realizacija drugog treninga.

Najavljene trenige vodiće Dragana Kojičić arhitekta sa specijalizacijom za zemljanu arhitekturu i Olja Todosijević sertifikovani ECVET trener i umetnica.

Iz Muzeja su pozvali zainteresovane da se prijave putem mejla na muzejkikinda@gmail.com ili na telefon 0614012981 do 20. jula

sajan-zetva-(4)

Oštre kose i srpovi, vredne ruke i želja da se očuva tradicija u ručnom košenju žita, slika je koja je iz Sajan poslata u okviru 27. Severnobanatskih žetelačkih svečanosti. Tradicionalna manifestacija okupila je sedam ekipa  iz Crne Bare, Mađarske i Sente i Sajana.

Najstariji kosac bio je 87-godišnji Ferenc Hereši iz Sente.

-Ranije nismo imali kombajne samo kose, srpove i naše ruke. Žito smo vezivali u snopove koje su vukli konji na kolima. Postojala je samo mašina koja od klasja odvaja seme. Za kosce je najvažniji dobar alat, kosa, koja mora da bude oštra. U suprotnom kosac bi se brzo umorio. Kao mali imao sam kratke pantalone i još uvek se sećam kako je strnjište bilo oštro – istakao je Hereši sa kojim je bio i Kristof Sabadoš koji će naslediti ovu tradiciju porodice Fekete. Otkrio nam je da je naučio da kosi od bake Margite Šarvari čiji je zadatak ovoga puta bio da spremi ukusan fruštuk ekipi kosaca.

-Ja sam četvrta generacija kosaca i ponosan sam na tu činjenicu. U našoj porodici ovo je tradicija koja se nasleđuju sa kolena na koleno – saznali smo od Kristofa.

 

Sa gostima iz mađarskog grada Aparthalma Sajan se pobratimio 2013. godine i već 11 godina oni su deo svečanosti.

-Prvi put smo u Sajanu kosili žito, svidela nam se manifestacija i dolazimo svake godine. Volimo ovo okupljanje koje nas vraća u prošlost, u detinjstvo. Drago nam je što smo deo tradicije koja se čuva i svima u Mađarskoj pričamo o njoj – otkrio je Đerđ Vinca iz Aparthalma.

Ekipa iz Crne Bare bila je najveselija. Za jelo su pripremili prave poslastice.

-Nekada je bilo teško doći do žita, znatno teže nego danas. Čitavu sezonu radili su za džak žita, a mi ga danas zaradimo za jedan da. Treba da cenimo ono što imamo – kaže Lajko Maćaš iz Crne Bare.

Nekada se za vreme žetve ustajalo u četiri ujutro i kretalo na njivu. Radilo se dok se vidi. Koscima su velika pomoć bil žene koje su vezivale žito u snopove, ali i pripremale obilan doručak. Fruštuk je činio hleb, barena jaja i krompir, luk, slanina, rakije, kajsija, šljiva i višanja, ali i slatkih kolača, ko  je mogao da ih priušti.

Najveću podršku manifestaciji pruža grad Kikinda,a ovom događaju prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski i su članica Gradskog veća Melita Gombar. Otvarajući žetelačke svečanosti gradonačelnik Lukač istakao je važnost čuvanja običaja, ali i dobrosusedskih odnosa među narodima.

-Zajednička saradnja je ključ uspeha i bolje budućnosti a kada smo udruženi možemo mnogo toga. Sajanske žetelačke svečanost su tu i da nas podsete kako je to nekada bilo, a na nama je da mladi budu ti koji će je dalje čuvati – precizirao je Lukač.

Vršidba žita je jedan od najvažnijih poljoprivrednih radova, a kosidba je imala i ulogu jačanja zajednice.

-Značaj ovakvih manifestacija je, osim što neguju tradiciju, je što promovišemo prve porodične vrednosti, gde je porodica stub društva i zajedno dolaze do hleba na stolu. Važno nam je da mladi to uvide i da znaju da za sve treba da se potrude i da sopstvenim radom stignu do rezultata – navela je Dijana Jakšić Kiurski.

Mladi se priključuju manifestaciji, tako da će ona da se organizuje još dugo godina  dodala Šara Benjocki, predsednica KUD-a „Adi Endre“, koji je i organizator žetelačkih svečanosti.

-Puno mi je srce kada vidim koliko i mladima u Sajanu znači ova manifestacija. Još uvek imaju priliku da o ručnom košenju žita uče od naših najstarijih kosaca, koji su i sami nekada ručno kosili žito sa svojim roditeljima. Oni na pravni način mogu da dočaraju kako je to nekada bilo, ali i da im pokažu kako se ručno kosi hlebno zrno. Kroz ovu manifestaciju želimo da im pokažemo kako je nekada puno rada trebalo da se dođe do parčeta hleba. Svima nam je isti cilj, da sačuvamo tradiciju i da je prenesemo na mlade – rekla je Šara Benjocki.

Mesna zajednica čuva ovu manifestaciju i želi da je učini još boljom.

-Žetva je bila dan radosti i zajedništva. Posao je zahtevao angažovanje čitave porodice, ali i komšija i prijatelja. Naša dužnost je da očuvamo narodnu tradiciju i da je prenesemo na mlade. Kada vide kako se teško dolazilo do hrane na trpezi, mladi će više ceniti ono što sada imaju – napomenuo je Zoltan Tot, predsednik Saveta  MZ Sajan i zamenik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu.

Pomoć žetelačkim svečanostima pružili su i Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje ,propise, upravu i nacionalne manjine, kao i fondacija Betlen Gabor iz Mađarske.

A.Đ.

 

 

 

tot-dokic-(15)

Osmočlana porodica Tot-Dokić iz Mokrina dobila je svoju kuću iz snova. Na vratima novog doma u ulici Žarka Zrenjanina broj 37 dočekao nas je petogodišnji Marko.

-Došli ste da vidite moju novu kuću?. Moram da vam pokažem sobu koju delimo bata i ja. Prelepa je. Imamo svoje krevete, sto, ali i lejzi beg. Ko će da sedi u njemu dogovaramo se jer ne možemo obojica u isto vreme. I seke su srećne – sa oduševljenjem nam je ispričao Marko.

I njegov brat, tri godine stariji Miloš, ne prestaje da hvali novu kuću u kojoj živi sa mamom, tatom, braćom i sestrama.

-Imamo novu loptu i novi krevet koji je samo moj. Imamo i kompjuter. On je kod devojčica u sobi, ali nas prime da se igramo sa njim. Nećete verovati imam samo svoju sobu u kojoj sam sam. Sve što sam želeo to se i ostvarilo. Sada ću moći da pozovem i drugare da dođu i da se igraju u mom dvorištu, ali i u mojoj novoj kući – oduševljen je Miloš.

I sestre šestogodišnja Andrijana, sedmogodišnja Snežana i četvorogodišnja Dunja presrećne su što imaju svoj kutak. Sve su u jednoj sobi okrečenoj u roze, svaka ima svoj krevet i svoju policu u zajedničkom ormaru.  Radosti porodice pridružio se i dvoipogodišnjak godišnji Mihajlo.

Vesna Dokić (23) majka zadovoljnih mališana koja živi zajedno sa suprugom Nenadom Totom (36) nije krila svoje zadovoljstvo što konačno imaju krov nad glavom koji će njenoj porodici omogućiti da živi u normalnim uslovima.

-Preselili smo se u novu kuću koja ima sve. Sva deca imaju svoju sobu, konačno imamo kupatilo, veliku kuhinju, trpezariju u kojoj svi zajedno ručamo. U okviru kuće je i veliko dvorište, okućnica, ali i pomoćne prostorije. Mnogo nam znači i znatno nam je lakše Ova kuća je san iz snova i sve naše želje su ispunjene – ističe Vesna Dokić.

Da ostvare svoje snove pomogla im je humanitarna organizacija „Srbi za Srbe“. Marija Moravić, pi ar ove organizacije navela je da je porodica Tot Dokić zaslužila novi prostor za život. Za kuću sa okućnicom izdvojeno 4.685.840 dinara.

-Deca su dobra i lepo vaspitana što je zasluga Vesne i Nenada. Koliko su divni i skromni vidi se iz njihovog ponašanja. Rado smo im pomogli da dobiju kuću na 20 ari placa. Postoje dva objekta, jedan od 115, drugi od 90 kvadrata i u oba može da se živi. Deo nameštaja je bio u kući, a deo je naknadno obezbeđen uz pomoć donatora. Tu su i pomoćni objekti za uzgoj životinja koji su ovoj porodici potrebni, ali i veliko dvorište u kom se mališani igraju.  U martu smo započeli prikupljanje sredstava i evo već u julu oni su se uselili. Nije bilo lako naći adekvatnu kuću, ali uspeli smo i u tome – rekla je Marija Moravić.

Do sada je ova porodica živela u omanjoj kući koja je imala vrlo malu kuhinju i jednu sobu u kojoj je živelo njih osmoro. Kupatila nije bilo.

-Pribojavala sam se da će u staroj kući vlaga uništiti zdravlje moje dece. Mlada sam se udala i posvetila se majčinstvu. Iako sam napustila školu, decu učim da je obrazovanje jako važno. Trudim se, zajedno sa suprugom Nenadom, da ih lepo vaspitamo i da od njih postanu vredni i časni ljudi – dodaje Vesna.

Porodica Tot-Dokić živi od prodaje mleka. Imaju devet krava o kojima se brinu, a Nenad se prihvata svakog posla koji u selu postoji i vrlo često radi za nadnicu. Kako imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo nemaju prava na socijalnu pomoć i dečiji dodatak.

A.Đ.

 

 

 

gimnazija-ucionica-(1)

U četiri srednjoškolske obrazovne ustanove u Kikindi za školsku 2024/2025. završile su prvi krug upisa, a do subote traje elektronski upis u drugom krugu. Od naredne školske godine svako odeljenje imaće maksimalno 28 učenika, te su se i škole prilagodile ovoj novini.

Ekonomsko – trgovinska škola, umesto četiri, od naredne godine imaće pet odeljenja na šest obrazovanih profila.

-Ekonomsko tehničar je četvorogodišnji je popunjen. Sva mesta zauzeta su i na trogodišnjem smeru trgovac koji  je u kombinovanom odeljenju sa konobarima, kao i na smeru kuvar. Na smeru finansijsko-računovodstveni tehničar, koji je ponovo uveden ove školske godine, ostalo je 16, a na četvorogodišnjem smeru trgovinski tehničar ima 11 mesta– saznajemo od direktora Roberta Vunjaka.

Tehnička škola u Kikindi upisuje osam  odeljenja. Direktorica Milanka Halilović kaže da su u prvom krugu upisali 197 učenika.

-U okviru područja rada elektrotehnika na smeru elektrotehničar računara ima pet slobodnih mesta. U trogodišnjem odeljenju  bravar zavarivač ima sedam mesta , dok je na smeru operater mašinske obrade rezanjem ostalo 13. Reč je o smeru koji pripada dualnom obrazovanju, tako da će svim učenicima prve godine Kancelarija za dualno obrazovanje isplaćivati 5.000 dinara devet meseci, a od druge godine oni će deo nastave obavljati u firmama „Grindeks“ i „Mekafor“ i to vreme će im biti plaćeno – kazala je Milanka Halilović.

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“, kako ističe direktor Milorad Karanović odlično je prošla na upisu.

– Na četvorogodišnjem  smeru arhitektonski tehničar imamo četiri slobodna mesta i svega jedno na smeru operater u prehrambenoj industriji koji je trogodišnji smer– rekao je Karanović.

U Gimnaziji „Dušan Vasiljev“  više zainteresovanih bilo je za društveni smer saznajemo od direktorice Mirjana Dražić.

-Od  56 učenika na društveno-jezičkom smeru imamo jedno slobodno mesto, dok je na prirodno- matematičkom smeru ostalo 13 mesta  – napomenula je Mirjana Dražić.

Upis će trajati do 6. jula do 15 časova. Pravo podnošenja liste opredeljenja imaju samo učenici koji nisu raspoređeni u prvom upisnom krugu i to samo na mesta koja su ostala slobodna posle prvog upisnog kruga.

A.Đ.

dispanzer-za-zene-otvoren

Dispanzer za žene od danas je na novoj adresi. Nalazi se u ulici Svetozara Miletića broj 38 odnosno u objektu nekadašnjeg Antituberkuloznog dispanzera. Moderan i funkcionalan prostor značajno će unaprediti zdravstvenu zaštitu žena, a novootvoreni Dispanzer posetili su gradonačelnik Nikola Lukač, narodni poslanik Milenko Jovanov i zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

Dispanzer za žene ima tri ginekologa, od kojih rade dva s obzirom na to da je jedna doktorka na trudničkom bolovanju. U ovoj službi neophodna su četiri ginekologa, ali, na žalost,  optimalan broj ginekologa bio je u veoma kratkom periodu. Načelnica službe dr Dragana Miladinov istakla je da joj je drago što je Dispanzer dobio prostor koji je bio preko potreban.

-Smatram da je ovo veliki korak za našu službu koja se bavi prevencijom i unapređenjem zdravlja žena, sadašnjih i budućih majki. Sada imamo dovoljno prostora i adekvatnu opremu i rad nam je znatno olakšan. Dnevno jedan lekar pregleda između 35 i 50 osoba. Pacijentkinje pregled mogu da zakažu na broj telefona 316-215. Svakog petog u mesecu dajemo nove termine i zakazivanje je moguće dok ih ima. Hitna stanja se ne zakazuju i takve pacijentkinje primamo odmah na pregled. Postoji odlična aplikacija i kol centar u Beogradu za zakazivanje – rekla je dr Miladinov.

Dr Biljana Marković, direktorica Doma zdravlja zahvalila je lokalnoj samoupravi, ali i republičkoj i pokrajinskoj vladi, za sredstva opredeljena za rekonstrukciju i nabavku savremene dijagnostičke i druge opreme.

– Punu podršku dobili smo od lokalne samouprave koja je prepoznala potrebu da se za Dispanzer za žene iznađe adekvatan prostor. Nemerljiva je pomoć i narodnog poslanika Milenka Jovanova koji je takođe dao sve od sebe da zgradu koja je propadala privedemo nameni. Pokrajinska vlada pomogla je kupovinom medicinskih aparata i opreme. I u okviru projekta „Zajednici zajedno“ kupljen je najmoderniji ultrazvuk vredan 10 miliona  dinara, a isti aparat finansiran je sredstvima Vlade Vojvodine. Zahvaljujući gradu samo prošle godine dobili smo tri saniteta od kojih su dva u potpunosti opremljena za potrebe Hitne službe, a pre tri godine  adaptirana je III Zdravstvena stanica u kojoj su dve ambulante opšte prakse i u kojoj se nalazi Služba kućnog lečenja za čije potrebe su kupljena i dva nova automobila – kazala je dr Marković.

Lokalna samouprava prepoznala je potrebu da Dispanzer za žene dobije svoj prostor i odmah je i reagovano, dodao je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Obećanja ispunjavamo i ovo je dokaz za to. Obećali smo da ćemo opredeliti prostor i iznaći sredstva da ova služba dobije uslovan objekat za rad, a pacijentkinje zdravstvenu uslugu dostojnu žene. Objekat je prilagođen potrebama Dispanzera za žene i siguran sam da će sugrađane biti zadovoljne uslugom, opremljenošću, ali i novim prostorijama. Hvala i našem narodnom poslaniku Milenku Jovanovu koji je obezbedio da sredstva iz Republike budu usmerena za ovaj projekat i da zajedničkim snagama uložimo oko 20 miliona dinara u ovaj objekat. Nećemo stati jer ćemo i u narednom periodu ulagati u unapređenje zdravstva na teritoriji grada – precizirao je gradonačelnik Lukač.

Milenko Jovanov, narodni poslanik napomenuo je da su upravo ovakvi projekti jedna od stvari zašto se bavi politikom.

-Kada se ideje i potrebe konkretizuju i kada se uradi velika stvar za grad, tada sve dobija smisao. Zahvalio bih ministru finansija Siniši Malom koji je brzo reagovao i oslobodio sredstva koja su pripadala našem gradu za projekte od kojih se u međuvremeno odustalo. Na taj način rešen je veliki problem i nadam se da će sugrađanke češće dolaziti na preglede, pre svega da bi sačuvale svoje zdravlje. Na nama je da nastavimo dalje kada je reč o zdravstvu. Tu ne mislim samo na rekonstrukcije i kupovinu opreme, čime se lokalna samouprava intenzivno bavi u prethodnim godinama – naveo je Jovanov.

Dispanzer za žene ima dve ambulante za preglede koje rade u isto vreme, i po jednu za ultrazvučni pregled i citologiju, kao i posebnu prostoriju za pregled trudnica. Mesta ima i za prostor za intervencije, čekaonicu, kartoteku i sve ostalo što je neophodno.

A.Đ.

SA MINISTROM O MOGUĆNOSTIMA DOVOĐENJA LEKARA

Lekara nedostaje, ne samo u našoj sredini, a Milenko Jovanov smatra da naš grad zaslužuje drugačiji tretman kada su oni u pitanju.

-Moramo da se pozabavimo pitanjem lekara i moramo da tražimo adekvatna rešenja u razgovoru sa ministrom. Važan je odnos prema pacijentima, a da bi on bio adekvatan mora da postoji konkurencija. Kada neko sam radi određeni posao, onda ga baš briga da li će pacijenti da ga čekaju čitav dan, on ode na pecanje i isključi telefon. Svi znamo da se to dešava i da do toga ne bi dolazilo moraćemo da nađemo rešenja van okvira uobičajenog. Moramo videti sa ministrom šta je ono što moramo da uradimo da mlađi lekari dođu u Kikindu, čime možemo da ih privučemo i šta je ono što grad može da uradi. Bolnica se rekonstruiše i prva faza privodi se kraju, nakon čega će započeti i druga. Ozbiljno se bavimo omogućavanjem pristojne zdravstvene zaštite za sve sugrađane. Za razliku od nekih drugih mi ne konstatujemo probleme, nego ih rešavamo i to pokazujemo svakodnevno. Za to smo tražili podršku na prethodnim izborima, da nastavimo konkretno da radimo – zaključio je Jovanov.

basaid-atarski-putevi-(1)

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dr Aleksandar Martinović sastao se predstavnicima sedam poljoprivrednih udruženja, a iz kikindskog udruženja poljoprivrednika „Severni Banat“ prisutni  su bili Radomir Krnić i Mirko Miškeljin. Ovom prilikom istaknuto je da je važno da svi prisutni uzmu  učešće u javnom slušanju koje će Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Narodne skupštine Republike Srbije uskoro organizovati na temu rekonfiguracije podsticaja iz budžeta Republike Srbije, jer je, kako je ministar naveo, to dobar i konstruktivan put da se nađe adekvatan način za ispunjenje zahteva koje su izneli.

Martinović je još jednom podvukao da javno slušanje prethodi rebalansu budžeta Republike Srbije za 2024. godinu, te da bi bilo korisno da u njemu učestvuje što veći broj poljoprivrednih proizvođača, kako bi, kroz međusobnu saradnju i razgovor, zajedno uredili agrarni budžet, tako da svi budu zadovoljni. Dodao je da Ministarstvo poljoprivrede ima dobru volju da izađe u susret svim proizvođačima, da ima konkretne ideje za unapređenje srpske poljoprivrede, te da je plan da se u budućnosti prate određeni ciklusi u proizvodnji i realizacija agrarnog budžeta, a da se javna slušanja organizuju dva puta godišnje, sa ciljem da se nađu najbolja moguća rešenja za sve poljoprivrednike.

-Zahtevi koje su poljoprivrednici izneli tiču se drugog dela suvencija od  17.000 dinara za sertifikovana semena, upis parcela po drugom osnovu koje nisu u eAgraru, a objektivno ne postoji mogućnost da se unesu. Tu je i pitanje 100.000 dinara po grlu i ograničenje uvoza mleka i mlečnih proizvoda. Ministar nas je obavetio da se radi na ograničenju uvoza, ali i na zahtevu koji se odnosi na unos parcela. Kada su isplate subvencija u pitanju neophodan je rebalans budžeta, a pre toga javna tribina svih  predstavnika poljoprivrednih udruženja kako bi se odlučilo koji su prioriteti za subvencije i u kom iznosu. Skrenuli smo pažnju i na fiktivna poljoprivredna gazdinstva, ona koja nemaju promet po računu, a vlasnici parcela uzimaju subvencije – istakao je Radomir Krnić.

Ministar Aleksandar Martinović je ovom prilikom naveo da su proizvođači i država na istoj strani, na strani poljoprivrede, te podsetio sagovornike da im Ministarstvo poljoprivrede stoji na raspolaganju za razgovor, ali, prema njegovim rečima, da bi se došlo do sistemskih rešenja, neophodno je da se sprovedu sve zakonske procedure i da postoji obostrano razumevanje i volja za dijalogom.

A.Đ.

 

Vatrogasci 4

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu dodelio je sredstava po konkursu za podsticanje programa ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje programa od javnog interesa koji su značajni za zaštitu i spasavanje od požara u 2024. godini, a koje realizuju udruženja. Dobrovoljna vatrogasna društva iz Mokrina, Sajana, Banatske  Topole i Iđoša  dobila su novac za kupovinu kompletnih odela za gašenje šumskih požara. Mokrinu je pripalo 555,5 hiljada dinara.

-Sredstva su dovoljna za kupovnu četiri odela koja se sastoje iz lične zaštitne opreme, a koja su drugačija u odnosu na ona koja već koristimo. Ona su nam neophodna jer će deo dobrovoljnih vatrogasaca ići na obuku za gašenje šumskog požara. U Mokrinu ima osamdesetak dobrovoljnih vatrogasaca među kojima je dosta dece. Radimo na promociji našeg društva i ovog humanog poziva – istakao je Radovan Petković, predsednik DVD Mokrin i dodao da je prošle godine bilo 20, a od početka godine dva požara u kojima su učestvovali vatrogasci iz ovog mesta.

Dobrovoljnim vatrogascima iz Banatske Topole, Iđoša i Sajana odobreno je 416,5 hiljada dinara za kupovinu po tri odela za gašenje šumskog požara.

-Sajansko vatrogasno društvo ima oko stotinak članova među kojima je  sedamdesetak dece. Ukoliko je potrebno, pomažemo u gašenju požara i u okolnim mestima, kada nas pozovu. Od početka godine intervenisali smo u šest požara. Istakao bih i da smo se odazvali da pomognemo stanovnicima Bačke Palanke nakon nevremena koje je zahvatilo ovaj deo Vojvodine početkom juna – saznajemo od Aleksa Nađa, predsednika sajanskog DVD-a.

U dobrovoljnim vatrogasnim društvima napominju da je svaka pomoć koja se odnosi na nabavku opreme dobrodošla jer je važno da ljudi budu dobro opremljeni kada se uhvate u koštac sa vatrenom stihijom. Navode i da bi im dobrodošla nova vozila jer su postojeća stara nekoliko decenija.

A.Đ.

slavko-bovan-(2)

Vrsnom i višestruko nagrađivanom enigmati, našem sugrađaninu i stalnom saradniku Komune Slavku Bovanu ni jedan dan ne prođe bez sastavljanja skandinavki, rebusa, anagrama i drugih popularnih glavolomki. Ratni vihor doveo ga je u naš grad iz rodne Hercegovine gde je još kao dečak zavoleo enigmatiku, a zahvaljujući talentu, posvećenosti i radu, dospeo u sam vrh ove svojevrsne gimnastike uma kojom se bavi pune 43 godine.

– Moja žena voli u šali da kaže, enigmatika je tebi prva i jedina ljubav. Nije baš tako, ali mi je mnogo važna u životu. To sam znao čim sam počeo. Potrebno je mnogo truda, ali to treba voleti. I prvo bračno putovanja bio nam je odlazak na susret enigmata u Puli – ispričao je Slavko, inače po struci diplomirani pravnik, gostujući u podkastu Kikindskog portala.

Odlično pamti i prvi objavljeni rebus.

– Bio je vreo dan, Vjesnikov kviz listam i vidim rebus koji je potpisan mojim imenom. Imao sam tada 18 godina i od prvog honorara kupio sam knjigu Alber Kami „Stranac”- kaže ovaj rođeni Mostarac, koji je nakon završenog Pravnog fakulteta radio u sudu, potom u Sokolu, a onda, sve do izbijanja rata, u enigmatskom listu u Sarajevu.

Od 1984. učesnik je svih susreta enigmata Jugoslavije odnosno Srbije. Već 1985. je pobedio na prestižnom Čvorovom prvenstvu.

– Ogromna motivacija za mene bio je jedan susret kada sam dobio neku treću nagradu za enigmatiku. Prišao mi je Stanislav Železnik, a to je bilo kao da je nekom teniseru početniku prišao Novak Đoković. On je bio bog enigmatike. Niko mi nije mogao dati veću nagradu od toga- priseća se Slavko.

O nadmetanjima u popularnoj Slagalici, otkriva šta se dešavalo iza kamere.

-Bilo je to 1992, 1993 godine, drugi ciklus kviza. Zovu da dođem ujutru, a kako su bile slabe saobraćajne veze, krenem u pet, čekam do uveče jer se snima po šest emisija i ne stignem na red. Vratim se za Kikindu, stignem u 23 sata, maltene ne spavam, i opet ujutru na snimanje. Tek trećeg puta sam stigao na red za snimanje. Dve emisije sam pobedio i jednu izgubio. Posle sam učestvovao u 40 i nekom ciklusu Slagalice. Svi se sećaju Milke Canić. Snimanje sam prekidao sedam puta jer su postavili pogrešna, neprecizna pitanja. I sedam puta sam bio u pravu. Milka Canić se izvinjavala, ali nije to bio problem, već da takmičar zna bolje od onih koji sastavljaju pitanja. Nisam ja najpametniji, ali neke sitnice znam. Takmičari su fer. Po meni, sada u rubrici Ko zna zna, preteruju jer su pitanja ili jako jednostavna ili previše specifična, nešto što niko normalan ne može znati. Nije pitanje ko je prvak Južne Koreje u streličarstvu, to ne bi znao ni gledalac iz Južne Koreje- iskren je Slavko ocenjujući da je, uprkos iznetim kritikama, Slagalica najbolji kviz na našim prostorima.

Prisetio se i velikih Enigmatskih susreta koje je EK Kikinda organizovao 2012. godine okupivši tada 160 učesnika iz osam zemalja. Među gostima su bili i Borivoj Dovniković iz Zagreba, autor crtanih filmova i u tom momentu najstariji strip crtač na svetu, koji se upravo bio vratio iz Kine, i poznati teatrolog, rođeni Kikinđanin, Jovan Ćirilov.

-Ćirilov se u mladosti bavio enigmatikom. Razmišljao sam šta da mu kažem kada ga budem pozvao. Međutim, čim sam se predstavio, Ćirilov je rekao: Aaa, Slavko, vi ste. Iznenadio sam se da zna za mene. Odmah je pristao da dođe. Nakon završenih susreta enigmata, sutradan, Ćirilov je gostovao na TV Pink, povodom neke predstave. Međutim, od pola sata, većinu vremena je govorio o susretu enigmata u Kikindi. Gde ćete bolju reklamu Kikinde od toga?

ZAMALO U KVISKOTECI

Bovanu je malo nedostajalo i da se okuša i u čuvenoj Kviskoteci, gde se prolazilo više krugova selekcije.

– Ispitivala nas je i komisija, njih 7, profesori. Međutim, desio se rat i napisali su mi da ćemo nastaviti snimanje kad se smiri situacija. Nažalost, nije se smirila.

Zanimljivo je i to da se i Slavkova supruga iz hobija pomalo bavi enigmatikom, a interesovanje za razne mozgalice pokazuje i četvorogodišnji unuk.

– Već se koriste kompjuterski programi koji sastavljaju enigmatiku, ali rešavači će to primetiti. Nažalost, malo je novih, mladih enigmata- kaže Bovan koji za svoj uspešan enigmatski rad dobio niz priznanja, među kojima je i nagrada za životno delo Enigmatskog saveza Srbije.

KIKINĐANI IZVRSNI U ENIGMATICI

U bivšoj Jugoslaviji, samo jedan grad je „enigmatskiji” od Kikinde, a to je Široki Brijeg u Hercegovini. Oni imaju četiri ili pet značajnih enigmata.

– Kikinda ima nas trojicu. Ilija Stančul je dobio nagradu za životno delo 2012. godine, a Zlatan Pupezin 2017. godine. Ali mi u Kikindi imamo i izvanredne kvizaše, Vanja Tomašev je jedan od najboljih u Srbiji, on je sad predsednik našeg kluba- ukazuje Bovan.

J. C.

 

analiza pss

Poljoprivredna stručna služba „Kikinda“ poziva poljoprivredne proizvođače da se prijave za besplatnu agrohemijsku analizu zemljišta koju će ove godine sa devet miliona dinara finansirati Ministarstvo poljoprivrede preko Uprave za zemljište. Kako je istakao direktor PSS Mladen Đuran ove godine biće analizirano oko 3.000 uzoraka na teritoriji Kikinde i Novog Kneževca.

-Jedno poljoprivredno gazdinstvo ima pravo na četiri besplatna uzorka odnosno preporuke za to koje  mineralno đubrivo treba koristiti. Analize zemljišta biće vidljive u eAgraru, a očekivanja su i da budu uslov za dobijanje subvencija i podsticaja, tako da apelujem na poljoprivrednike da iskoriste mogućnost da se one urade besplatno – rekao je Mladen Đuran.

Sa analizama će se ući i u narednu godinu s obzirom na to da je broj uzoraka velik. Prilikom prijavljivanja neophodno je da proizvođač zna broj parcele sa koje se uzorkuje zemljište. Pored registrovanih, analize će se raditi i kod neregistrovanih poljoprivrednih gazdinstava, pojasnio je savetodavac Aleksandar Pap.

-Kada dobijemo broj parcele, mi izlazimo na teren i uzorkujemo zemlju. Agrohemijsku analizu  najbolje je uraditi u ovo doba godine, po skidanju ozimih kultura sa njiva. Neophodno je da se usev skine sa njive kako bi dobili pravi presek stanja koliko je đubriva potrebno u naredne četiri godine, za koji dajemo preporuku. Nakon berbe kukuruza i žetve suncokreta radiće se analize i na ovim zemljištima – dodao je Pap.

Rade se ispitivanja pe ha vrednost zemljišta, sadržaj karbonata i makroelemenata fosfora, azota, kalijuma, kao i sadržaj humusa.

-Moguće je i spajanje parcela tačnije ukoliko se jedna njiva sastoji od više katastarskih parcela neophodno je ispisati sve brojeve. Ukoliko je obradivo zemljište veće od pet hektara moguća je i zbirna analiza. Vrlo je važno da poljoprivrednici obrate pažnju na tačnost podataka koje daju jer su svi oni proverljivi. Zahtev za analizu zemljišta može da podnese  samo osoba na koju se vodi parcela – napominje Aleksandar Pap.

Analiza plodnosti zemljišta poljoprivrednim proizvođačima pomaže da imaju bolje i kvalitetnije prinose. Zemljište na teritoriji grada uglavnom ima višak kalijuma, fosfor je u deficitu, a stanje azota je promenljivo. Sa godinama humus opada tako da se preporučuje zaoravanje žetvenih ostataka i đubrenje stajnjakom.

Prijavljivanje za pomenutu analizu moguće je u prostorijama Poljoprivredne stručne službe, u kancelarijama mesnih zajednica i putem mejla.

A.Đ.

Dobijena oprema

U okviru projekta Ministarstva poljoprivrede kikindska služba dobila je i opremu.

-Dobili smo poseban softver povezan sa eAgrarom, tako da će Uprava za zemljište moći da prati koji usevi, ali i proizvodnja je aktuelna proizvođačima. Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi, ali i Zakon predviđa da se najmanje jednom u pet godina  rade agrohemijske analize – napomenuo je Đuran.

 

 

error: Content is protected !!