Aleksandra Djuran

IMG_20230722_130434

Udruženje građana „Krila anđela“ iz Novih Kozaraca organizovalo je 27. Saborovanje posvećeno ikoni majci Bogorodici Trojeručici. I ove godine deci iz Sombora pruženi su maksimalni uslovi da slikaju. Među njima je bilo i nagrađenih poput Maksima Novakovića (15) i Katarine Gusanović (13) koji su osvojili značajne nagrade moskovske Likovne akademije na konkursu „Moj svet i ja“.

-Devet godina slikam i dugo sam slikao pejzaže. Odlučio sam da se isporobam u novoj tehnici, slikanju enterijera i  priznajem da sam iznenađen da mi odlično ide. Uživam u tome  – napomenuo je Maksim.

Katarina slika sedam godina i zahvaljujući vrednom radu i dobrim profesorima portret koji je nastajao devet meseci ocenjen je odličnim ocenama.

Predsednik Skupštine udruženja Milan Reljić istakao je da je ovo četvrti dečiji kamp koji se realizuje sa umetničkim studijom iz Sombora.

-Deca i njihovi mentori borave kod nas, razvijaju svoje veštine i stvaraju. Tokom proteklih devet godina, koliko postojimo, ugostili smo oko 500 umetnika, a trenutno ih imamo deset. Koristim  priliku da se zahvalim predstavnicima lokalne samouprave koja podržava naš cilj – da nam svake godine dolazi što više dece i umetnika – saznajemo od Reljića.

Danijel Peršić, predsednik Likovnog umetničkog studija iz Sombora podsetio je da saradnja  sa Kozarčanima traje nekoliko godina.

-Puno nam znači to što naša deca i u drugim sredinama mogu da pokažu svoj talenat. Tu smo da pomognemo da i deca sa teritorije Kikinde razviju talenat za slikarstvo. – precizirao je Peršić – Rado sarađujemo sa njima, zovemo ih da nam se pridruže i da se oprobaju u likovnim tehnikama.

Koordinatorka projekta Julijana Horvat napomenula je da je ovogodišnja tema „apstrakcija“.

-Cilj nam je da imamo što više umetnika, naročito mlađih. Želja nam je da nam se pridruži što više dece i mladih  u narednim godinama – precizirala je Julijana Horvat.

Učesnike likovne kolonije posetili su gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Suština je da imamo punu kuću umetnika i dece koju ćemo učiti i naučiti pravim vrednostima. Grad Kikinda podržaće ovakve i slične događaje , naročito jer su most između dva grada – istakao je Lukač.

Valentina Mickovski, članica Gradskog veća pohvalila je istrajnost udruženja „Krila anđela“ na afirmaciji mladih slikara. Dodala je i da lokalna samouprava teži decentralizaciji kulture u manje sredine što je i stav nadležnog Ministarstva i Pokrajinskog sekretarijata, a da kultura može da živi i u selima pravi je dokaz kolonija u Novim Kozarcima.

nikola-tesla-g104149190_1920

Potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali pozvao je roditelje da se od  20. avugusta do 20. septembra  prijave za 10.000 dinara.  Pravo na na novačnu pomoć imaju imaju sva deca starosti do 16 godina.

 

 

-Do kraja septembra isplatićemo svim majkama 10.000 dinara za svako dete do 16 godina. Na taj način pomažemo najmlažima. Očekujemo da će milion i skoro 200 hiljada dece dobiti ovu pomoć. Želimo da pokažemo brigu o najmlađima – rekao je Mali.

Predlogom zakona je definisano da pravo na uplatu novčane pomoći u iznosu od 10.000 dinara ima majka deteta, ali i otac, staratelj ili hranitelj. Hraniteljima deteta za koje se isplaćuje novčana pomoć i primaocima novčane socijalne pomoći, 10.000 dinara za svako dete će biti uplaćeno bez podnošenja prijave.

Kao i u slučaju ranijih prijava građana za pomoći države, prijava na portalu Uprave za trezor će biti veoma jednostavna i trajaće svega nekoliko minuta. Kako je predviđeno, podnosilac prijave, odnosno majka, će unositi broj lične karte, svoj matični broj, matični broj za svako dete i naziv banke u kojoj želi da joj bude uplaćen novac. Isplata ove  pomoći počeće od 25. septembra.

362733515_717717796827709_1788151751417458058_n

Sinoćnje nevreme u Kikindi koje je pratio olujni vetar od 21,4 metra u sekundi i padavine, na svu sreću, prošlo je sa minimalnim posledicama. Kako saznajemo od Miroslave Narančić, sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj najveću štetu naneo je odlomljeni deo stabla u ulici Kralja Petra Prvog kod kućnog broja 153. Deo grane stabla pincike palo je na kolovoz, deo na automobil parkiran u blizini na kom je pričinjena materijalna šteta, a ovom prilikom oštećen je kandelaber i pokidane su žice.

Saobraćaj u ovom delu grada bio je zaustavljen, a stanovnici nisu imali struju. Vatrogasci su brzo reagovali i nakon što su isekli deo debla koje je palo saobraćaj je normalizovan.

 

Deo stabla odlomio se i kod Motela „Lovac“, i kod fabrike „Toza Marković“. Na Gradskom trgu bilo je nekoliko odlomljenih grana.

-Tokom noći na terenu su, osim pripadnika Vatrogasno-spasilačke brigade i Policijske uprave, bili i zaposleni u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, komunalne službe i gradonačelnik Nikola Lukač koji je obišao sve lokacije na kojima je došlo do odlamanja dela stabala – rekla je Miroslava Narančić – Posledice nevremena otklanjaju se od ranih jutarnjih sati.

Za sat i po vremena, koliko je trajalo nevreme, u Kikindi je palo najviše kiše, 36 litara po kvadratnom metru, podaci su Meteorološke službe. U Bašaidu je zabeleženo 22, u Nakovu 20, a u Mokrinu 11,4 litra vodenog taloga po kvadratu.

ANALIZA

U Vojvodini se skoro dve  decenije rade analize plodnosti zemljišta koje poljoprivrednim proizvođačima umnogome pomažu da imaju bolje i kvalitetnije prinose. Uzorkovanje  zemljišta  najbolje je uraditi u ovo doba godine, po skidanju ozimih kultura sa njiva.

-Agrohemijska ispitivanja treba raditi najmanje jednom u četiri godine. Naročito je to sada mudro, s obzirom na poskupljenje svih inputa neophodnih u poljoprivrednoj proizvodnji.  – saznajemo od Mladena Đurana, direktora PSS – Proizvođači će dobiti preporuku za đubrenje u naredne četiri godine, a naša savetodavna služba na raspolaganju je za sve dodatne savete.

Analiza zemljišta je neophodna i jedna je od najvažnijih agrohemijskih mera. Ispitivanje zemljišta daje poljoprivrednicima informacije o hemijskom sastavu njihovih obradivih površina.

-Ispituje se pe ha vrednost zemljišta, sadržaj karbonata i makroelemenata fosfora, azota, kalijuma, kao i sadržaj humusa. Poljoprivrednici pošto dobiju rezultate znaju tačnu količinu hranljivih materija koja im je potrebna, jer visok ili nizak nivo đubriva može negativno uticati na njihovu zemlju, useve, podzemne vode, pa čak i vazduh – dodao je Đuran.

Zemljište na teritoriji grada uglavnom ima višak kalijuma, fosfor je u deficitu, a stanje azota je promenljiivo. Sa godinama humus opada tako da se preporučuje zaoravanje žetvenih ostataka i đubrenje stajnjakom.

Cena jednog uzorka  je 2.640 dinara, a ukoliko to rade zaposleni Poljoprivredne stručne službe, to se dodatno naplaćuje. Redovnim testiranjem zemljišta, poljoprivrednici proizvode više, što pozitivno utiče na njihov prihod, a takođe im pomaže i da lakše upravljaju prinosima i poboljšaju ih.

shutterstock_65621872_0

Usled rekonstrukcije vodovodne mreže, u ponedeljak, 24. jula, bez vode će ostati potrošači na Trgu srpskih dobrovoljaca u Kikindi od „Jetela“ do kružnog toka i od „Jetela“ do zgrade Gradske uprave Kikinda od 8 do 17 časova.

Iz JP „Kikinde“ mole  potrošače da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe. Za sve dodatne informacije dostupan je  pozivni centar na broj telefona 422-760.

 

PLAKAT 1

„Kikinda Open Er“ novi je kulturni sadržaj  u kom će  26. i 27. avgusta moći da uživaju svi sugrađani. Organizator je Kulturni centar, a po ugledu na svetske gradove i Kikinđani će moći da prisustvuju festivalu kulture pod otvorenim nebom, istakao je Marko Markovljev.

-Naš grad ima mnoštvo zanimljivih sadržaja, ali je malo onih koji prevazilaze granice Kikinde. Stoga smo došli na ideju da organizujemo festival kulture koji će svim Kikinđanima, komšijama u okruženju i gostima našeg grada predstaviti vrhunsku kulturu. Prvog dana planiran je koncert Gudačke reprezentacije Srbije koju je okupio naš proslavljeni violinsta Stefan Milenković i to kod spomenika Žrtvama fašizma – rekao je Markovljev.

Centralni događaj je 27. avgusta na Starom jezeru čiji potencijal je, kako navodi Markovljev, nedovoljno iskorišćen.

-Kikinda će biti domaćin „Rok operi“ pod vođstvom dirigenta i arnžera Fedora Vrtačnika. Vanvremenski antologijski rok hitovi biće izvedeni u posebnom simfonijskom zvuku i specifičnim interpretacijama. Nastupaju hor i okestar Narodnog pozorišta i novosadski „Big bend“, kao i solisti među kojima su Bojana Stamenov, Jelena Gavrilović i ostali.  – kazao je Marko Markovljev i dodao da se nada da će festival kulture na otvorenom postati tradicionalan i još bolji jer Kikinda je prestonica kulture sa ili bez titule.

Generalni pokrovitelj je Grad Kikinda, a stav lokalne samouprave je da prostor Starog jezera može bolje i sadržajnije da se iskoristi, kazala je Valentina Mickovski, članica Gradskog veća.

-Lokalna samouprava upotpunosti podržava ovaj događaj jer imamo zajednički cilj da unparedimo kulturnu ponudu grada, ispunimo kulturne potrebe i podignemo kulturu na viši nivo – napomenula je Valentina Mickovski – Kulturni sadržaji tokom dvodnevnog festivala prilagođeni su svim uzrastima  i sigurna sam da će svi programi biti posećeni.

Koncerti su od 20 časova i besplatni su. Na Starom jezeru planirane su i radionice za decu, kao i Noćni bazar na kom će se predstaviti lokalni proizvođači hrane i pića.

IMG-b40169e6da01f694d8b26c7209b9023e-V

Gradu Kikindi opredeljeno je 20 miliona dinara za sprovođenje programa energetske sanacije porodičnih kuća i stanova. U prethodne dve godine, tačno 150 sugrađana dobilo je subvencije za ulaganje u energetsku efikasnost, u svojim domovima.

-Ove godine opredeljeno je dva i po puta više novca nego prethodne godine, ukupno 20 miliona dinara – naveo je Nikola Jugin, energetski menadžer, koji je danas potpisao ugovor u Ministrastvu rudarstva i energetike.

Sledeći korak je da lokalne samouprave raspišu konkurs za izbor firmi koje će biti izvođači radova, a onda i za građane. Novina u odobravanju subvencija je to što će građani moći da se prijavljuju tokom cele godine, kao i da će moći da dobiju i do 65 odsto investicije koju planiraju. Dosad je bila praksa da im se odobrava do 50 odsto, dok ostalih 50 odsto, po pola, obezbeđuju lokalne samouprave i Ministarstvo.

Novi programa za energetsku sanaciju porodičnih kuća i stanova trebalo bi da traje pet godina tokom kojih bi, prema očekivanju Ministarstva, oko 50.000 domaćinstava trebalo da dobije subvencije. Građani mogu da dobiju subvencije za zamenu stolarije, izolaciju krovova i zidova, ugradnju efikasnijih kotlova, solarnih kolektora, solarnih panela i toplotnih pumpi.

Prijave će biti moguće tokom cele godine, a građani će moći da dobiju i do 65 odsto investicije koju planiraju. Ministarstvo rudarstva i energetike je saopštilo da su novac za subvencije dobile sve lokalne samouprave koje su se prijavile. Ukupno su opštine i gradovi od Ministarstva dobili 978,3 miliona dinara, dok su oni obezbedili iz sopstvenih budžeta 813,7 miliona dinara, pa će građani imati na raspolaganju 1,79 milijardi dinara.

dusanka porodica

Dušanki Vresk (74) život je doneo mnoga iskušenja, ali sve ih je prebrodila sa osmehom i jakom voljom. Rođena je u Banatskom Velikom Selu i po završetku, tadašnje, Škole za vaspitače, 1971. godine, posao je dobila u Zenici. Rad sa decom ju je ispunjavao, a u gradu u srcu Bosne zaljubila se, udala i postala majka Vladimira i Ivane. Ni slutila nije da će, dvadeset godina kasnije, morati da se bori za sebe i svoje dvoje dece. Pošto je izbio građanski rat u Jugoslaviji, 1992. godine vratila se u rodno selo i postala član tadašnjeg kolektiva „Komune“.

-U to vreme posao me je spasao. Pomogao mi je da se psihički, ali i materijalno oporavim i da školujem dvoje dece – priča Dušanka. – Sedam godina po povratku u Banatsko Veliko Selo zajedno sa decom rešila sam da odem u Ameriku i započnem život od samog početka. Odluka nije bila laka jer je moja porodica bila samo jedna od mnogih izbegličkih koja se našla u stranoj zemlji bez ikog svog.

Sa ćerkom studentkinjom druge godine fakulteta i sinom koji je u to vreme završio višu školu za programere stigla je u Kentaki u mesto Lujvil.

– U početku smo imali izbegličku pomoć, ali smo se brzo snašli. Dobila sam posao u Domu za stare kao asistentkinja medicinske sestre, sin je uspeo da nađe zaposlenje u svojoj struci, a ćerki Ivani, zahvaljujući našem dobrom obrazovanju, priznati su svi ispiti sa farmaceustkog inženjerstva i nastavila je studiranje. Ponovo smo počeli da se kućimo i gradimo novi život u stranoj zemlji – saznajemo od Dušanke. – Od tada je prošlo 25 godina. Radila sam dva posla i to se isplatilo. Deca su se oženila, odnosno udala, i imam tri unuke. Sada sam u zasluženoj penziji i još uvek, kada sama to poželim, radim kao trgovkinja u poznatoj robnoj kući.

Trudi se da svake godine više meseci provodi u rodnom Banatskom Velikom Selu, a tako je i ovog leta.

– Svoju rodnu kuću ne bih dala za čitavu Ameriku. I moja deca i unuke najviše vole da dođu u Srbiju, u naše selo, jer nigde nema takve slobode, druženja i ljudi kao u Srbiji. Tamo, što bi se reklo – preko bare, imamo prijatelje Amerikance i nas iz nekadašnje Jugoslavije sa kojima zajednički proslavljamo sve praznike i ne gledamo ko je koje vere ili nacije. U našem delu Amerike nema srpske, ali postoji grčka crkva koju redovno posećujemo – ističe naša sagovornica.

Dušanka napominje i da će se vratiti onog momenta kada deci ne bude više bila potrebna jer joj je želja da ostatak života provede u mestu iz kog ima najlepše uspomene.

IMG_20230720_095152

Korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite i članovi Kikindskog konjičkog kluba imali su druženje u prirodi. Korisnici „Naše kuće“ bili su u prilici da jašu i maze konje, kao i da se provozaju u karucama.

– Za sve nas ovo je divan dan kojeg ćemo se dugo sećati. Pored toga što smo izašli iz svakodnevice upoznaćemo i drugu stranu Kikinde – otkrila nam je korisnica „Naše kuće“ Svetlana Kalinov.– Druženje sa članovima Kikindskog konjičkog kluba, vožnja fijakerom, jahanje konja nam prija, a životinjama smo pružili ljubav koju oni pružaju nama.

Hipoterapija, poseban oblik fizioterapije, značajna je svim korisnicima, istakla je Nikoleta Pavlov, v.d. direktorica Centra za pružanje usluga socijalne zaštite.

– U većim gradovima, u ustanovama poput naše, hipoterapija je redovna terapija. Na nama i članovima Kikindskog konjičkog kluba je da ovakav vid terapije postane redovna praksa za osobe sa invaliditetom– pojasnila je Nikoleta Pavlov. – Ona doprinosi boljem raspoloženju, podizanju sampouzdanja, ali i druženju koje korisnicima puno znači.

Ilija Rađenović, predsednik Kikindskog konjičkog kluba istakao je  da ovaj klub u svom opusu rada ima i terapijsko jahanje.

-Imamo dugogodišnju saradnju sa „Našom kućom“ koju produbljujemo i negujemo ovakvim aktivnostima. Korisnicima su dostupne sve naše usluge i oni ih rado koriste. Oni su naši dragi gosti i naše malo,  njima mnogo znači  – rekao je Rađenović.

Druženju je prisustvovao i predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan.

– Na nama je da pomognemo Centru za pružanje usluga socijalne zaštite da realizuje što više programa za svoje korisnike. Poboljšanje uslova rada „Naše kuće“ i razvijanje novih usluga za naše drugare nam je važno i uvek ćemo podržati nove ideje i inicijative. Dan proveden u prirodi sa najplemenitijim životinjama umnogome će značiti očuvanju funkcionalnosti – dodao je Bogdan.

Na prostoru nekadašnjeg pogona tri fabrike „Toza Marković“, Kikindski konjički klub od kraja maja organizovuje školu jahanja koja je izazvala veliko interesovanje dece i mladih. Trenutno je pedesetak polaznika i poziv da se priključe oni koji žele otvoren je i dalje. Škola radi vikendom i dva dana u toku nedelje.

Vožnja fijakerom turistička atrakcija

Od ovog vikenda, u saradnji sa Turističkom organizacijom,  ponovo će početi vožnje fijakerom centralnim gradskim ulicama. Vožnja će biti dostupna kako Kikinđanima, tako i svim gostima našeg grada,  a uključeni su članovi Kikindskog konjičkog i kluba „Banat“. Kako se prošle godine ova turistička ponuda pokazala kao odličan način da se provede nedeljno poslepodne, uvrštena je i ovog leta. Fijakeri će biti spremni u nedelju u 18 sati u Dositejevoj ulici kod pijace.

IMG_20230719_175707 (1)

Uz tortu i puno malih slavljenika Škola za trudnice proslavila je sedmi rođendan. Nakon što je ova škola najpre funkcionisala u okviru Opšte bolnice, napravljena je desetogodišnja pauza i 2016. godine ponovo je pokrenuta u okviru Patronažne službe Doma zdravlja. Đurđina Vojvodić (27) očekuje prvu bebu, a termin za porođaj je 15. avgusta.

 

-Škola za trudnice najviše mi je pomogla da steknem samopouzdanje, ali i da sebi razjasnim nedoumice u vezi podoja, presvlačenja, kupanja bebe . Upoznala sam se i sa ostalim trudnicama sa kojima sam razmenila iskustva i sigurna sam da ćemo nastaviti druženje i narednih godina – rekla je Đurđina Vojvodić.

Aleksandra Ćazić Kiurski ima devojčicu Krinku i ona je takođe bila deo škole.

-Od samog početka pohađala sam Školu za trudnice i sve što sam saznala i naučila puno mi je pomoglo. Naročito su mi značili saveti koji su se odnosili na dolazak kući sa bebom , šta i kako raditi, na šta obratiti pažnju. Školi želim da dugo radi i brine o budućim majkama – istakla je Aleksandra Ćazić Kiurski.

Škola je podrška trudnicama u psiho-fizičkim pripremama za vreme trudnoće, tokom porođaja, ali i po dolasku beba iz Bolnice i  tokom prvih meseci života novorođenčeta.

-Za ovih sedam godina kroz školu je prošlo više od 1.500 žena. Kada smo počeli na prvom času bilo je tri buduće majke, a sada, na poslednjim časovima, bude i 10, 12 trudnica. – saznajemo od Olivere Vučković Popov, glavne sestre Patronažne službe i koordinatorke Škole za trudnice  – Hvala svim kolegama koji su uključeni u rad škole pored redovno,g posla koji obavljaju svakodnevno.

Proslavu je uveličala Ela Banković Savčuk koja je izvela dečije kompozicije na klaviru, a Dunja Brkin Trifunović  iz Narodne biblioteke „Jovan Popović” promovisala je čitalački klubić.

Škola nema pauzu i svakog meseca pozivaju se nove trudnice da se priključe i kako bi bile  maksimalno spremne za najlepši događaj u životu – dolazak deteta.

Razigrano roditeljstvo

Škola za trudnice deo je i  UNICEF-ovog projketa „Razigrano roditeljstvo“ u koji su uključeni Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki“, Centar za socijalni rad, Dom zdravlja i Grad Kikinda.

-Sve službe koje učestvuju u projektu prošle su veći deo obuke i od naredne godine počeće predavanja i radionice u koje će biti uključeni i naši roditelji. Patronažna služba već sprovodi deo projekta putem patronažnih poseta – napomenula je Olivera Vučković Popov.