јануар 26, 2026

Aleksandra Djuran

387206006_1461959327926290_969330528840787169_n

U Banatskoj Topoli u ulici Vuka Karadžića 12 meštani su ovog vikenda složno izlivali donji deo temelja nove crkve.

-Uz blagoslov Srpske pravoslavne crkve započeta je izgradnja hrama Svetog Petra i Pavla. Ovo je prva pravoslavna crkva u našem mestu. Za izgradnju su bili meštani, ali i predstavnici crkve – istakao je predsednik Saveta MZ Nedeljko Cimeša.

Plac je najvećim delom otkupila crkva, a učestvovali su i meštani koji su složni i imaju veliku želju da crkva što ptre bude završena.

-Do sada smo dobrovoljno radili 162 dana i radićemo dok god treba. Na mestu buduće crkve nekada je bila stambena kuća koju smo prvo porušili i odneli šut, nakon čega smo kopali temelje, da bi ih danas izlili – pojasnio nam je Cimeša.

Sam objekat gradiće se sredstvima crkve. Hram će biti dužine 15 i širine sedam metara.

-Kada smo složni sve se može. Rešeni smo da se posao uradi što pre. Puno nam pomaže bašaidski sveštenik Aleksandar Lekić koji će  služiti u dve parohije u bašaidu i Banatskoj Topoli – saznali smo od našeg sagovornika.

387323145_255739746955757_7140105313531338932_n

Pita za Ginisa duga 30 metara i 53 centimetara napravljena je na ovogodišnjoj Pitijadai u Novim Kozarcima. Kako je istakla predsednica udruženja žena „Novi Kozarci“ Boja Oljača utrošeno je oko 25 kilograma brašna, isto toliko krompira, 10 litara ulja, šest kilograma luka, so i biber.

-Ove godine dvadesetak žena pravilo je pitu krompirušu po kojoj je naše selo nadaleko poznato. Svaka je imala svoj zadatak, sve smo bile složne i sa puno ljubavi zamesile smo ovogodišnju rekorderku. Članice našeg udruženja su poreklom iz krajeva gde se jela pita krompiruša. Poseban recept ne postoji, najvažnija je ljubav. Uvek ide isto: brašno, so, voda krompir, luk, začini. Važna je spretnost domaćice, ali i ono što se nasledi od majki, baka i  prabaka – istakala je Boja Oljača.

Pobednica u pojedinačnoj konkurenciji, u najpiti,  u kojoj je bilo 85 krompiruša je Mirjana Dukić iz udruženja „023“ iz Zrenjanina. Ocenjivan je oblik, ukus, odnos kora i fila i boja pite.

-Prvi put smo na Pitijadi i prvi put se takmičimo. Nismo se nadali ovakvom uspehu. Tajni recept su vredne ruke i da se pravi od srca. Volim da kuvam i to mi ide od ruke. Najvažniji je dobar odnos svih namirnica, ali i ukus onoga ko ocenjuje pitu. Majka mi je Vranjanka i od nje sam naučila da pravim i makedonske pite koje su ovde retkost  – saznali smo od Mirjane Dukić.

Ovogodišnjoj, 13. Pitijadi prisustvovao je gradonačelnik Nikola Lukač koji je i uručio nagrade. Manifestcaiju su podržali i narodni poslanik Milenko Jovanov i pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak.

-Kozarčanke su nadaleko poznate po svojim pitama. Recepti se prenose sa kolena na koleno, a u Krajini, odakle su Novi Kozarci naseljeni, krompiruša je tradicionalno jelo. Važno je da znamo ko smo i odakle smo i da prenosimo na mlađe generacije. Žene su nosioci porodice i udružene mogu puno toga. Uvek smo tu da podržimo manifestacije koje čuvaju tradiciju i običaje – rekao je Lukač.

Mesna zajednica ponosi se ovom manifestacijom, dodao je Drgoljub Ćosić, predsednik Saveta Mesne zajednice Novi Kozarci.

-Inicijator ove manifestacije je, sada pokojni, Milorad Majkić koji je na dva točka stigao u Atinu i Peking na Olimpijske igre i uvek se zalagao za promociju rodnog mesta. Ove godine imamo i rekordan broj takmičarskih pita što nam govori da je sve više zainteresovanih da se oproba u pravljenju krompiruša i da dođe u Nove Kozarce. Hvala lokalnoj samoupravi što nas maksimalno podržava – napomenuo je Ćosić.

Na Pitijadi je učestvovalo petnaestak udruženja žena sa teritorije Kikinde i iz regiona.

 

IMG_2790

Pod motom „Imamo cilj, dođi na start” održana je 34. Trka za srećnije detinjstvo čiji je organizator Crveni krst Kikinde. Ovo je najveća i najmasovnija rekreativno-humanitarna manifestacija u našem gradu čiji je cilj promovisanje zdravih stilova života, humanosti i volonterizma. Na samom početku mališani iz vrtića „Kolibri“, „Plavi čueprak“ i „Mendo“ uz pesmu i igru podržali su starije drugare.

Trku je otvorio predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan koji je pozdravljajući učesnike i njihove navijače istakao da još jednom šaljemo najlepšu sliku iz Kikinde.

-Duga tradicija ove trke pokazuje koliko je važno da se okupljamo oko humanih vrednosti, kao i da našu decu učimo da poštuju jedni druge, roditelje, bake i deke – rekao je Bogdan.

Prva je bila šetnja roditelja sa bebama do godinu dana. Nagradu Crvenog krsta Vojvodine, porodični vikend u odmaralištu Vršački breg, osvojila je Jelena Mirković koja je zajedno sa osmosečenom ćerkom prvi put podržala ovu manifestaciju.

-Imam i dva sina i oni su želeli da učestvujemo. Drago nam je što smo osvojili nagradu i zahvaljujem se svima koji su nam to omogućili. Sa troje dece baš i nemamo priliku da odemo negde na odmor i ovo nam je pravi poklon – kazala je Jelena Mirković.

Marko Filipović iz vrtića „Kolibri“ kao prvi u trci predškolaca osvojio je trotinet.

-Treniram fudbal i puno trčim tako da trka nije bila teška. Trotinet ću pokloniti seki Staši za koju sam i pobedio. Trčao sam i za moje vaspitače i drugare iz vrtića – otkrio nam je Marko.

U trci devojčica prvih razreda najbrža je bila Una Joksimović iz OŠ „Vuk Karadžić“. Kao nagradu dobila je bicikl.

-Nisam se dugo spremala i drago mi je što sam prva. Srećna sam što sam dobila novi bicikl. Kod kuće ga imam, ali je već star i mali mi je. Idem u Baletsku školu gde puno vežbamo – saznali smo od Une.

Ni ove godine nije izostala podrška lokalne samouprave koja kao generalni pokrovitelj  prepoznaje značaj ove manifestacije.

-Svake ove godine podržavamo Trku za srećnije detinjstvo koja je jedna od najmasovnijih u našem gradu. Nama je važno da se promovišu zdravi stilovi života i  bavljenje fizičkom aktivnošću – istakao je član Gradskog veća Dragan Pecarski.

Sreću svim učesnicima poželeo je i Vojislav Bulatović finansijski direktor kompanije „Grindeks“ koja je i generalni sponzor trke.

-Kompanija „Grindeks“ je desetu godinu zaredom generalni sponzor Trke za srećnije detinjstvo. Privilegija je biti deo ove manifestacije koja, pre svega, promoviše zdrave načine života Naš cilj je da podržavamo ono što je lepo, zdravo i na ponos svih nas, a to su deca i mladi – rekao je  Bulatović.

Predsednica Crvenog krsta Marijana Mirkov  napomenula da je trku podržalo 3.700 učesnika što je i najveći broj do sada.

-I ovo je način da učimo decu da budu humani i uz promociju pravih vrednosti očekujem da većina njih postane deo porodice Crvenog krsta. Pored  Grada Kikinde „Grindeksa“ i drugih sponzora manifestaaciju je podržala i kompanija „Jafa“ tako da su svi dobili  slatkiše – saznajemo od Marijane Mirkov.

Sva sredstva od startnih brojeva i donatora biće vraćena školama i vrtićima srazmeno broju učesnika.

 

 

osmeh_vojvodine_230423_tw1024

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine objavio je u Službenom listu AP Vojvodine Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IB reda od  graničnog prelaza sa Mađarskom, Bački Breg preko Sombora, Kule, Vrbasa, Srbobrana, Bečeja do Kikinde, granični prelaz sa Rumunijom u Nakovu. Buduća saobraćajnica, poznata i kao „Osmeh Vojvodine“ biće duga 164,392 kilometara i projektovana je za brzinu od 100 ilometara na sat. Ukupna površina obuhvata prostornog plana je 11.273,42 hektara. Od mađarske do rumunske granice gradiće se 11 petlji.

Koridor motoputa Sombor-Kikinda, počinje od površinske kružne raskrsnice neposredno nakon graničnog prelaza Bački Breg  i završava se u zoni Grada Kikinde, na površinskoj kružnoj raskrsnici odnosno na izlazu ka naselju Nakovo i graničnog prelaza Nakovo.

Deonica 8 na teritoriji Grada Kikinde biće  dužine od 16,2 kilometara. Počinje na granici opštine Novi Bečej i grada Kikinde i završava se na površinskoj raskrsnici na DP broj 15 na pravcu ka Nakovu. Tehničkom dokumentacijom se predviđaju tri ukrštanja u nivou površinske – kružne raskrsnice, Kikinda jug, Kikinda istok, Kikinda sever. Trasa prelazi preko više meliorativnih kanala, preko kanala OKM HS DTD, Kikindskog kanala na granici deonice sa deonicom Novi Bečej, regionalnih pruga, državnih i opštinskih puteva i ukrštanjima sa infrastrukturnim sistemima.

 

Podsetimo, izgradnja ove saobraćajnice je zaključkom Vlade Srbije 26. avgusta 2021. godine, proglašena projektom od posebnog značaja za Republiku Srbiju i njegova realizacija obaviće se na osnovu Zakona o posebnim postupcima radi realizacije projekta izgradnje i rekonstrukcije linijskih infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju.

Početak izgradnje „smajli“ saobraćajnice na deonici puta Bački Breg-Nakovo, predviđen je u toku 2023. godine, najavio je nedavno ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.

 

 

 

387356589_1358210451761627_9220537192033166584_n

U Osnovnoj školi „Jovan Popović“ organizovana je radionica pod nazivom „Zajedno možemo promeniti Svet“. Cilj je da se kod učenika neguju prave životne vrednosti među kojima je fer plej. Stoga je u školi organizovan sportski dan u kojem su učešće uzeli učenici i njihovi roditelji.

-U okviru našeg akcionog plana zacrtano je da saradnja između zaposlenih, učenika i roditelja bude još čvršća i bolja. Kako bismo pokazali deci da zajedno možemo puno toga da radimo i da se pri tom zabavimo organizovali smo sportsko takmičenje. Osam ekipa roditelja i isto toliko ekipa učenika viših razreda, odmerili su svoje snage u šutiranju penala rukom ili nogom. Učenici nižih razreda učili su kako se fer plej navija, tako da smo animirali sve đake u školi – istakla je direktorica Škole Jelena Krvopić.

Ovog poslepodneva najmanje je bilo važno ko je pobedio. Učenici su se potrudili i napravili transparente, a roditelji su se prisetili školskih dana. Na kraju je odigrana utakmica u basketu između roditelja i učenika, a svi su nagrađeni diplomama.

Kako je ova Škola prva u Gradu koja je od ove školske godine  upotpunosti zabranila upotrebu mobilnih telefona u školskoj zgradi, ali i u dvorištu i za vreme odmora upitali smo našu sagovornicu da li su se đaci privikli na ovu novinu.

-Svi su se prilagodili bez problema. Naši đaci za vreme odmora razgovaraju ili se igraju, kao da mobilni telefoni nikada nisu postojali – otkrila nam je Jelena Krvopić.

385389581_7057664547601767_6768438521268299443_n

Trodnevna manifestacija „Zmajeve dečije igre“ završena je sa najslađim i najmlađim učesnicima, decom iz Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ i Baletske škole. U čast dečijeg pisca Jovana Jovanovića Zmaja oni su pevali, igrali, recitovali, a podržali su ih  poznati dečiji pisci i stvaraoci Peđolino, Tode Nikoletića, Duško Domanović, Bojana Stupar i Goran Novakov.

Najstariju i jubilarnu, 30. manifestaciju, otvorila je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski koja je zajedno sa članovima Gradskog veća prisustvovala centralnoj priredbi.

-Ponosni smo što smo domaćini tridesetim „Zmajevim dečijim igrama“. Manifestacija ima svoju vrednost i zato i traje ovoliko. Namenjena je deci uz sećanje na poeziju Jovana Jovanovića Zmaja, bez čijih stihova ne može da se zamisli odrastanje i detinjstvo. On nas uči o ljubavi, prijateljstvu, plemenitosti, dobroti, pravim vrednostima koje treba usaditi deci odmalena – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Tanja Nožica iz Kulturnog centra napominje da je tri decenije manifestacije obeleženo mnoštvom radionica i sadržaja za decu.

-Čika Jova Zmaj prvi je dečiji pesnik i najpoznatiji je njegov stih „Deca su ukras sveta“. Deca to zaista jesu i na nama je da ih učimo pravim vrednostima koje je Jovan Jovanović Zmaj promovisao. Sa njegovim pesmama  se susreću u najranijoj dobi, pa sve do starosti. Na nama je da održimo tradiciju i da približimo deci  najpoznatijeg pisca – napomenula je Tanja Nožica.

384534592_3553478551556505_6090110696625917975_n

U ulici Kraljevića Marka broj 40 otvoren je deveti maloprodajni objekat „Zelenog dragostora“. Ovom događaju prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski. Vladimir Radovanović, vlasnik „Zelenog dragstora“ ističe da prodavnice otvaraju na zahtev građana.

-Zapošljavamo sedamdesetak radnika i cilj nam je da vrlo brzo dođemo do stotinu zaposlenih. Hvala lokalnoj samoupravi što nas podržava, a mi smo tu da pomognemo razvoju Grada – rekao je Radovanović.

Gradonačelnik Lukač istakao je da će on i njegov tim uvek podržati lokalna preduzeća i firme.

-Vladimir Radovanović je i društveno odgovoran. Više puta do sada pomogao je pojedince, ali i javne ustanove. Lokalne firme uvek ćemo podržati jer nam je želja da rastu i razvijaju se i upošljavaju što veći broj sugrađana – dodao je Lukač.

386437132_1278618736191357_3738280714879583012_n

Polaganjem venaca na spomenik Žrtvama fašizma u centru grada obeleženo je 79 godina od oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu. Počast poginulim borcima odali su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, ambasade Ruske Federacije , SUBNOR-a , Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, boračkih udruženja, političkih partija. Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Lukač istakao je da je te 1944. godine, nakon godina nesreće, tuge i bola konačno došla sloboda.

-Građani Kikinde dali  su svoj doprinos oslobođenju od fašističkog zla, boreći se na različite načine protiv okupatora i njihovih saradnika. Njihove žrtve nikada nećemo zaboravaiti, a njihova hrabrost mora da bude pouka svim naraštajima. Moramo se setiti i velike hrabrosti sovjetske armije koja je učestvovala u oslobođenju našeg grada. Naš odnos prema borcima može se videti i kroz rekonstrukciju i očuvanje spomenika Žrtvama fašizma, ali i drugih spomen obeležja koji je obavljen u prethodnom periodu – naveo je Lukač.

Kikinda je oslobođena 6. oktobra 1944. godine kada su trupe Sovjetske crvene armije zajedno sa Velikokikindskim partizanskim odredom nakon trosatne borbe sa nemačkom artiljerijom na ulazu u grad izvojevale pobedu. Skupu je prisustvovao i Jovo Barošvevčić , predsednik SUBNOR-a Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije.

-Ovo je veliki dan za Kikindu jer je pre 79 godina stigla sloboda. Vaš grad dao je ogroman doprinos u Drugom svetskom ratu jer je od samog početka učestvovao u oslobođenju zemlje protiv okupatora. Danas odajemo počast svim žrtvama rata – naveo je Baroševčić.

Savetnik u Vladi Srbije general Milorad Stupar rekao je da je važno da se kod dece neguje kultura sećanja.

-Važno je da se sećamo onih koji su nam dali slobodu i mi u Kikindi ne zaboravljamo one koji su poginuli braneći je. Srpski narod ceni svoju slobodu i nikada nije niti će ugrožavati slobodu drugih naroda. Oduvek smo nudili ruku suživota i to činimo i danas. Ceneći našu slobodu, cenimo i slobodu drugih naroda – precizirao je Stupar.

Crvena armija je, 6. oktobra 1944. godine, u snažnom udaru razbila ostatke nemačkih jedinica koji su bili prisutni u Kikindi. Sa 35 tenkova ušli su u naš grad, a u oslobođenju su učestvovali  partizani Severnobanatskog odreda. Mladen Bogdan, predsednik Skupštine Grada napomenuo je da je u savremenoj kikindskoj istoriji 6. oktobar je jedan od najznačajnijih datuma i da je predstavljao novo poglavlje u istoriji Grada.

-Velike žrtve podnete su da bi naš grad, ali i čitava zemlja bili slobodni. Svih onih koji su dali najdrogacenije, svoj život, mi ćemo se sećati sa pijetetom. I danas svi zajedno, predstavnici republičke, pokrajinske i lokalne vlasti, šaljemo poruku iz Kikinde da nam je i danas, kao i tada, potrebno zajedništvo i sabornost – dodao je Bogdan.

U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 648 Kikinđana. Povodom ovog datuma u Velikom parku otvorena je i izložba specijalnih jedinica policije.

 

 

 

 

CDA_5354

Centar za stručno usavršavanje domaćin je Likovnoj koloniji koja se organizuje drugi put u prostoru ove ustanove. Milovan Penkov, magistar vajarstva i slikarstva iz Niša jedan je od učesnika kolonije.

-U Kikindi sam bio na koloniji u Gerontološkom centru i drago mi je što sam posle desetak godina ponovo u vašem gradu. Planiram da ostavim tri do četiri dela čija prodaja će pomoći nekom – kazao je Penkov.

Cilj je promocija  Kikinde, a kolonija je humanitarna, istakao je direktor Centra za stručno usavršavanje Dejan Karanović.

-Prva likovna kolonija održana je 2019. godine, nakon čega  je usledila korona i nismo mogli da je organizujemo. Okupili smo 25 slikara koji će stvarati u prelepom ambijentu  naučnog parka. Naši gosti imaće priliku da posete i znamenitosti Kikinde, Muzej „Teru“ i Suvaču i još bolje upoznaju naš grad. Nastala dela prodavaće se na javnoj aukciji, a novac će biti usmeren ili zdravstvenim ustanovima ili pojedincima kojima bude neophodan – pojasnio je Karanović.

Slikare je posetila Valentina Mickovski, članica Gradskog veća.

-Likovna kolonija u Centru za stručno usavršavanje okupila je slikare iz naše sredine, ali i drugih mesta Srbije. Ovo će biti prilika da upoznaju Kikindu, ali i da pokažu humanost jer će se sredstva od prodaje slika donirati onome kome su najpotrebnija. Pozdravljam ovu inicijativu – rekla je Valentina Mickovski.

Kolonija traje do nedelje.

384501940_855719729158674_3565428808531970432_n

Predstavnici Grada, Saveta Mesne zajednice i SUBNOR-a polaganjem venaca na spomenik žrtvama fašizma u centru Ruskog Sela obeležili su Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu. Sve žrtve rata zaslužuju počast jer su poginule braneći slobodu, istakli su obraćajući se okupljenima Savo Orelj, predsednik SUBNOR-a i general Milorad Stupar, savetnik u Vladi Srbije i predsednik Udruženja srpskih ratnika.

Održana je i svečana sednica na kojoj je predsednik Saveta MZ Rusko Selo Dušan Marjanović govorio o investicijama koje su urađene u ovom mestu.

-Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu odobrio je pet miliona dinara, a Grad Kikinda 7,5 miliona dinara sa kojima smo potpuno rekonstruisali objekte na stadionu FK „Crvena zvezda“ koji su svečano otvoreni za slavu sela. Adaptiran je prostor Doma kulture i posle 30 godina u renoviranim prostorijama ponovo imamo seosku biblioteku. Asfaltirano je 900 metara Njegoševe ulice, a uz proširenje bankina dobili smo odličan put. Za najkasnije 15 dana počeće izgradnja parkinga na četiri lokacije: kod pravoslavnog groblja, ispred katoličke crkve, ispred ambulante Doma zdravlja i u dvorištu Omladinske sale. Očekuje nas i čišćenje divlje deponije. Do kraja godine nastavićemo i radove na seoskom parku površine 2,5 hektara u centru sela – obrazložio je Marjanović.

Svečanosti je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima koji je istakao da svako naseljeno mesto u lokalnoj samoupravi ima kvalitetenog partnera.

-Ruskoselci znaju da cene slobodu i dostojanstveno obeležavaju sve važne datume u mestu. Drago mi je što je obeležavanju prisustvovao veliki broj meštana, posebno mladih, kojima treba da prenesemo osećaj privrženosti svojoj državi i narodu. Rusko Selo može da računa na gradsku upravu, da zajednički radimo na poboljšanju kvaliteta života u ovoj mesnoj zajednici – istakao je Lukač.

Ovo je bila prilika da se Rusko Selo oduži najzaslužnijim pojedincima i kolektivima. Petooktobarsku povelju dobio je Milan Kovačević, vlasnik firme „Stovarište Kovačević“ koja je pokazala društvenu odgovornost.

-Čast mi je što je prepoznato naše zalaganje da Rusko Selo bude još lepše i bolje mesto. Uvek se odazivamo svim akcijama, a pomažemo i sportistima, talentovanim đacima, ali i organizovanje manifestacija.  Firma je osnovana pre sedam godina i naša želja je da se selo razvija, da mladi ostaju na selu i da selo živi – rekao je Milan Kovačević.

Lazo Dragić i Branislav Berbakov zahvalnice su dobili za društveno koristan rad, ali i angažovanost kada je neophodno animirati meštane da se pomogne.

-Pokrenuo sam inicijativu da se uredi pravoslavno groblje koje je u lošem stanju. Nema staza i ne može se prići pojedinim grobovima, nije bilo kolica za prevoz pokojnika i cveća. Kolica su napravljena, a prikupljena su i sredstva za izlivanje dela staze duge 88 metara  – saznajemo od Dragića.

U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 77 Ruskoselaca , a mesto je oslobođeno 1944. godine.

Don`t copy text!