Aleksandra Djuran

garaza-dositejeva-(1)

Uklanjanje garaže u Dositejevoj ulici, za sada nije moguće, istakao je Čedo Gvero, direktor JP „Kikinda“.

-Za rušenje garaže, koja nikada nije zaživela, potrebno je 30 miliona dinara, stoji u elaboratu koji je urađen. Duplo, možda čak i više je neophodno kako bi se garaža privela nameni za koju je i izgrađena. Kako statički projekat nikada nije urađen, ne možemo ni da je privedemo nameni, niti može da se koristi. Posebno pitanje je da li postoji potreba za ovim objektom. Ovog momenta važnije je da uredimo parking mesta u ulici Svetozara Miletića gde sugrađani parkiraju automobile na zelenim površinama –  rekao je Gvero.

Izgradnja objekta počela je davne 1988. godine i nikada nije završena. U finansiranju je učestvovao i ondašnji „Naftagas“ jer je u blizini upravna zgrada ove firme, a nikada privedena nameni, garaža je u vlasništvu lokalne samouprave.

 

 

Saobracajna policija

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj je pričinjena materijalna šteta u iznosu od 50.000 dinara. Nezgoda se dogodila zbog nepredviđene okolnosti odnosno divljači na putu.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtev za pokretanje prekršajnog postupka podneto su protiv 20 učesnika u saobraćaju i izdato je 258 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 15 vozača, od kojih je četiri  zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu.

Takođe, otkriveno je 45 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 123 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 95 ostalih prekršaja.

ulica-mihajla-pupina

Do kraja nedelje počeće adaptacija i sanacija kolovoza na teritoriji Grada. Iz budžeta lokalne samouprave za radove je planirano 55 miliona dinara i zajedno sa sredstvima iz Pokrajine u puteve će ove godine biti uloženo više od 100 miliona dinara što je znatno više nego prethodne, istakao je direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero.

– Biće rehabilitovan asfalt u ulici Jovana Jovanovića Zmaja od Bašaidskog druma do Mihajla Pupina u dužini od 800 metara. Na istom potesu biće urađeno 65 parking mesta ukupne površine 1.100 kvadrata. Od Bašaidskog druma do Partizanske izgradiće se 43, a  od Bloka I do kućnog broja 162 niće nova 22 parking mesta. U toku je prikupljanje dokumentacije za rekonstrukciju ulice Mihajla Pupina koja će se nadovezati na Zmaj Jovinu ulicu i u kojoj će takođe biti izgrađeni parkinzi. Ova investicija iznosiće više od 50 miliona dinara – rekao je Gvero.

 

Rehabilitovaće se ukupno 3.000 metara puteva. U drugom rejonu ovim poslom biće obuhvaćene ulice: Đure Oličkova i Stevana Lakai Gige u dužini od po 240 metara, Kiš Mihalja u dužini od 350 metara zajedno sa 90 metara koji se nalaze na katastarskoj parceli 3329. U planu je i po 450 metara asfalta u ulicama Miloša Crnjanskog i  Veljka Petrovića, 230 metara u Miroslava Antića i 150 metara u Železničkom Novom Redu u ulici Lipa.

-Deo drugog rejona u kojima su zamenjene azbest cementne vodovodne cevi biće komplet sređene. Uradiće se i 890 metara pešačkih staza, među kojim bih izdvojio deo Albertove pored DTD-a, od Iđoškog puta do ulice Miroslava Antića i sa ovim poslom započinjemo. Tu staze nije bilo i građani su išli putem. Pešačke staze rekonstruisaće se i u ulici Kralja Petra Prvog, od Dečijeg i Školskog dispanzera do Karađorđeve, na uglu Masarikove i Žarka Zrenjanina, ali i u drugom rejonu gde ih nema  – dodao je naš sagovornik.

 

 

U trećem kvartalu godine planirano je i uređenje parkinga u centru Mikronaselja, što će biti nastavak od prošle godine. Pošto su kod Bloka B uklonjene garaže sada će biti izgrađen pristupni put sa dvadesetak  parkinga uz sam ritejl park.

Đorđe Klenanc iz JP „Kikinda“ napomenuo je da su u plan ušle ulice koje će činiti celinu po završetku radova.

-Rehabilitacija kolovoza podrazumeva zamenu dotrajalog sloja asfalta na kompletnoj deonici novim asfaltom. To će biti urađeno i u Zmaj Jovinoj ulici koja će dobiti novi izgled nakon što se završi izgradnja parkinga. Obimniji radovi očekuju nas u ulici Mihajla Pupina od Jovana Jovanovića Zmaja do Svetosavske. Ove godine planirano je i postavljanje semafora na uglu Zmaj Jovine i Partizanske kako bi se rešilo takozvano saobraćajno zagušenje na ovoj raskrsnici – precizirao je Klenanac.

Izvođači radova biće firme „Vojput“ iz Subotice i „Eko-gradnja“ iz Zrenjanina.

A.Đ.

 

431789665-329419200134169-2563722756753303346-n

Međunarodni festival „Voice of the stars“ održan u Zagrebu bio je u znaku Kikinđanki. Od 67 učesnika iz šest zemalja, sestre Hana i Petra Todorić i Ena Gogić osvojile su prva mesta svaka u svojoj kategoriji. U kategoriji „Svetski hit“ sa evrovizijskom pesmom Nevene Božović-Kruna Ena je bila najbolja.

Sestre Todorić bile prve u kategoriji „Autorske pesme“ i to Hana u uzrastu od 12 do 13 i Petra u uzrastu od 11 do 12 godina.

Na festivalu u sali „Lisinski“ učestvovali su solisti uzrasta od šest do 16 godina. Ciljevi su razvoj umetnosti i afirmacija mladih muzičkih talenata, podsticanje njihove kreativnosti, kao i širenje zajedništva i tolerancije.

A.Đ.

 

 

 

 

1711285414559

Četvrt veka od početka vazdušnih napada NATO snaga na teritoriju tadašnje Savezne Republike Jugoslavije koji su počeli 24. marta 1999, obeleženo je polaganjem venaca i uručenjem plaketa porodicama poginulih boraca. Đurđica Grbanušić imala je nepune četiri godine kada je ostala bez oca Stevana Grbanušića.

-Ostao je  isečak iz novina i priče onih koji su ga poznavali. Uspomena maltene da i nemam i ova plaketa koja mi je uručena puno mi znači. Moj otac poginuo je 1993. godine kao dobrovoljac u Hrvatskoj i žal za njim ne prestaje s obzirom na to da ga se slabo sećam. Imao je nepunih 35 godina, koliko ja imam sada. Iako je sahranjen u Beogradu, odakle je rodom, ne propuštam da donesem cveće na spomenik, jer to je jedino mesto u Kikindi gde mogu da mu odam počast – sa tugom u očima priča Đurđica Grbanušić.

Saša Jovica poginuo je 1992. godine u selu Kranjci u Hrvatskoj. Imao je samo 23 godine.

-Sašu nismo zaboravili i često ga spominjemo. Bio je mlad, vedar i dobar mladić – kaže ujak Dragan Đuran.

Vladimir Radojčić iz udruženja „Srpski ratni veterani“ podsetio je da je na 37 imena na spomen ploči ispred spomenika „Tuga“, te da je ovo dan kada se Kikinda seća svih poginulih u ratovima devedesetih.

-U planu je da se u skorije vreme oformi spomen soba u znak sećanja na poginule. Imamo poginule čijih porodica više nema i ona će čuvati sećanje kako na njih tako i na sve rodoljube – napomenuo je Radojčić.

Najvažnije je da se ne zaboravi i da se neguje kultura sećanja. Moramo živeti dalje, ali ne treba oprostiti, kazao je predsednik Skupštine Grada Mladen Bogdan.

-Tek od 2012. godine, kada nismo smeli slobodno da pričamo, sada možemo bombardovanje da nazovemo pravim imenom, zločinačkom NATO agresijom. Bombe su pale na suverenu i samostalnu zemlju, tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju što je jedan od najtragičnijih događaja u novijoj istoriji zemlje. Veliko zlo nam je tada naneto i ne smemo ga zaboraviti. Na nama je da sa dužnim poštovanjem, odamo počast i vojnicima i policajcima, ali i da se setimo svih nevinih žrtava ratova devedesetih. Poštujemo porodice poginulih, ali i lokalne samouprave koje nam pomažu da očuvamo kulturu sećanja – kazao je Bogdan.

U Gradskoj kući uručene su plakete porodicama poginulih, a gradonačelnik Nikola Lukač pozdravljajući sve prisutne istakao je da je najvažnije sećati se onih koji su platili najvišu cenu da bismo mi danas živeli u miru, jer nas opet isti pritiskaju i napadaju. Ukoliko smo jedinstveni i složni odbranićemo našu Srbiju.

-Kažu da je praštanje za ljude, ali da li ikada možemo oprostiti svu decu poginulu u bombardovanju naše zemlje, sve vojnike, policajce, rezerviste, dobrovoljce, naše sugrađane, braće sestre, očeve i majke, naše majke i očeve. Oprostiti možda i možemo, ali zaboraviti nikada nećemo. Nikada nemojte da potcenite silu koja brani svoju zemlju, reči su mudrih ljudi koji znaju šta je patriotizam i kako se voli svoja gruda. Na žalost, danas mnogi moji sugrađani znaju i kolika je cena te slobode, jer bi porodice poginulih dale sve da im se najmiliji vrate. Kikinđani to jako dobro znaju kako se voli svoj grad i kako se brani država i kada je bilo najteže nisu rekli neću. Platili su najvišu cenu i na nama je da ih se sećamo dok smo živi  istakao je gradonačelnik Lukač i dodao da danas, 25 godina kasnije, treba zajedno da gradimo još bolju budućnost.

Osim na spomeniku „Tuga“ venci su položeni na spomen ploči poginulim pripadnicima posebnih jedinica policije  u Policijskoj upravi, a u crkvi Svetog Nikole održan je parastos.

U prigodnom programu učestvovali su hor „Kornelije Stanković“, solistkinja Dajana Malogajski i učenici OŠ „Feješ Klara“.

A.Đ.

 

njiva

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je danas da poljoprivredni proizvođači mogu da podnesu zahteve za ostvarivanje prava na podsticaje putem platforme ePodsticaji i za gazdinstva koja su u procesu registracije.

Kako se navodi, ova mogućnost je obezbeđena da bi se izašlo u susret korisnicima koji su podneli zahtev za registraciju novog poljoprivrednog gazdinstva, a nisu dobili Rešenje o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava. Dodaje se da će obrada pomenutih zahteva uslediti nakon što poljoprivredna gazdinstva budu upisana u elektronski Registar poljoprivrednih gazdinstava.

U saopštenju se naglašava da je potrebno da se na parcelama koje se nalaze u poljoprivrednim gazdinstvima koja su u postupku registracije nalazi biljna kultura i da će samo tako upisane parcele i pre završetka registracije poljoprivrednog gazdinstva biti vidljive na platformi ePodsticaji i korisnici će imati mogućnost da podnesu zahtev za podsticaje u biljnoj proizvodnji.

1711267666744

Ozime strnine u u solidnom stanju. I pored toga što kiše nije bilo u proteklih 60 dana, dobro se drže , saznajemo od Zorana Simića, savetodavca Poljoprivedne stručne službe.

-Ima nešto zaliha zimske vlage koju biljke još uvek crpe. Međutim, bojim se da će je brzo potrošiti. Najveći deo poljoprivrednika koji su zasnovali ozime strnine, pre svega pšenicu, završili su sa prihranom. Efekat prihrane je izostao jer nije bilo padavina da se azot spusti u zemljište – kaže naš sagovornik.

Počele su i grube pripreme za setvu prolećnih kultura. U kikindskom ataru tradicionalno će se sejati kukuruz i suncokret.

-Završeno je zatvaranje zimske brazde kako bi se koliko, toliko, sačuvala vlaga. Krajem meseca moguće je da počne setva šećerne repe, koja je u manjoj zemlji zastupljena na našim površinama. Mao ko će se odlučiti za martovsku setvu tako da očekujem da će ona početi početkom aprila. Sve će zavisiti od temperature zemljišta – navodi Zoran Simić.

U udruženju „Žita Srbije” očekuju da će ovog proleća kukuruza i soje biti više posejano nego prošle godine i da će kukuruz najmanje zauzeti  od 920.000 do 930.000 hektara. Jesenas  je pod pšenicom, ječmom i uljanom repicom, uključujući i površine pod jarom pšenicom i ječmom, zasejano 12 odsto površina manje u odnosu na godinu ranije. Očekuje da će se ove površine pojaviti kao povećanje u ovogodišnjoj prolećnoj setvi.

Prolećna setva ove godine biće neznatno skuplja nego godinu dana ranije, ali nipošto kao što je bila setva 2022. godine. Semenska roba jeste skuplja u odnosu na prethodnu godinu. Dizel gorivo je takođe poskupelo u odnosu na lane, ali s povraćajem akcize na gorivo ono je za poljoprivrednike ove godine jeftinije nego godinu dana ranije, dok su cene usluga u poljoprivrednoj proizvodnji minimalno poskupele, a cene mineralnih đubriva su sada znatno niže.

 

A.Đ.

gimnazija-djaci-(1)

Plan upisa u četiri srednjoškolske obrazovne ustanove u Kikindi za školsku 2024/2025. urađen je u saradnji sa lokalnom samoupravom, Filijalom Nacionalne službe za zapošljavanje i Regionalnom privrednom komorom. U školama ima mesta za sve male maturante sa teritorije grada. Novina od naredne školske godine je da će svako odeljenje imati maksimalno 28 učenika.

Ekonomsko – trgovinska škola, umesto četiri, naredne godine upisaće pet odeljenja na šest obrazovanih profila.

-Ekonomsko tehničar je četvorogodišnji smer, kao i finansijsko-računovodstveni tehničar koji je ponovo uveden ove školske godine. Od naredne školske imaćemo i treći četvorogodišnji smer trgovinski tehničar, ali ostaje nam i smer trgovac koji će biti trogodišnji u kombinovanom odeljenju sa konobarima tako da će ih biti po 14. Peto odeljenje je takođe trogodišnji i tražen je, a reč je kuvarima – saznajemo od direktora Roberta Vunjaka.

Osnovna razlika između trgovca i trgovinskog tehničara je da oni sa trogodišnjim obrazovanjem odmah pronalaze posao i nemaju ambicija da nastave školovanje. Trgovinski tehničar može da upiše određene fakultete i prilikom zapošljavanja sa srednjom stručnom spremom ima veće mogućnosti na samom poslu da postane rukovodilac. U školi se nadaju da će kompanija „PS“ dobiti akreditaciju od Ministarstva i da će moći u ovoj radnji da imaju dualno obrazovanje.

Tehnička škola u Kikindi po tradiciji upisuje najviše odeljenja. Direktorica Milanka Halilović kaže da su đaci zainteresovani za područja rada koje nude, te da će ove godine na raspolaganju imati osam odeljenja, za jedno više od prošlogodišnjeg upisa.

-U okviru područja rada elektrotehnika upisujemo tri četvorogodišnja profila: elektrotehničar računara i elektrotehničar za dijagnostiku na vozilima i tehničar informacionih sistema. Četvorogodišnji smer je i tehničar  drumskog saobraćaja, a trogodišnji je vozač motornih vozila. U mašinstvu su na raspolaganju tehničar za kompjutersko upravljanje CNC mašina, kao četvorogodišnji smer. Ove godine, za razliku od od prošle imamo dva trogodišnja odeljenja. Jedno će biti  bravar zavarivač i drugo operater mašinske obrade rezanjem – kazala je Milanka Halilović.

Smer operater mašinske obrade rezanjem je kompletno po dualnom obrazovanju. Učenike koji ga upišu očekuje praksa u „Grindeksu“ i „Mekaforu“. Halilovićeva dodaje da će se i naredne školske godine potruditi da imaju još trogodišnjih smerova jer za njima postoji potreba.

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski, kako ističe direktor Milorad Karanović upisaće četiri odeljenja.

– Na četvorogodišnjim obrazovnim profilima u sledećoj školskoj godini upisaćemo zanimanje farmaceutski tehničar, arhitektonskog i  tehničar za hemijsku i farmaceutsku tehnologiju. Operater u prehrambenoj industriji je trogodišnji, kao i pekar i oni će biti u jednom kombinovanom odeljenju– rekao je Karanović.

U Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ biće takođe četiri odeljenja rekla je direktorica Mirjana Dražić.

-Upisujemo po 56 učenika na društveno-jezikom i prirodno- matematičkom smeru. Interesovanje za upis u našu školu raste iz godine u godinu jer su srednjoškolci svesni da iz Gimnazije mogu da upišu koji god žele fakultet – objasnila je Mirjana Dražić.

A.Đ.

7f4cb2fa-5929-45f5-ab52-804582a24d52

Ženska pevačka grupa „Melizmi“ Kulturnog centra premijerno je, u Narodnom pozorištu, izvela muzičko-scensko delo pod nazivom „Na lepinji od ravnice“. Scenski  je osmislio  Dragan Milivojević iz Novog Sada koji se bavi i izradom narodnih nošnji. Na sceni su igrači i pevači predstavili  priču smeštenu na početak 19. veka o dvoje mladih čija je ljubav zabranjena.

-U nastojanju da  se sačuva tradicija i kultura, zajedno sa Ženskom pevačkom grupom „Melizmi“, osmislio sam mjuzikl  čiji je cilj da prikažemo svu multikulturalnost koja krasi Vojvodinu. Prikazani su setva, žetva, radovi pod otvorenim nebom. Pored toga publika je mogla da vidi i običaj „Ravena“ koji se održao jedino u ovoj sredini – istakao je Milivojević.

Koncert je imao i humanitarnu notu. U saradnji sa Crvenim krstom prikupljani su  prilozi za Onkološko odeljenje Bolnice.

-Puni smo pozitivnih utisaka jer je publika podržala našu inicijativu da pomognemo Onkološko odeljenje. Program je izveden na sedam jezika, prikazali smo nošnje i običaje i Mađara, Slovaka, Rusina, Rumuna, što pokazuje našu multikulturalnost i našu ljubav prema tradiciji – rekla je Biljana Mandić iz grupe „Melizmi“.

Koncertu su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Program koji smo videli doprineće kvalitetu kulturnih sadržaja u našem gradu. Pripreman nekoliko meseci, zajedno sa gostima koji su se predstavili na sceni, oduševio je prisutne. Ovakvi projekti, ali i sve manifestacije i programi koje naš grad ima stavljaju nas na visoku poziciju na kulturnoj mapi Srbije i otvaraju nam vrata da i Kikinda bude prestonica kulture – naveo je gradonačelnik Lukač.

U programu su učestvovali i članovi kulturno- umetničkih društava „Mokrin“ i „Svetozar Marković“ iz Novog sada, orkestar Milenka Martića i Ženska pevačka grupa „Pletenice“ iz Žablja.

A.Đ.

 

 

 

 

 

1711195446892

Sajan je bio domaćin tradicionalne manifestacije „Uskršnje narodne igre“. U organizaciji Društva za negovanje tradicije i ekologije ,,Delibab“, uz podršku lokalne samouprave i Mesne zajednice Sajan,  druženje dece, mladih i udruženja žena održano je trideseti put.

Uskršnje aranžmane pripremila su udruženja žena iz čitave Vojvodine, a pozivu organizatora odazvale su se i članice „Sunca“ iz Padeja.

-Pripremili smo farbana jaja, uskršnje ukrase na kojima dominira zeka, korpice i ručne radove. Rado dolazimo u Sajan i volimo što smo deo ove manifestacije koja je uvod u najradosniji hrišćanski praznik. Sve je izrađeno od prirodnih materijala, a i jaja se najlepše ofarbaju u lukovinu ili trave – saznajemo od Dragice Radnov, predsednice udruženja „Sunce“.

Centralni deo svečanosti je posvećen deci koja su se u velikom broju odazvala uskršnjim igrama, istakla je Silvija Tosegi, predsednica „Delibaba“.

-Svi su se odazvali pozivu da uveličaju naš jubilej, 30 godina od prve manifestacije. Naš cilj je da očuvamo običaje i tradiciju i da je prenesemo na mlađe. Učimo ih na koji način su se nekada farbala jaja, kako se kuvala šunka, kako se pravila uskršnja pletenica, koja jela i kolači su se služili za Uskrs.  Deca uživaju u našim igrama trčanju sa jajetom u kašici, traženju jaja, oslikavanju – navela je Silvija Tosegi.

Manifestaciji je prisustvovala Melita Gombar, članica Gradskog veća.

-Manifestacija prikazuje bogatstvo kulturne baštine, lepote tradicije i uskršnjih običaja Mađara koji žive na ovom prostoru. Uskršnja izložba je prava simbolika jer je jaje oduvek značilo preporoda, obnove, rađanja novog života. Osmišljena da spoji decu, mlade i one koji su u starijoj dobi, daje pečat mađarskoj tradiciji i istoriji i oslikava našu multinacionalnu i multikulturnu sredinu – napomenula je Melita Gombar.

Predsednik Saveta Mesne zajednice Zoltan Tot dodao je da su „Uskršnje narodne igre“ jedna od najznačajnijih manifestacija u ovom mestu.

-Činjenica da traje tri decenije govori koliko je važna i značajna, ne samo za meštane Sajana, nego i za čitav grad. Kroz nju čuvamo narodne običaje i tradiciju i prenosimo ih na one koji dolaze. Hvala lokalnoj samoupravi koja je pomogla da se na pravi način obeleži veliki jubilej – kazao je Tot.

Učesnici iz Kikinde, Mokrina, Iđoša, Ostojićeva, Čoke, Novih Kozaraca, Padeja uživali su u druženju, a bilo im je omogućeno da posete i Zavičajnu kuću.

A.Đ.

error: Content is protected !!