јануар 26, 2026

Aleksandra Djuran

DOM ZDRAVLJA

Dom zdravlja 2018. godine dobio je akreditaciju i od tada svake godine ustanovu obilaze članovi Agencije za akreditaciju. Kontrolne posete su važne kako bi se utvrdilo da li se radi po propisanim standardima i koje eventualne nedostatke treba ukloniti, saznajemo od direktorice dr Biljane Marković.

-Nedavno smo imali četvrtu kontrolnu posetu, a u zaključku koji nam je stigao ovih dana stoji da timovi, rukovodstvo i svi zaposleni uspešno primenjuju sve zakonom propisane standarde. Akreditacija je zapravo proces , a članovi komisije prate kvalitet našeg rada   i procenjuju koliko su kvalitetne naše usluge prema pacijentima. Pošto su ocene dobre i osećaj je lep za sve nas koji radimo u Domu zdravlja i trudimo se da sugrađanima pružimo najbolju moguću zdravstvenu negu – istakla je dr Marković.

Dom zdravlja akreditaciju je dobio na sedam godina i svi zaposleni su u obavezi da ispunjavaju propisane standarde.

-Potrebno je da radimo kvalitetno i da ne zaostajemo za novim standardima i procedurama. Rešenje koje nam je stiglo potvrdilo je ono što su nam članovi komisije prilikom provere rekli, a to je dobar opšti utisak o radu naše ustanove , kao i činjenica da smo svi zajedno doprineli unapređenju akreditacionih standarda, što je i naša obaveza – dodala je naša sagovornica.

Komisija sagledava celokupnu situaciju od kadrova, preko prostora u kom se nalaze ambulante, do toga koliko se svi uključuju u to da se poboljša zdravstvena zaštita.

-Od same akreditacije, do danas imali smo puno izazova, prvenstveno tu mislim na pandemiju korona virusom. Tu je i konstantan problem sa kadrovima jer nemamo mladih lekara, a stariji odlaze u zasluženu penziju. To nije problem samo kikindskog, nego maltene svih domova zdravlja u manjim mestima u našoj zemlji – napomenula je dr Biljana Marković.

Konkurs za prijem novih lekara konstantno je otvoren, a trenutno su  na specijalizaciji četiri lekara iz opšte medicine, dve doktorke iz pedijatrije, jedna doktorka iz stomatologije i dodeljena je još jedna.

Dispanzer za žene u novom prostoru

Dispanzer za žene iz sadašnje zgrade koju deli sa Medicinom rada biće preseljen u nekadašnji Antituberkulozni dispanzer bolesnike. Projektna dokumentacija je završena i očekivanja su da će i radovi početi kako bi se prostor adaptirao za potrebe ginekologije. U prvo vreme Dispanzer za žene imaće dve ambulante za preglede, i po jednu za ultrazvučni pregled i citologiju. Biće mesta i za čekaonicu, kartoteku i sve ostalo što je neophodno.

401066412_3261829994115153_4100463251669275014_n

Predsednik Privredne komore francuske regije Val Doaz i zamenik predsednika Privredne komore Pariza Pjer Kišli i predsednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević boravili su u radnoj poseti našem Gradu prilikom koje su se sastali sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, njegovim saradnicima, predstavnicima kompanija „Le Belier“, „Mekafor” i Regionalne privredne komore. Ovom prilikom predstavljeni su privredni potencijali Kikinde.

-Drago mi je što sam u Kikindi za koju me vežu i rodbinske veze. Saradnja Privredne komore Vojvodine i Val Doaza  započeta je pre pet godina i korak po korak napredujemo ka što boljem povezivanju kompanija iz dve zemlje. Poljoprivreda je primarna ovom delu Banata i u Val Doazu imamo velike projekte koji se odnose na ovu privrednu granu.  Ovo je moja prva poseta vašem Gradu i nakon što sagledam sve potencijale koje imate potrudiću se da animiram kompanije iz Francuske. Gradonačelnika Lukača pozvao sam da nas poseti i da još više produbimo saradnju – rekao je Kišli.

Predstavnici Val Doaza veliki su prijatelji Srbije i želja im je da se što više približe našim privrednicima, dodao je Boško Vučurević.

-Siguran sam da ćemo u budućnosti puno sarađivati. U centru Val Doaza je najveći aerodrum u Evropi Šarl de Gol, tako da je najveći deo privrede vezan za avio industriju. Kikinda ima tradiciju automobilske industrije što može biti dobra veza. Ovakve posete stvaraju dobar privredni ambijent – napomenuo je Vučurević

U Kikindi posluju dve francuske kompanije „Mekafor“ i „Le Belijer“ kojima je gradska uprava odličan partner, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Predstavili smo naše potencijale, dobru saradnju sa „Mekaforom“ i „Le Belijerom“ koji posluju u našoj sredini, kao i spremnost da pomognemo svim investitorima koji dođu u naš grad. Kikinda ima dugu tradiciju u automobilskoj industriji, ali i u drugim branšama i to je opredelilo delegaciju iz Francuske da nas poseti. U „Mekaforu“ se već proizvode delovi za avio industriju i siguran sam da će naš gost iz Francuske predstaviti našu sredinu kao dobro mesto za ulaganje i investiranje. Siguran sam da će puno doprineti i izgradnja brze saobraćajnice, ali i blizina Evropskoj uniji – precizirao je Lukač.

Za prvih deset meseci iz Vojvodine je izveženo dobara vrednih oko osam milijardi evra za Francusku. U odnosu na isti period prošle godine to je rast od četiri procenata.

img_223053

Poljoprivrednici koji devet dana protestuju u Srbiji od prekinuće blokade puteva, saopštila je Vlada Srbije. Nakon sastanka premijerke Ane Brnabić i ministarke poljoprivrede Jelene Tanasković sa predstavnicima zemljoradnika u Beogradu, Kabinet predsednice Vlade naveo je da će poljoprivrednici to učiniti kao „znak dobre volje“. Navodi se i da je dogovoreno da idućeg vikenda ponovo razgovaraju o iznetim rešenjima.

Vlada je saopštila da je okosnica predloga jeftinije gorivo za poljoprivrednike na svakoj pumpi, a na pumpama Naftne industrije Srbije uz poljoprivrednu karticu.

 

 

-Cena će biti umanjena na 179 dinara po litru i taj iznos se dodatno umanjuje za 50 dinara po litru na ime povraćaja akcize. Na svim drugim pumpama moguće je ostvariti povrat akcize od 50 dinara po litru  –  dodaje se iz Vlade.

Kabinet premijerke naveo je da se Zakonom o naknadama od 26. oktobra definiše smanjenje iznosa za odvodnjavanje u 2023. za 50 odsto i ta naknada ukida u 2024. godini. Istaknuto je da će tržište terminske prodaje proizvoda biti uređeno zaključkom Vlade kojim će se formirati tim za usaglašavanje zakonodavnog okvira na način da proizvođač može samostalno da izvozi.

Posta 1

Kako saznajemo iz Pošte Srbije, nakon obustave rada, od 21.novembra poslovanje je vraćeno u redovne tokove

Normalizovan je unutrašnji saobraćaj, nastavljaju sa redovnim pružanjem usluga i spremni su za prijem novih pošiljaka uz davanje garancija za visok kvalitet usluga dostave.

DSC_3457

U Centru za stručno usavršavanje je realizovan, šesti kamp „Kikod klub“, finansirao Pokrajinski sekretarijat za  obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice. Ovogodišnji kamp je još jedan doprinos razvoju dečije kreativnosti i razvijanju veština kroz realizaciju radionica „Kreiraj svoj plakat“. Korišćenjem onlajn resursa, učenici su zajedno sa profesorima Tanjom Radovanom i Arpadom Pastorom dizajnirali plakate na zadate teme kroz koje su razvijali svoju samostalnost i kreativnost. Uživali su u kvalitetno provedenom vremenu i rezultatima svog rada. Primena dizajna tokom školovanja ali i u svakodnevnom životu predstavljena je na ovim radionicama.

Cilj projekta „Prolećni kamp Kikod klub“ je organizovano i stručno vođeno slobodno vreme učenika u vannastavnom periodu. Kvalitetno osmišljavanje vremena i organizacija aktivnosti za učenike kroz upoznavanje onlajn resursa na lak i zabavan način. Radionice su realizovane sa učenicima kikindskih osnovnih škola i Ekonomsko-trgovinske škole u Kikindi.

400564276_1080823846605605_8336945179709833205_n

Crkvena i Varoška slava Sveti Arhangel Mihailo u Mokrinu proslavljena je svečano. U crkvi je održana sveta Liturgija kojoj su prisustvovali meštani, predstavnici Saveta Mesne zajednice i gradonačelnik Nikola Lukač, predsednik gradske Skupštine Mladen Bogdan i Nebojša Jovanov, član Gradskog veća. Kolač je rezan u prostorijama mesne zajednice, a ovom prilikom kumstva se prihvatio Dejan Pudar, direktor SC „Jezero“.

-Odlučili smo da varoška slava ima kuma, tako da mi je  drago što je to baš Dejan Pudar sa kojim imamo odličnu saradnju koju ćemo ovim učvrstiti – rekao je  Goran Ristić, predsednik Saveta MZ.

Pudar je napomenuo da mu je čast što će biti kum slave u Mokrinu.

-Za mene je značajno kumstvo s obzirom na to da su moji deda i otac rođeni u Mokrinu, osećam se kao Mokrinčanin. Nadam se da ćemo zajedničkim snagama uspeti u nameri da se opet deca rađaju u porodilištu u Mokrinu – dodao je Dejan Pudar.

Gradonačelnik Lukač čestitao je svim meštanima slavu sela i istakao da je dobro što se vraćamo tradiciji slavskog kumstva.

-Veza građana i crkve je važna i kada postoji zajedništvo to je najbolji recept za uspeh i napredak. Pohvalio bih angažovanje Saveta Mesne zajednice na tome što su agilni i rade za svoje selo. Još puno toga treba da se uradi i gradska uprava je tu da pomogne. Mokrin je jedno od četiri sela u kome će se izgraditi prečistač pijaće vode, jedna od najvećih investicija u proteklim godinama. Ovo je značajno ulaganje i biće na korist svim Mokrinčanima. Najveće selo na teritoriji grada poznato je, ne samo u regionu, nego i van granica naše zemlje po svojim manifestacijama koje treba da čuvaju i neguju. Sveti Arhangel Mihailo zaštitnik je svih onih koji se bore za pravdu i siguran sam da će nam dati smernice kako da još više učinimo život boljim na teritoriji Grada – precizirao je Lukač.

Ovo je bila prilika i da se rezimira šta je tokom godine urađeno u Mokrinu. Sve u selu radi se u cilju unapređenja života meštana, a svake godine obogaćuju se i manifestacije po kojima je ovo mesto poznato i van granica naše zemlje, rekao je predsednik Saveta MZ Goran Ristić.

-Ove godine prioritet nam je bio uređenje sela, tako da smo dosta lokacija sredili na zahtev meštana. Zamenjena je rasveta u OŠ „Vasa Stajić“, izmuljen je deo obodnog kanala, sređeno je dečije igralište, uređeno je „Vašarište“. Ponosni smo i na to što smo adaptirali salu za venčanja u mesnoj zajednici, a naredne godine nastavićemo sa ulaganjem u selo. Imamo odličnu saradnju sa svim udruženjima građana koji su tu da pomognu – rekao je Ristić obraćajući se prisutnima.

Nagrađeni su najzaslužniji pojedinci i udruženja, među kojima su gradonačelnik Nikola Lukač i Dejan Pudar. Među nagrađeni je i Dušan Marjanović, predsednik Saveta MZ Rusko Selo.

-Zahvalnicu sam primio za dobru saradnju između dva mesta. Čast je dobiti priznanje od kolega s obzirom na to da se bavimo istim poslom. Rusko Selo uvek je tu za sve naše komšije, tu smo da pomognemo kako mašinama i ljudstvom tako i u savetima – rekao je Marjanović.

Mokrin ima sve više pošumljenih površina, tako da je zahvalnica uručena i Miodragu Radovanoviću, inženjeru šumarstva u JP „Kikinda“, ali i samom javno preduzeću.

-Zajednički se trudimo da održimo i obnovimo postojeće šume i vetrozaštitne pojaseve. Ovih dana započeta je sadnja novog vetrozaštitnog pojasa od Mokrina do Mlake koji će dodatno poboljšati život – napomenuo je Radovanović.

Dobrovoljno vatrogasno društvo okuplja 80 dece i 40 odraslih i jedno je od najmasovnijih u Mokrinu, saznali smo od predsednika Radovana Petkovića kojem je takođe uručena zahvalnica.

-Pomažemo kad god je to potrebno, a saradnja sa mesnom zajednicom je odlična. Uzajamno se pomažemo i trudimo da  što lepše živimo – kazao je Petković.

Zahvalnice su pripale i KUD-u „Mokrin“, MRK „Crvena zvezda“ i firmi “Bioesen Kula”.

 

 

195577336_1551254025266129_7296501419531411371_n

Međugradski autobusi JP „Autoprevoza“ voze u skladu sa stanjem kakvo je na terenu izazvano blokadom puteva od strane poljoprivrednika. Kako je istakao direktor Dragan Knežević kasni se najviše i sa dolascima, ali i sa polascima iz Beograda.

-Uglavnom se dovijamo, pa blokadu koja je na izlazu iz Bašaida obiđemo vozeći alternativnim pravcem, međutim gotovo uvek čekamo zbog blokade u Čenti, a tu je i blokada u Zrenjaninu, Bečeju i Novom Miloševu. To posebno osete putnici koji iz Kikinde za Beograd polaze u 7 i 10 sati, kao i oni koji se za Kikindu vraćaju autobusima u 12.30 i 13.30 časova. Autobuski saobraćaj ka selima dobro funkcioniše, kao i onaj ka Subotici jer autobus prođe pre početka blokade – kaže Dragan Knežević.

Kašnjenja su i do sat vremena, a trpe i putnici koji idu ili se vraćaju iz Novog Sada.

-Putnici negoduju, ali shvataju da mi tu ne možemo ništa. Kao i svi ostali koji su zarobljeni zbog blokada i autobusi čekaju da počne propuštanje putnika. Ukoliko dođe do radikalizacije protesta i blokada bude čitavog dana moraćemo da uvedemo dodatne polaske za prigradska naselja. Kašnjenje autobusa koji dolaze iz Beograda i Novog Sada u večernjim satima direktno utiče i na polazak poslednjih autobusa ka selima. Tada sačekamo i putnike koji stignu kasnije odvezemo do mesnih zajednica – dodaje Knežević.

Svakodnevno je spremno i jedno vozilo sa vozačem ukoliko se desi situacija da je vozač koji je otišao na put, čekajući da se odblokiraju putevi, ispunio bonus propisanih sati. Mislilo se i na to. U tom slučaju drugi vozač bi ga zamenio, napomenuo je naš sagovornik. Sve informacije o redu vožnje putnici mogu dobiti na broj telefona 423-770.

kutija zelja

Dragi mališani, Deda mraz će u  subotu, 25. novembra u 11 sati, zajedno sa Snežnom kraljicom, i svojim pomoćnicima na Gradski trg doneti „Kutiju želja“. Pisma sa novogodišnjim željama mogu da ubace svi od jedne do 10 godina. Potrebno je čitko da napišete svoje ime i prezime, koliko imate godina, koja je vaša želja, tačnu adresu i broj telefona roditelja ili staratelja. Vaše je da pismo ubacite u kutiju i ukoliko ste bili dobri, Deda Mraz će vam sigurno ispuniti želju.

Značaj i lepota darivanja cilj je tradicionalne akcije koju na ovakav način organizuje samo naš grad. Želja je da se za Novu godinu obraduju svi mališani, a prethodne godine stiglo je 5.500 pisama. Grad i donatori zajednički će obezbediti poklone koji će obradovati mališane kako u gradu, tako i na selima i ulepšati im praznike. Ovo je 11 godina da se organizuje akcije i kako je i ranijih godina istaknuto ovo je jedna od najlepših akcija lokalne samouprave.

 

 

371158606_317675317752106_8925301658641252128_n

Povodom Dana oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu, 20. novembra, vence na spomen kosturnicu na Železničkom groblju položili predstavnici Grada Kikinde, Vojske Srbije, i boračkih organizacija. Nakon služenja parastosa istoričar Lazar Demić podsetio je na istorijske činjenice istakavši da je već od 10. novembra 1918. godine, bilo izvesno ko će pobediti u Prvom svetskom ratu, tako da su već tada  počele su pripreme za ulazak srpske vojske u Kikindu.

 

 

-Proboj Solunskog fronta 15. septembra 1918. godine označio je početak sloma Centralnih sila i pobedu saveznika, a posledica toga bilo je oslobođenje Srbije, kao i oslobođenje drugih naroda.Naš Grad je oslobođen 20. novembra i ovaj događaj obeležio je prvu polovinu dvadesetog veka, a ovim činom  ostvarena je težnja srpskog naroda u Banatu i čitavoj Vojvodini da se ujedini sa maticom Srbijom, što je i izglasano 25. novembra na prisajedinjenju. U toku večeri 18. novembra prethodnice srpske vojske počele su da ulaze u naš grad. Na čelu konjičke izvidnice ušao je kapetan Milan Gudović, a konačno 20. novembra 1918. u 11 sati u Kikindu, kao oslobodioci, ušli su pripadnici čuvenog srpskog pešadijskog  Gvozdenog puka na čelu sa brigadirom Dragutinom Ristićem i potpukovnikom Mihajlom Kovačevićem – rekao je Demić.

 

Gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik gradske Skupštine Mladen Bogdan položili su venac i na spomen ploču brigadiru Dragutinu Ristiću koja se nalazi u holu Gradske kuće.

-Žrtve Srba i Srbije ne treba pominjati, bile su ogromne. Sve one koji su se borili za slobodu našeg naroda mi, potomci, moramo ceniti i sećati ih se. Pre 105 godina stigla je dugo očekivana sloboda i to je bio uvod u prisajedinjenje Velike Kikinde Kraljevini Srbiji. Moramo čuvati kulturu sećanja na sve one koji su se borili, ali i dali živote da mi danas živeli u slobodi. Srbija je u Velikom ratu izgubila polovinu muške populacije i trećina stanovništva. Vremena su uvek izazovna i moramo ceniti teško stečenu slobodu, a to ćemo postići samo ako smo složni i jedinstveni u očuvanju naše Srbije. Kikinda je uvek imala veliko srce junaka i mlađa pokolenja treba da učimo da poštuju svoju zastavu, državu, otadžbinu, da čuvaju svoj grad i da zajednički istrajemo u tome – istakao je Nikola Lukač.

U znak sećanja na 105 godina od oslobođenja Gradskim trgom prošli su konjanici koji su simbolizovali ulazak srpske vojske i oslobođenje Kikinde u Prvom svetskom ratu.

U spomen kosturnici sahranjeno je 184 vojnika iz Srbije, Rusije i Rumunije. Od tog broja 64 je iz ondašnje Kraljevine Srbije, 61 je ruski, a 21 rumunski vojnik. Među palim borcima je i 24 Kikinđana.

 

BILJA MALI DIV (1)

Ukoliko ovih dana prolazite ulicom Save Lipovanova i vidite kuću koja sija u ljubičastoj boji znajte da tu živi četvorogodišnja devojčica, pravi MALI DIV. I unutrašnjost kuće sija ljubičasto, od jelke okićene svećicama. Naša mala sugrađanka rođena je na početku sedmog meseca odnosno u 27, 28. Gestacijskoj nedelji. Imala je svega 770 grama i od početka je pokazala da je borac, saznajemo od njene mame Biljane i tate Željka Budakova.

– Naša mezimica rođena je 7. septembra 2019. godine. Ona nam je šesto i jedino dete koje imamo. Iako je po rođenju imala niz zdravstvenih problema, pa je tako reanimirana po rođenju, odmah su uočeni problemi sa pankreasom koji nije dobro funkcionisao, imala je sepsu, znala sam da ću je odvesti kući. Isto tako sam znala da ću brzo ostati bez njenog brata Mihajla, koji je rođen nekoliko godina pre nje, i koji je živeo svega dve nedelje – priseća se Biljana.

Porođaj, carskim rezom, je obavljen u Beogradu u „Narodnom frontu“, a malena Palčica, odmah po rođenju prebačena je na Institut za neonatologiju.

– Na Intenzivnoj nezi u inkubatoru moja devojčica provela je 12 nedelja. Prvih mesec i po dana mogla sam da je posećujem samo na kratko, a preostalih šest nedelja proveli smo na poluintenzivnoj nezi i to vreme ja sam bila uz nju. Poverenje u lekare i medicinsko osoblje je ključno. Ja sam im u potpunosti verovala da se brinu o mom detetu kao da sam ja tu i bila sam smirena prilikom svake posete. Morate sami sebe da bodrite i da sakupite svu snagu koju imate u tim životnim trenucima. Rekla sam doktorici, ako ovo dete ima barem 10 odsto moje snage ona će biti odlična. Tako je i bilo – dodaje naša sagovornica.

Po izlasku iz Intenzivne nege, Biljana je sa ćerkom provela još 15 dana u Bolnici i konačno 29. novembra stigle su kući. Najlepši, najteži, ali i momenat koji ostaje u sećanju do kraju života, jeste onaj kada je Biljana svoje dete prvi put pomazila.

 

– Kada sam otišla drugi put da je vidim, to je bio prvi put da su mi dopustili da je dodirnem. Bila sam uplašena. Ona je u inkubatoru koji konstantno pišti, bojala sam se da je ne povredim, prenesem neku bakteriju ili virus. Savladala sam sve strahove i stavila svoj prst kod njene ručice. Odmah me je uhvatila za prst i to je osećaj koji se ne zaboravlja. Znala je da sam njena majka, da je volim i da joj dajem snagu potrebnu da preživi. I prvi put kada sam je uzela u ruke bila sam uplašena, ali snaga koju smo jedna drugoj dale neopisiva – kaže Biljana.

Kada je stigla kući Biljanina i Željkova mezimica imala je 1.800 grama. I danas, četiri godine po rođenju, na svake dve nedelje odlazi na redovne kontrole u Beograd. Problem su nerazvijena pluća, nisko gvožđe, ali i mala kilaža.

– Pluća traže konstantno inhaliranje, a kako bi bolje napredovala u kilaži na posebnom je režimu ishrane, tako da pije posebno mleko koje dobijamo u Bolnici. Sigurni smo da će se sve to rešiti na najbolji način jer su doktori uverenja da će se alveole u plućima, koje nisu razvijene, razviti od četvrte do šeste godine. Njenom organizmu potrebni su planina i more i mi joj to omogućavamo. Preporuka je da ide na plivanje i u planu nam je da je upišemo u klub – saznajemo od Biljane.

 

Savetuje sve koji su u ovoj situaciji da budu strpljivi i puni ljubavi, da dozvole da vreme uradi svoje. Da veruju u svoje instinkte, u ono što kao roditelji osećaju i da sebi govore da će budućnost doneti samo lepe trenutke, poručuje Biljana.

Sad leče nju, a ona će druge kad odraste

Našem malom borcu omiljena hrana su meso i krem bananice. Obožava sirene, voli decu i da se šminka, uvek je vesela i raspoložena. Pošto često posećuje lekare kad poraste, kaže biće doktorica.

– Leči sve, lutke, životinje, sve što joj dođe pod ruku. Mamina je maza, a tata je malo strožiji. Sa njim uči sve što može o životinjama i u kući imamo mali zoološki vrt o kom se brine. Tu su: papagaji, prepelice, zečevi, kuce, patke. Ona ih hrani i mazi – otkriva nam Biljana.

Mali divovi

Biljana je članica Fejsbuk grupe „Mali div“ u kojoj su svi roditelji koji imaju prevremeno rođenu decu.

– Ta grupa je velika podrška svima nama. Razmenjujemo iskustva, gde god da smo. Bodrimo se, pružamo podršku jedni drugima. Tu smo da pomognemo u teškim i radujemo se svim lepim trenucima koje članovi podele. Drago mi je što se i Kikinda pridružila gradovima koji svakog 17. novembra obeležavaju Svetski dan prevremeno rođene dece jer nama ta podrška puno znači – napominje naša sugrađanka.

 

 

 

Don`t copy text!