Aleksandra Djuran

moja prva plata 1

Potpisivanje ugovora u Filijali NSZ u Kikinda u okviru programa „Moja prva plata“ završeno je zaključno sa 19. januarom iako je rok bio produžen do 26. Na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga prijavilo se 133 poslodavca sa 318 radnih mesta, saznajemo od Ivane Felbab, načelnice Odeljenja za posredovanje u zapošljavanju Filijale Nacionalne službe za zapošljavanje.

-Najatraktivniji su bili poslovi u administraciji i trgovini. U Filijali Kikinda potpisano je 67 ugovora za 67 osoba na teritoriji Severnobanatskog okruga. Na teritoriji Grada Kikinde za program su bila zainteresovana 64 poslodavca koji su iskazali potrebu za 102 radna mesta.U Kikindi su, u okviru programa „Moja prva plata“ potpisana 22 ugovora sa isto toliko nezaposlenih. Po istom programu iz 2022. godine od 67 uključenih 19 osoba se zaposlilo. -rekla je Ivana Felbab.

U Severnobanatskom okrugu informisano je 428 kandidata od kojih je 233 prihvatilo pomenuti program. U Kikindi je od 209 informisanih  112 prihvatilo program. Program „Moja prva plata“ osmišljen je da  podstakne zapošljavanje mladih i pruži podrška privredi da dođe do nedostajućeg kadra. Učešće u programu omogućava nezaposlenima  da se zaposle u željenoj kompaniji i priliku da po završetku programa  dobiju prve ugovore o radu.

-Ovaj program podrazumeva podrazumeva osposobljavanje nezaposlenog za samostalan rad odnosno praksu kod poslodavca radi sticanja znanja, veština i kompetencija za rad. Pravo da se uključe u program imali su nezaposleni koji se nalaze se na evidenciji NSZ, sa najmanje srednjim obrazovanjem, starosti do 30 godina, bez radnog iskustva ili da imaju radno iskustvo kraće od šest meseci. Uslov je bio i da ranije nisu bili korisnici programa „Moja prva plata“. Šansa je data i mladima koji imaju radno iskustvo kraće od šest meseci, kao i osoba koje nisu bile u radnom odnosu kod izabranog poslodavca u periodu od šest meseci pre objave ovog javnog poziva – podsetila je naša sagovornica.

Program uključuje nezaposlene sa najmanje srednjim obrazovanjem i bez radnog iskustva stečenog na poslovima u okviru nivoa obrazovanja na kojima će se osposobljavati. Program se finansira devet meseci u iznosu od 28.000 dinara mesečno za one sa srednjom školom , a 34.000,00 dinara za nezaposlene sa visokim obrazovanjem. Svima se uplaćuju doprinosi za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti. Poslodavci onoga koga angažuju mogu dodatno novčano da stimulišu, ali dodatna sredstva, na mesečnom nivou, ne mogu da budu veća od iznosa koji isplaćuje Nacionalna služba.

IMG-15510bdbd944228e217ccc1c30baf076-V

U Ruskom Selu nastaviće se izgradnja parka u centru sela. Planirano je da park ima dečije igralište, fitnes na otvorenom, trim stazu i šumu. Stabla su zasnovana i u budućoj oazi za odmor, rekreaciju i uživanje, najpre je nikla Školska šuma o kojoj računa vode đaci Osnovne škole „Bratstvo-jedinstvo“. Nakon toga izgrađen je kolski prilaz i trim staza, a centar sela dobio je i sedam parking mesta. Na samom ulazu u park nalazi se i natpis Rusko Selo.

-Radove finansira lokalna samouprava i krajem prošle godine  Mesnoj zajednici odobreno je tri miliona dinara za ulaganja u ovu investiciju. Kupljen je malč koji će biti postavljen na trim stazu. Osim toga ugradićemo podlogu za dečije igralište koja će biti po svim propisima i standardima koji se odnose na bezbednost dece. Nakon toga u planu je postavljanje pet sprava na igralištu koje su već stigle i samo čekaju da se tartan podloga završi kako deca mogla da ih koriste – istakao je Dušan Marjanović, predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo.

Radovi će početi čim vremenski uslovi dozvole, a mališani će moći da uživaju na klackalicama, ljuljaškama i raznim drugim spravama.

-Projektom izgradnje parka u Ruskom Selu predviđena je i teretana na otvorenom i da se završi kolski ulaz i parking mesta iz ulice Sonje Marinković kako bi se zaokružila celina i povezale se dve ulice. Tako će Ruskoselci imati mogućnost da ulaze i izlaze iz parka iz dve ulice Bratstva – jedinstva i Sonje Marinković – saznajemo od našeg sagovornika.

Pošto se pomenuti poslovi završe biće potrebno postaviti rasvetu, klupe, senike i korpe za otpatke, ali i dodatno pošumiti prostor.

 

OIP (25)

U Srbiji se svakog 31. januara tradicionalno obeležava Nacionalni dan bez duvana, ove godine pod sloganom „365 dana bez duvana“. Trećina stanovnika Srbije su pušači. Više je žena nego muškaraca zavisnih od nikotina, a zabrinjavajući broj maloletnika koristi cigarete ili neki drugi duvanski proizvod. Srbija je na sedmom mestu u svetu po broju pušača koji čine 40,6 odsto stanovnika. Među ženama pušača je 41,2 odsto, a među muškarcima 40 odsto. Ovi procenti znače da skoro svaka treća žena i svaki četvrti muškarac u Srbiji puše.

Prema podacima Evropskog informativnog sistema za kancer, Srbija je na drugom mestu u Evropi po stopi oboljevanja i smrtnosti od raka pluća, odmah iza Mađarske. Najčešće korišćeni duvanski proizvodi u Srbiji su cigarete koje prema podacima „Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije 2019. godine” svakodnevno puši 26,5 odsto stanovništva starosti 15 godina i više, dok 15,8 procenata svakodnevno puši 20 i više cigareta na dan.

Cigarete bar jednom tokom života pušilo je 15,1 odsto učenika petog i sedmog razreda osnovne škole i prvog razreda srednje škole, sa razlikama prema uzrastu. Dečaci u petom i sedmom razredu osnovne škole češće probaju da puše u poređenju sa devojčicama, dok je učestalost pušenja bar jednom u toku života u prvim razredima srednjih škola veća među devojčicama.

U okviru obeležavanja ovog Nacionalnog dana bez duvana naglašavaju se štetni efekti i javnozdravstvene posledice upotrebe duvanskih proizvoda i izloženosti duvanskom dimu i aerosolima drugih proizvoda koji sadrže nikotin. Takođe, ističe se značaj usvajanja mera kontrole duvana koje su zasnovane na dokazima. Primena drugih mera kontrole duvana dovela je da smanjenja učestalosti pušenja cigareta na globalnom nivou sa 22,8 odsto  u 2007. godini na 17 procenata u 2021. godini.

IMG-abed3d7eeb82e0e717e98736133ec43a-V

Turistička ponuda Kikinde predstavlja se na Sajmu turizma i kamp opreme „Alpe Adria”, koji je danas otvoren u Ljubljani. Manifestacije i znamenitosti našeg grada svi koji posete sajam moći će da vide u okviru štanda Turističke organizacije Vojvodine.

-U Sloveniji smo akcenat stavili na našu najveću manifestaciju „Dani ludaje“, ali i na to da je naš grad  urbano zimovalište sova ušara na svetu. Kako bi približili našu turističku ponudu promo materijal štampali smo na slovenačkom jeziku. Cilj nam je da što više turista iz Slovenije poseti našu sredinu i upozna se sa kulturom, istorijom i nasleđem Kikinde. Slovenci rado dolaze kada su „Dani ludaje“, ali i da posmatraju sove  – istakla je v.d. direktorica Turističke organizacije Grada Jasmina Milankov koja se nalazi na sajmu u Ljubljani.

Vojvođanska turistička ponuda, na ovoj sajamskoj manifestaciji prisutna je već 10 godina, a ove predstavlja  aktivni odmor i vinski turizam, objavila je ova organizacija. Osim turističke organizacije Kikinde predstavljaju se i  Šid, Apatin, Sombor, Temerin, Subotica, Vršac, Etno kompleks Deliblatska čarda, Tour de Fruška, Garancijski fond Vojvodine i kamp Mini Jugoslavija. Sajam traje do 3. februara i glavna je turistička manifestacija u Sloveniji koja ima za cilj promociju održivog i aktivnog turizma.

Turisti iz Slovenije su u 2022. godini zauzimali osmo mesto po broju poseta, sa udelom od 5,31 odsto od ukupnog broja dolazaka inostranih turista u Vojvodini.

policija+10

Devojčica iz Mokrina (15) čiji je nestanak prijavljen policiji 24. januara, danas je pronađena. Kako saznajemo u Policijskoj upravi devojčica je u dobrom stanju, nije povređena i svojevoljno je otišla od kuće.

O ovom događaju obaveštene su i nadležne službe, nakon što je nakon što je prijavljeno da je devojčica nestala.

LOVCI RUSKO SELO

Proteklog vikenda završena je sezona lova koja je počela 2. oktobra. Jesenja ili kako lovci kažu, glavna, lovna sezona, završena je 28. januara, ali će se predatori loviti do kraja februara jer je primećen povećan broj štetočina, saznajemo od Boška Dobranića, predsednika Lovačkog udruženja „Zec“ iz Ruskog Sela.

-U lovištu ima previše predatora i na nama je da se potrudimo i da smanjimo njihov broj jer na taj način spašavamo plemenitu divljač. Na terenu je poslednjih godina sve manje zečeva. Na žalost, i srndaća je sve manje i ukoliko se nešto ne promeni to će biti problem. Uočili smo ovaj problem, ali još uvek nismo saznali uzrok – rekao je Dobranić.

Među lovcima se pominje virusno oboljenje koje utiče na srndaće, govori se i o većem broju predatora, ali i nemaru ljudi zbog trovanja glodara kojih je ove jeseni i zime više nego što je to uobičajeno za ovo doba godine.

-I lovci iz drugih udruženja dele naše sumnje i zabrinuti su jer je i u njihovim lovištima primećen nedostatak srndaća. Maksimalno se trudimo da hranimo divljač, iznosimo so i čuvamo lovište. Sledeće godine naše udruženje proslavlja 100 godina postojanja i sama ta činjenica da postojimo čitav vek govori o našoj ozbiljnosti i želji da čuvamo tradiciju lova – dodao je naš sagovornik.

Lovci, ali i lovočuvari su konstantno na terenu kako bi sprečili krivolov, ali i nedozvoljenu seču šuma.

-Jedno smo od retkih udruženja koje je uspelo da sačuva naše šume odnosno šumarke koji su i poslednje stanište za divljač koja je ugrožena jer nema gde da se sakrije – zaključio je  Boško Dobranić.

U Ruskom Selu lovstvo je porodična tradicija tako da udruženje „Zec“ okuplja 60 članova među kojima ima dosta starijih meštana.

Dani vina 12

Udruženje vinara i vinogradara „Šasla“ iz Iđoša organizuje 24.  „Dane vina“. Učesnici takmičenja uzorke vina mogu da predaju 7. februara od 14 do 20 časova i 8. februara  od 12 do 18 sati u prostorijama Doma kulture u Iđošu ili poštom na adresu MZ Iđoš, Svetosavska 20, 23.323 Iđoš. Uzorci vina će se primati isključivo u navedenim terminima.

Vina koja se šalju poštom obavezno treba da budu u plastičnoj ambalaži. Za učesnike degustacije, koji nisu članovi Udruženja, kotizacija za učešće iznosi 500 dinara po uzorku vina. Predaja uzoraka  treba da bude u litarskim bocama, a u količini od dva litra ili u tri boce od 0,75  litra za svaku vrstu vina. Na jednoj boci vina treba nalepiti etiketu ili natpis, sa imenom i prezimenom proizvođača, adresom stanovanja, godinom proizvodnje vina, kao i sortu grožđa od kog je vino proizvedeno. Ostale boce uzoraka se predaju bez etikete. Uzorci vina će biti razvrstani u pet kategorija, po zahtevu učesnika i to: belo, roze, šiler, crveno i voćno – desertno vino.

Ocenjivaće se samo mlada vina iz 2023. godine. Svaki učesnik degustacije može da prijavi neograničen broj uzoraka vina. Ocenjivanje  će stručna komisija završiti do 10. februara.

Centralna manifestacija organizuje se 17. februara i tom prilikom će  moći da se probaju sva takmičarska vina. Istog dana dodeliće se priznanja i medalje, a biće uručene i nagrade generalnim pobednicima.

IMG-f6f3d0faff144b0a610a41ad3b4f3f58-V

U nedelju je na mokrinskim sokacima letelo perje. U prisustvu guščar, navijača, ali i radoznalaca završena su četvrt finalna nadmetanja guskova. Dobro utrenirani i u pratnji vernih pratilja beli „gladijatori“ dali su sve od sebe da se nađu u predzadnjem kolu ovogodišnjeg takmičenja.

 

Najatraktivnija su bila nadmetanja seniora koja su izazvala i najviše interesovanja. U prvom nadmetanju gusak Slobodana Krišana pobedio je nekadašnjeg šampiona Cezara vlasnika Milorada  Ristića  i tako ostvario sebi mesto u polufinalu. Tu će se naći i prošlogodišnji pobednik lige dvogodaca Žućko vlasnika Lazara Adamova Bilte koji je bio bolji od Raleta vlasnika Save Terzića. Gusan Đorđa Ristića takođe nastavlja takmičenje s obzirom na to da je pobedio guska Ivana Ramaija, dok je u polufinalu i gusan Crveni Miodraga Trnića koji je naterao u beg guska Dušana Bajića. Četiri guska će se za dve nedelje, 11. februara, boriti za ulazak u finale jedinstvenog takmičenja na svetu.

Poznati su i polufinalisti u ligi dvogodišnjaka i jednogodišnjaka i ova nadmetanja biće istog dana kada i seniora.

-Imali smo dobra nadmetanja u četvrt finalu, ali ni to nije onako kako smo navikli.  Ono što karakteriše ovogodišnje, 38. Svetsko prvenstvo u nadmetanju guskova jeste da su guskovi pomalo zbunjeni neuobičajeno toplim vremenom za ovo doba godine, pa su tako i takmiče. I ove godine imamo dosta novih takmičara, mladih i dece, što je važno jer će oni nastaviti tradiciju koja traje bezmalo pa četiri decenije – saznajemo od Živice Terzića, predsednika udruženja „Belo pero“ koje je organizator Svetskog prvenstva.

Ove godine nadmetanja su počela 16. decembra i učestvovalo je više od 140 gusana u sve tri kategorije među kojima je najviše jednogodišnjaka. Finale je poslednje nedelje i pada 24. februara.

4b5bf7bc-bf20-4466-8f8f-3589c3a7200e

Svečano, u Narodnom pozorištu, zaposleni i učenici Osnovne škole „Sveti Sava“ obeležili su Dan škole i školsku slavu. Bogat muzičko – scenski program pripremili su učitelji, nastavnici i đaci, a među velikim brojem dobrih učenika istaklo se šestoro najboljih učenika osmog razreda: Ognjen Orašanin, Lara Adamov, Staša Blažić, Nikola Andrić, Ana Vojvodić i Jovana Karić.

Zahvaljujući predanosti učitelja i nastavnika Staša Blažić uspela je da sa najboljim ocenama savlada zadato gradivo, ali i da se izdvoji iz pojedinih predmeta.

-Podjednako volim društvene i prirodne predmete, tako da sam uspehe ostvarila na takmičenjima iz srpskog jezika, matematike, hemije. Puno znanja stekla sam i u okviru školskih projekata u kojima sam učestvovala. Planiram da upišem prirodni smer Gimnazije „Dušan Vasiljev“ – otkrila nam je Staša.

I Ognjenu Orašaninu osnovna škola ostaće u najlepšem sećanju.

-Trudio sam se i uspeo u tome da ostvarim odličan uspeh tokom dosadašnjeg školovanja, a imao sam i rezultate na takmičenjima. Pronašao sam se u rešavanju zadataka tako da sam bio prvi iz matematike, a i engleski za mene nije strani jezik, jer sam osvojio visoko drugo mesto. Osnovna škola ostaće mi u najlepšem sećanju – saznajemo od Ognjena.

Ove godine Dan škole obeležen je mnogobrojnim aktivnostima te su učenici imali prilike da učestvuju u turnirima u tabliću, šahu, na likovnom konkursu, takmičenju u lepom pisanju, da se oprobaju u uglednim časovima i ikonopisanju.

-U sve aktivnosti uključili smo i druge škole, a posebno bih istakla sportski turnir organizovan u Sportskom centru „Jezero“. Dodelom plaketa „Sveti Sava“  našim najboljim učenicima želimo da čestitamo na trudu i inicijativi koju su pokazali tokom osnovnog školovanja i da im na ovaj način pokažemo da su oni ponos naše škole – dodala je direktorica Gordana Rackov.

Svečanoj akademiji su prisustvovale kolege iz drugih škola i roditelji, ali i članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Melinda Gombar.

-U ime Grada i lično ime svim učenicima i prosvetnim radnicima čestitam školsku slavu uz želju da ostvaruju što bolje uspehe i rezultate. Ovo je prilika da se još jednom podsetimo na prvog srpskog prosvetitelja i da negujemo prave vrednosti – napomenula je Valentina Mickovski.

442189_dragan-dilas-1_f

Odluku koja je u najmanju ruku suprotna tvrdnjama o izbornim neregularnostima Đilas je pokušao da opravda navodeći da mandati ne mogu da se odbiju (?!) Dragan Đilas, lider tajkunske koalicije okupljene oko liste “Srbija protiv nasilja” (SPN), koja je doživela debakl na decembarskim izborima, otvoreno je priznao da ga u politici zanimaju samo pare i poslaničke klupe!

Gostujući na opozicionoj televiziji N1, tajkun čije su firme inkasirale 619 miliona evra za vreme dok su on i njegovi vedrili i oblačili Srbijom, rekao je da će poslanici sa njegove liste prihvatiti poslaničke mandate, kao i novac iz skupštinske kase, iako su prethodnih nedelja danonoćno govorili o navodnoj izbornoj krađi i takozvanim mahinacijama sa fantomskim biračima.

Važniji je novac
Odluku koja je u najmanju ruku suprotna tvrdnjama o izbornim neregularnostima Đilas je pokušao da opravda navodeći da mandati ne mogu da se odbiju (?!).

– Mandati ne mogu da se odbiju, mandati se automatski dodeljuju listama koje su prošle u parlament. Novac koji stranke dobijaju ne zavisi od Aleksandra Vučića i vlasti u Srbiji, novac dobijate na osnovu glasova koje ste osvojili. Za listu “Srbija protiv nasilja” glasalo je 902.500 ljudi i oni su odlučili koliko će država za finansiranje tih stranaka izdvajati u narednom periodu. To je suština – doslovce je rekao Đilas, uz konstataciju da će SPN isti stav zauzeti i kad je reč o odborničkim mandatima osvojenim u Skupštini Beograda.

Brnabićeva: Đilas je sam priznao da su izbori bili fer i pošteni!
Premijerka Ana Brnabić prokomentarisala je izjave vođe liste “Srbija protiv nasilja” Dragana Đilasa o navodno pokradenim izborima u Beogradu.

– Bravo! Nehotice i neplanirano Đilas je potvrdio:

1. da je birački spisak potpuno transparentan (sve podatke koje iznosi nalazi u biračkom spisku koji se objavljuje na sajtu MDULS, i to podeljeno po gradovima/opštinama);

2. da je birački spisak više nego lako kontrolisati (brojevi u biračkom spisku se ažuriraju na svaka tri meseca i ovo što objavljuje automatski se pojavilo na sajtu MDULS 23. 1. 2024.  https://upit.birackispisak.gov.rs/PregledBrojaBiraca);

3. da su birački spisak isto tako kontrolisali i pre izbora (a što je potvrdio i Dobrica Veselinović rečima da nema fantomskih birača) i upravo zato nisu imali problem sa spiskom, već su tražili hitne izbore, i

4. da su promene u biračkom spisku, i na republičkom i na lokalnom nivou, uključujući i Beograd, bile na nivou statističke greške i da nikako nisu mogle da utiču na rezultate izbora.
– Sam Đilas je ovim, sasvim nenamerno, potvrdio da su izbori bili fer i pošteni, a da je birački spisak potpuno transparentan – napisala je premijerka.

Komentarišući Đilasovo opravdanje za prihvatanje poslaničkih mandata i novca iz državne kase, politički analitičar Dejan Vuk Stanković rekao je da se srpska opozicija posle izbornog poraza nalazi u stanju agonije, koja traje.

– Najpre su neslavno jurišali na RIK i GIK, napadali Stari dvor i nastojali da opstruiraju normalan život u Beogradu, onda su internacionalizovali pitanje izbora, ali nisu dobili jasnu i jaku podršku Zapada. Usledio je besmisleni stav da je “krađa dokazana”, da bi finale svega bilo prihvatanje mandata, budžetskih sredstava za finansiranje stranaka uz učešće u Skupštini kroz tzv. Kurtijev model – dakle suzavac u Skupštini po potrebi. Kad vidite šta sve predlažu i rade, nije jasno koji stepen političkog apsurda i konfuzije nisu dostigli. Očito da konfuziji i strahu od odgovornosti nema kraja i da se spremaju, ako ovako nastave, da izgube unapred izbore 2027. godine – jasan je Stanković.

Advokat i funkcioner Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović konstatuje da Đilas i đilasovci sve to rade kako bi se zadržali na političkoj sceni.

– Znaju dobro da su izbore izgubili, ali kada bi to priznali, morali bi biračima da polože račune. Zato od svega prave cirkus, održavaju tenziju, lažu, obmanjuju… Kako bi drugačije zadržali poslaničke plate kada ovo ne bi radili? – pita Đukanović.

Daj šta daš

Sa druge strane, direktorka Studija B Ivana Vučićević ocenjuje da su lideri dela opozicije okupljene oko koalicije “Srbija protiv nasilja” majstori obmane, o čemu svedoči i ovaj slučaj.

– Nije ovo ni prvi ni poslednji put da su Đilas i njegovi saradnici iskoristili građane za ostvarivanje ličnih interesa. Od silnih poziva na proteste, zahteva za ponavljanje izbora i rušenje vlasti, ostalo je jedno veliko ništa. Shvatili su Đilas, Marinika i ostali da ih građani neće, pa su brže-bolje odlučili da uđu u parlament. To je politika “daj šta daš”, nema u sebi ni S od Srbije, zato su izbore i izgubili. U takvoj politici nema građana, nema pokušaja da se od Srbije napravi još bolje mesto za život. Zato će na sledećim izborima proći još gore, sve dok potpuno ne nestanu sa srpske političke scene – zaključuje Vučićevićeva.

24sedam