Aleksandra Djuran

guskovi-finale

Finale 38. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova biće održano u nedelju u ulici Milana Malenčića ispred kućnog broja 32. Najinteresantnije će biti takmičenje seniora, a znalci tvrde da borba neće biti laka.

U finalu su Crveni vlasnika Miodraga Trnića (19) i Žućko Lazara Adamova Bilte mlađeg (15). Mladi guščari za naš portal kažu da guskove pripremaju i očekuju pobedu.

 

-Crveni ima četiri godine i do sada je pokazao da zna da se bori.  Kod mene je odmalena i znam ga u dušu. Imao je teška nadmetanja na putu do finala, ali je uspeo da dođe do poslednjeg kruga. U nadmetanjima je bio dominantniji, tako da ne sumnjam u njegovu srčanost i spremnost. Najvažnija je šetnja, kupanje u bazenu i dobra ishrana. U finalu očekujem tešku borbu i siguran sam da ni mom, ali ni protivničkom gusku, koji je pomalo favorit, neće biti lako – istakao je Miodrag Trnić koji se deset godina bavi gusarstvom i u ovaj svet uveo je ostatak porodice.

Žućko star tri godine mladog Bilte, do sada je osvojio već dve titule šampiona i u to u kategorijama jednogodišnjaka i dvogodišnjaka.

-Nadam se pobedi jer mu nedostaje još samo pehar u seniorima da osvoji treću titulu. Vreme nam ne ide na ruku, pošto je toplo za ovo doba godine. Bez obzira na to, šetam Žućka svakodnevno i kupam ga. Borbe u kojima je učestvovao trajale su duže od deset i petnaest minuta i najteže nadmetanje bilo je u četvrtfinalu sa gusanom Nemanje Almaša. Guska sam nasledio od dede čije ime nosim i koji je poznat guščar. Kada spojimo mladost i iskustvo to mora da bude dobitna kombinacija – kazao nam je Lazar Adamov.

U kategoriji dvogodišnjaka finale su obezbedili gusak Aleksandra Adamova i gusan Danijela Ognjenova. Među jednogodišnjacima najbolji su se pokazali gusani Milana Dražića i Živice Terzića. Dobro utrenirani i u pratnji vernih pratilja beli „gladijatori“ daće sve od sebe da budu šampioni.

Program u nedelju počinje u 10 sati i pored finalnih nadmetanja u sve tri kategorije prisutni će moći da uživaju u revijalnim takmičenjima, najlepšem jatu, najtežoj guski, najstarijem gusku. Ove godine u nadmetanjima je učestvovalo je više od 140 gusana u sve tri kategorije među kojima je bilo najviše jednogodišnjaka.

A.Đ.

 

cesma-voda

U ponedeljak, 26, utorak  27. i sredu, 28. februara obavljaće se  hiper hlorisanje vodovodne mreže u cilju pripreme mreže za puštanje fabrike vode u rad. U prvom  i drugom rejonu ispiranje mreže planirano je za 26. februar u centru 27. februara, a u trećem i četrtom rejonu 28. februara.

Iz Javnog preduzeća „Kikinda“ apeluju na građane da, ukoliko osete pojačan miris hlora ili primete zamućenje vode na točećim mestima u svom domaćinstvu, ispuste određenu količinu vode pre upotrebe kako bi se ispirala kućna instalacija.

Ekipe pomenutog preduzeća  će se truditi da radove obave u što kraćem roku. Za sve dodatne informacije na raspolaganju su brojevi telefona pozivnog centra 422-760 i 062/8844888.

 

 

1708612338287

Pod sloganom „Avantura počinje ovde!“ na Beogradskom sajmu danas, 22. februara, počeo je 45. Međunarodni sajam turizma. Na najznačajnijoj turističkoj manifestacije celog regiona jugoistočne Evrope i drugih delova sveta, koja traje  do 25. Februara, turističku ponudu predstavlja i Kikinda.

-U okviru paviljona Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam Turistička organizacija Grada predstavlja se danas. Kao nosioci sertifikata „Najbolje iz Vojvodine“ dobili smo mogućnost da našu ponudu predstavimo na zajedničkom štandu jer je paviljon pomenutog sekretarijata izuzetno posećen. S obzirom na to da smo sertifikat dobili za manifestaciju „Dani ludaje“  posetioci, koji dođu na sajam, imaju priliku da vide proizvode od ludaje, da probaju bundevaru, ali i druge tradicionalne kolače našeg kraja i da uzmu promo materijal i bliže se upoznaju sa našom najvećom manifestacijom – istakla je v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

Zbog ekskluzivnih sajamskih cena, frst minut ponuda i paketa sa mnoštvom pogodnosti, Sajam turizma je za posetioce već dugi niz godina omiljeni godišnji orijentir za odabir aranžmana i destinacija, kao i sagledavanje svega što turistički sektor ima da ponudi.

Zemlja partner Sajma turizma 2024 je Republika Grčka, a ova saradnja doprineće daljem unapređenju turističkog prometa između dve zemlje.

 

prekidam-tisinu-1024x683

Klub književnika “Duško Trifunović” u subotu, 24. februara u 18 sati  u Kulturnom centru organizuje promociju knjige pesama “Prekidam tišinu” Srđana Karanovića iz Krajišnika. Pored autora o stihove govore Zdenka Trifunjagić i Ervin Gazdag. Muzička pratnja je Marko Stupar, a program vodi Snežana Tomin.

Pesnik, Srđan Karanović, u zbirci pesama “Prekidam tišinu”, pre svega je pesnik ljubavne čežnje. Ona kao nadahnuće, kao neprebolno iskustvo ljubavi bez nade i kao neopozivo prisustvo žene koju pesnik stalno apostrofira i kojoj peva, povezuje sve pesme ove zbirke.Toliko je to dominantno da se mi s pravom pitamo da li bi pesnik sebe uopšte otkrio u svetu poetskog stvaralaštva da nije bilo tog potresnog doživljaja ljubavi. Stendal je još govorio da iza svakog umetničkog dela, ne samo poetskog, stoji kao pokretač – žena.

 

toplana

Iz Javnog preduzeća „Toplana” obaveštavaju korisnike  da će zbog havarije u ulici Braće Tatić u dvorištu između kućnih brojeva 8 i 10, danas, 22. februara od 10 časova grejanje neće imati korisnici na adresi Braće Tatić 6, 8, 10 i Trg srpskih dobrovoljaca 6, 10 , 12, 14, 16.

Završetak radova i normalizacija grejanja očekuje se u večernjim satima.

.

Završetak radova I normalizacija grejanja se očekuje u večernjim satima.

stipendije 3

Lokalna samouprava raspisala je konkurs za dodelu stipendija i podsticaja visokoškolskih ustanova studentima sa teritorije Grada. Pravo da učestvuju imaju studenti, kao i studenti sa hendikepom i hroničnim bolestima prve i svih ostalih godina studija koji se školuju u obrazovanim ustanovama čiji je osnivač ili su akreditovane u republici Srbiji.

Za studente prve godine potrebno je da su dobitnici titule „Učenik generacije“, članovi MENS-e, dobitnici „Vukove diplome“, da su ostvarili prvo mesto na rang listi prilikom upisa, da su u četvrtom srednje imali prosek najmanje 4,50.

Studenti druge i ostalih godina studija treba da imaju najmanju prosečnu ocenu 8,50 na prethodnoj godini studija, da su redovni studenti, da u toku studiranja nisu izgubili nijednu godinu studija, da su položeni svi ispiti iz prethodnih godina studija ili da su preneta najviše tri ispita, da su student osnovnih studija. Pravo na stipendiju takođe imaju i studenti druge i viših godina sa hendikepom i hroničnim bolestima.

Rok za prijavljivanje na konkurs je do 1. marta. Prijave se predaju na pisarnici Uslužnog centra, šalter broj 5 ili poštom na adresu Grad Kikinda sa naznakom: Javni konkurs za dodelu stipendija i podsticaja studentima visokoškolskih ustanova sa teritorije Grada Kikinde za školsku 2023/2024. godinu, Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23.300 Kikinda.

Prošle godine iz gradskog budžeta izdvojena su sredstva za svih 367 studenata koji su se prijavili na javni konkurs. Tako je deo njih dobio pun iznos stipendije od 9.000 dinara, za deo je obezbeđeno 5.000 hiljada dinara, dok je deo studenata dobio iznos od 3.000 dinara. Iznos je određen prema broju bodova i utvrđenoj rang-listi, shodno Pravilniku o studentskim stipendijama Grada Kikinde.

Neophodne obrasce i tekst konkursa zainteresovani mogu da pronađu na sajtu Grada Kikinde.

A.Đ.

 

raspisan-konkurs-za-nagradu-dusan-vasiljev-za-2022-godinu

Na konkurs koji je raspisao Grad Kikinda za najbolju knjigu na srpskom jeziku u 2023. godini, a povodom obeležavanja sto godina od smrti Dušana Vasiljeva, pristigla su 152 naslova koje je žiri uzeo u razmatranje. Početkom marta biće objavljena prva selekcija u širem izboru.

Žiri radi u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe
Pisarev, član. Grad Kikinda i žiri se zahvaljuju svim izdavačima i književnicima koji su
poslali svoje knjige na konkurs.Dodela nagrade planirana je  na svečanoj akademiji u okviru šireg programa obeležavanja stogodišnjice smrti Dušana Vasiljeva. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa od 1.500 evra.

Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić, Selimir Radulović i drugi.

Praistorijski covek (2)

Projekat „Projekat Metahjuman“ – digitalno oživljen čovek koji je pre 10.000 godina zaista živeo u Lepenskom viru, posetioci Narodnog muzeja u Kikindi moći će da vide do 16. marta.Svi posetioci izložbe postaće deo naučne i digitalne revolucije, budući da je u pitanju inovativni projekat srpskih naučnika i inovatora, realizovan uz podršku nacionalne platforme Srbija stvara, prvi put predstavljen svetskoj javnosti na Svetskoj izložbi Ekspo 2020 u Dubaiju.

Ovaj projekat prvi put u istoriji je verno prikazao digitalno lice praistorijskog čoveka iz Lepenskog Vira, animirano i oživljeno uz pomoć vrhunske Metahuman tehnologije, razvijene u Srbiji. Grupa naučnika i inovatora iz Srbije, na čelu sa profesorkom sa Filozofskog fakulteta u Beogradu Sofijom Stefanović, prvo je na bazi analize iskopanih kostiju uradila realističan 3D model lobanje praistorijskog čoveka, a potom je uz pomoć vrhunske Metahjuman tehnologije koju je razvila domaća gejming kompanija „3lateral“ iz Novog Sada (deo Epik gejmsa) i Anril Endžina softvera – praistorijski čovek virtuleno i oživeo.

U sklopu predstavljanja projekta, planiran je i razgovor sa profesorkom Stefanović. Viša savetnica predsednice Vlade Srbije za kreativne industrije i turizam, koja predvodi tim nacionalne platforme Srbija stvara, Ana Ilić, ističe da je Metahuman projekat neverovatan spoj nauke i gejming industrije koji će u budućnosti imati veliki uticaj u brojnim drugim granama kreativnih industrija.

„To je upravo misija za koju se zalaže „Srbija stvara” – razvoj i podrška multidisciplinarnost, saradnje u oblasti inovacija i kreativnih industrija, podrška talentima, ali i predstavljanje Srbije u svetu kao moderne i inovativne zemlje“, izjavila je ona.

Izložbu Metahjuman pratiće i dodatne aktivnosti u vidu radionica i predavanja a do sada od zvaničnog otvaranja izložbe početkom februara postavku je videlo više od 450 posetilaca.

toza

R.G. star 57 godina iz Kikinde doživeo je strujni udar na radnom mestu u fabrici „Toza Marković“. Kao radnik na održavanju, dok je otklanjao kvar na strujnim kablovima, došlo je do povrede u vidu opekotina.

Vrlo brzo, prebačen je u Opštu bolnicu gde mu je ukazana pomoć nakon koje je zadržan na Odeljenju intenzivne nege. Povređeni radnik ima opekotine glave, vrata i šake. Nije vitalno ugrožen, respiratorno hemodinamski je stabilan, svestan je i komunicira saznajemo u Bolnici.

O nemilom događaju obaveštena je policija i zaposleni u Policijskoj upravi obavili su uviđaj tokom kog je konstatovano da je došlo do povrede na radu. O događaju koji se desio u fabrici crepa obavešteno je i nadležno Javno tužilaštvo.

1708504408099

U Osnovnoj školi „Sveti Sava“ u toku su radovi za koje su sredstva zajednički obezbedili Pokrajina i lokalna samouprava. Kako posao napreduje uverili su se pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski koji su zajedno sa direktoricom škole Gordanom Rackov obišli radove. Ulaganja u ovu školu, samo su deo ukupnih investicija u obrazovanje za koje je u ovoj godini planirano oko milijardu dinara.

-Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i Grad obezbedili su 13 miliona dinara samo za školu „Sveti Sava“. Raduje me što je ova ustanova na listi prioriteta kada je reč o projektima sa kojima je konkurisano kod različitih sekretarijata Pokrajinske vlade. Prošla godina bila je plodonosna i iz budžeta Vlade Vojvodine obezbeđena su 203 miliona dinara za ustanove obrazovanja na teritoriji Grada. Osim ove ulaže se i u škole: „Žarko Zrenjanin“, „Miloš Crnjanski“, „Vuk Karadžić“, „Feješ Klaru“, „Milivoj Omorac“ u Iđošu, „1. oktobar“ u Bašaidu, „Vasa Stajić“ u Mokrinu, Gimnaziju „Dušan Vasiljev“ i Tehničku školu. Trudili smo se da podržimo naše škole, jer kada se uzme u obzir da ima 45 lokalnih samouprava u Vojvodini, treba se izboriti da ustanove obrazovanja u našem gradu imaju podršku. Ovo nisu male investicije i u prethodnih deset godina bilo je značajnih ulaganja u osnovne i srednje škole, ali i u Predškolsku ustanovu – istakla je Stanislava Hrnjak.

U školi „Sveti Sava“ kompletno se rekonstruišu sanitarni čvorovi na prvom, drugom i na trećem spratu posle 60 godina.

-Vidimo šta još treba da se uradi u ovoj ustanovi, ali to nije jedina škola u gradu nego je jedna od dvadeset. U saradnji sa Gradom, NIS-om i kroz razne druge projekte nastavićemo sa ozbiljnim investicijama. Ulažemo i u objekte koji su namenski građeni, ali i u one koji nisu. Zgrada u kojoj je škola u Novim Kozarcima stara je više od jednog veka i mnogo toga je urađeno da bude bolja. Ne pravimo razliku između škola sa 80 i onih sa 400 učenika jer je naš fokus na obrazovanju – dodala je Hrnjakova.

Gradonačelnik Lukač naveo je odličnu saradnju sa republičkim i pokrajinskim organima koji su doprineli da se realizuju kvalitetni projekti u svim oblastima.

-Hvala pokrajinskoj i republičkoj administraciji, ali i našim poslanicima koji se zajedno sa lokalnom samoupravom bore da stvorimo što bolje uslove za rad i učenje. Grad će biti podrška i sufinansiraće projekte škola i u narednom periodu kako bi sve obrazovne institucije bile još bolje i savremenije opremljene. Svake godine u gradskoj kasi opredelimo od 200 do 300 miliona dinara za ulaganja u obrazovanje, za stipendiranje studenata, podržavamo talente, sportiste, ali i manifestacije za decu i mlade – precizirao je Nikola Lukač.

Radovi su počeli u februaru i bili su preko potrebni.

-Pored zamene cevi, postaviće se nove sanitarije, pločice i stolarija, a projektom su obuhvaćeni i molersko – farbarski radovi. Završen je i posao u hodniku prema fiskulturnoj sali, a prošle godine sanirane su svlačionice. Preostaje još sanitarni čvor. Fiskulturnu salu i svlačionice, osim učenika koriste i sportski klubovi koji ovde treniraju – napomenula je Gordana Rackov.

Kikinda u fokusu

Ovih dana završen je konkurs Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje za nov krug ulaganja.

-Škole su aplicirale za sredstva, a ja i kolega Miodrag Bulajić založićemo se da Kikinda opet bude u fokusu. Sigurna sam da ćemo obezbediti finansije za dalja ulaganja – precizirala je Stanislava Hrnjak.

Pokrajinska vlada za tekuća i kapitalna ulaganja u Kikindi tokom 2023. godine obezbedila je 503.964.930 dinara, dok direktno školama od strane Pokrajine obezbeđeno 203.020.250 dinara, što je ukupno za grad i škole 707 miliona dinara.

A.Đ.