Jelena Trifunović

Velika-narodna-skupstina-1918

Vojvodina danas obeležava 104. godine od kada je Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje održana u Novom Sadu 25. novembra 1918, na kojoj je doneta odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji.

Zasedanje Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje 25. novembra 1918. održano je u zdanju novosadskog hotela „Sloboda”. Tada je to bio „Grand hotel Majer”, potom preimenovan u „Sloboda”.

Skupštinu je sačinjavalo 757 poslanika izabranih u svim delovima Vojvodine. Među njima je bilo 16 delegata iz Velike Kikinde. Model je podrazumevao jednog poslanika na hiljadu građana. Među poslanicima je bilo 578 Srba, 84 Bunjevca, 62 Slovaka, 21 Rusin, 6, Nemaca, 3 Šokca, 2 Hrvata i jedan Mađar. Zanimljivo je da se među poslanicima nalazilo sedam osoba ženskog pola.

Upamćen je govor Jaše Tomića u kojem je između ostalog rečeno: „Mi najpre treba da obučemo srpsku košulju, jer nam je bliža, a tek onda da se zaodenemo jugoslovenskim ogrtačem”.

Iako je bilo različitih tumačenja poslanici su jednoglasno odlučili da se Vojvodina najpre priključi Kraljevini Srbiji, a da potom može slediti šire jugoslovensko ujedinjenje.

Prisajedinjenje je bilo plod vekovnog sna vojvođanskih Srba za priključenje matici Srbiji.

Svečana akademija u Novom Sadu

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obratio se večeras na svečanoj akademiji u Srpskom narodnom pozorištu povodom 104. godišnjice održavanja Velike narodne skupštine i odluke o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji, istakavši da danas obeležavamo praznik Srba u Vojvodini i jedan od najvažnijih datuma za ceo srpski narod.

„Velika narodna skupština jeste bila veliki istorijski, a za prostor na kome živimo epohalni događaj – i priča o velikim ljudima, doraslim težini izazova sa kojima ih je istorija suočila i sposobnim da u pravom trenutku donesu i sprovedu prave odluke. Vreme je nedvosmisleno potvrdilo ispravnost njihove istorijske odluke – odluke o prisajedinjenju vojvođanskih oblasti Kraljevini Srbiji“, izjavio je Mirović.

Lukač: Odluka koja je promenila dalji tok istorije

-Predstavnici Velike Kikinde dali su svoj doprinos na Velikoj narodnoj skupštini Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje, na kojoj je doneta odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji. Ova odluka je promenila dalji tok istorije našeg naroda i donela dugo očekivano nacionalno i državno jedinstvo koje mi danas moramo da očuvamo po svaku cenu- saopštio je, povodom važnog istorijskog datuma, gradonačelnik Nikola Lukač.

(Tanjug, Kikindski)

Sovembar

Da je u naš grad stiglo više utina nego prošle godine, utvrdila je „Sova patrola” na čelu sa Milanom Ružićem iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Zajedno sa školarcima iz Kikinde i Melenaca, predstavnici tog društva obišli su stabla na kojima borave sove.

-Više od 190 sova je prebrojano, što je više nego prošle godine, a kolege su otišle da obiđu još nekoliko dvorišta u gradskom centru. Vidimo da je najveći broj ptica na listopadnom drveću, lipama, hrastovima, ponekom kestenu. Posle, kad lišće opadne preći će na čemprese i borove- kaže Ružić.

Ističe da nema grada koji je gostoljubiviji prema pticama, Dokaz tome je i što ih stariji Kikinđani rado  upućuju na neka stabla, a svako dete prođe kroz obrazovne programe o zaštiti prirode i istraživanju ptica.

-Vojvođani znaju da u svakom naselju ima zimovališta sova. Nažalost, Vojvodina je prilično obešumljena pa su one prinuđene da ulaze u naselja. Kad je zimi hladno, kad su vetrovi, sneg, nedostatak zaklona, utine se skupljaju u gradskim naseljima. Tu im je,  paradoksalno, čak i bezbednije jer niko ne puca na njih i niko ih ne uznimirava, Takođe, u naša naselja ne ulaze životinje koje se hrane tim sovama kao što su na primer jastreb ili sova buljina. Dobro je to ih je čovek prihvatio i naučio da ima koristi od njih- napominje ornitolog.

Podseća da u Vojvodini, tokom pet meseci, od novembra do marta sove utine pojedu 25 miliona glodara. To su desetine miliona evra uštede poljoprivrednicima. Ružić ukazuje na značaj očuvanja životne sredine, prirodnih resursa i biološke raznolikosti, posebno u uslovima klimatskih promena.

-Skoro svaka zima kod nas protekne gotovo bez snega. I sad je prilično toplo za kraj novembra. Klimatske promene su očigledne, pogledajte oko nas je drveće puno lišća. To utiče na živi svet.

Brigom o sovama po kojima je postala prepoznatljiva širom sveta, Kikinda se istakla i privukla brojne posetioce.

-Ovo je jedanaesta godina kako se održava „Sovembar“. Uključuje se sve više dece i škola, što je potvrda da manifestacija ima budućnost. Čak 13 ekipa je učestvovalo danas na kvizu, najveći broj do sada. Poruka je da čuvamo sove i brinemo o njima kako bismo uživali u njihovom prisustvu- rekla je  Jasmina Milankov, v.d. direktorica Turističke organizacije Grada Kikinde.

Da zahvaljujući malim pernatim sugrađankama, naš grad privlači sve više posetilaca, ukazuje i Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine.

– Sove su postale zaštitnik znak Kikinde. Brinemo o životnoj sredini i, kao dobri domaćini, pružamo podršku svima koji se trude da zaštite ove retke vrste. Posetioci našeg grada mogu da se upoznaju sa značajem i životom ptica. Naš zadatak je da ih zaštitimo  i promovišemo- poručuje Bogdan.

„Sovembarske” aktivnosti su nastavljene. Osnovci i srednjoškolci su danas u sali „Partizana” predstavili svoje radove na temu sove ušare, a održan je i kviz „Svet sova ušara”.

 

Rečju ka svetlosti

Organizacija slepih i slabovidih „Severni Banat“  priredila je Zbornik poezije slepih stvaralaca „Rečju ka svetlosti“ koji je promovisan danas u prostorijama udruženja. Zastupljene su pesme šest autora iz cele Srbije: Jelke Bota, Danke Avramović Mijatović, Ratomira Šćepića, Emilije Matić, Dragana Popovića Kuruzlije i Jagode Nakrajkućin.

-U Zborniku čije objavljivanje je omogućio Grad Kikinda zastupljene su pesme slepih i slabovidih lica iz cele Srbije od kojih su tri autora iz Kikinde.  Zahvaljujemo se Gradu koji je prepoznao potrebe i značaj projekta kako bi se slepi i slabovidi pesnici predstavili široj javnosti. Ovo je treći zbornik koji je udruženje objavilo- kaže Jagoda Nakrajkućin, jedna od autorki i urednica Zbornika.

Početkom novembra, Kikinda je bila domaćin 23. Smotre stvaralaštva slepih i slabovidih umetnika Srbije koja je okupila učesnike iz cele zemlje.

-Organizacija „Severni Banat“ je, od osnivanja 2007. godine, svojim aktivnostima pokazala da je od velikog značaja za grad, pre svega zbog organizovanja različitih manifestacija- sportskog, kulturnog, edukativnog sadržaja kojima okuplja slepa i slabovida lica, članove njihovih porodica, ali i druge građane. Siguran sam da će sa ovakvim aktivnostima i manifestacijama nastaviti uspešan rad- ukazao je Ivan Ninčić, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

 

Studio Valjevo

Izložbu „Tera- Skulpture” koju čini dvadeset radova u terakoti iz kolekcije Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera” posetioci Internacionalnog umetničkog studija  “Radovan Trnavac Mića” u Valjevu u prilici su da pogledaju do kraja godine.

Postavku čini prikaz umetničkih dela nastalih na Internacionalnom simpozijumu skulpture u terakoti čiji su autori eminentni akademski vajari iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, Holandije, Turske, Južne Koreje i Japana.

Pred publikom su dela Slobodana i Miroslave Kojić, Ane Bešlić, Mrđana Bajića, Dragane Ilić Kažić, Igora Smiljanića, Branka Ružića, Ivana Kožarića, Koste Angeli Radovanija, Mojice Smerdu, Frančeska Roviela, Antonija Di Tomaza, Eugenija Rinalda, Paole Gasparoto, Zlatka Glamočaka, Jeroena Meijera, Seme Okan Topač, Čung Bovon, Juko Hihare i Kohta Sakaia.

Zahvaljujući Sporazumu o dugoročnoj saradnji sa Internacionalnim studijom iz Valjeva započela je razmena umetničkih produkcija nastalih u okviru godišnjih programskih aktivnosti dve ustanove kulture.

-Ovakve saradnje doprinose prezentaciji i promociji savremene likovne umetnosti kao i internacionalnih kolekcija koje ustanove baštine- navode u CLPU „Tera“.

Internacionalni umetnički studio „Radovan Trnavac Mića“ ugostio je više od 350 umetnika iz celog sveta koji su ostavili na poklon 243 umetnička dela. Odabrana dela iz umetničke kolekcije kikindskoj publici biće predstavljena na izložbi čije je otvaranje zakazano za 2. decembar u Galeriji „Tera“.

Sednica Parlamenta privrednika, BLIKPRODUKT (4)

U Regionalnoj privrednoj komori u Kikindi, na svečanoj sednici Parlamenta privrednika u sredu, uručene su nagrade privrednicima i privrednim društvima za ostvarene poslovne rezultate u godini na izmaku.

U kategoriji privrednih društava, nagrađeni su „Blik produkt“ DOO Kikinda u sektoru industrije i, u sektoru usluga, Javno preduzeće za komunalnu infrastrukturu i usluge Kikinda.

Nagrada za regionalnog lidera otišla je u ruke Dragana Dragana, direktora DOO „Agroseme“ i Milana Subotičkog, direktora i vlasnika DOO „Subotički“ iz Kikinde.

Dodeljene su i jubilarne nagrade Privredne komore Srbije za 2022.godinu. Za 30 godina uspešnog rada dobili su ih: Trgovinsko proizvodno preduzeće „Šole“, Privredno društvo za proizvodnju i prodaju lekovitog bilja „Menta“ iz Čoke, Društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge „Markov“ iz Kikinde, „Etalon“ iz Kikinde i Građevinsko preduzeće „Pemir“, takođe iz Kikinde.

Za dve decenije uspešnog poslovanja, jubilarne nagrade uručene su  kikindskim firmama: Zaštitnoj radionici za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalida „Lira“, Društvu za proizvodnju i usluge „JJ Hera“ i Proizvodno-trgovinskom preduzeću „Biovet“.

Nagrada Privredne komore Srbije za poslovnog lidera za 2021. godinu pripala je Vitomiru Bjelanoviću, direktoru i suvlasniku firme „Bel kemikals“ iz Banatskog Velikog Sela.

 

 

 

Izrael

Na poziv gradonačelnika grada Nof HaGalila Ronena Plota, a uz posredovanje kikindskog udruženja Eš, delegacija grada Kikinde, predvođena gradonačelnikom Nikolom Lukačem boravila je u ovom bratskom gradu u Izraelu.

Povod posete bio je potpisivanje nove Deklaracije o prijateljstvu između dva grada. Prva deklaracija o prijateljstvu Kikinde i Nof HaGalila (tada Nazaret Ilita) potpisana je pre 30 godina, a tokom tri decenije dva grada nisu previše sarađivala sve do ovogodišnje posete gradonačelnika Plota i delegacije Nof HaGalila Kikindi tokom manifestacije Dani ludaje kada je dogovoreno uspostavljanje čvršće saradnje i uzvratna poseta delegacije Kikinde.

– Bilo nam je izuzetno zadovoljstvo kada smo primili poziv gradonačelnika Lukača da posetimo Kikindu tokom Dana ludaje i iz prve ruke osetimo šta sve Kikinda može da ponudi i u kojim oblastima smo kompatibilni. To je na prvom mestu obrazovanje, kultura i sport i verujemo da su mladi najbolja osnova za saradnju među gradovima. Potpisivanje nove Deklaracije o prijateljstvu svakako je najbolji uvod za inteziviranje ove saradnje- rekao je gradonačelnik Plot.

Gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač izjavio je da je poseta Izraelu i bratskom gradu Nof HaGalilu bila izuzetno zanimljivo iskustvo i prilika za bolje upoznavanje ove zemlje, njenih običaja i načina funkcionisanja, ali i prilika za dogovor o saradnji među gradovima.

– Predstavnici Nof HaGalila su nam priredili izuzetan doček i mogućnost da se upoznamo sa istorijom i značajem ovog grada, ali i čitavog Izraela. Bilo je ovo jedinstveno iskustvo i verujem da će naša saradnja ići samo uzlaznim putem, a prvi koraci su uspostvljanje mehanizma razmene đaka koja bi trebala da počne već na proleće naredne godine.

Gradonačelnik se posebno zahvalio Udruženju Eš koje je posredovalo u uspostavljanju ponovne saradnje, ali i Horu Kulturnog centra Kikinda „Atendite“ koji je za ovu priliku snimio poseban spot u čast potpisivanja nove Deklaracije o prijateljstvu dva grada.

 

 

solarni paneli

Grad Kikinda raspisaće u prvoj polovini decembra javni konkurs za sufinansiranje ugradnje solarnih panela na porodičnim kućama i unapređenje termotehničkog sistema putem ugradnje kalorimetara, cirkulacionih pumpi, termostatskih ventila i delitelja toplote. Kako je za Kikindski portal precizirao energetski menadžer Nikola Jugin za ovu meru opredeljeno je 1,5 miliona dinara, od toga 1.260.000 dinara za solarne panele, a 240.000 dinara za cirkulacione pumpe, kalorimetre, termostatske ventile i delitelje toplote.

-Maksimalan subvencionisani iznos po domaćinstvu za solarne panele iznosiće 420.000 dinara. Vlada veliko interesovanje građana, najviše za meru nabavke i ugradnje solarnih panela za porodične kuće. Privredni subjekti koji će učestvovati u ovom Programu energetske sanacije domaćinstava na teritoriji Grada Kikinde su Đurđević Termosolar, MT Komeks DOO Beograd i Telefon inženjering DOO Beograd- navodi Jugin.

U Programu energetskih sanacija koji je  toku 74 domaćinstva su dobila bespovratna sredstva, od ukupno 242 koja su konkurisala.

U toku je izvođenje radova na poboljšanju energetske efikasnosti, u domaćinstvima, a očekuje se da kompletni radovi budu završeni  do kraja meseca.

 

 

vojska

Ministarstvo odbrane pozvalo je sve državljanine Srbije od 19 do 30 godina koji žele da obuku uniformu Vojske Srbije da se prijave za dobrovoljno služenje šestomesečnog vojnog roka sa oružjem.

Poziv za prijavu je otvoren tokom čitave godine, a do kraja novembra traje prijavljivanje za decembarski uputni rok. Prijavu za dobrovoljno služenje vojnog roka i vojnostručno osposobljavanje za rezervne oficire moguće je podneti u svim filijalama Pošte Srbije, na portalu e-uprave kao i u centrima Ministarstva odbrane, nekadašnjim vojnim odsecima.

Mladići i devojke koji se odluče da dobrovoljno služe vojni rok u Vojsci Srbije, pored mogućnosti da steknu nove veštine, upoznaju se sa savremenim naoružanjem i vojnom opremom, primaće mesečnu platu od 38.000 dinara.

Biće im obezbeđeni i naknada putnih troškova, zdravstveno osiguranje, smeštaj, ishrana, kao i vojna odeća i obuća.

Nakon odsluženja vojnog roka zainteresovanima se pruža mogućnost da odmah stupe u profesionalnu vojnu službu u Vojsci Srbije po ubrzanoj proceduri.

Zainteresovani detaljne informacije u vezi sa uslovima i postupkom prijavljivanja za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem u Vojsci Srbije u 2022. godini mogu da dobiju u centrima Ministarstva odbrane kao i na sajtu Ministarstva odbrane Republike Srbije.

(Tanjug)

IMG_0122

Kao i u mnogim drugim selima, i u Nakovu je sve manje stanovnika. Ali, ovde su rešili nešto i da preduzmu: prihvatili su se velikog posla koji će život u njihovom mestu učiniti lepšim i kvalitetnijim za sve. Nosioci radova su Mesna zajednica i Udruženje ribolovaca uz podršku Grada Kikinde.

Prvo su, još pre desetak godina, zasadili gustu šumu na obodu sela. Zatim su, pre tri godine, rešili da uklone divlju deponiju. Ubrzo, pored „Poletovog“ stadiona, postavljeni su dečije igralište i teren za balote. Zahvaljujući entizijastima, pored šume iskopano je i jezero za ribolovce. Radovi se nastavljaju – sada je u planu još nekoliko terena, zatim ugostiteljski objekti, kućice za ribolovce i turiste, i još mnogo toga.

U Nakovu planiraju hrabro, i rade neumorno. Ovo je ta priča za primer.

sovembarska bajka

Sove, ta simpatična i korisna pernata stvorenja po kojima je Kikinda postala prepoznatljiva širom sveta, kao neicrpan izvor inspiracije, povezale su tri dame: Natašu Jovanović iz Paraćina, Ružicu Golubović- Sovku iz Beograda i Jelku Knežević iz Iđoša. Iz zajedničke ljubavi prema sovama i poeziji rodila se knjiga koja danas izlazi iz štampe „Sovembarska bajka“.

Između korica bogato i maštovito ilustrovane knjige, nalazi se četrdeset pesama- za malu i veliku decu.

– Sve pesme su poučne i metaforične, svaka pesma ima poruku- priča za Kikindski portal Nataša Jovanović, grafička dizajnerka iz Paraćina. – U stihove smo utkale porodične i vrednosti u društvu, poruke o tome kako se ponaša u školi, kako se neguje prijateljstvo, čuva ljubav. Pisale smo o sovama, ali na različite  teme- o dobu jure i dinosaurusima, Egiptu, Danima ludaje, sportu… Pesme su za malu i veliku decu jer će i odrasli, uz ove pesme, da se prisete onoga što su zaboravili kad su bili deca- ukazuje Nataša čiji su crteži sova i inicirali „Sovembarsku bajku“.

-Tokom pandemije, pronašla sam stare akvarel drvene boje i počela da crtam sove. Drugaricama su se veoma svidele moje ilustracije, pa sam radove postavila i na svoj fejsbuk profil Tvoja sovica. Komentari su bili divni. A onda mi se javila učiteljica i pesnikinja iz Beograda Ružica Golubović-Sovka, koja je ispod mog crteža napisala pesmu. I Ružica obožava sove. Za nas su one nezaobilazan simbol na slikama, privescima, ukrasima…- otkriva Nataša koja je, uskoro, i sama počela da piše stihove.

– Uskoro nam se pridružila i Jelka Knežević iz Iđoša. I tako je počela naša saradnja. Nacrtam sovu sa ključem i nastane pesma o tajnama. Poznato mi je da je Kikinda omiljeno zimovalište sova ušara. Maštala sam o tome da dođem i upoznam se sa ovim prirodnim fenomenom.

Iz pera Nataše, Ružice i Jelke nastalo je sedamdesetak pesama. Kada su ih predstavile Tanji Nožici iz kikindskog Kulturnog centra- dileme nije bilo. „Sovembarska bajka“ ugledaće svetlost dana u izdanju ove ustanove kulture.

-Letos smo se videle i upoznale. Zaista su me oduševile divnim crtežima i pesmama. Radujem se što je naš Sovembar dobio svoju prelepu bajku- kaže Tanja Nožica, urednica knjige.

I upravo dok nastaje ovaj tekst, „Sovembarska bajka“ izlazi iz štampe. Za prelom knjige i tehničku podršku bio je zadužen Vladica Milenković. Promocija knjige biće održana u Kulturnom centru u Kikindi, a datum još nije poznat. Ono što je sasvim izvesno je da će se „Sovembarskoj bajci“ obradovati mala i velika deca.