Jelena Trifunović

polaganje venaca kralju petru

Polaganjem venaca na spomenik Kralju Petru Prvom, u organizaciji gradskog odbora Udruženja „Kraljevina Srbija“ odata je počast velikanu naše istorije, jednom od najomiljenijih srpskih vladara i vojskovođa. Pored predstavnika pomenutog udruženja, vence su položili Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine i Dragiša Mihajlović, načelnik Gradske uprave.

– Kralj Petar je bio veliki borac, omiljeni državnik koga su u narodu zvali „čika Pera“ i prvi vladar novoosnovane države. Nedavno smo obeležili godišnjicu prisajedinjenja Banata, Bačke i Baranje matici Srbiji, i oslobođenje Kikinde 1918.godine. Kikinda već ima ulicu Kralja Petra, a od prošle godine i spomenik u čijem podizanju je učestvovao grad- istakao je Bogdan.

Zasluge Kralja Petra Prvog su nemerljive, posebno za prisajedinjenje Vojvodine Srbiji, ukazuju u Udruženju „Kraljevina Srbija“.

– Prošle godine, na stogodišnjicu smrti Kralja Petra Prvog podigli smo spomen bistu zahvaljujući velikoj pomoći gradonačelnika Nikole Lukača koji je prepoznao značaj i potrebu da Kikinda dobije ovaj spomenik- ukazao je Miloš Pavković, predsednik ovog udruženja koje radi pod pokroviteljstvom prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića.

Milan Reljić iz Gradskog odbora „Kraljevine Srbije“ ukazao je na značaj očuvanja istorije i tradicije u Kikindi.

Kralj Petar Prvi ostao je upamćen i kao kralj Petar Oslobodilac. U narodu je bio veoma cenjen  kao hrabar, pošten i pravdoljubiv vladar koji je, uprkos veoma narušenom zdravlju, Albansku golgotu prošao zajedno sa svojom vojskom.

 

 

Marina Ragus

Da Grad Kikinda ima izuzetne razvojne potencijale- od obnovljivih izvora energije pa do kulture, ocenila je prilikom današnje posete Kikindi i Gradskom odboru Srpske napredne stranke narodna poslanica Marina Raguš. Podatak da je u Kikindi broj nezaposlenih na najnižem nivou do sada, govori o menadžmentu uprave grada, istakla je, između ostalog, Raguš.

-Znam da je mesec novembar ovde sovembar, obišla sam muzej i „Teru“ i uočila velike potencijale koje ima za značajne projekte. Pošto sam zamenik šefa spoljnopolitičkog odbora u Skupštini, i susrećem se neretko sa stranim delegacijama gde zaista ima velikog interesovanja za investiranje u lokalne samouprave, tu vidim Kikindu sa izvanrednim potencijalom za obnovljive izvore energije i zaštitu životne sredine.

Jako je važno da razumemo geopolitički momenat u kom smo i ako uspemo da se mirno provučeno kroz užareni tunel geopolitičkih previranja, održimo nacionalni budžet u ovom formatu, izborimo se sa svim što donosi energetska kriza koja je i finansijska kriza i društvena, da sačuvamo radna mesta i investicije, ja verujem da će se Srbija razvijati po planu i biti pravi biser regiona, a to će pratiti i Kikinda. Većina ljudi koje sam ovde upoznala su entuzijasti, nisu im lične koristi i novac na prvom mestu, već ljubav prema svom gradu i vizija njegovog razvoja. Danas sam čula mnoge dobre projekte. Verujem da ćemo uspeti u tome da ih isprati potrebna finansijska struktura, pa će fazno građani Kikinde videti na delu tu viziju razvoja grada. Najnoviji podatak da Kikinda ima oko 2300 nezaposlenih, a bilo ih je i 10.500, govori o dobrom menadžmentu uprave grada- rekla je za Kikindski portal Marina Raguš, poslanica SNS.

Govoreći o radu Narodne skupštine, Raguš je ocenila da se u ovoj instituciji preslikava atmosfera sa geopolitičke scene.

-Očekivala sam malo više sluha i državotvornosti, jer se nalazimo u specifičnom periodu, ali dobar deo opozicije se odlučio za taj put. I nije loše da se vide specifične razlike između svih nas, da građani procene gde je ko. Presrećna sam što se politika preselila tamo gde joj je i mesto- sa ulice u institucije. Iako te rasprave neretko tako deluju kako deluju, nadam se da će se završiti u civilizovanim tonu utemeljene na argumentima. Dobro je da je to u okviru plenuma jer je to jedino mesto gde se vlast i opozicija direktno susreću i razmenjuju argumente.

Jovanov se na svakom mestu bori za Kikindu

Zamenica predsednika poslaničke grupe SNS o saradnji sa Milenkom Jovanovim, šefom naprednjaka u Narodnoj skupštini, kaže:

-Jovanov i ja kad se šalimo kažemo kao da smo omašili geografsko područje odakle dolazimo, jer ja imam mirniji temperament, makar pojavno, a Jovanov je energičan, uvek u pokretu, brzoreagujući, brzomisleći, na prvom mestu dobar čovek. Veliki je patriota koji ima filigrantski izdefinisan nacionalni osećaj za ono što jeste državni interes. Zaista mi je veliko zadovoljstvo da sarađujem sa njim. Moram reći da izuzetno voli svoj grad i sugrađane, i na svakom mestu se bori za Kikindu.

O povratku cenzusa na pet odsto

-Mislim da naša politička scena treba da se ukrupnjava. Trenutno imate 15 poslaničkih klubova sa varijantom da ih bude i više jer se sama opozicija u međuvremenu umnožila. Ne mogu da ispratim više ko je sa kim, ko čije ime koristi, to su neprestane svađe zbog toga. Verujem da smo mi u pretpolitičkom dobu gde nemate jasnu podelu na levo, desno, centar. Sujete su sada glavni problem kada je reč o opoziciji, ideologije je tu u tragovima, rukovođeni su dnevno političkim interesima. Po meni, u suštini postoji samo jedna podela, a to je podela na suvereniste i globaliste i to je faktički diskurs koji je aktuelan i u Evropskoj uniji. Sada imate taj narativ u okviru Evropskog parlamenta da li će reforma ići u smeru da postoje nacionalne države sa svojom politikom ili će se nastaviti u ovom globalističkom smeru da neko fantomsko veće odlučuje u ime svih. Taj trend sve više smeta mnogim jakim državama , jedna od njih je Francuska, gde i očekujem da se desi neminovna reforma EU.

Saradnja sa Kinom

-Kina je narastajuća sila i jedini pravi izazivač za poziciju super sile. Naša saradnja sa Kinom je plodonosna u više oblasti. Razne državne i partijske delegacije su posetile Srbiju i izrazile veliko interesovanje za investiranje u lokalne samouprave, posebno ih interesuju obnovljivi izvori energije i ulaganja u infrastrukturu- kaže Marina Raguš koja je na čelu poslaničke grupe prijateljstva sa Kinom, druge po veličini u Narodnoj skupštini.

policija (2)

Četvorica kikindskih taksista uhapšeni su i oduzeta su im vozila zbog prevoza 16 iregularnih migranata. Prema nezvaničnim informacijama,  trebalo je da migrante prevezu do Subotice.  Policija ih je uhapsila na putu Kikinda-Iđoš. Taksistima je nadležno tužilaštvo odredilo pritvor do 30 dana.

Zbog velikog priliva iregularnih migranata, pojačane su policijske kontrole. U Kanjiži je policija juče pronašla 201 iregularnog migranta. Kako je prethodno saopšteno, policija će sprovoditi i u narednom periodu kontrole kretanja i boravka migranata, kako bi se sačuvala bezbednost i sigurnost svih građana, kao i samih migranata.

Tricky

Popularni jutjuber i najbolji fristajl basketaš Nemanja Blažić Triki upisao se u Ginisovu knjigu rekorda, nakon što je 26. juna u Beogradu za jedan minut postigao 36 slip n slajda, odnosno discipline koja podrazumeva prevrtanje košarkaške lopte ispod nogu. Pre Trikija, taj rekord je držala devojka iz Harlem Globtrotersa, svetski poznatog, američkog egzibionističkog košarkaškog tima.

-Svi ste me tagovali na taj video kada je Ginis objavio i šta mi je preostalo nego da oborim taj rekod. Nisam uspeo iz prvog puta, prvi put mi je ispala lopta na 15 slip n slajdu, ali kada sam drugi put uzeo loptu u ruke, uradio sam 36 slip n slajda. Počelo je da mi se vrti u glavi na 17,18-om, ali sam izgurao do kraja. Kada sam završio toliko mi je bilo muka, loše, vrtelo mi se u glavi, ali sve za ovakve stvari- poverio se Triki svojim fanovima na Jutjubu i zahvalio im se na podršci i motivaciji.

Trikiju je stigao zvaničan sertifikat kao potvrda da se svrstao među Ginisovce.

-Ja sam to poslao i nemate pojma šta sam sve morao da radim da bih dokazao da sam uradio sa ispravnom loptom, da je taj video autentičan, da im pošaljem sirov snimak, jer su jedino to priznavali. Na kraju sam morao da ispitujem ljude iz FIBE, koji imaju njihovu licencu kako bi napisali izveštaj da je lopta koju sam koristio po njihovim standardima i standardima NBA-a. Ne znam koji sam Srbin po redu u Ginisovoj knjizi, ima nas jako malo, i ovo je za mene jedno veliko priznanje za sve što radim – rekao je Nemanja Blažić Triki.

saobraćaj

Više sugrađana obratilo nam se zbog nemogućnosti da u Policijskoj upravi Kikinda završe poslove u vezi sa registracijom svojih vozila. Prekid u radu servisa, međutim, nije na nivou PU u Kikindi, već cele Srbije. Kako je saopštio MUP, do prekida rada servisa koji je namenjen za pružanje usluge registracije i produženja registracije vozila došlo je usled kvara na hardverskim komponentama informacionog sistema Ministarstva unutrašnjih poslova.

Stručne ekipe MUP-a rade na otklanjanju nastalog problema, čije se rešavanje očekuje u najskorije vreme, obavestili su javnost.

„Građani koji iz navedenih razloga nisu uspeli da izvrše produženje registracije svojih vozila, neće biti sankcionisani od strane saobraćajne policije“- stoji u zvaničnom saopštenju MUP-a.

Kako je u gostovanju na RTS jutros objasnio Zlatko Belencan, pomoćnik načelnika Uprave saobraćajne policije, policijski službenici na terenu su dobili instrukcije o postupanju u slučaju da zateknu vozilo kome je istekla registraciona nalepnica.

Ističe da se protiv njih neće pokretati prekršajni postupci, niti će se izdavati prekršajni nalozi, niti će se vozila kojima je istekla važnost registarskih nalepnica isključivati iz saobraćaja.

-Dokle god se ne uspostavi sistem, vozači kojima je istekla važnost registarske nalepnice neće biti sankcionisani. Zbog novonastale situacije, Uprava za upravne poslove MUP-a, organizovaće dodatno vreme da građani koji žele da registruju vozilo to učine, rekao je Belencan.

Zbog kvara na serveru, treći dan građani nisu u mogućnosti da registruju vozila. Ostali servisi Ministarstva unutrašnjih poslova rade nesmetano.

Pojačana kontrola saobraćaja

Saobraćajna policija će, od 5. do 11. decembra sprovesti pojačanu kontrolu saobraćaja koja će biti usmerena na kontrolu vožnje u alkoholisanom stanju i pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, kao i na prekoračenja brzine.

316875122_846906063223525_2532863249202926110_n

Požarevljanin Milan Mitić (34) imao je 22 godine kada je teško stradao u saobraćajnoj nesreći. Vožnja motora u alkoholisanom stanju zamalo ga je koštala života. Bio je 40 dana u komi sa frakturom lobanje, ali život mu je pružio drugu šansu. Danas je koristi da bi prenosio važnu poruku.

-Bilo je to 2010. godine. Drug i ja smo, vidno pijani izašli iz kafića i seli na motore i brzinom od 170 km na sat uleteli u krivinu. Moj motor isprva nije hteo da upali, kao da mi je sam Bog davao znak, ali ja sam bio tvrdoglav i đavolje uporan da krenem. Mimoišli smo se sa sanitetom, a oni su unutra prokomentarisali: ove ćemo noćas da sakupljamo. Svega nekoliko minuta kasnije, tako je i bilo. U krivini sam poleteo, udario u ivičnjak i glavom polomio tri drvena stuba koja su držala trem od prodavnice.

Nisam nosio kacigu, a drug jeste. On je polomio ruku i operisao diskus herniju, dok sam ja bio životno ugrožen. Imao sam frakturu lobanje. Tokom perioda u komi dobio sam tri bakterije, pluća su mi se napunila vodom, dobio sam sepsu – svoje dramatično iskustvo Milan je podelio večeras na tribini posvećenoj vozačima motocikla i mopeda i njihovom bezbednom učešću u saobraćaju.

-Bio sam mlad, lud, tvrdoglav, nisam hteo da slušam šta su mi roditelji govorili, zbog čega se danas kajem. Šanse da preživim bile su jedan prema 10 miliona. Danas je moj cilj da obilazim gradove i prenosim lično iskustvo u nadi da drugi neće raditi to što sam radio ja- istakao je Milan. Danas radi u Gradskoj upravi Požarevca i aktivno učestvuje na ovakvim tribinama.

U Kikindi je u proteklih pet godina poginulo pet motociklista. U polovini slučajeva motociklisti stradaju sami, bez učešća drugog vozila, a razlozi su brzina, nepažnja, alkohol- predočio je rukovodilac Instituta za bezbednost saobraćaja Slaven Manović.

-Gradska uprava u Kikindi je propoznala važnost ovog problema i posvetila mu pažnju. Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja od 161 lokalne samouprave, Grad Kikinda se nalazi na 118 mestu. U odnosu na broj stanovnika, ima veliki broj poginulih i povređenih u saobraćajnim nezgodama. Za poslednjih pet godina poginulo je 25 osoba, od kojih su pet motociklisti. U odnosu na druge gradove, visok je procenat upotrebe kaciga u Kikindi, to mogu da pohvalim – rekao je Manović.

Tribinu u Centru za stručno usavršavanje organizovao je gradski Savet za bezbednost saobraćaja. Prisutni su sa punom pažnjom ispratili poučno predavanje koje nikog nije ostavilo ravnodušnim. A svako bi trebalo da ga odsluša jer učešćem u saobraćaju snosimo odgovornost za sopstveni, ali i za tuđe živote.

Dučić: Donacije predškolcima, prvacima i saobraćajnoj policiji

Tribini je prisustvovao i član Gradskog veća Miroslav Dučić koji je ukazao na brojne aktivnosti gradskog Saveta za bezbednost saobraćaja. Usmerene su ka različitim ciljnim grupama, a sve zarad povećanja bezbednosti svih učesnika u saobraćaju.

-Predškolcima ćemo podeliti buster sedišta, a poklon pakete dobiće i prvaci: knjigu Pažljivko, fluorescentni prsluk i blinker svetla za bicikle. Grad je pripremio i donaciju u opremi za saobraćajnu policiju. Uručićemo im čitač tahografa, neseser za uviđaje i dodatnu opremu koju su tražili- istakao je Dučić.

migranti kanjiza

Radna grupa, koja je formirana po nalogu ministra unutrašnjih poslova, nastavljajući dalji rad na suzbijanju ilegalnih migracija, u današnjoj akciji, u saradnji sa pripadnicima Policijske uprave u Kikindi i Odredom Žandarmerije u Novom Sadu, pronašla je 201 iregularnog migranta na području opštine Kanjiža.

Migranti su prevezeni u Prihvatni centar u Adaševcima. Policija je saopštila da će, i u narednom periodu, sprovoditi redovne kontrole kretanja i boravka migranata kako bi se očuvala bezbednost i sigurnost svih građana, kao i samih migranata.

ahondroplazija

Predstavnici Udruženja „Deca sa ahondroplazijom Srbije” u Ministarstvu spoljnih poslova sastali su se sa Tamarom Vučić, prvom damom Srbije i prof. dr Sanjom Radojević Škondrić, direktorkom Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Tema sastanka bila je terapija za ovu retku bolest i značaj njene što ranije primene u našoj zemlji.  Kako ističe sugrađanin Davor Terzin, predstavili su rad udruženja i predali deo dokumentacije o terapiji i kliničnim ispitivanjima.

-Poznat nam je humanitarni rad gospođe Tamare Vučić  koja je svojim zalaganjem značajno doprinela da se na listu lekova o trošku fonda uvedu terapije protiv, takođe retkih bolesti, spinalne mišićne atrofije i cistične fibroze. Na sastanku smo predstavili sa čime se naša deca i mi kao roditelji susrećemo, jer ahondroplaziju svi povezuju sa niskim rastom, ali nije samo to, već dugi niz komplikacija koje ova bolest nosi sa sobom. Terapija te komplikacije minimizira ili potpuno suzbija- ukazuje Davor Terzin, otac troipogodišnje Staše kojoj je dijagnostikovana ova retka bolest.

Jelena Hađasija, Danijela Stojanović i Davor Terzin, svo troje roditelji dece sa ahondoplazijom istakli su na sastanku da je prioritet u radu udruženja uvođenje terapije o trošku RFZO, ali i širenje svesti i edukacija o ovoj bolesti kao i pomoć roditeljima i odraslima koji se sa njom suočavaju. Terapija godišnje za dete košta više od 270.000 evra, a lek se uspešno koristi u Italiji, Austriji, Nemačkoj, Sloveniji, Rusiji.

– Naša deca idu u vrtić i škole, pa je potrebno i da javnost upoznamo sa ovom bolešću. Da bi se terapija uvela i u našoj zemlji, postoje određene procedure i mi preduzimamo dalje korake. Dug je put, ali smo istrajni. Sastanak je bio veoma uspešan, Tamara Vučić i Sanja Škondrić iskazale su razumevanje i podršku za našu borbu i uputile nas na dalje korake. U ovom momentu indikovano je desetak dece za terapiju- navodi Davor. Nadu i optimizam ulila mu je i najava  će se prilikom razmatranja budžeta za 2023. godinu uzeti u obzir i terapija za ahondoplaziju.

-Zahvaljujemo se svima koji nam pružaju maksimalnu podršku na ovom našem putu i podržavaju kampanju #hoćudarastem- ističe.

Sajt sa brojnim korisnim informacijama o ovoj bolesti, priručnik kao i stručni skup, takođe su u planu Udruženja „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ za naredni period.

 

 

 

 

sednica

Gradska kasa u prvih devet meseci ove godine prihodovala je 2,283 milijarde dinara što je 70 odsto u odnosu na godišnji plan, dok su rashodi nešto manji i iznose dve milijarde i 11 miliona dinara odnosno 62 odsto plana. Konsolidovani izveštaj o realizaciji budžeta u periodu od januara do septembra, obrazložila je na današnjoj sednici gradske skupštine zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Plan po kom poredimo iznosi 3,243 milijarde dinara. Realizacija prihoda je dobra i veća u odnosu na prošlu godinu kada je, za isti period, iznosila 66 odsto. Za oko 211 miliona smo prikupili i naplatili više prihoda u odnosu na lane. Prikupljeno je više novca od poreza, ali i od rudne rente. Više je prihodovano od poreza na dobit i kapitalne dobitke, poreza na zarade, poreza na imovinu, kao i poreza na prenos apsolutnih prava. Od rudne rente budžet je prihodovao 342 miliona što je 118 miliona više nego 2021.godine- rekla je zamenica gradonačelnika.

-Kod rashoda, tekuća potrošnja je u skladu sa planiranom, dok su kod komunalnih usluga rashodi veći zbog poskupljenja što nam je i bio signal da ovu stavku korigujemo kod rebalansa. Nešto niži procenat rashoda je zbog investicija koje će biti realizovane u poslednjem kvartalu godine. Završena je izgradnja kanalizacije u naselju Šumice, najveći deo projekta Ekolejks, deo završnih radova na pijaci, trafo stanica u industrijskoj zoni Rasadnik, ulaganja u PU „Dragoljub Udicki“ pred novu školsku godinu kao i u mesne zajednice, radovi na otvorenim bazenima i postavka led rasvete u SC „Jezero“. Realizacija investicija je, ipak, svega 26 odsto jer će najveći deo biti realizovan u poslednjem kvartalu, očekujemo još oko 200 miliona. Sledi rekonstrukcija vodovoda, izvođač će iduće nedelje biti uveden u posao. Završena je rekonstrukcija saobraćajnica u industrijskoj zoni Rasadnik u vrednosti 42 miliona, a kreće i otplata projekta led rasvete, to čeka na izvršenje- detaljno je predočila Jakšić Kiurski.

Lukač: Kapitalni projekti i pregovori sa investitorima

Ulaganja u kvalitetniji život svih građana na teritoriji grada Kikinde, biće nastavljena, a u toku su pregovori sa desetak investitora-ukazao je na današnjoj sednici gradske skupštine  gradonačelnik Nikola Lukač.

-Ponosan sam i zadovoljan rezultatima u proteklih devet godina u Kikindi i deset godina u Srbiji, politika Aleksandra Vučića i Srpske naredne stranke je da brinemo o građanima. Nećemo se zaustaviti kada je u pitanju briga o mladima i o najstarijima. Lepo je čuti kako se na desetine porodica vratilo u naš grad i  kada vidimo da se više dece rađa. U toku su, ali i predstoje nam značajna ulaganja, pomenuću samo neka: rekonstrukcija bolnice, brza saobraćajnica Sombor-Kikinda, fabrika vode, otvaranje graničnog prelaza, vodovod i kanalizacija, pijaca, rekonstrukcija zgrade RFZO i PIO fonda, nova zgrada Centra za socijalni rad, ulaganja u škole, sport, kulturu, mesne zajednice, putnu infrastrukturu.

-Sa desetak investitora pregovaramo da dođe bar jedna fabrika i u tome imamo podršku pokrajine i republike. Gledamo da ovde dođu kvalitetnije firme, sa većim platama. Naš cilj ostaje da svako selo bude ponos, a treba napomenuti i da su oko 50 kuća dobili mladi bračni parovi u selima, i biće ih još, ukupno skoro 70. Građani možda dugo čekaju da se realizuju neki projekti, ali hvala na razumevanju da ćemo sve rešavati, po prioritetima- istakao je gradonačelnik Lukač.

Srednjeročni plan grada

Skupština je usvojila odluku o pokretanju postupka za izradu i donošenje srednjeročnog plana grada čiju važnost je obrazložio  Saša Tanackov, član Gradskog veća.

-Plan razvoja grada do 2030. godine kao krovni dokument smo usvojili, a razrada ovog strateškog dokumenta je srednjeročni plan koji se donosi za period od tri godine. Poklapa se za budžetom i projekcijama za naredne dve godine. Srednjeročni plan precizno razrađuje šta će biti urađeno koje godine i koja sredstva su potrebna. Predviđa i analizu prethodnog perioda. Primera radi, u Planu razvoja grada imali smo privredni razvoj, planirana je izgradnja industrijske zone Rasadnik, to smo i završili. Investicija vredna 82 miliona dinara je zajedničko finansiranje Ministarstva privrede i grada. Takođe, u segmentu ekologije, završili smo najobimnije radove iz prekograničnog projekta „Ekolejks“- istakao je Tanackov.

I ovaj Sovembar u Narodnom muzeju Kikinda bio je prilika za učenje, druženje i zabavu. Trajao je od 2. do 26. novembra. Kreativna, dramska, istraživačka, likovna i vajarska radionica bile su posvećene poznatim sugrađankama- sovama utinama kojima je Kikinda bila i ostala omiljeno zimovalište.

-U programima Sovembra učestvovalo je oko 400 dece različitih uzrasta, osnovaca, predškolaca…Za svakoga je bilo ponešto, Imali smo radne listove za mlađu decu i za onu malo stariju kojima je posebna zanimljivo bilo i istraživanje gvalica. To je interesantan način da saznaju čime se sova hrani- navodi Slavica Cvijetić, muzejski vodič.

Sovembar u muzeju organizovali su posećivali i vrtići i škole. Subotom se, na radionice, dolazilo porodično, sa decom za koju je ovo odličan način da saznaju više ne samo o sovama i prirodi, već i da se posetom muzeju zainteresuju za druge sadržaje ove ustanove kulture. Svi programi bili su besplatni.