јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

Đorđe Balašević je ostavio mnogo pesama za sva vremena. Vanvremenske stihove i note brojne generacije nose ispod kože. Potpisao je obimnu diskografiju bez lošeg albuma što je retkost i u internacionalnim razmerama. Njegova profesionalna biografija nazvana „Panonski admiral“ je emocionalni vodič kroz Đoletovo stvaralaštvo koji stiže iz pera čuvenog novinara i muzičkog kritičara Ivana Ivačkovića.

-Đoleta sam poznavao 35 godina. U trenutku kad smo se upoznali, sredinom osamdesetih u vreme Đoletovog albuma „Bezdan“ ja sam već uveliko radio kao novinar. Ali sam izbegavao susret sa Đoletom, kao što sam izbegavao susrete sa nekim drugim ljudima o kojima sam pisao, plašeći se da ti ljudi možda neće ličiti na svoje pesme. Vuk Žugić mi se javio i kazao da Đole i ja moramo da se upoznamo. To je bilo tih dana kada sam čuo „Bezdan“, leto 1986. Voleo sam Đoleta i slušao njegove prethodne albume, ali „Bezdan“ je bio album zahvaljujući kome je Đole meni postao poseban, kategorija za sebe. Utoliko je strah da neće ličiti na svoje pesme bio veći. Međutim, on se predstavio u divnom svetlu kao topao, srdačan i duhovit čovek, čovek koji liči na svoje pesme. Ni u jednom od narednih susreta taj utisak nije bio pokvaren. Ne mogu da sudim o Đoletu kao čoveku načelno jer ga nisam dovoljno dobro poznavao. Niko ga nije dovoljno dobro poznavao osim njegove porodice i nekolicine prijatelja. Mogu da govorim o svojim iskustvima. Sva moja iskustva i naši susreti, što profesionalni, što privatni, bili su lepi. Najpre ću ga pamtiti kao čoveka u kojem su na fini i skladan način bili pomešani srdačnost i građanska otmenost- priča Ivačković.

Njegov muzički dar često je ostajao u senci njegovog pesništva, ali to ništa ne govori loše o njegovoj muzici, ali mnogo dobrog govori o njegovom pesništvu, kaže autor prve biografije velikog kantautora.

-Đole je bio odličan pevač sa izuzetnim darom za melodiju. Ne mora svako biti Karuzo da bismo rekli da je veliki pevač. Postoji i Koen. Đole je prvi iz sveta popularne kulture koga su poredili sa akademskim pesnicima. Poredili su ga i sa Dilanom.

Ivačković je knjigu o Balaševiću počeo da piše pre tri godine, ali je nakon njegove iznenadne smrti, mislio da će rukopis ostati nedovršen.

-Najzaslužniji što je knjiga, ipak, ugledala svetlost dana su Bilja Krstić, koja je sa Đoletom davnih dana činila „Rani mraz“ Caki Kravić, basista, Vuk Žigić koji je organizovao sve Đoletove koncerte u Sava centru i Bogica Mijatović, novosadski novinar i verovatno najveći znalac Đoletove karijere. Zahvaljujući njihovim podsticajima i ohrabrenjima ja sam uspeo da završim knjigu- iskren je Ivačković koji o naslovu knjige kaže:

-Đole je počeo kao panonski mornar, naivan momak koji ulazi u grubu arenu muzičke industrije, ali je zahvaljujući svom izuzetnom daru, pa i ljudima koji su ga okruživali, sjajnim muzičarima, završio kao pravi admiral u beloj uniformi koji nam pobedonosno maše sa svog Galeba.

Uz Đoletove stihove i note, ovo je obavezno štivo u kom ćete, krstareći njegovom raskošnom diskografijom i zbirkom ličnih i kolektivnih sećanja, zasigurno uživati. „Panonski admiral“ je zasluženi naklon originalnoj Balaševićevoj umetnosti uz odsjaje jednog vremena čiji je bio sjajan i mudar hroničar.

Promociju knjige u punoj sali Narodne biblioteke „Jovan Popović“ , izvođenjem Balaševićevih pesama upotpunili su gimnazijalci Emilija Sretenović i Đorđe Golić.

 

 

 

 

gradiste

U toku septembra i oktobra realizovana je deveta kampanja arheoloških iskopavanja na lokalitetu Gradište koji se nalazi na obodu atara Iđoša, oko sedam kilometara udaljen od Kikinde. Poznat je pod nekoliko imena, od kojih je jedno i Slovenski grad. Nastanjen je bio, sa prekidima, od perioda starijeg neolita do srednjeg veka.

Lokalitet je proglašen za arheološko nalazište i kulturno dobro od velikog značaja i do sada je iskopavan u više navrata, 1913, 1947, 1948, kao i 1972. godine. Zbog tada nedovoljno razvijenih arheoloških metoda uočena je potreba novog istraživanja ovog veoma značajnog nalazišta sada najnovijim tehnikama i analizama. Projekat sistematskih arheoloških istraživanja startovao je u 2014. godini, navodi Neda Mirković Marić iz subotičkog Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

– Ove sezone nastavljena su istraživanja sonde na uzvišenju neolitskog dela lokaliteta, gde se iskopava deo ispod poznoneolitske kuće, dimenzija 9×6 metara, koja je istraživana prošlih sezona, a detektovana zahvaljujući rezultatima geofizičkih snimanja iz 2014. godine. Oblast severnog Banata u neolitu bila je zona u kojoj su se mešali uticaji potiske kulture, rasprostranjene na teritoriji današnje Mađarske i vinčanske kulture, koja se prostirala na teritoriji severnog i srednjeg Balkana (današnja Srbija, deo Rumunije, Makedonije, Bosne). U toku 2022. definisani su ruševinski slojevi najranijih vinčanskih kuća, te se stiglo do nivoa prvobitnog humusa- kaže Mirković Marić.

Cilj iskopavanja na ovom delu lokaliteta je precizno definisanje stratigrafije. Iskopavanje na bronzanodopskom delu lokaliteta iz prethodnih godina, koje je realizovano u saradnji sa stručnjacima iz  Univerzitetskog koledža u Dablinu dalo je nove rezultate o načinu izgradnje rovova i odbrambenih sistema utvrđenja.

Od 2015. do 2019. na lokalitetu se održavala i Međunarodna škole arheologije na kojoj su učestvovali studenti Škole istorije, arheologije i religije Univerziteta u Kardifu (School of History, Archaeology and Religion, Cardiff University) Velika Britanija, Univerzitetskog koledža u Dablinu, Irska (University College Dublin, School of Archaeology), kao i sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Sem terenskog rada, studenti su se upoznali sa procesom rada u terenskoj laboratoriji nakon iskopavanja, učestvovali su u pranju, trijaži, sortiranju, obradi i crtanju nalaza. Takođe su dobili vredno iskustvo od specijalista eksperata za obradu različitih vrsta nalaza (ostataka faune, artefakata od okresanog kamena, keramike) i upoznali se sa neolitom i bronzanim dobom Banata i jugoistočne Evrope.

– Do sada su u okviru devet godina trajanja projekta izvršena geološka bušenja, geofizička snimanja na površini od preko 18 hektara, kao i površinska prospekcija nalazišta i okoline, dok su se iskopavanja fokusirala na istraživanje nekoliko stambenih objekata na neolitskom delu lokaliteta i jama, struktura i odbrambenog sistema unutar i oko bronzanodobnog dela lokaliteta. Rezultati istraživanja će značajno unaprediti naša saznanja o načinu života neolitskih i bronzanodobnih stanovnika današnjeg Iđoša i banatske ravnice. Narednih godina planiran je rad na stručnoj, ali i popularnoj publikaciji, izložba i arheološke radionice- objašnjava arheološkinja.

Iskopavanja u toku 2022. godine u okviru Projekta sistematskih arheoloških istraživanja lokaliteta Gradište u Iđošu realizuje Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica u saradnji sa Balkanološkim institutom SANU i Narodnim muzejom Kikinda. Projekat je, kao i prethodnih godina, podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

Naselje iz sedmog milenijuma pre nove ere

U najstarijem horizontu naseljavanja konstatovano je postojanje nalaza rano-neolitske starčevačke/kereš (7. i 6. milenijum pre naše ere). Zatim sledi horizont rane vinčanske kulture, a sledeću fazu čine ostaci naselja sa materijalom kasnog neolita, tj. vinčanske i potiske kulture (5. milenijum pre naše ere). Znatno veće je kasnije naselje sa ostacima dva koncentrična zemljana bedema prečika 250 m, koje se na osnovu nalaza može vezati u period poznog bronzanog doba i početka gvozdenog (kraj 2. milenijuma pre naše ere).

izbori (2)

Izbori za članove 19 saveta nacionalnih manjina zakazani su za nedelju 13. novembar, dok će četiri manjine – goranska, makedonska, hrvatska i crnogorska, birati predstavnike putem elektorske skupštine.

U zakonskom roku je potvrđeno 50 izbornih lista. Na listama je troje Kikinđana: Ramona Tot, profesorka mađarskog jezika i književnosti, nalazi se na izbornoj listi kandidata za članove Saveta mađarske nacionalne manjine- „Mađarska sloga”. Milica Ristić, strukovni vaspitač je na listi „Za jedinstvo Roma Srbije Ibro Idić” kao kandidatkinja za članicu Saveta romske nacionalne manjine. Željko Radu, ekonomski tehničar, takođe iz Kikinde, kandidat je liste „Srbija za Rome- Zajedno možemo sve” za Savet romske nacionalne manjine.

Po pet lista potvrđeno je za albansku, bošnjačku, rusinsku i rusku manjinu, četiri liste podnele su Aškalije, po tri liste imaju bugarska, bunjevačka, egipatska i slovačka nacionalna manjina.

Između dve liste biraće Romi, Rumuni, Ukrajinci i Česi, dok po jednu listu imaju Nemci, Vlasi, Grci, Poljaci, Mađari i Slovenci.

Biračka mesta biće otvorena u nedelju u 7 sati, a zatvorena u 20 časova. Na teritoriji Grada Kikinde biće 10 biračkih mesta, pet u gradu i pet u selima.

Redovni izbori za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina održavaju se svake četiri godine, koliko prema Zakonu, traje mandat jednog saziva nacionalnog saveta.

 

beživotno telo

Beživotno telo mlađeg muškarca policija je pronašla danas na periferiji Kikinde, nedaleko od Pristaništa. Mladićev nestanak prijavljen je policiji juče. Prema prvim rezultatima istrage, nema sumnje na izvršenje krivičnog dela.

Kako saznaje Kikindski portal, prema za sada nepotvrđenim informacijama, sumnja se da je mladić izvršio samoubistvo. Telo je poslato na obdukciju, a sve okolnosti ovog tragičnog događaja utvrdiće istraga Višeg javnog tužilaštva u Zrenjaninu.

Jovanov Milenko

Šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić- Zajedno možemo sve“ u Skupštini Srbije Milenko Jovanov predočio je ministrima u novoj Vladi važne projekte za građane Kikinde ukazujući na veliki značaj uspešnog završetka izgradnje fabrike vode, kao i realizaciju više projekata u oblasti putne infrastrukture. Kako je ukazao Jovanov, pored izgradnje fabrike vode u Kikindi, u selima će, u saradnji sa pokrajinom,   biti izgrađena mini postrojenja za prečišćavanje, čime će građani na celoj teritoriji Grada dobiti zdravu pijaću vodu.

-Prečistač za pijaću vodu koji se radi u Kikindi je veoma važan za naš grad, kao i neki drugi projekti. Tu, pre svega, želim da kažem da, od vas gospodine Vesiću, očekujem kontrolu i besprekornu realizaciju projekta fabrike vode u Kikindi. To je jako važan projekat za nas i vrlo je važno da građani Kikinde u što kraćem roku, u skladu sa standardima izgradnje, dobiju čistu vodu za piće. U saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu finansiraćemo mini postrojenja za sela, tako da svi građani na teritoriji Grada Kikinde mogu da imaju dobru vodu za piće- ukazao je šef naprednjaka u Narodnoj skupštini.

-Važno je da se nastavi i sa drugim projektima, da se brza saobraćajnica Sombor-Kikinda gradi i vrlo je važno to što je ministar Mali naveo, da ni jedan od projekata koji je započet neće biti zaustavljen, iako je kriza i teška situacija- istakao je Jovanov i nastavio:

-Radujemo me i želim da pozdravim to što je izdvojen novac za planiranje dve obilaznice, oko Melenaca i oko Bašaida. Time će se, u velikoj meri, ubrzati put do Zrenjanina. To je taj, uslovno rečeno, južni krak za nas iz Kikinde, da se prikačimo na Zrenjanin i kasnije dva autoputa koja će tu da se grade, jedan ka Beogradu, a jedan ka Novom Sadu. Hteo bih i da vas zamolim da, kada budžet bude bio na dnevnom redu, da se u njemu nađe kružni tok u Bašaidu. To je selo pred Kikindom, koje ima ukrštanje dva puta.  Znakovi postoje, to nije sporno, ali problem je što jedan put vodi iz Novog Bečeja preko Novog Miloševa, Bašaida do Torde, a drugi ide iz Kikinde preko Bašaida do Zrenjanina, i onda i jedna i druga strana pomisle da imaju pravo prvenstva prolaza i to je crna tačka gde ima veliki broj stradalih. Molio bih da imamo to u vidu, i da probamo da rešimo. To će biti rešeno obilaznicom, ali dok ona ne bude realizovana, taj kružni tok bi rešio problem sa kojim se ljudi suočavaju- naglasio je šef poslaničke grupe SNS.

Kikinda: Od snažne industrije do loših  privatizacija

-Sve su to važni projekti za naš grad, jer mi do 2013. godine nismo imali prilike da vidimo ni kako izgleda strani ni domaći investitor, imali smo samo zatvorene fabrike. Grad u kome sam rođen i živim pogodila je najveća jevrejska kletva: dabogda imao pa nemao. Grad koji je bio vrlo bogat, imao jaku, izvozno orijentisanu industriju, ali i ono što je preživelo sankcije uništeno je prilikom privatizacija i došlo je dotle da se ništa ne radi i ne gradi- ukazao je Jovanov u Skupštini Srbije.

-Ove saobraćajnice će u velikoj meri pomoći da još neki investitori dođu u naš grad i da se otvore još neka radna mesta, a sa druge strane, jako nam je važno da se završi fabrika vode jer je već dugo to Kikinđanima glavna tema. Mi sada pokazujemo, time što se gradi i svakog dana napreduje ta fabrika, da za razliku od onih koji su samo delili letke sa vodom i pričali kako će nešto da urade, mi zaista i radimo. Ovi prečistači su takođe važni, i mislim da ćemo, uz sveobuhvatnu akciju pošumljavanja, pošto je Kikinda grad koji ima najmanje pošumljenih površina u Srbiji, dosta promeniti ekološku sliku u Kikindi, pored privrede i infrastrukture, da se pohvalimo i takvim rezultatima.

Kriza ne zaustavlja planove

-Kao Kikinđanin i poslanik u Skupštini Srbije želim da podržim ove predloge koji pokazuju da ne odustajemo od onoga što smo zamislili- iako je kriza. To pokazuje snagu i stabilnost naših javnih finansija. Kada to sve završimo, ostaće da porazgovaramo o severnom kraku koji bi mogao da ide od Kikinde ka Horgošu i time bismo napravili paralelu Koridoru 10 kroz Banat, to bi u velikoj meri promenilo sliku i jedan dosta devastiran region, koji je dosta toga pretpeo kroz loše godine sankcija i privatizacije, malo pomognemo. Onda, da povežemo i napravimo tranzitno mesto i kroz granični prelaz Nakovo, i ako bi bio pozitivan odgovor rumunske strane, od Kikinde prema Novom Sadu, a na drugu stranu ka Temišvaru, pa Somboru i dalje kroz Hrvatsku. U ime građana Kikinde i svoje ime zahvaljujem na tome što se nije odustalo od ovih projekata i molim vas da se realizuju u najkraćem mogućem vremenu, bez ikakvih problema, da građani Kikinde jasno vide šta Vlada Republike Srbije radi za njih. Videli su već mnoge stvari jer sve ono najvažnije za njih urađeno je u periodu od kada predsednik Vučić ima dominantnu političku ulogu na političkoj sceni u Srbiji i dominantno utiče na politiku Vlade RS- zaključio je Jovanov.

1

Na današnji dan, 2014. godine tadašnji premijeri Srbije i Rumunije Aleksandar Vučić i Viktor Ponta svečano su otvorili međunarodni granični prelaz Nakovo – Lunga. Otvaranje prelaza olakšalo je komunikaciju građana sa obe strane granice, ali i osnažilo ekonomske, privredne i kulturne veze.

-U prethodnih osam godina, do kraja septembra ove godine, preko ovog graničnog prelaza zvanično je prešlo 943.695 putnika. Istovremeno su otvorena još dva Vrbica – Valkanj (188.999 putnika) i Jaša Tomić – Fenj (603.496 putnika). Za sve ovo vreme, preko tri nova granična prelaza, je prešlo 1.736.190 putnika, što znači da ja na prelazu kod Kikinde, bilo 54,35 % od ukupnog broja- precizan je član Gradskog veća Saša Tanackov.

Objašnjava da kada tome dodamo da svakodnevno Kikinđani zaposleni u fabrici „Zopas“ u Velikom Semiklušu, njih oko 200, mora da putuje preko graničnog prelaza  Srpska Crnja – Žombolj zbog ograničenog radnog vremena prelaza kod Nakova, doći ćemo do podatka da bi preko GP Nakovo – Lunga do sada odavno imali više od milion putnika, odnosno prosečno samo u ovoj godini minimalno 50.000 više registrovanih prelazaka.

-Zahvaljujući otvorenom graničnom prelazu sada u Kikindi u fabrici „Zopas“ radi skoro 700 ljudi, sredstvima EU, Vlade Republike Srbije, Grada Kikinde i JP „Putevi Srbije“ izgradili smo granični prelaz u skladu sa važećim međunarodnim standardima, biciklističku stazu sa solarnom rasvetom i video nadzorom, rekonstruisali smo deo međunarodnog državnog puta…Sledeći cilj je radno vreme 24/7 kao i dozvoljen prelazak autobusima- navodi Tanackov.

 

 

 

škole

Savremenu i kvalitetnu nastavu danas je nemoguće zamisliti bez primene digitalnih tehnologija. Od Ministarstva prosvete, osnovnim i srednjim školama na teritoriji Grada Kikinde, stigla je vredna oprema koja će biti značajna podrška u svakodnevnoj nastavi.

Gradske i seoske škole, na samom početku školske godine, dobile su ukupno 450 laptop i desktop računara uz prateću opremu- monitore, video bimove, štampače, kaže za Kikindski portal Tihomir Farkaš, predsednik Aktiva direktora škola.

-Značajna nastavna sredstva dodeljena su školama. Ministarstvo prosvete krenulo je u proces digitalizacije škola i mi sad radimo na projektima digitalnih škola odnosno digitalnih kompetencije kako bismo realizovali različite sadržaje na digitalni način.

Tu se, pre svega, misli na korišćenje digitalnih udžbenika, pristup učenika digitalnim materijalima, pa čak u perspektivi i izrada završnih ispita ili testiranja onlajn. Kikindskim osnovnim i srednjim školama dodeljeno je 450 računara što će značajno pomoći u organizaciji nastave- ukazuje Farkaš.

Gradske i seoske škole dobile su novu opremu, u zavisnosti od broja učenika i postojećih digitalnih kapaciteta. Konkretno, Osnovna škola “Žarko Zrenjanin” dobila je 33 laptop i 12 desktop računara sa monitorima, zahvaljujući čemu opremaju još jedan informatički kabinet.

 

 

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave organizuje Sajam studentske stručne prakse u javnoj upravi na kojem će više od 56 organa javne uprave studentima pet državnih univerziteta ponuditi 794 mesta  za praksu. Sajam se održava 9. novembra, onlajn je i održava se preko platforme izrađene za ovaj sajam virtuelizacijom Narodne skupštine Republike Srbije.

Posle prošlogodišnjeg prvog sajma studentske stručne prakse u javnoj upravi – kada je 18 organa javne uprave ponudilo studentima 400 mesta za stručnu praksu, na ovogodišnjem sajmu je trostruko više institucija.

Sajam se realizuje na posebno kreiranim savremenim platformama koje virtelizuju najvažnija i najreprezentativnija zdanja državnih institucija. Ove godine to će biti Dom Narodne skupštine.

Sajam studentske stručne prakse u javnoj upravi počeće 9. novembra, u 10 sati. Do kasno posle podne, studente će na tribinama, panelima i štandovima dočekati više od 90 predstavnika organa javne uprave, od centralnog do lokalnog nivoa.

Sajam je deo reforme javne uprave, koja se u Srbiji sprovodi uz podršku Evropske unije. Glavni koordinator reforme je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave.

 

 

veterani PJP

Za zasluge u odbrani Savezne Republike Jugoslavije od 1998. oo 2000. godine, Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918.  uručilo je medalje „Đeneral Božidar Janković- Osvećeno Kosovo“ članovima Udruženja veterana Posebnih jedinica policije : Nikoli Marjanoviću iz Kikinde, Miloradu Jakiću iz Kule i Borisu Ladišiću iz Novog  Sada.

-Policajac sam od 1984.godine, danas u penziji. Učestvovao sam u svim dejstvima na Kosovu i Metohiji, proveo dana i dane sa kolegama na terenu. Nažalost, iz Policijske uprave Kikinda poginulo je devet ljudi, a petnaest je ranjeno. Bivši sam pripadnik Posebnih jedinica policije od osnivanja do raspuštanja 2002. godine. Udruženje veterana PJP je mlado udruženje, osnovano pre tri godine. Ovo priznanje mi mnogo znači- iskren je sugrađanin Nikola Marjanović.

Medalje su uručene u prostorijama Gradskog odbora SUBNOR-a. Udruženje veterana Posebnih jedinica policije je kolektivni član te boračke organizacije.

-Njihovi članovi su i članovi SUBNOR-a. Uskoro ćemo i osnovati sekciju Posebnih jednica policije. To su veterani učesnici u odbrani Savezne Republike Jugoslavije na Kosovu. Nagrađenima sam  i  poručio da su oni Obilići dvadesetog veka- istakao je Savo Orelj, predsednik gradskog odbora SUBNOR-a.

Medalje „Đeneral Božidar  Janković-Osvećeno Kosovo” uručio je Petar Jovanović, zamenik predsednika Udruženja veterana PJP. Udruženje je osnovano sa ciljem očuvanja sećanja na postojanje ove jedinice, kao i njene poginule, nestale, preminule i penzionisane pripadnike, brige o porodicama članova, ali i u cilju negovanja tradicije PJP,  prikupljanja i publikovanja istorijske građe i saradnje sa srodnim organizacijama.

-Priznanje je novoustanovljeno, dobili su ga zaslužni pojedinci koji su ga zavredeli svojim radom i pomaganjem stanovništvu. Uručićemo ga još i Nebojši Kraljeviću iz Zrenjanina- napomenuo je Jovanović.

Dodeljena priznanja nazvana su po istaknutom srpskom generalu i vojnom ministru Božidaru Jankoviću (1849-1920). Bio je jedan od najsposobnijih oficira srpske vojske, učesnik Srpsko-turskih ratova, Srpsko-bugarskog rata, Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata.

 

auto-repair-shop-g027109b0b_1280

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi podneli su krivičnu prijavu protiv četrdesetosmogodišnjeg muškarca iz Sente, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija i nedozvoljena trgovina.

Policija je na salašu osumnjičenog pronašla 65 havarisanih putničkih vozila čiji neki delovi sadrže opasan otpad i koje je, kako se sumnja, nabavio radi preprodaje iako nije imao potrebne dozvole.

Vozila su uz potvrdu oduzeta, a njihova vrednost procenjuje se na oko 1.560.000 dinara.

Don`t copy text!