Jelena Trifunović

Naša kuća

Za novu v. d. direktoricu Centra za pružanje usluga socijalne zaštite, na sednici gradske skupštine u utorak, imenovana je Nikoleta Pavlov, specijalista strukovni vaspitač u oblasti inkluzivnog vaspitanja i obrazovanja.

Prethodno su odbornici konstatovali prestanak mandata dosadašnje v. d. direktorke Cecilije  Šajber, zbog isteka perioda na koji je imenovana.

Nikoleta Pavlov je u Centru zaposlena kao stručni saradnik od 2016. godine. Kako je navedeno u radnoj biografiji, bavi se organizacijom radno-okupacione terapije, kao i poboljšanjem položaja osoba sa invaliditetom kroz njihovo osnaživanje, povećanje vidljivosti i uključenosti u zajednicu. Učestvovala je u razvoju inovativne usluge u socijalnoj zaštiti „Podrška u lokalnoj zajednici“, koja se sprovodi zajedno sa VŠSSOV u Kikindi, kao koordinator usluge. Aktivno je učestvovala u realizaciji projekta „Rehabilitacioni centar za senzornu integraciju“.

Cecilija Šajber bila je na čelu Centra za pružanje usluga socijalne zaštite poznatijeg pod ranijim nazivom „Naša kuća” od 2019. godine.

IMG_1885 (Large)

Predstavnici Učeničkog parlamenta Doma učenika „Nikola Vojvodić“ danas su posetili Međuopštinsku organizaciju gluvih i nagluvih i novogodišnjim paketićima obradovali decu oštećenog sluha kao i mališane čiji su roditelji ili staratelji osobe oštećenog sluha.

-Učenički parlament Doma učenika svake godine organizuje neku humanitarnu akciju. Ovoga puta to je sakupljanje slatkiša i slaniša za pravljenje paketića. Inicijativa je potekla od Učeničkog parlamenta, a učestvovali su svi đaci i zaposleni- kaže Vesna Subašić, pedagoškinja u Domu učenika „Nikola Vojvodić“.

Sugrađanin Vladimir Tepavac ima troje dece.

-Oduševljeni smo današnjom posetom i lepim gestom koji je obradovao decu- kaže.

Dejan Jakovljev, predsednik Učeničkog parlamenta, zahvalio se svim đacima  i zaposlenima u Domu učenika jer su se rado odazvali akciji.

-Veoma nam je drago što smo ovoj deci ulepšali današnji dan i Novu godinu. Naš Dom svake godine organizuje humanitarnu akciju, a ovoga puta smo odabrali da to bude Međuopštinska organizacija gluvih i nagluvih.

U ime pomenute organizacije zahvalila se sekretarka Gordana Marković Jankov.

– Obradovala nas je ova inicijativa. Deca iz Doma učenika iskazala su interesovanje za znakovni jezik, pa smo razgovarali i o budućoj saradnji i zajedničkim projektima- navodi Marković Jankov.

IMG_1800 (Large)

Odbornici skupštine Grada usvojili su na današnjoj sednici budžet za 2023. godinu sa projekcijama za 2024. i 2025. godinu, koji je planiran  u visini od 3,47 milijardi dinara. Za novu investiciju- postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u selima planirano je kreditno zaduženje od 95 miliona dinara.

Gradonačelnik Nikola Lukač rekao je da je budžet domaćinski i skrojen u skladu sa realnim mogućnostima.

-Kikinda ide napred, u dobrom pravcu, i bolje je mesto za život i rad nego pre deset godina. Kvalitet života u Kikindi se popravio i treba da bude još na višem nivou. Pomenuću neke od projekata koje radimo: fabrika vode, investicija od 11 miliona evra, ide svojim tokom, biće do kraja iduće godine, početkom 2024. treba da se završi. Krenućemo da radimo četiri postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u četiri sela, početkom 2024.godine na red stižu i ostale mesne zajednice. U toku je rekonstrukcija magistralnog voda, plato ispred pijace će se raditi posle sanacije vodovodne mreže. Za industrijsku zonu Rasadnik 70 miliona smo dobili iz republike, nastavak je izgradnja rasvete za šta nam je pokrajina opredelila 54 miliona.  Pregovaramo sa šest ili sedam potencijalnih investitora da dođu i otvore od 100 do 500 novih radnih mesta.

 -Sređujemo Staro jezero i kanalsku mrežu. U narednoj godini očekujemo početak izgradnje novog Centra  za socijalni rad. Brza saobraćajnica Sombor-Kikinda ide svojim tokom, sve činimo da krenu radovi i od Nakova,  kao i da granični prelaz proradi 24 časa. Kanalizaciju u ŽNR i na Strelištu smo preprojektovali kako bi se zadovoljili novi standardi. U završnoj smo fazi za ritejl park, upotpunjujemo sadržaje za mlade sugrađane, i to su nam nova radna mesta. Imamo projekat za Dispanzer za žene, međutim Dom zdravlja poseduje svoj prostor koji ćemo u narednom periodu adaptirati. Radi se i projekat novog Doma zdravlja. Uskoro, u februaru, nastavljaju se radovi u bolnici, završava se prva faza. Radićemo dečja igrališta u selima i gradu. Za kružni tok u Bašaidu smo izdvojili 20 miliona- istakao je gradonačelnik Lukač i zahvalio se pokrajinskoj i republičkoj administraciji na podršci.

Za tekuću potrošnju u budžetu je opredeljeno 2,77 milijardi dinara, dok je 698 miliona dinara što je 20 odsto budžeta, namenjeno investicionim ulaganjima, obrazložila je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

– Subvencije su smanjene za 27 miliona u odnosu na 2022, jer nema subvencije za Toplanu i pijacu. Subvencija za JP Kikinda iznosi 146 miliona-od čega je najviše sredstava za putnu infrastrukturu, a 22 miliona dobija Autoprevoz- 20 miliona za pokriće tekućih rashoda (energente i rezervne delove), a 2 miliona za nabavku autobusa. Sve ono što je započeto treba da se nastavi- logika je kojom smo se rukovodili prilikom planiranja investicija. Za rekonstrukciju vodovodne infrastrukture planirano je više od 245 miliona dinara, 19 miliona za kanalizacionu, preko 160 miliona za putnu infrastrukturu, preko 30 miliona za škole. Rekonstrukcija sistema za prečišćavanje pijaće vode u selima je nova investicija. Investicija je vredna, po proceni, 240 miliona, od čega je naše učešće 80 miliona plus 15 miliona za preprojektovanje postojeće dokumentacije. To je tih 95 miliona koji će biti pokriveni iz kredita. Mesne zajednice koje će prve biti deo ove investicije su Iđoš, Mokrin, Banatsko Veliko Selo, Nakovo. Svugde imamo sređenu projektno-tehničku dokumentaciju i pitanja legalizacije, osim u Bašaidu- rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Bogdan: Uravnotežen budžet

Predsednik skupštine grada Mladen Bogdan istakao je da je budžet za 2023. godinu uravnotežen i dobro planiran.

-Razgovarali smo sa sugrađanima i došli do toga šta su prioriteti. U budžetu se posvećuje pažnja razvojnim projektima i infrastrukturi, a sa druge strane nismo zanemarili socijalno odgovornu komponentu jer nastavljamo sa dosadašnjim merama i programima, a uvodimo i nove. Obraćamo pažnju na sve, ovaj budžet je ne samo odraz odgovorne politike i brige o građanima, već i slika politike rasta i razvoja grada- rekao je Bogdan.

Tešin (SPS): Razvojni budžet

Đorđe Tešin, šef odborničke grupe SPS istakao je da je iz godine u godinu prisutan pozitivan trend rasta udela investicionih ulaganja u gradskom budžetu.

-Ovo je umereno razvojni budžet ako ćemo da budemo baš konzervativni, a ako ćemo da budemo optimistični, mogu da kažem da imamo razvojni budžet. Treba uzeti u obzir i društveno-ekonomske faktore koji nas okružuju, a nisu povoljni za planiranje i investicije. U budžetu početno stanje od 100 miliona pokriva kreditno zaduženje, prihodovna strana je utemeljena u praksi. SPS će podržati predlog budžeta – jasan je bio socijalista Tešin.

Odbornik LSV Miroslav Grujić je stava da je trebalo više novca opredeliti za investicije i pohvalio to što je selima usmereno više sredstava.

Načelo opreza i načelo prioriteta dominiraju pri planiranju i opredeljivanju budžetskih sredstava, tako se ponašaju odgovorni ljudi koji znaju šta hoće, a svakom dinaru u budžetu zna se put, rekla je Milica Tripinović Popov, odbornica SNS.

 

 

božićna akcija u sajanu

Mesna zajednica Sajan podelila je jele svim bebama rođenim u ovoj godini. Darivano je osam novorođenčadi: Mark, Elizabeta, Nenad, Tanja, Marina, Vivien, Zoe i Tristan. Ova božićna akcija započeta je 2018. godine.

-Od tada, svake godine pred Božić poklonimo za novorođenu decu jelke sa busenom koje će, posle praznika, biti posađene. Ostaće kao lepa uspomena.

Ideju za ovu akciju sam dobio jer su i moji roditelji 1982. godine kada sam rođen, posadili jelku u našem dvorištu. Ovim gestom želimo da im čestitamo predstojeće praznike i još jednom poželimo dobrošlicu- kaže za Kikindski portal predsednik Saveta MZ Sajan Zoltan Tot.

 

 

 

radna akcija u nakovu

Meštani Nakova organizovali su u subotu radnu akciju kako bi nastavili uređenje oaze mira i rekreacije koja niče pokraj jezera u ovom selu. Deo planiranih sadržaja je terasa na kojoj će moći da se održavaju različita okupljanja, proslave, druženja. Šta je do sada urađeno, a šta su planovi za naredni period, uverio se na licu mesta gradonačelnik Nikola Lukač.

-U radnoj akciji je učestvovalo 25 meštana i sugrađana iz Kikinde vođeni željom da zajedničkim trudom nastavimo uređenje ovog prostora- kaže za Kikindski portal član Saveta MZ Nakovo Branislav Čubrilo Rus.- Odmah pored jezera  u Nakovu temelj je izliven i pripremljen da se postavi planirani objekat. Biće to otvorena terasa, koja će biti prostor za okupljanja, kako dece tako i odraslih. Radnoj akciji odazvali su se ljudi dobre volje kao što su to činili i do sada, i na taj duh zajedništva u Nakovu smo veoma ponosni- ističe.

Nagrade grada

Na narednoj sednici gradske skupštine u utorak 20. decembra, pred odbornicima će se naći i izmene i dopune odluke o nagradama i priznanjima grada. Predlog je da se, pored postojeće Nagrade Grada Kikinde, ustanovi priznanje Zaslužni građanin Kikinde koje se odnosi na trajan doprinos gradu Kikindi poput nagrade za životno delo pojedinca.

Pored postojećih gradskih priznanja, predloženo je i da se ustanovi Nikoljdanska povelja. Dodeljivaće se prilikom obeležavanja gradske slave Letnjeg Svetog Nikole, kao priznanje u oblasti društvenog aktivizma za nagrađivanje pojedinaca, kolektiva ili pravnih lica za humanitarne i volonterske događaje u različitim oblastima života i rada.

Mihael ipak zaslužniji od Stefana

Za rezultate u oblasti privrede i preduzetništva, Grad dodeljuje nagradu koja nosi ime po Stefanu Bonu. Međutim, ako se odbornici saglase, priznanje će promeniti naziv. „Mihael (Mihalj) je mnogo značajnija ličnost za lokalnu istoriju od njegovog sina i naslednika Stefana (Ištvana)“ –stoji u obrazloženju izmena. Dalje se navodi:

„Mihalj je bio osnivač najvećeg koncerna u južnoj Ugarskoj, modernizovao je sve ciglane (Sv.Hubert, Kikinda, Žombolj) koje je nasledio od oca, a za potrebe velikokikindske fabrike 1909. otvorio je mašinsku radionicu i livački pogon- preteču Livnice. U novoj državi (Kraljevini SHS/Jugoslaviji) ciglarsku imperiju je proširio, a u Velikoj Kikindi je bio društveno angažovan i aktivan, najpre kao virilski odbornik u varoškoj skupštini, kao predsednik Upravnog odbora Velikokikindske štedionice i kao vlasnik hotela. Njegovom zaslugom, Velika Kikinda je prvi put osvetljena (1896)- potkrepljeno je obrazloženje promene naziva nagrade za rezultate u svim oblastima privređivanja.

Podsetimo, da najviša gradska priznanja ponesu imena znamenitih Kikinđana, utvrđeno je odlukom gradske skupštine iz novembra 2019. godine. Kako je tada saopšteno, kikindski klub istoričara, aktivno je bio uključen u ovu inicijativu. Tada su ustanovljena priznanja koja nose ime po dr Pavlu Kenđelcu, Melaniji Nikolić Gaičić, Niki Mirkovu, dr Ranku Petroviću, Jovanu Ćirilovu i Stefanu Bonu.

Posebna priznanja

Pored gradskih priznanja, Komisija može dodeliti i posebna priznanja u vidu zahvalnica ili pohvala grada fizičkom ili pravnom licu, za rezultate u različitim oblastima života i rada- takođe se navodi u predloženom aktu.

 

 

 

trotinet

U tekstu Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja, koji je MUP objavio na svom sajtu, uvodi se kategorija lako električno vozilo koja se odnosi na električne trotinete, a time su predložena i pravila o njihovom učešću u saobraćaju.

Kako je navedeno, lako električno vozilo može da se kreće na kolovozu ukoliko ne postoji trotoar, pešačka ili biciklistička staza i to tamo gde je maksimalno ograničenje brzine do 30 kilometara na čas. Tom prilikom može da zauzima jedan metar širine od desne ivice kolovoza, osim kada se nalazi u raskrsnici i skreće levo ili vrši preticanje.

Vozač električnog trotineta je u obavezi da koristi biciklističku stazu, pešačko – biciklističku stazu ili biciklističku traku, a ukoliko ona ne postoji, pa vozi na trotoaru, ne sme se kretati brže od pešaka, a maksimalno pet kilometara na čas. Vozač električnog trotineta, ne sme da bude mlađi od 14 godina, a za one do 18 godina starosti propisano je obavezno nošenje zakopčane biciklističke kacige na glavi u toku vožnje.

Kako stoji u nacrtu obavezujuće je i nošenje reflektujućeg prsluka noću i u situacijama smanjene vidljivosti u saobraćaju. Električni trotinet, po novom zakonu ukoliko ove izmene budu usvojene, neće smeti da se vozi prilikom prelaska na pešačkom, osim ukoliko on nije deo biciklističke staze.

Na električnom trotinetu se ne sme prevoziti druga osoba, a vozač kod sebe mora da ima podatke o tehničkoj specifikaciji vozila, i da ih pokaže da zahtev ovlašćenom službenom licu, jer je izmenama zakona propisano i to da je lako električno vozilo čija snaga motora nije veća od 0,6 kW, i čija najveća konstruktivna brzina ne prelazi 25 kilometara na čas, a masa 35 kilograma.

Javna rasprava o ovom nacrtu traje do 31. decembra.

Sveti Nikola

Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Nikolu Čudotvorca, jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja, zaštitnika putnika, moreplovaca, ribara i splavara. Nikoljdan je najčešća slava kod srpskog naroda, pa se kaže da polovina slavi, a druga polovina odlazi u goste.

Sveti Nikola je slava nepromenljivog datuma – 6. decembra po starom, odnosno 19. decembra po novom kalendaru, na dan kada je 343. godine svetitelj preminuo. Slavi se i 22. maja, u znak sećanja na dan kada su njegove mošti 1096. godine prenete iz Mira u Likiji u tada pravoslavni Bari, u Italiji, i položene u Crkvu Svetog Jovana Preteče, koja je ubrzo postala stecište hodočasnika.

Rođen je u gradu Patara u oblasti Likija u Maloj Aziji, od roditelja Teofana i None, u vreme rimskog cara Valerijana.  Svoj duhovni život počeo je u manastiru Novi Sion, gde se i zamonašio. Posle smrti roditelja, svu nasleđenu imovinu razdelio je siromašnima.

Prema predanju, vođen čudesnim glasom krenuo je u narod da širi veru, pravdu i milosrđe i već je svojom pojavom donosio utehu, mir i dobru volju.

Sveti Nikola pada u vreme velikog božićnog posta, pa vernici pripremaju isključivo ribu i drugu posnu hranu. U narodu se veruje da Sveti Nikola, noć uoči praznika, obilazi dobru decu i deli poklone. U nekim krajevima održao se običaj darivanja dece na današnji praznik jer je Sveti Nikola i njihov zaštitnik. Prema tradiciji, danas nikako ne valja prati veš, čistiti kuću i raditi bilo kakve kućne poslove.

Svim svečarima, Kikindski želi srećnu slavu!