ULICAMA GRADA DOBRIH LJUDI je serijal u produkciji naše medijske kuće.
Koračamo kroz gradske ulice i otkrivamo vam zanimljivosti i male tajne koje u njima tiho žive.
najčitaniji portal Severnobanatskog okruga
ULICAMA GRADA DOBRIH LJUDI je serijal u produkciji naše medijske kuće.
Koračamo kroz gradske ulice i otkrivamo vam zanimljivosti i male tajne koje u njima tiho žive.
Ovaj desant sledi nakon što su se Beograđani već ogradili od organizacije NS Zbor i advokata Srđana Kovačevića, kuma Dragana Đilasa. Nakon što su se odrekli te ekipe, beogradski lideri sada dolaze da završe posao i preuzmu apsolutnu kontrolu.
Ponizili novosađane: “Mi smo komandanti!”
Beogradska centrala sasula je brutalnu istinu u lice lokalnim „autonomašima“ povodom skupa 28. decembra: „Vi ste nebitni! Mi smo jedini komandanti, a vaše je samo da slušate naređenja!“ Ovim potezom sujeta novosadskih organizatora sravnjena je sa zemljom.
Čistka Đinovićevih : Ljudi sa PMF-a
Sledi i brutalna čistka kadrova Vukašina Đinovića sa PMF-a. Beograđani tvrde da je Đinović stvorio „privatnu vojsku“ po diktatu Đilasovih medija i rešeni su da proteste hitno očiste od njegovih „piona“ i spoljnog uticaja.
Kuršlus oko lustracije
Ulje na vatru doliva i sukob oko Zakona o lustraciji, koji Beograđani vide kao političku podmetačinu Novog Sada. Današnji sastanak biće presudan: da li će „kaznena ekspedicija“ uspeti da „obezglavi“ neposlušne ili sledi totalni raspad ove interesne grupacije?
Izvor: NS uživo
Oko 7.500 studenata koji ispunjavaju uslove propisane Zakonom za povraćaj školarine i za koje su visokoškolske ustanove dostavile podatke, nema otvoren račun na koji se sredstva mogu uplatiti, jer nije ni podnelo zahtev za Studentsku karticu.
Ministarstvo apeluje na samofinansirajuće studente koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za povraćaj sredstava za školarine da je neophodno da najkasnije do 18. decembra 2025. godine podnesu zahtev za Studentsku karticu, kako bi im sredstva mogla biti uplaćena.
U suprotnom povraćaj 50% plaćene školarine za 2024/2025. godinu nije moguće izvršiti. Prijave za Studentsku karticu vrši se putem portala Uprave za trezor, na adresi https://zsk.trezor.gov.rs/.
Ministarstvo prosvete podsetilo je visokoškolske ustanove da podatke o samofinansirajućim studentima, koje nisu još dostavili, dostave najkasnije do 12. decembra 2025. godine putem JISP-a, a sve ispravke podataka o plaćenim školarinama najkasnije do 18. decembra 2025.
Zbog propisa i kraja budžetske godine poslednja isplata sredstava za 50 odsto uplaćenih sredstava za školarine biće realizovana zaključno sa 26. decembrom 2025. godine, na osnovu podataka koje visokoškolske ustanove dostave Ministarstvu zaključno sa četvrtkom u podne prethodne nedelje. Nakon ovog datuma povraćaj 50 odsto sredstava za školarine za školsku 2024/2025. godinu neće biti vršen.
Spisak ustanova koje su dostavile podatke o studentima za isplate, koje su izvršene zaključno sa 04.12.2025. godine nalazi se na sajtu Ministarstva prosvete.
Australijska kompanija „Vulcan Energy“ u Nemačkoj ulazi u završnu fazu priprema za početak vađenja litjuma u Gornjem Rajnskom Grabenu, jednom od najperspektivnijih geotermalnih područja u Evropi. Kompanija je objavila da je finansijski paket za projekat vredan 2,2 milijarde evra konačno zatvoren, što označava veliki pomak za evropsku energetsku i industrijsku politiku.
Nemački državni Fond za sirovine ulaže do 150 miliona evra u ovu inicijativu. To je ujedno i prvi projekat u kojem fond učestvuje. Dodatnih 120 miliona obezbeđuje australijska agencija za izvozne kredite. Ovakva kombinacija javne i međunarodne podrške potvrđuje značaj litjuma kao strateški važne rude za budućnost energetske tranzicije.
Savezna ministarka ekonomije Katarina Rajhe izjavila je za Handelsblatt da je politika sirovina danas pitanje nacionalne otpornosti. Prema njenim rečima, svako ko želi da očuva industrijsku snagu mora imati stabilne, diverzifikovane i održive izvore važnih minerala. Upravo zato, naglašava ona, pored globalnih partnerstava neophodna je i domaća proizvodnja.
Projekat „Vulcan Energy“ zasniva se na inovativnom procesu proizvodnje litjum-hidroksid monohidrata iz geotermalne slane vode, uz paralelnu proizvodnju toplote i električne energije iz obnovljivih izvora. U prvoj fazi biće izgrađeno postrojenje za ekstrakciju u regionu Južni Palatinat i postrojenje za preradu u industrijskom parku Frankfurt Hohst. Radovi su već u toku, a komercijalna proizvodnja planirana je za 2028. godinu.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Podrška ovakvim projektima pokazuje koliko je pametno ulagati u tehnologije koje spajaju održivost i industrijski razvoj. Litjum postaje najvažniji resurs savremene ekonomije i dobro je videti da Evropa jača sopstvene kapacitete u tom pravcu.
Izvor: Srpski ugao
Građanska EKO inicijativa nastavlja da dokazuje koliko snažna može biti zajednička akcija komšija.
U novoj fazi projekta „Posadi stablo u svom komšiluku“, ulica Vojislava Ilića postala je bogatija za 50 novih sadnica različitih vrsta. Ovu akciju osmislili su i pokrenuli sami građani, dok je Grad Kikinda prepoznao značaj ideje i pružio punu logističku podršku.

Zahvaljujući udruženim snagama volontera i stručnih službi, sadnja je protekla efikasno i u odličnoj atmosferi. Cilj inicijative je jasan – više zelenila, čistiji vazduh, unapređenje kvaliteta života.

Iz inicijative najavljuju da će se aktivnosti nastaviti i u narednim mesecima, a ovaj projekat već sada postaje inspiracija i drugim delovima grada da se uključe i ulepšaju svoje okruženje.

Normalna Srbija pobedila je blokadersko nasilje večeras u centru sremske opštine, piše portal 24sedam.
Na centralnom trgu u Šidu večeras se okupilo oko 2.000 ljudi sa namerom da kao normalna i slobodarska Srbija dočekaju i poruče blokaderima, koji su krenuli pešice ka njima iz Sremske Mitrovice, da nisu dobrodošli sa svojim hodajućim cirkusom i da im neće dozvoliti da prave haos u njihovoj mirnoj opštini.
Kako piše 24sedam, od najavljivanih 200.000 ljudi iz Srema, kako po ceo dan trube tajkunski mediji, u Šid je krenulo samo 30 blokadera iz Sremske Mitrovice!
– Okupili smo se da pokažemo blokaderima da nas ima više. Čekamo ih da dođu i da prođu kraj nas. Najavili su da će ih biti 200.000 a evo stiže ih jedva tridesetak. Mi smo pristojna Srbija koja će ih dočekati i dokazati im da je našoj otadžbini dosta blokada – objašnjava za portal 24sedam narodni poslanik Dejan Bulatović i ironično dodaje da su se „baš uplašili tih što šetaju do Šida“.
Okupljeni su ispred prostorija Srpske napredne stranke u Šidu. Nose stranačke i srpske zastave.
– Čuli smo da blokaderi nameravaju da dođu ispred stranačkih prostorija da bi izrazili nekakvo nezadovoljstvo. Uz nas su i traktoristi i bajkeri – navodi narodni poslanik SNS-a.
I večeras, normalna Srbija je pobedila blokadersko nasilje. Po ko zna koji put neprijatelji naše otadžbine su se uverili da ne mogu niti da će uspeti da pobede narod!
A tajkunski mediji ceo dan najavljuju „njih tridesetak“ kao veliki skup građana iz celog Srema na kom se očekuje 200.000 ljudi. Međutim, samo „studenti i srednjoškolci, bezmalo njih 30, krenuli su ka Šidu kako bi se pridružili velikom protestu u tom gradu, koji se organizuje na dan oslobađanja u Drugom svetskom ratu“.
I večera je pokazano i dokazano da je narod očigledno prepoznao besmisao blokaderske rušilačke politike koja svakim danom gubi podršku. Jer, već se zna: normalna Srbija nasilje nad svojim narodom ne prašta.
Izvor/foto: 24sedam
Sedamdeset peta godišnjica Narodnog pozorišta iz Kikinde 2. decembra obeležena je prigodnim programom. Gosti su bili istaknuti pozorišni stvaraoci: Miodrag Tabački, Nenad Gvozdenović, Miroslav Benka i drugi.
Gost podkasta Kikindskog portala bio je Brane Marijanović, direktor kikindskog Narodnog pozorišta.
Dok gradonačelnik Ludvig (SPÖ) i ministar Karner (ÖVP) drže lepe govore o „integraciji“, svako treće krivično delo u prestonici počine stranci, a Sirijci i Avganistanci prednjače u statistici.
Umesto da priznaju katastrofalnu politiku otvorenih granica, oni premeštaju preko 900 policajaca iz Beča u druge savezne pokrajine, pravi udar na već preopterećenu policiju.
Kriminal eksplodira, napadi noževima, silovanja, pljačke, sve češće sa istim profilom počinilaca. SPÖ i ÖVP i dalje žive u paralelnom svetu gde je rešenje „još više dijaloga“ i „projekata inkluzije“, dok građani strahuju da izađu na ulicu posle mraka.
Milioni evra se troše na smeštaj i „podršku“ onima koji su, prema zvaničnoj statistici, glavni izvor problema.
Dominik Nepp iz FPÖ otvoreno kaže, vlast je sama kriva. Otvorene granice 2015. godine i odbijanje masovnih deportacija, meko sudstvo i politika „dobrodošlice“, doveli su do toga da Beč gubi kontrolu nad sopstvenim ulicama. Premeštanje 900 policajaca iz prestonice nije „optimizacija“ – to je bekstvo od odgovornosti. Umesto da pojačaju redove i krenu u pravu ofanzivu protiv kriminala, SPÖ i ÖVP raspršuju snage i nadaju se da će se haos nekako sam smiriti.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Ovo izgleda kao klasičan primer kako „evropske vrednosti“ na papiru postaju noćna mora u realnosti. Dok političari drže predavanja o humanosti, obični građani plaćaju cenu krvlju i strahom. Austrija danas pokazuje šta se dešava kad se bezbednost žrtvuje za ideologiju – gradovi postaju geta, a policija postaje dekoracija. Ako Beč hitno ne dobije 1.500 novih policajaca, uskoro će biti kasno za lepe reči. Vreme je za dela, ili će cela zemlja platiti račun za deceniju političkog slepila i kukavičluka.
Piše: Stefan Stojanović
Izvor: Srpski ugao
Kompanija FCC obaveštava građane da će tokom decembra biti nastavljena podela kanti za mešani ambalažni otpad u domaćinstvima koja do sada nisu bila obuhvaćena oktobarskom distribucijom.
Detaljan raspored podele kanti za decembar nalazi se ispod ovog teksta, kao i na sajtu kompanije FCC
Podsećamo da je sistem odvoza mešanog ambalažnog otpada u toku – redovno sakupljanje počelo je 3. novembra, a prve rute su tokom meseca novembra uspešno sakupljene. Građani koji su već dobili svoje kante prate raspored odvoza koji im je uručen prilikom preuzimanja posuda.
Važno je napomenuti da ni kante, ni odvoz mešanog ambalažnog otpada ne donose nikakve dodatne troškove za domaćinstva.
Kante su namenjene za čistu ambalažu – plastiku, metal, karton, papir i tetrapak. Zaprljana ambalaža, naročito ona kontaminirana hranom ili tečnošću (npr. ambalaža od jogurta, mleka, masnih proizvoda), ne treba da se odlaže, jer može stvarati neprijatne mirise, privlačiti insekte i otežavati reciklažni proces. Recikliranjem samo jedne limenke uštedi se dovoljno energije da sijalica svetli nekoliko sati — a uz nove kante i pravilno odvajanje, takve male pobede postaće svakodnevica našeg grada.
| 01.12.2025 – 04.12.2025 | |
| Naziv ulice | Dani za podelu |
| MOKRIN ( desna strana sela ) : | ponedeljak, utorak, sreda, četvrtak |
| ARSENIJA ČARNOJEVIĆA | |
| BAGREMA | |
| BEOGRADSKA | |
| BRANKA BAČULOVA | |
| BRANKA RADIČEVIĆA | |
| DIMITRIJA TUCOVIĆA | |
| DOSITEJA OBRADOVIĆA | |
| ĐURE ĐAKOVIĆA | |
| ĐURE JAKŠIĆA | |
| IVANA MILUTINOVIĆA | |
| IVE LOLE RIBARA | |
| MIHAJLA PUPINA | |
| NIKOLE TESLE | |
| MARKOVIH | |
| MILANA KNEŽEVA | |
| MIROSLAVA ANTIĆA | |
| NIKE TEŠINA | |
| OBALSKA | |
| PRVOMAJSKA | |
| RADE VUJINA | |
| RADE TRNIĆA DO BRANKA BAČULOVA | |
| RATARSKA | |
| SONJE MARINKOVIĆ | |
| SVETOZARA MILETIĆA | |
| SVETOG SAVE | |
| VASE STAJIĆA | |
| UROŠA KUZMANOVA | |
| VUKA KARADŽIĆA | |
| ŽARKA ZRENJANINA | |
| ŽIVICE KODRANOVA (od Sv. Save do Z. Grede) | |
| ZLATNA GREDA | |
| ZMAJ JOVINA | |
| ŽELJEZNIČKI NOVI RED | |
| 05.12.2025 – 10.12.2025 | |
| Naziv ulice | Dani za podelu |
| NOVI KOZARCI – sve ulice | petak, ponedeljak, utorak, sreda |
| 11.12.2025 – 16.12.2025 | |
| Naziv ulice | Dani za podelu |
| NAKOVO – sve ulice | četvrtak, petak, ponedeljak, utorak |
| 17.12.2025 – 22.12.2025 | |
| Naziv ulice | Dani za podelu |
| BANATSKA TOPOLA – sve ulice | sreda, četvrtak, petak, ponedeljak |
| KIKINDA – Ulica: | |
| DOSITEJEVA | |
| 23.12.2025 – 26.12.2025 | |
| Naziv ulice | Dani za podelu |
| SAJAN – sve ulice | utorak, sreda, četvrtak, petak |
| KIKINDA – Ulice: | |
| SRBOBRANSKA | |
| IVANA JAKŠIĆA | |
| IĐOŠKI PUT | |
Umesto mirnog protesta, snimci i svedočenja govore o nizu scena nasilja, uvreda i fizičkih nasrtaja na političke neistomišljenike.
U takvoj atmosferi našli su se i mladi odbornik AfD-a, 29-godišnji Eduard Štumpf i njegova 24-godišnja sestra. Kako je ispričao u intervjuu za „Deutschlandkurier“, kolumnistkinji Gabrijeli Majlbek njih dvoje su samo pokušavali da stignu do sajmišta, peške, pošto je pristup kolima bio blokiran zbog protesta.
Na prilazu Konrad Adenauer mostu došlo je do direktnog susreta sa velikom grupom demonstranata.
Na snimcima koji kruže društvenim mrežama vidi se kako dvoje mladih ljudi, okruženi masom, pokušavaju da se odbrane i izvuku iz obruča.
Štumpf kaže da je u jednom trenutku ostao potpuno opkoljen, pokušavao da zaštiti svoju sestru. Situacija je kulminirala kada je jedan demonstrant završio na zemlji nakod što ga je mladi aktivista AfD-a odgurnuo, gužva je postajala sve haotičnija. Na kraju policija interveniše, izvodi Štumpfa iz mase i kasnije izvlači i njegovu sestru.
Prema njegovim rečima, policija je sama podnela prijave zbog napada, a snimci koje su službenici načinili trebalo bi da pokažu ko je zaista započeo nasilje. Istovremeno, dvojica učesnika sa druge strane prijavili su i Štumpfa, ali je kako navodi, od policajaca dobio uveravanja da je reč o nužnoj odbrani.
Pogled radakcije portala Srpski Ugao
Po oceni redakcije, ono što se dogodilo u Gisenu uklapa se u širu sliku agresivnog delovanja radikalne levice i antifa pokreta, koji sve češće pribegavaju blokadama, fizičkim nasrtajima i pritisku na političke neistomišljenike. Slika je, nažalost dobro poznata i u Srbiji – slične metode koristili su i nasilni blokaderi na ulicama naših gradova, gde su aktivisti SNS i ljudi koji se nisu slagali sa njihovim protestima bili izloženi uvredama, guranju, gađanju opasnim predmetima pa i napadima oružjem.
Bez obzira da li se radi o Nemačkoj ili Srbiji, o AfD-u ili SNS-u, o levičarima ili desničarima, poruka mora biti ista – fizičko nasilje i zastrašivanje ne smeju postati sredstvo političke borbe. Onaj ko napada ljude zato što drugačije misle u masi nasrće na jednu devojku i jednog mladića, ne brani demokratiju, već je zauvek uništava.
Piše: Nina Stojanović
Izvor: Srpski ugao