Igor Crnogorac

sijalica-velika

Zbog planiranih radova na mreži, iz Elektrodistribucije za sutra, petak, 15. novembar, najavljuju radove na mreži u Bašaidu i Kikindi.

Od 9 do 10 sati biće isključeni potrošači u Bašaidu, u ulici Jovana Jovanovića Zmaja, u delu od Branislava Nušića do Svetozara Markovića ulice.

Od 11 do 12 sati, u Kikindi neće biti struje u zgradi u Đoke Radaka 8.

Od 12.30 do 13 sati, bez struje će ostati potrošači u Kikindi, u sledećim ulicama:

– Generala Drapšina, od ulice Miloša Velikog do kućnog broja 52 (parna strana)

– Trg Srpskih Dobrovoljaca od broja 28 do broja 34

– Trg Srpskih Dobrovoljaca od broja 42 do broja 60

– ulica Kralja Petra I od broja 34 do broja 50

– ulica Generala Drapšina, od ulice Miloša Velikog do Čanadske (neparna strana)

– Braće Tatić kućni broj 1

– Generala Drapšina (parna strana), od Miloša Velikog do ulice Save Tekelije.

 

Slava-Hrama

Srpska pravoslavna crkvena opština danas je, svetom liturgijom, pričešćem vernika i rezanjem kolača, obeležila praznik i crkvenu slavu Sveti Vrači, u Hramu svetih Kozme i Damjana. Prvi put vernici su pozvani na službu novim zvonima ovog hrama.

– Posebna mi je radost što nova zvona upravo danas prvi put najavljuju početak Svete liturgije. Kupili smo tri nova crkvena zvona koja će biti pri ovom svetom hramu i najavljujemo izgradnju novog zvonika koju ćemo započeti na proleće – rekao je starešina Hrama svetih Kozme i Damjana, protojerej Boban Petrović. – Zahvaljujem se svima na prilozima, do sada smo prikupili polovinu iznosa i zato upućujem poziv za pomoć da sakupimo i ostatak sredstava, kako bismo ih isplatili u potpunosti. Ova zvona će, dok je sveta i veka, pozivati vernike na bogosluženja i objavljivati važne i radosne događaje.

Zvona, težine 800, 400 i 200 kilograma, izlivena su u Livnici „Kremenović“ iz Belosavaca kod Topole u kojoj su im, navodi protojerej Petrović, izašli u susret i isporučili zvona nego što su isplaćena, kako bi se prvi put oglasila na dan Hramovne slave.

– Po blagoslovu našeg episkopa mi obeležavamo i ove, zimske Svete Vrače, i letnje, 14. jula, pa tako imamo dve radosti u toku godine. Moja poruka je da treba svi da se ugledamo na Svete Vrače, na njihovu veru koja im je dala moć da isceljuju bolesnike, kao i na njihov način života koji je Bog obdarimo snagom blagodati – naveo je protojerej Petrović.

Kupovinu novih zvona pomogao je i Grad Kikinda sa 500 hiljada dinara. Svetoj liturgiji prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan, Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika, i članica Gradskog veća, Marijana Mirkov.

– Ovde smo da pokažemo jedinstvo koje nam je jako važno u ovim izazovnim vremenima. Kikindsko namesništvo Srpske pravoslavne crkve i Grad Kikinda jedinstveni su i pomažemo jedni druge, zajedno radimo u interesu naših sugrađana – rekao je gradonačelnik Bogdan. – Da se razumemo i pomažemo pokazali smo i do sada – nedavno je, na crkvu u Mokrinu, podignut novi krst, a sada imamo i nova zvona pri ovom hramu – rekao je gradonačelnik Bogdan. – I povodom ovog praznika pravoslavnom svetu želim zdravlje, ljubav, mir i blagostanje.

Kumovi slave bili su Dejan Blažić, Dragan Mandić i Dragan Odžić. Upravo jedan od njih, Dejan Blažić, prvi je povukao užad na novim zvonima, pola sata pre liturgije.

– To je moja ljubav prema pravoslavlju, veoma sam srećan. Ovo je velika čast za mene – rekao je Blažić.

Svetoj liturgiji, pričešću i rezanju slavskog kolača prisustvovao je veliki broj vernika. Sveti Kozma i Damjan bili su vračevi (lekari) i čudotvorci koji su, zahvaljujući darom od Boga za isceljenje raznih bolesti, besplatno lečili, zbog čega ih je narod prozvao besrebrenicima.

S. V. O.

dusan-kerkez-dzev

Udruženje likovnih i književnih stvaralaca „Džev“ u Banatskom Velikom Selu sutra, u petak, 15. novembra, organizuje izložbu slika sa 8. Likovne kolonije „Kerkez Dušan Džev“.

Susret slikara održava se u čast prvog slikara akademca iz ovog mesta i ove godine je na njoj stvaralo 35 učenika, čijih će 40 slika biti izloženo u Mesnoj biblioteci „Branko Ćopić“ u Banatskom Velikom Selu. Svečano otvaranje zakazano je za 18 sati.

300px-Cosmas-and-Damian

Sveti Kozma i Damjan bili su vračevi (lekari), besrebrenici i čudotvorci. Braća su rodom iz sela nadomak starog Rima, od oca neznabošca i majke hrišćanke. Otac je umro još dok su bili deca, te ih je majka uzgojila u hrišćanskom duhu.

Od Gospoda su dobili dar za isceljenje raznih bolesti, i, kako im je to dato besplatno, besplatno su i lečili, obično polaganjem ruku, samo su zahtevali od bolesnika da veruju u Isusa Hrista. Ljudi su im ljudi dali ime besrebrenici, što znači besplatni lekari. Bog im je dao zapovest koja glasi: „Zabadava ste dobili, zabadava i dajte”.

Za svoj trud nisu tražili nikakvu nagradu. Nasledivši veliko imanje, oni su ga milostivo razdelili siromašnima. U to vreme u Rimu je vladao car Karin. Pred njega su gonitelji hrišćanstva doveli braću, okovanu u lance. Posle dugog ispitivanja car im je naredio da se odreknu vere u Isusa Hrista i prinesu žrtve rimskim bogovima. Međutim, Kozma i Damjan ne samo što nisu poslušali cara nego su ga još i savetovali da on prizna „jedinoga istinitoga Boga“.

U hrišćanskoj tradiciji pominje se da je, posle čuda učinjenoga nad samim carem, kad su ga iscelili od teške bolesti, car i sam izjavio svoju veru u Isusa Hrista i pustio braću. I oni su produžili da propovedaju hrišćanstvo i isceljuju bolesnike. Zbog toga što su se pročuli, pozavideo im je na slavi neki lekar, njihov nekadašnji učitelj, i, pod izgovorom da beru lekovite trave, izveo ih u planinu i pobio kamenjem. Ubijeni su 284. godine.

Sveti Vrači na ikonama se predstavljaju u običnom odelu svog vremena, držeći u rukama kovčežiće iz kojih su bolesnima davali razne lekove.

Kada se peva tropar za osvećivanje vode, na jednom mestu se spominje „lekoviti izvor” koji su braća imala i vodom sa njega besplatno lečila.

Srpska pravoslavna crkvena opština Kikinda će danas, 14. novembra, svetom liturgijom, sa početkom u 9 sati, u Hramu Svetih Kozme i Damjana, obeležiti praznik posvećen ovim svetiteljima.

violina-klavir

Nemačko udruženje u Kikindi u subotu, 16. novembra, organizuje koncert za klavir i violinu. Nastupiće Mirko Tolimir (klavir) i Ina Kekenj (violina), koji će izvesti dela Hendla, Mocarta, Šumana, Šuberta i Masnea.

U svečanoj sali Narodnog muzeja koncert je zakazan za 17 sati.

sijalica-5

U Mokrinu će, zbog radova na mreži, u petak, 15. novembra, od 7.30 do 14 sati povremeno bez struje ostajati potrošači u ulicama:

– Svetog Save, od Milana Malenčića do Đure Đakovića

– Đure Jakšića, od Svetog Save do Vase Stajića

– Svetog Save, od Milana Malenčića do Đure Jakšića

– Đure Jakšića, od Svetog Save do Markovih

– Svetog Save od Svetozara Miletića do Dositeja Obradovića

– Vase Stajića, od Milana Malenčića do Đure Đakovića

– Đure Jakšića, od Vase Stajića do Rade Trnića

– Vase Stajića, od Ive Lole Ribara do Branka Radičevića

– Branka Radičevića, od Vase Stajića do Svetog Save

– Milana Malenčića, od Nove do kraja sela

– Nike Tešina, od Arsenija Trećeg Čarnojevića do Ive Lole Ribara

– Aleksandra Trećeg Čarnojevića, od Svetog Save do Nike Tešina.

Sindikat-penzionera-tribina-(5)

O socijalnom i društvenom statusu penzionera razgovaralo se na danas održanom skupu koji je priredila Sindikalna organizacija penzionera Kikinda. Suorganizatori tribine pod nazivom „Kroz dijalog do socijalne sigurnosti i dostojanstvene starosti penzionera u Srbiji“ bili su Udruženje sindikata penzionera Srbije i Savez penzionera Srbije.

– Prvi put u Kikindi radimo jako važan posao – rekao je Milan Grujić, predsednik Udruženja sindikata penzionera Srbije – Posle više od dve decenije, penzionerska organizacija je uspela da napravi kontakt sa Vladom, i zato je bitno da definišemo svoje zahteve i ciljeve. U poslednjih deset godina nikada nije bio teži položaj penzionera nego što je to sada. Socijalne i dohodovne razlike uslovile su jako veliko raslojavanje; imamo jedan sloj bogatih, i siromašne, među kojima su i penzioneri i radnici sa najnižim primanjima. Naš prvi i osnovni zahtev Vladi Srbije koji smo uputili u junu jeste da prosečna penzija bude najmanje u visini 55 odsto prosečne zarade. Taj iznos sada je 47 odsto, a 2022. godine bio je 41 odsto, što je nedopustivo. Penzije rastu i nominalno i u evrima, međutim, kupovna moć i snaga tog novca su u opadanju jer povećanje cena hrane „pojede“ najveći deo toga, kao i komunalne usluge, sredstva za higijenu. Posebno je zabrinjavajuće što 60 odsto penzionerske populacije prima penziju ispod njenog prosečnog iznosa, što je 45.750 dinara.

Uz navedene probleme, penzionerske organizacije nastoje da se izbore protiv nasilja nad starijim ljudima.

– Primer toga je i tragičan događaj u smeštaju za stare i bolesne u Vojki. Moramo da se izborimo za bolji tretman penzionera u društvu jer mislim da smo, na neki način, diskriminisani, što ne bi smelo da se dešava – navela je Branislava Đurović, generalna sekretarka Udruženja sindikata penzionera Srbije.

Ohrabruje činjenica, dodala je Đurovićeva, da je Vlada, u prvom kontaktu sa ovom organizacijom prošle godine, prihvatila njene predloge, što je rezultiralo dvojnim povećanjem penzija.

– Na tribini predstavljamo naučni rad doktora ekonomskih nauka Sanje Paunović i Rajka Kosanovića koji su uporedili zvanične podatke Republičkog zavoda za statistiku i pokazalo se da je položaj penzionera sve lošiji – istakao je Jugoslav Ristić, član Izvršnog odbora Udruženja sindikata penzionera Srbije. – To nam je polazna osnova da tražimo promene. Ne tražimo nemoguće, samo da budemo deo društva koje napreduje, da ne budemo zapostavljeni.

Domaćin skupa, predsednik Sindikata penzionera Kikinde, Radovan Subin, podsetio je da u poslednje dve decenije u našem gradu nije održana tribina na kojoj može da se čuje glas penzionera.

– Penzioneri imaju priliku da kažu šta ih muči, da se razgovara o njihovom statusu i zaključci će biti prenesi Vladi Srbije. Mi, nezvanično, imamo oko osam hiljada članova i pomažemo im u nabavci ogreva i zimnice, organizujemo putovanja i druženja – rekao je Subin.

Tribini održanoj u sali Veća samostalnih sindikata prisustvovali su i  predsednik Gradskog parlamenta, Dušan Popeskov, kao i predstavnici relevantnih organizacija i ustanova. Uvek aktuelna tema u populaciji ljudi koji su završili svoj radni vek, privukao je veliki broj zainteresovanih.

S. V. O.

Edjseg

Po konkursu Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog iz budžetskog fonda za nacionalne manjine u 2024. godini Udruženju građana „Kekend“ i KUD-u „Eđšeg“ u Kikindi opredeljeno je po 300 hiljada dinara.

Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg“ sredstva je dobilo za projekat „Naša zajednica 80 godina – most između prošlosti i budućnosti“.

– Naredne godine naše društvo će proslaviti 80 godina postojanja. Tim povodom priređujemo monografiju u kojoj ćemo sažeti istoriju KUD-a, naš rad, učešće na smotrama, sećanja članova i uspomene na one koji više nisu sa nama, ali su ponikli u „Eđšegu“ – kaže Ramona Tot, predsednica KUD-a i napominje da će monografija biti izdata do proleća.

Udruženju građana „Kekend“ odobren je projekat „Dan mađarske poezije i 120 godina od rođenja pesnika Jožefa Atile“.

– Manifestacija će se održati od 7. do 11. aprila 2025. godine. Organizovaćemo radionice za decu, predavanja o životu i radu pesnika Jožefa Atile i takmičenje u recitovanju njegove poezije – navodi predsednica „Kekenda“, Vivien Fazekaš.

Jožef Atila

Sredstva Ministarstva dodeljena po konkursu, kako je navedeno, namenjena su projektima koji promovišu i predstavljaju kulturno i umetničko stvaralaštvo mađarske nacionalne manjine radi unapređenja kulturni potreba dece i mladih.

S. V. O.