Stanovnici A naselja u Kikindi danas su dobili trgovinu sa izuzetnim izborom, pristupačnim cenama i, što je najvažnije, u svom susedstvu, u delu grada u kojem je nedostajao dobro snabdeven prehrambeni objekat.
Osma trgovinska jedinica „Zelenog dragstora“ otvorena je u Ulici Rade Trnića 17, pored vrtića „Kolibri“, u prostorijama u kojima je nekada bila Mesna zajednica. Novootvoreni objekat posetili su
gradonačelnik, Nikola Lukač i član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije, Saša Tanackov.
– Ovaj deo Kikinde je jedan od najnaseljenijih. Građani su izrazili potrebu za jednom ovakvom trgovinom i mislim da će im to pomoći. Istovremeno, ovde smo imali zapušten prostor. Sa poslodavcem koji je želeo da proširi svoju mrežu, dogovorili smo se da se upravo ovde otvori prodavnica. Uverili smo se da je dobro snabdevena i da su cene povoljne, razgovarali
smo i sa kupcima i oni su zadovoljni. Nadam se da će i postojanje dobre trgovine pomoći da ovaj deo grada oživi i da se omoguće nova zapošljavanja. Oplemenjujemo sadržaje svih delova grada, to je deo zacrtanih ciljeva da se u Kikindi živi bolje – rekao je Lukač.
Lukač je dodao da je gradski prostor izdat po tržišnoj ceni. Vlasnik „Zelenog dragstora“, Vladimir Radovanović, kaže da su se potrudili da prostor
pretvore u lep objekat, kao i da je zahvalan lokalnoj samoupravi koja je prepoznala zahteve potrošača, posebno starijih sugrađana.
– Sada su i stanovnici A naselja u prilici da se snabdevaju svim što im je potrebno. „Zeleni dragstor“ postoji od 1995. godine, kada je otvorena prva trgovina kod Suda. Ovo nam je osmi objekat u Kikindi, sa ukupno 40 zaposlenih radnika i još 16 u veletrgovini – kaže Radovanović. – Konkurentni smo zbog brzog obrta robe
i niskih marži. To smo u mogućnosti jer, što više rastemo, dobijamo sve bolje uslove od dobavljača, i te povoljnosti prenosimo na naše kupce.
Novi, najveći objekat ovog lanca, otvoren je jutros u šest, a radnike su dočekali kupci iz susedstva, kaže Dejan Ugrešić, poslovođa osmog „Zelenog dragstora“.
– Ovde živi desetak hiljada stanovnika i mislim da smo im olkšali snabdevanje. Kupci su zadovoljni
kvalitetom i, posebno, cenama.
Zadovoljna je i Hajnalka Đomparin, jedna od prvih mušterija danas.
– Zaista nam puno znači ova prodavnica – kaže. – Vidim da ima sve što nam treba.
Mlada mama, Lidija Jokić, sa svojom bebom, takođe je stigla iz komšiluka.
– Ovo nam je sada najbliže i vidim da su cene povoljne. Tu nam je i vrtić, sada nam je sve usput.
„Zeleni dragstor“ u Ulici Rade Trnića ima radno vreme kao i ostali objekti ove trgovinske mreže – svakog dana, i nedeljom, od 6 do 22 sata. Danas sto artikala ima posebno snižene cene, a svakog meseca su akcijske cene na određene proizvode, kaže Vladimir Radovanović.
On je najavio da će se mreža prodavnica proširivati u gradu i u selima, kao i da će, do leta, jedan objekat, raditi 24 sata. Takođe je pozvao zainteresovane, pre svega iskusne trgovce, da se jave u centralu firme, u Toze Markovića 150a, ukoliko žele da zasnuju radni odnos u „Zelenom dragstoru“ u kojem, kako kaže, rade zadovoljni trgovci.

Za ljubitelje folklora, a tu računamo, razume se, i svu podršku mladim folklorcima „Gusala“, nije bilo dovoljno mesta u sali Narodnog pozorišta, na dva koncerta – dečijih, a zatim izvođačkih ansambala i veterana.
– Mi ga zovemo koncertom svih ansambala jer je zaista tako – nastupilo je 400 naših članova, od predškolskog uzrasta do veterana. Večeras su izvođački ansambli premijerno izveli Igre iz istočne Makedonije i Igre sa banatskih salaša, kao i dve nove koreografske minijature. Takođe, deo programa su i naše koreografije po kojima smo prepoznatljivi – Srpske igre iz Banata i Srpske igre iz Pomorišja. Ne može se, 
naravno, bez juga Srbije jer je atraktivan, zato uvek imamo i Igre iz Vranjskog polja i Bosilegradskog Krajišta, a veteranske grupe su nastupile sa igrama iz Bujanovca i iz Leskovca – kaže Popov.
ovo
generalno program koji radimo – kaže Emilija.



„Taoci snova“ je roman o porodici koja se naseljava u Banatu u vreme Marije Terezije. Paralelna priča u romanu je o nesrećama i gubicima ispunjenom životu kompozitora Gustava Malera, čijom muzikom je autorka inspirisana.
Anica Lazin je završila Muzičku akademiju i bila zaposlena u Radio Beogradu. Srbiju je, zbog antiratnih stavova i neslaganja sa tadašnjim sistemom, napustila početkom devedesetih godina. Prazninu nastalu zbog odsečenih veza popunila je, kaže, upravo ovom knjigom, konačnim prihvatanjem nostalgije i čežnje, i spoznajom da koreni nisu izgubljeni, da su u njoj samoj, jednako kao i snovi.
Pokazalo se da je ideja naišla na odličan odziv i učesnika i publike. Ovoga puta, novac će se sakupljati za dečaka Damjana Petrova iz Kikinde koji je, prilikom rođenja, ostao bez kiseonika, što je dovelo do posledica koje zahtevaju lečenje.
I ove godine na „Ki dance Fest“-u će, uz plesače domaćine iz škole „Dance N Soul Ritmik“, nastupiti i gosti: mažoretkinje iz Studija „Venus plus“ iz Ade i iz plesnog studija „Lana“ iz Pančeva, hip-hop grupe studija „Style“ iz Subotice i „M Dance“ iz Sente, članovi studija savremenog plesa „Quick Dance“ iz Novog Kneževca i bubnjarska sekcija kikindskog Studija „Maus“ koju predvodi Dušan Linjački.
Izložba slika Brace Azarića iz Novih Kozaraca svečano je otvorena večeras u Galeriji Kulturnog centra. Retrospektiva obuhvata period od 40 godina stvaranja na 25 slika ovog umetnika.
– Azarić je slikar impulsa i trenutka. U njegovim slikama se sve odvija u jednom dahu. Sve je u zamahu i pokretu, zapravo, sve traje bez sustajanja i prekida. Nema u njima predaha koji bi profilisao mirne pasaže slikane predstave. Njegovi radovi upućuju na uzbuđenje koje raste i narasta do kreščenda, do gotovo apstraktne vizije čiju je granicu imao na umu i nikad je nije prestupio – rekao je Vučinić.
Slikar Šandor Kerekeš iz Subotice istakao je da se Azarićev rad ne može odrediti nijednim slikarskim pravcem.
nam grotesku današnjeg postkovid perioda koji ljude čini ohlađenim i izolovanima. Svima je neophodan kontakt, kao i dodir sa slikarima i njihovim delima.
apstraktno, iz podsvesti, tada izlazi ono što osećaš – objasnio je Azarić.
– Kolonija okuplja eminentne slikare i postaje već tradicija. Samo jedan od benefita je da se ovom saradnjom razmenjuju znanja i iskustva umetnika. Posebno je lep gest slikara da ostave jedan svoj rad Kulturnom centru – rekla je Valentina Mickovski.
Susret likovnih umetnika u Kikindu je već drugi put doveo penzionisanog profesora likovne umetnosti iz Subotice, Šandora Kerekeša, koji slika već pedeset godina.
– Prvu izložbu imao sam u vojsci u Varaždinu, tada sam slikao partizane. Mislim da Kikinda treba da ima jednu koloniju od šest dana jer imamo uslove, a grad bi dobio dobre slike. Za ovu salu slikam banatski pejzaž, akril na platnu – kaže Dragoljević.
Za sada nije poznato šta je uzrokovalo pad drveta. Po preseku i korenju vidi se da je potpuno zdravo, rekla je sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave, Miroslava Narančić, koja je stigla na lice mesta.
nizijsko šumarstvo iz Novog Sada, svako stablo ima svoj zdravstveni karton. Neka su označena kao sasvim, a neka kao malo manje vitalna, ali nijedno nije bolesno, o tome se vodi računa, a to se i vidi po oborenom stablu. Ekipa iz Instituta će već sutra stići u Kikindu kako bi se ustanovio uzrok pada, da nije možda došlo do remećenja korenovog sistema zbog instalacija ili nekih drugih okolnosti – rekla je Miroslava Narančić.
Ona je dodala da vlasnici oštećenih automobila treba da se jave Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i da, sa dokumentacijom iz Policijske uprave, podnesu zahtev za nadoknadu štete.
Ansambl za vokalnu i instrumentalnu tradicionalnu muziku Fakulteta za muziku i teatar Zapadnog univerziteta iz Temišvara i ženska pevačka grupa, solisti i Veliki narodni orkestar Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ nastupili su večeras u prepunoj sali Narodnog pozorišta.
ADZNM “Gusle” i strukovna Asocijacija muzikologa i etnokoreologa “Banat”, koju vode stručnjaci iz Rumunije i profesori Akademije Zapadnog univerziteta. Saradnja je, inače, započeta godinu dana ranije, a pored zajedničkih nastupa, obuhvata i zajedničke projekte, snimanja i štampana izdanja.
Zapadnog univerziteta – rekao je Zoran Petrović, direktor „Gusala“.
podržimo ovaj događaj i „Gusle“ koje s ponosom nose titulu udruženja građana od posebnog značaja za Grad – izjavila je Mickovska.
U Rumuniji će, u gradu Deti, narednog vikenda nastupiti i igrački ansambli „Gusala“. Iz ovog Društva već najavljuju i novogodišnji koncert hora sa gostima koji će se održati 28. decembra, a zatim i koncert božićnih i koledarskih pesama 5. januara u Hramu Svetih Kozme i Damjana.
