Igor Crnogorac

mobilni

Građani bi, pred nevreme, uskoro trebalo da dobijaju SMS poruku upozorenja, predviđeno je novom strategijom smanjenja rizika od katastrofa.

Superćelijska oluja koja je prošla i kroz našu zemlju pokzala je da građani ili ne razumeju upozorenja Republičkog hidrometeorološkog zavoda ili ne znaju šta povodom njih da preduzmu.

Starom strategijom iz 2011. definisane su četiri vrste meteoalarma koje izdaje RHMZ – zeleni, žuti, narandžasti i crveni. Na osnovu tih upozorenja reaguje Ministarstvo unutrašnjih poslova.

– Nakon prijema ovih informacija od strane Sektora za vanredne situacije uz dodatna uputstva, ove informacije se prosleđuju organizacionim jedinicama Republike Srvije i obaveštavaju se lokalni štabovi za vanredne situacije u čijoj nadležnosti je i ona prva situacija poput vanredne situacije – rekao je Goran Mihajlović, pomoćnik direktora RHMZ-a.

Novom stategijom predviđeno je uvođenje jedinstvenog broja 112 koji će objediniti sve nadležne službe – policiju, vatrogasno-spasilačke jedinice, hitnu medicinsku pomoć. Prvi na potezu biće MUP koji će izdavati uputstva građanima.

– Ministarstvo unutrašnjih poslova treba, preko odgovarajućih mobilnih operatera, da pošalje obaveštenja građanima. Ako u vanrednim situacijama dođe do ometanja kritične infrastrukture, postoje specijalizovane jedinice koje obaveštavaju građane na terenu – izjavio je dr Vladimir Cvetković, profesor na Fakultetu bezbednosti.

Upozorenje putem SMS-a uvedeno je u brojnim državama u svetu, među kojima je i Grčka. U toj zemlji “alarm” za nevreme uveden je 2019, posle velikih požara u Atini. Kada taj sistem zaživi i u našoj zemlji, upozorenje na opasnost od vremenskih nepogoda stići će na mobilne telefone svih građana unutar ugroženih područja, pišu „Večernje novosti“.

Penzioneri 3

Starijim sugrađanima će, putem penzionerske kartice, od 1. oktobra, biti omogućeni popusti za korišćenje usluga Sportskog centra „Jezero“ zahvaljujući sporazumu koji je danas potpisan između direktorice kikindske filijale PIO Fonda, Vesne Đukanović i direktora Centra Dejana Pudara i predstavnika PIO Fonda.

Potpisivanju su prisustvovali  gradonačelnik Nikola Lukač, načelnik Okruga Miroslav Dučić i sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe Bogdan Tasovac, kao i predsednik Udruženja Milan Periz.

Ovo je samo nastavak nastojanja Grada i SC „Jezero“ da što više izlaze u susret starijim sugrađanima, rekao je direktor Pudar.

– Akcije pogodnosti za penzionere već smo započeli ove godine, pa je potpisivanje sporazuma kruna naših aktivnosti – ocenio je Pudar. – Od oktobra oni će imati 80 odsto popusta za zakup svih termina u Sportskom centru, isto toliko biće umanjena cena za korišćenje hostela i 40 odsto popusta dobijaće za korišćenje igraonice. Pozivamo naše starije sugrađane da iskoriste pogodnosti koje nudimo. Verujemo da će mnogi svojim unučićima, na ovaj način, omogućiti da proslave rođendan u našoj igraonici.

Predsednik Gradskog udruženja penzionera Milan Periz istakao je značaj rekreativnih aktivnosti za stariju populaciju.

– Zahvaljujući pomoći i razumevanju Grada penzioneri već plaćaju pola cene karte za bazen i odziv je odličan. Kikinda je jedan od prvih gradova u kojima je ovako nešto inicirano kako bi se penzioneri što više uključili u sportske aktivnosti. Verujem da će to doprineti da budu manji redovi u čekaonicama zdravstvenih ustanova i da će penzioneri koji se rekreiraju biti 30 odsto zdraviji – rekao je Periz.

Popuste u SC „Jezero“ moći će da koriste penzioneri – vlasnici penzionerskih kartica, čime Centar i Grad daju podršku naporima Vlade za bolji standard najstarijih sugrađana.

Penzionerska kartica izdaje se na osnovu zahteva koji se podnosi u filijali Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja. U toku je potpisivanje ugovora sa pravnim subjektima – trgovinama i ustanovama u čitavoj državi, koje će, na osnovu kartice, penzionerima odobravati popuste na proizvode i usluge, a to pravo oni će moći da počnu da ostvaruju od 1. oktobra ove godine.

IMG_20230722_071535

Posledice poslednjih superćelijskih oluja još uvek se saniraju i tek predstoji procena materijalne štete. U olujnim udarima vetra najviše su stradali krovovi, fasade i prozori, automobili, usevi.

„Pravo na naplatu štete od osiguravajućih društava imaju oni koji su kupili polisu osiguranja i zaštitili svoju imovinu od rizika kakva je oluja”, kaže Zoran Ćirić, portparol Udruženja osiguravača Srbije, a prenosi RTV.

Uslove osiguranja precizira polisa. Za štetu na autu najjednostavniju proceduru isplate omogućuje kasko.

„Ukoliko postoji kasko osiguranje, potrebno je da građani pozovu policiju da se izvrši uviđaj, da bi mogli da aktiviraju to osiguranje”, rekao je advokat Saša Parežanin.

Dokaze o nastaloj šteti fotografisanjem građani treba da obezbede i sami i da kontaktiraju svog agenta osiguranja, objašnjavaju iz Udruženja osiguravača Srbije. Kažu da država nije dužna da nadoknadi štetu.

„Država nema nikakvu zakonsku obavezu da nama nadoknadi bilo kakvu štetu. Zadatak države je humanitarni. Jednostavno, ako porodica nema gde da se skloni, zadatak države je da pomogne i da obezbedi smeštaj, garderobu, hranu za jedan određeni period dok se porodica ne snađe, ali nadoknada štete u smislu da se napravi nova kuća, to nije zadatak države i mi iz Udruženja stalno apelujemo na ljude da se osiguravaju”, rekao je Ćirić.

Ko nije osiguran, precizira advokat Parežanin, može da računa na dve mogućnosti. U slučaju da je uzrok štete stablo za koje je na osnovu redovnog programa održavanja nadležno Javno komunalno preduzeće, prvi korak je toj službi uputiti poziv. Nakon toga sledi zajednički izlazak na lice mesta, sačinjavanje zapisnika i podnošenje zahteva lično. A nadoknada je moguća i od vlasnika privatnog poseda.

„Onda je građanin dužan da se, za nadoknadu štete, obrati tom vlasniku. Obično u praksi prvo ide opomena, daje mu se rok 10-15 dana da izmiri tu štetu. Ako to ne učini, oštećeni su dužni da se tužbom obrate sudu”, dodao je Parežanin.

novac

Prema kalendaru isplata u avgustu koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, penzije za jul, koje se isplaćuju u ovom mesecu, prvi će dobiti korisnici iz kategorije samostalne delatnosti. Bez obzira na to za koji način isplate su se opredelili, čekovi će početi da im pristižu u sredu, 2. avgusta.

Tri dana kasnije, počeće isplata vojnim i poljoprivrednim penzionerima koji primanja dobijaju preko tekućih računa. Za one kojima poštari penzije donose na kućne adrese ili ih podižu na poštanskim šalterima, isplata će početi 7. avgusta.

Penzioneri iz kategorije zaposlenih poslednji će dobiti primanja – 10. avgusta  preko tekućih računa, a na kućnim adresama i šalterima Pošte 11. avgusta.

Iznosi na čekovima biće isti kao i prilikom prethodne isplate.

Tera 9

Učesnike 42. Simpozijuma „Tera“ danas su, u Gradskoj kući, primili gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

Umetnici su izrazili svoje zadovoljstvo uslovima rada na Simpozijumu i boravkom u našem gradu. Vajar, profesor u penziji, Miroljub Stamenković, nije prvi put na „Teri“.

– Pre trideset godina bio sam izabran da ovde nedelju dana radim na temu „pečat“. Trideset godina priželjkujem da me pozovete ponovo, da napravim veliku skulpturu. Tada sam bio impresioniran uslovima i količinom materijala, a sada se ta impresija povećala. Ovde sam bio u mogućnosti da napravim skulpturu koja ima dva kubika. Jako sam zadovoljan jer ostavljam nešto što je vrlo iskreno i što sam želeo da radim – rekao je Stamenković.

Valentina Mickovski izrazila je želju da se ostvareni kontakti i saradnja nastave, ne samo na individualnom, već i na međunarodnom i na međuinstitucionalnom nivou.

– „Teru“ podržavamo i zato što, na taj način, utičemo na svest o modernom stvaralaštvu u kulturi, a još važnija stvar je da mi ovu kulturu ostavljamo svojoj deci – učimo ih kulturnom identitetu, nasleđu i multikulturalnosti koja je bitna u svim sferama društva, posebno u umetnosti, u kojoj ne postoje nikakve granice – izjavila je Mickovska.

Posle razgovora sa domaćinima, umetnici su razgledali Gradsku kuću i zahvalili čelnicima Grada na gostoprimstvu. Izrazili su želju da se vrate u naš grad sledeće godine, kada bude priređena izložba dela koja upravo završavaju.

Simpozijum se stalno prilagođava i menja na osnovu evaluacije koja se radi sa učesnicima. „Tera“ je uvek po meri umetnika, dodao je Aleksandar Lipovan, direktor Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

nevreme struja

Elektrodistribucija Srbije apeluje na građane da obrate pažnju na pokvarene i pokidane provodnike nadzemne elektroenergetske mreže koji se, usled jakog nevremena, nalaze na zemlji, rastinju ili objektima, jer još uvek mogu da budu pod naponom i opasni po život.

Apeluje se na građane da, ukoliko primete takve ili druge slične situacije, odmah o tome obaveste lokalnu Elektrodistribuciju, navedeno je u saopštenju iz ovog preduzeća.

Takođe, imajući u vidu najavu novog nevremena, kao i obim i stepen oštećenja nadzemne ektroenergetske mreže u pojedinim opštinama, građani se mole i za strpljenje jer su svi kapaciteti Elektrodistribucije angažovani 24 sata na otklanjanju kvarova.

Ekipe Elektrodistribucije su od srede uveče neprekidno na terenu i intenzivno rade na sanaciji štete i kvarova koje su, na teritoriji Srbije pričinila dva  velika nevremena, rečeno je u saopštenju.

oluja 1

Republički hidrometeorološki zavod upozorio je na naglu promenu vremena u utorak krajem dana na severu zemlje, a u sredu i u ostalim krajevima, uz kišu, pljuskove, grmljavinu i pad temperature za oko 15 stepeni.

U zoni grmljavinskih razvoja očekuju se grad, kao i olujni vetar koji kratkotrajno može dostizati i udare orkanske jačine, preko 28 m/s.

U toku dana, biće veoma toplo, u Kikindi sa temperaturom oko 35 stepeni. Posle nepogoda i naglog zahlađenja u sredu, kada će biti oko 23 stepena, od četvrtka sledi osetno prijatniji period sa temperaturom od 25 do 30 stepeni.

Tera 2

Umetnici koji su ove godine imali privilegiju da stvaraju na 42. Simpozijumu „Tera“, polako završavaju svoje radove i sabiraju utiske posle jednomesečnog boravka u našem gradu. U prostoru Ateljea, u punom umetničkom komforu, jednu skulpturu velikog i dve manjeg, galerijskog formata, ostaviće i Saša Pančić iz Beograda, slikar po vokaciji, ali i vajar čije su skulpture u metalu već godinama deo javnog prostora.

– Skultputre su malo van mog uobičajenog rada i poetike. Iz poštovanja prema materijalu koji vam određuje šta možete i šta ne možete, morate biti spremni da izađete iz ličnog poetskog komfora koji ste zidali godinama – precizira Pančić. – „Tera“ je za nas prilika da puno naučimo, bez obzira na iskustvo. Sve je novo. Malo je reći da smo zadovoljni, postali smo tim.

Ledija Kostandini, prva je umetnica iz Albanije, učesnica Simpozijuma. Stvara u različitim medijima, uključujući i instalacije, te joj rad sa glinom nije stran. Stacionirana je u Tirani gde ima svoj studio i radi kao slobodni umetnik.

– Sada se pitam zašto ranije nisam više radila u glini jer sam ovde shvatila da imam talenta i za to. Kada je u pitanju tema, htela sam da izaberem nešto komplikovanije, što je izazov, htela sam da se pomučim. Izabrala sam dve ruke, za to me je inspirisala glina, ne kao materijal, već kao objekt, ona označava našu povezanost sa zemljom – objašnjava Ledija. – Ne mogu ni da opišem osećaj koji imam ovde, i nije u pitanju samo radno iskustvo, jake veze stvorili smo i na ljudskoj osnovi. Sve je jako dobro organizovano, „Tera“ tim je predivan, sve nam omogućavaju. Upoznala sam mnogo ljudi u Kikindi, bili smo na mnogim događajima, videla sam i alternativnu i andergraund život grada koji je jako miran i ima divna mesta za opuštanje. Nadam se da ću imati priliku ponovo da dođem i nadam se daljoj saradnji sa „Terom“ – i drugih umetnika i organizacija iz Albanije.

Sa La Palme na Kanarskim Ostrvima stigao je vajar Horhe Veda.

– Veoma sam prijatno iznenađen, osećam se jako lepo ovde. Rad na „Teri“, grad i ljudi, sve je divno – kaže Horhe. – Moje delo je triptih po grčkom mitu „Otmica Evrope“. Nadam se da ću se vratiti sledeće godine da vidim svoje skulpture na izložbi i sve ljude koje sam ovde upoznao.

Na 42. sazivu stvaraju i Nikola Nenadić iz Hrvatske i Čedomir Vasić i Miroljub Stamenković iz Srbije.

Radove sa ovogodišnjeg simpozijuma Kikinđani će imati priliku da vide na Trgu od sledećeg leta i otvaranja 43. Simpozijuma. Do tada, kao i uvek, „Teru“ promovišu njeni učesnici, oni koji su imali čast da Simpozijum upišu u svoju umetničku biografiju.

oluja

Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova apelovao je na građane da se, tokom nevremena, pridržavaju mera, bilo da se nalaze na otvorenom ili zatvorenom prostoru.

“Ako se građani nalaze u zatvorenom prostoru za vreme oluje, potrebno je da obezbede sve objekte koji mogu da odlete usled jakog vetra ili obilne kiše i izazovu materijalnu štetu ili povrede građane. Takođe, potrebno je obezbediti i prozore i spoljna vrata i zatvoriti sva unutrašnja vrata, kao i izbegavati kontakt sa kuhinjskim i kupatilskim slavinama, radijatorima i drugim metalnim predmetima, budući da su dobri provodnici”, ističe se u saopštenju.

Ukoliko se građani tokom nevremena nađu na otvorenom, potrebno je da se sklone od bilo kakvih visokih struktura (jarbola, stubova, tornjeva) i da imaju u vidu da je sigurno rastojanje od tih struktura jednako njihovoj visini, navodi se u saopštenju.

Takođe, važno je izbegavati visoke konstrukcije, visoko drveće, ograde, telefonske kablove i električne vodove. Potrebno je pronaći zaklon u zgradi ili u automobilu, a ako to nije moguće, sesti na zemlu i izbegavati stajanje u blizini zgrada ili automobila u koje se ne može ući kao u zaklon.

 

Građani, ukoliko se nađu u šumi, zaštitu treba da potraže ispod grana niskog drveća, a nikako ispod visokog drveća na otvorenom prostoru. Potrebno je ući u šumu i izbegavati granicu između šume i otvorenog prostora, otvorena polja, vrhove brda i planina, obale, jarkove ili druga vlažna mesta. Ne treba prelaziti preko vode, niti plivati.

“Ne preporučuje se držanje kišobrana niti drugih metalnih provodnih predmeta u rukama (štapova za golf, štapova za pecanje i slično) i treba izbegavati blizinu metalnih objekata, bicikala, opreme za kampovanje i slično. Ne treba stajati uspravno, već čučati ili se makar sagnuti, ne dodirujući zemlju rukama, a ako ste u grupi, držati rastojanje od pet metara između sebe”, piše u upozorenju.

Ukoliko se nađu u automobilu za vreme jake oluje, potrebno je da zaustave automobil pored puta, dalje od elektrovodova i drveća koje može pasti na automobil. Treba ostati u automobilu i upaliti poziciona svetla dok ne prođe oluja, zatvoriti prozore i ne dodirivati metalne predmete u unutrašnjosti automobila, kao i izbegavati poplavljene puteve.

“Posebno napominjemo da, po završetku olujnog nevremena, građani, ukoliko primete kvarove na elektrosnabdevanju, kao što su prekinuti kablovi i slično, odmah kontaktiraju nadležne službe radi otklanjanja posledica olujnog nevremena. Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova pružaju svu potrebnu pomoć građanima u otklanjanju posledica nevremena”, ističe se u saopštenju.

Zorica 5

Mokrinskoj pesnikinji, Zorici Despotov, ovih dana stigla je još jedna vredna nagrada. Za stihove pesme „Pramen“ osvojila je prvo mesto na Međunarodnom festivalu zabavne muzike za decu i mlade „TIN“ u Donjem Milanovcu. Pesmu je otpevala Novosađanka Bojana Srdanović, još jedna od mladih koji rado slušaju, čitaju i pevaju Zoričinu poeziju.

Zorica Despotov je vaspitačica u vrtiću „Neven“ u Mokrinu. Rođena u Mojkovcu, na severu Crne Gore, po završetku Više pedagoške u Kikindi, u Mokrin se, nekako, vratila.

– U Mokrin nisam došla slučajno, to je rodno mesto moje majke i, posle dvadeset godina proživljenih ovde, doživljavam ga kao svoj drugi rodni kraj – kaže Zorica.

Iako je poeziju počela da piše vrlo rano, kaže, životne okolnosti, školovanje, kasnije porodica i posao, udaljili su je od pisanja, sve do pre nekoliko godina.

– Prva zbirka pesama, „Gde stanuje sreća“, pripremljena je u neobično kratkom roku, jer su stihovi kao lavina jednostavno izvirali iz mene – objašnjava Zorica. – Naravno, bez podrške i pomoći nekolicine dragih ljudi, nikada ne bih uspela u tome, jer talenat sam po sebi nije dovoljan.Za prvu zbirku recenziju je napisao poznati pisac za najmlađe, Tode Nikoletić. Da stihovi više ne mogu da čekaju bilo je jasno kad je, nepune dve godine kasnije, 2021, izašla još jedna knjiga poezije za decu, „Skakutavo detinjstvo“.

– Poezija za decu važna je iz tri aspekta – saznajnog, estetskog i vaspitnog. U radu sa decom, shvatila sam da poezija umnogome olakšava usvajanje određenih znanja, prepoznavanje emocija, društvenih odnosa i pojava, a s druge strane podstiče maštu, kao pokretačku energiju deteta – ističe pesnikinja.

U pripremi oba naslova Zorica je pomoć imala od svoje talentovane ćerke Emilije, koja je autorka ilustracija. Obe knjige izdao je “Grafofset Čelarevo”. U međuvremenu, kompozitori i izvođači su prepoznali njen talenat. Prva pesma koju je napisala bila je za Kikinđanku Enu Gogić. Pesma pod nazivom “Ena” donela joj je uspeh na brojnim međunarodnim i muzičkim festivalima u našoj zemlji.Poezija Zorice Despotov deo je brojnih zbornika pesama za decu, uz stihove istaknutih savremenih pisaca. Ipak, postoji nešto što je Zorici važnije.

– Najveća nagrada je kada vidim da me deca prepoznaju, prilaze da me zagrle i kada govore moje stihove. Nekako volim da mislim da moje vreme tek dolazi i da ću da rastem i razvijam se zajedno sa svojom poezijom. Inspiraciju pronalazim u deci sa kojom radim, u uspomenama na svoje detinjstvo i ljude koji su ga obeležili, u lepoti sveta koji nas okružuje i u ljubavi kao osnovnoj emociji od koje uvek polazim i kojoj se vraćam – zaključuje Zorica.Pesnikinja koju u Mokrinu s ljubavlju nazivaju poetesom i naslednicom Mike i Raše, vaspitačica kojoj deca trče u zagrljaj i kada odavno više nisu u zabavištu, sada se sprema za još jedno ostvarenje svojih želja – priprema knjigu pesama za odrasle, u saradnji sa svojom Emilijom, naravno.

Njen rast i razvoj kao pesnikinje sigurno će biti na ponos njene porodice, ali i svih Mokrinčana. A njena rima, vedra, poletna i ljubavi puna, svakako će joj osigurati mesto među najboljim pesnicima i mnogo dalje od njenog drugog rodnog kraja.

 

 

 

 

error: Content is protected !!