Igor Crnogorac

Hotel

Ministarstvo turizma i omladine ukazalo je na problem povećanog nezakonitog postupanja fizičkih lica koji ugostiteljske usluge smeštaja pružaju suprotno odredbama Zakona o ugostiteljstvu. Radi suzbijanja sive ekonomije i pada njenog udela u ukupnoj privrednoj aktivnosti u Srbiji, potrebno je da fizička lica izvrše kategorizaciju ugostiteljskih objekata u kojima pružaju usluge smeštaja, navodi se u saopštenju iz Gradske uprave Kikinda.

Zakonom o ugostiteljstvu propisana je obaveza ugostitelja koji pruža usluge smeštaja u objektima domaće radinosti (kuća, apartman i soba) i objektima seoskog turističkog domaćinstva, da izvrši kategorizaciju tih objekata.

Zahtev za kategorizaciju podnosi se preko eTuriste. Iz Ministarstva pozivaju  sva fizička lica koja postupaju suprotno Zakonu da se, u što kraćem roku, obrate jedinici lokalne samouprave i podnesu zahtev za kategorizaciju ugostiteljskog objekta za smeštaj (kuće, apartmana, soba ili seoskog turističkog domaćinstva).

Po dobijanju rešenja o kategorizaciji, ugostiteljski objekat i ugostitelj će biti evidentirani u sistemu eTuriste i moći će da nastave sa pružanjem ugostiteljskih usluga smeštaja na zakonit način.

Fizičko lice u navedenim kategorisanim objektima ugostiteljske usluge može da pruža neposredno ili preko posrednika koji može biti samo pravno lice ili preduzetnik. U slučaju posredovanja, fizičko lice i posrednik zaključuju međusobni ugovor koji se dostavlja organu jedinice lokalne samoprave.

U suprotnom, na osnovu člana 92. stav 1. tačka 9) navedenog zakona fizičko lice je prekršajno odgovorno, a zaprećene kazne se kreću u rasponu od 150.000 do 350.000 dinara.

Za sve dodatne informacije i pružanje stručne pomoći kontakt je putem mejla gradska.uprava@kikinda.org.rs ili na telefeon 064/3178204.

Takođe, moguće je obratiti se i Ministarstvu turizma i omladine, na mejl turizam@mto.gov.rs ili eturista@mto.gov.rs, kao i na telefone: 011/3149670 i 011/3139671.

superćelijska oluja

Molbi iz Grada za pomoć u otklanjanju posledica nevremena u Bačkoj Palanci i Novom Sadu u kojima je pričinjena najveća šteta, odazvale su se firma „Ikić – ostali završni radovi“ i „Mins F Grup“ iz Kikinde. Obe firme poseduju dizalice sa korpama, alate i radnike obučene za zahtevane poslove.

Nikola Ikić kaže da je nevreme u Novom Sadu napravilo nemerljivu štetu i da će otklanjanje posledica trajati još dugo.

– Od subote svakodnevno radimo  – u Rumenki, Kisaču, Novom naselju, Veterniku, Limanu, Podbari. Uklanjamo delove stabala koji su pali na kuće, instalacije, saobraćajnice. Mislim da će biti posla još 10-15 dana – kaže Ikić.

Radnici „Mins F Grupe“ prvo su pritekli u pomoć u Bačkoj Palanci.

– Otklanjali smo probleme sa strujom u Bačkoj Palanci i selima, radili smo i više od 16 sati dnevno. Druga ekipa je bila angažovana u Dunavskom parku u Novom Sadu i nastavljamo tamo da pomažemo u saradnji sa „Gradskim zelenilom“ koje je nosilac posla – izjavio je Zoran Mutuc, stručni konsultant u ovoj firmi .

Nevreme sa orkanskim vetrovima brzine i do sto kilometara na sat, koje je pogodilo delove naše zemlje 19. i 21. jula, nažalost je odnelo i četiri života, a u sedam gradova i opština u državi proglašena je vanredna situacija.

Lovci BVS 4

Povodom proslave Dana sela, velikoselski lovci iz Lovačkog udruženja „Velebit“ održali su, prošlog vikenda, takmičenje u disciplini “trap” – gađanje glinenih golubova. Tradicionalno, ugostili su komšijska udruženja – lovce iz Kikinde, Nakova, Novih Kozaraca i Ruskog Sela.

Na strelištu „Ciglana“ nadmetalo se sedam ekipa sa 35 lovaca. Iako je bilo neizvesno do samog kraja, najbolje rezultate postigli su članovi Sportskog udruženja za gađanje letećih meta „Sova“ iz Kikinde. Drugoplasirani su bili članovi Lovačkog udruženja „Kikinda“, dok su domaćini zauzeli treće mesto.

U pojedinačnom plasmanu istakli su se članovi „Sove“ – pehar je osvojio Branislav Šibul, Miloš Savin bio je drugi, a Miroslav Maksić takmičenje je završio na trećem mestu.

– Pogoditi glinenog goluba nije jednostavno. Da je lako, to ne bi bila olimpijska disciplina – rekao je Dušan Karanović Cugli iz Banatskog Velikog Sela, lovac sa  pedesetogodišnjim stažom. – Naše lovište je u sredini, graničimo se sa svima, a divljač ne poznaje granice. Usmereni smo na zajedničku saradnju radi očuvanja divljači. Na ovakvim druženjima lovci se bolje upoznaju i razmenjuju iskustva.

Nakon nadmetanja, u Lovačkom domu u Banatskom Velikom Selu nastavljeno je druženje i dodeljeni su pehari i diplome.

Bebe paketi 1

Kao jedna od stalnih mera socijalne politike Grada, i danas su dodeljeni pokloni roditeljima beba rođenih aprila, maja i juna ove godine. Najmlađe sugrađane i njihove roditelje u svečanoj sali Gradske kuće dočekao je gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Anđela
Egon sa bratom Danilom

– Sve što radimo u gradu, radimo za lepšu budućnost naše dece koja su nam  dodatni motiv da se još više borimo za našu Kikindu i za još lepši život u njoj – rekao je Lukač, čestitajući roditeljstvo novim mamama i tatama.

Izabela i Teodora
Nikolina

Poklon koji Grad obezbeđuje za svakog novog stanovnika sadrži stolicu za hranjenje, torbu, radosnicu i peškir. Ovoga puta poklone su dobile 123 bebe. Darivanje beba Grad organizuje svaka tri meseca već niz godina, kazala je Melita Gombar, članica Gradskog veća, zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

Arija
Kalina sa sestrom Helenom

– Ovo je samo jedna u nizu mera koje Grad sprovodi radi pomoći i podrške porodici. Nadamo se da će ovaj skromni poklon biti od pomoći porodici, da će im ulepšati i olakšati prve korake u roditeljstvu – izjavila je Gombarova. – Želimo da naglasimo koliko je važna naša zajednička briga o deci i da se svi zajedno trudimo da imaju lepo, srećno i bezbrižno detinjstvo u našem gradu.

Ognjena Marija

Pravoslavni vernici danas obeležavaju veliki praznik – Svetu velikomučenicu Marinu, u narodu poznatu kao Ognjenu Mariju.

Ovaj praznik u crkvenom kalendaru nema crveno slovo, ali se obeležava kao krsna slava u Srba. Svrstava se u veoma poštovane praznike u narodu, posebno među ženama, tako da se na sutrašnji dan ništa ne radi, niti u polju niti se nešto drugo uzima u ruke da se radi.

Ognjena Marija, sveta mučenica Marina, bila je rodom iz Antihije. Krstila se u 12. godini i zavetovala se da se nikada neće udati, ali da će, svojom dušom, postradati za Isusa Hrista i krstiti se u krvi mučeništva. Zbog ove odluke, njen otac ju je omrznuo i nije je smatrao svojom kćerkom.

Zbog vere u Isusa Hrista, stradala je u vreme cara Dioklecijana. Ostala je upamćena kao mučenica koja je dala život u borbi za hrišćansku veru i blagoslov dobijen krštenjem.

Manastir Vatoped

Deo moštiju svete Marine, jedna ruka svetice, čuva se u svetogorskom manastiru Vatoped. Ostatak moštiju nalazi se u manastiru u Albaniji, na planini Langa, iznad Ohridskog jezera. Njene čudotvorne i svete mošti posećuju i pravoslavni i muslimani.

Svetiteljka se i u istočnom i u zapadnom slikarstvu predstavlja sa krstom i palmom, simbolom mučeništva u rukama, sa zmajem pod nogama i često sa kućama u plamenu u pozadini.

Prema narodnom verovanju, Sveta Marina pali i kažnjava ognjem i, kao i Sveti Ilija koji kažnjava gromom, spada u “ognjevite” svece.  Običaj je da se na ovaj praznik, kada zbog velike vrućine “gore nebo i zemlja”, ne rade nikakvi poslovi. Veruje se i da na Ognjenu Mariju treba izbegavati kupanje u “velikim vodama”.

Decija pijaca 1

Mali prodavci i mali i veliki kupci veoma su zadovoljni radom Dečije pijace u dvorištu Kulturnog centra u kojem su, zato, rešili da i sledeće sedmice tezge budu dostupne svakodnevno, od 18 do 20.30 sati.

Dečija pijaca je i prošle sedmice, zbog velikog interesovanja, radila svakodnevno, u večernjem terminu, a ove subote otvorena je u svom standardnom, prepodnevnom „radnom vremenu“.

BVS KUD 5

U okviru obeležavanja Dana Banatskog Velikog Sela večeras je, na sportskim terenima, u organizaciji Kulturno-umetničkog društva „Marija Bursać“, održano Veče folklora.

– Gosti su nam članovi KUD „Budućnost“ iz Dobanovaca i Kulturnog centra „Svetozar Marković“ iz Zrenjanina sa kojima sarađujemo i razmenjujemo nastupe. Naše Društvo ima 120 članova i večeras premijerno predstavlja koreografiju “Binačka Morava” – rekao je predsednik KUD-a „Marija Bursać“, Predrag Santrač.

Događaju je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

– Pružamo podršku i KUD-u i Mesnoj zajednici u organizaciji ovakvih događaja – kazao je predsednik Skupštine Grada, Mladen Bogdan. – Uprkos tome što nam spočitavaju da smo na svim događajima, želimo da poručimo da je važno da budemo sa svojim narodom, sa svojim sugrađanima, da im pružimo podršku, da uslišimo njihove ženje, da pokažemo da je glavni cilj rast i razvoj svih mesnih zajednica.

Velikoselcima i njihovim gostima obratila se zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.

– Ovakvi događaji podsećaju nas na neko zaboravljeno vreme kada su postojale određene vrednosti, kada se znao red u svim segmentima društva, kada se negovao i poštovao kult porodice, zajedništva i ognjišta, kada se znalo ko je ko u kući i postojalo je poštovanje prema starijima, prema majci i ocu, kada smo vaspitavani da pružamo i širimo ljubav u porodici, prema svom bližnjem. Ukoliko u ovakvim prilikama bar malo uspevamo da osvestimo sve to, da se setimo tih životnih vrednosti i da ih vratimo, onda treba da poželimo da ovakvi susreti traju jer se, na taj način, čuva ono najbolje i najlepše u tradiciji našeg naroda i zavičaja – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Pred prepunim tribinama tri izuzetna folklorna ansambla izvela su igre iz svih krajeva naše zemlje, kao i iz zavičaja svojih očeva i dedova.

Programi Dana Banatskog Velikog Sela nastavljaju se tokom vikenda – u subotu, od 14 sati, Udruženje žena „Orhideja“ će, kod Zavičajne kuće organizovati takmičenje „Najlepši krajiški kolač“, a za 21 sat zakazan je „Krajiški višeboj“. U nedelju će se, na jezeru „Laguna“, od 12 sati, održati takmičenje u kuvanju riblje čorbe.

Programe proslave Dana sela organizuju udruženja iz ovog mesta, uz podršku Mesne zajednice i Grada.

Tamas Kis 4

Mladi bariton, Kikinđanin Tamaš Kiš upravo se vratio iz Trsta u kojem je premijerno odigrao naslovnu ulogu u operi Bele Bartoka „Zamak Plavobradog“. Pored zapaženog nastupa i odličnih kritika stručnjaka, ocenjeno je i da je, ovim „preskočio“ nekoliko faza u razvoju operskog pevača.

Tamaš je tek na prvoj godini solo pevanja na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu, ali je i najbolji primer kako se, ne oslanjajući se samo na talenat, uspeh postiže radom i upornošću. Ovaj mladić ima 24 godine i, posle završene dve srednje škole, trenutno je na masteru novosadske i redovnim studijama beogradske muzičke akademije.

– Još kao dete sam želeo da se bavim operskim pevanjem, to sam jako rano odlučio. Porodično imamo sluha, deda i brat su muzičari, ali niko, osim mene, nije klasičar – kaže Tamaš.

Svoje školovanje, koje obuhvata po dve osnovne i srednje muzičke škole i dve muzičke akademije, opisuje kao svoj put snova.

– Iako sam od početka znao da želim da budem solista, prvo sam hteo da završim muzikologiju jer smatram da je veoma važno da, kao solo pevač, imam znanje o teoriji – objašnjava Tamaš.

Pohađao je Osnovnu muzičku školu u Kikindi, odsek klavir. Na završnoj godini Srednje muzičke škole, smer teorija muzike u Zrenjaninu, ubrzano završava dve godine osnovne muzičke škole – smer solo pevanje, sve kod profesorice Svetlane Birkin. Zatim upisuje muzikologiju na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i, paralelno, pohađa solo pevanje u Srednjoj muzičkoj školi „Isidor Bajić“. Tada mu je, kaže, mnogo pomogla profesorka Marta Balaž, koja ga je i prepoznala kao baritona.

– Moj sledeći i glavni cilj bio je da upišem solo pevanje kod profesora Nikole Mijailovića, evropski poznatog solistu i pedagoga, na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu i u tome sam uspeo – otkriva Tamaš i dodaje da je, ponovo istovremeno, u Novom Sadu završio master studije muzikologije.

Već na prvoj godini solo pevanja imao je brojne nastupe u operama. Od 2021. godine deo je projekta beogradske Muzičko-opersko-teatarske organizacije. U operi Stanislava Biničkog „Na uranku“ nastupio je u dvema ulogama – glasa iz naroda i Redžepa. Ulogu oca izveo je u operi „Dečija soba“, nastupio je u kamernoj operi „Ničija ruža“, a u delu „Hajde da napravimo operu/Mali dimničar“ Bendžamina Britna, ponovo je u dvostrukoj ulozi – Crnog Boba i Toma.

Profesor Mijailović preporučuje ga za međunarodni projekat tri muzičke akademije – beogradske, novosadske i Konzervatorijuma „Đuzepe Tartini“ u Trstu u kojem dobija noseću i naslovnu ulogu u delu Bele Bartoka „Zamak Plavobradog“. U Kikindu je stigao pravo sa premijere, održane u okviru „Mitelfesta“ u Italiji.

– Prvi put sam imao tako veliku, ulogu prvog faha. Ovim sam, na neki način preskočio manje uloge i nastupio u Bartokovom delu, što nije tipično za početak karijere, a sve zahvaljujući veri mog profesora da sam, karakterno i glasovno, iako mlad, spreman da iznesem ovako tešku i zahtevnu ulogu – kaže Tamaš. – Dobio sam veoma lepe komplimente i pozitivne kritike. Bilo je to divno iskustvo.

Tamašov talenat prepoznat je i mnogo ranije – dva puta dobijao je stipendije „Dositeja“ za mlade talente i Fonda za unapređenje vokalne umetnosti mladih Melanije Bugarinović i ćerke Mirjane Kalinović Kalin. Vojvođanski savet za podršku talentima nagradio ga je, prošlog meseca, za zapažene rezultate u muzičkoj kulturi.

Kao najvažnija priznanja izdvaja prvu nagradu na takmičenju „Vera Kovač Vitkai“, gran pri na onlajn Festivalu slovenske muzike, zatim specijalnu nagradu za najperspektivniji muški glas na takmičenju solo pevača „Nikola Cvejić“ u Rumi i nagradu „Miroslav Čangalović“ Srpskog narodnog pozorišta u kojem je nastupao kao solista u oratorijumu „Apoteoza Crnjanskog“.

Otkriva da mu je velika želja da dobije ulogu Figara u Rosinijevom „Seviljskom berberinu“, najpoznatiju baritonsku rolu, kao i ulogu Grofa de Lune u Verdijevom „Trubaduru“. I svestan je, kao i uvek, da su velika odricanja i dalje pred njim.

– Često se osećam kao sportista, moram da pazim na ishranu i da budem naspavan, odmor je važan koliko i vežbanje. Želim da dostignem vrhunske nivoe, a to podrazumeva određene žrtve. Moram da odbijem mnogo stvari u kojima uživaju moji vršnjaci. Disciplina je neophodna da bih stigao do najvećih operskih podijuma – „Metropolitena“ i Milanske skale – siguran je Tamaš. – Imam veliku podršku porodice i to mi mnogo znači. Radim ono što volim, obožavam da budem na sceni, volim da se povezujem sa ljudima, da podelim sa drugima ono što je meni dato.

Sudeći po dosadašnjim dostignućima, upornosti i odlučnosti u ostvarenju svojih umetničkih i životnih ciljeva, šanse da Tamaš ne stane na daske scene u Njujorku ili Milanu sasvim su zanemarljive. On zna svoj put i odlučno gazi ka najvišem cilju. I za to mu čak ni sreća nije potrebna.

Deca talenti 5

Jubilarnom, desetom manifestacijom „Deca talenti“, danas su počeli Dani Banatskog Velikog Sela. Program organizuje Udruženje žena „Velikoselke“ koje su, pre početka igara diplomama i rančevima nagradile 26 dece iz vrtića „Lastavica“ i Osnovne škole „Slavko Rodić“ koja su, u prethodnoj školskoj godini, postigla izuzetne rezultate na takmičenjima.

Na platou ispred Zavičajne kuće poletarci i osnovci takmičili su se u igrama na travi, po čemu je ovaj program jedinstven i prepoznat i na širem području.

– Zahvaljujući našem angažovanju i Osnovnoj školi, „Deca talenti“ se, u udžbeniku iz prirode i društva, navode kao primer dobre prakse i o tome uče đaci u čitavoj državi. Deca se nadmeću u igrama spretnosti koristeći vodu, zemlju, kukuruz, pšenicu, ječam, ona su zaboravila da se igraju na taj način i mi ih, ovim igrama, vraćamo prirodi. Na to smo posebno ponosne – istakla je predsednica Udruženja „Velikoselke“, Dragana Đurđević.

Pored mališana iz sela, u igrama uvek učestvuju i gosti koji raspust provode kod baka i deka pa je, i ove godine, odziv bio veliki – ukupno je bilo prijavljeno čak 120 takmičara.

Manifestaciji je prisustvovao i gradonačelnik Nikola Lukač koji je rekao da će lokalna samouprava uvek podržavati ovakve programe za najmlađe.

– Osmesi dece, njihova radost, kao i uspesi koje postižu dostojno predstavljajući i svoje mesto i naš grad, daju nam motiv da im obezbedimo još bolje uslove i u selu i u gradu – izjavio je Lukač.

Igre na travi pratio je, kao i uvek, veliki broj drugara i roditelja takmičara i meštana. Po programu Dana Banatskog Velikog Sela sutra će se, na istom mestu, od 21 sata, održati koncert KUD „Marija Bursać“. U subotu će, od 14 sati, kod Zavičajne kuće, Udruženje žena „Orhideja“ organizovati takmičenje „Najlepši krajiški kolač“, a za 21 sat zakazan je „Krajiški višeboj“. U nedelju će, na jezeru „Laguna“, tačno u podne, početi takmičenje u kuvanju riblje čorbe.

Programe proslave Dana sela organizuju udruženja uz pomoć i podršku Mesne zajednice i Grada.