Igor Crnogorac

Kreativna Evropa 3

Predstavnici institucija i ustanova kulture danas su Ateljeu „Tera“ u Kikindi imali priliku da se upoznaju sa programom Evropske unije „Kreativna Evropa“ kojim se, po različitim konkursima, finansiraju projekti u oblastima kulture, audio-vizuelnih delatnosti i međusektorske saradnje.

Za šestogodišnji period koji traje do 2027. godine opredeljen je ukupan budžet od 2,4 milijarde evra. U prethodnom periodu projekti iz Srbije su veoma dobro prošli na konkursima, rekla je Mina Radmilović Pjevac iz kancelarije „Antena kultura desk Srbija“ programa „Kreativna Evropa“ u Novom Sadu.

– Već sutra nas očekuje raspisivanje jednog konkursa i zato smo ovde da bismo predstavili kako možemo da pomognemo da institucije, ustanove i udruženja na pravi način konkurišu i da dobiju sredstva od EU. Organizovaćemo i trodnevni seminar na Fruškoj Gori tokom novembra, kada ćemo konkretno zainteresovanima pomoći da formulišu svoje projektne predloge, kako bi na konkursu dobili što više bodova.

Do marta će, kažu u „Anteni“, biti raspisano pet konkursa. Svaki zahteva partnersku saradnju sa učesnicima iz drugih zemalja na zajedničkom cilju.

– Svrha projekta treba da bude unapređenje određenih segmenata kulture i audio-vizuelnih delatnosti i važno je da budu poštovani pricipi EU – rodna ravnopravnost, uključivanje ugroženih socijalnih grupa i osoba sa invaliditetom. U pronalasku partnera takođe možemo da pomognemo jer imamo saradnju sa kancelarijama u drugim zemljama – rekla je Radmilović Pjevac.

Informacije o konkursima kao i kontakt sa zaposlenima u Kancelariji nalaze se na sajtu kreativnaevropa.rs.

Biblioteka Gvozdenovic

Pola veka književnog rada sažeo je u svoje najnovije delo Slavomir Gvozdenović, rumunski i srpski pesnik, urednik, univerzitetski profesor, poslanik u rumunskom Parlamentu, osnivač Saveza Srba u Rumuniji i prvi predsednik Skupštine dijaspore i Srba u regionu. Zbirku „Autobiografija sa poezijom“ predstavio je u Temišvaru, a prva promocija u Srbiji upriličena je u našem gradu sinoć, u Narodnoj biblioteci.

– Raduje me ovo predstavljanje u Kikindi jer je ona daleko ispred svih gradova u Srbiji kada je u pitanju saradnja sa srpskom zajednicom u Rumuniji – rekao je profesor Gvozdenović. – Knjiga je moja biografija kroz poeziju, a u temeljima te poezije je puno toga od naše istorije, duhovnosti, kulture i pamćenja, svega što nas karakteriše kao poseban narod u Rumuniji i pokazuje da smo, uprkos svim nevoljama kroz koje smo prolazili, sačuvali svoj obraz, čast i dostojanstvo, i nismo poklekli ni pred kim. Skupo smo platili svoj srpski ponos i dostojanstvo, ali bar smo to sačuvali za svoju decu. Sve je to u mojoj poeziji, sve to čuvam od zaborava.

Gvozdenović je doktor srpskog jezika i književnosti, a karakteriše ga izvanredno poznavanje jezika, istakla je književna kritičarka Marija Tanackov.

– Slavomir Gvozdenović ima, među našim pesnicima u dijaspori, možda i najznačajnije mesto. Izuzetno dobro poznaje jezik, ušao je u njegove tajne i po osećaju za jezik uporedila bih ga sa Vaskom Popom. Začudno je da jedan Rumun i jedan srpski pesnik u Rumuniji toliko vole srpski jezik, da ulaze u njegove dubine i da, na temelju toga, mogu da nam pokažu svu njegovu lepotu. On ima pesme sa rimom, bez rime, eksperimente sa interpunkcijom i sa postmodernom, ali po meni, on je pesnik koji je izuzetno oslonjen na tradiciju i neguje kulturu sećanja. Ipak, on nije samo srpski pesnik, njegov lirski subjekat predstavlja se kao građanin sveta. Celokupna kultura, od antičke do današnje evropske i svetske civilizacije, sadržana je u njegovim pesamama na nivou asocijacija i primera. On neguje kulturu sećanja, protiv je postmodernističkog haosa i uništenja svega što je iza nas, vezan je za našu veru, običaje i tradiciju, i sve to nalazi jedan lepi splet u njegovoj poeziji – rekla je Marija Tanackov.

Gvozdenović je najavio da će se, 23. i 24. novembra u Temišvaru, u okviru Dana srpske kulture, održati mini-sajam srpske knjige što je, kako je rekao, jedinstvena manifestacija u čitavom srpskom rasejanju. Programi će uslediti posle Dana srpskog jezika koji je, na njegovu inicijativu, izglasan u Parlamentu Rumunije. „Mi čuvamo svoje jer bez imena i jezika ne bismo ni postojali“, zaključuje Gvozdenović.

Na dobro posećenoj književnoj večeri književnika iz Rumunije i prijatelja Kikinđana, nastupila je Ženska pevačka grupa „Gusala“.

voz

Svetlosna i zvučna signalizacija na putnom železničkom prelazu Kikinda-Banatsko Veliko Selo, koja nije bila u funkciji dve godine, od danas (utorak, 17. oktobar) je ponovo uspostavljena.

Vozovi se kreću brzinom od 40-50 kilometra na sat i ne zaustavljaju se kod prelaza, što znači da je obavezno zaustavljanje za sve vozače putničkih vozila, ukoliko signalizacija upozorava na dolazak voza, saznajemo na Železničkoj stanici.

puk 6

Na inicijativu i u organizaciji Stefana Ostojića, diplomiranog glumca, u Novim Kozarcima je, proteklog vikenda, održan trodnevni teatarski festival – „PUK“ – Pozorište u Kozarcima. U sali Doma kulture odigrane su tri predstave i jedan stendap, a tokom dana trajale su dramske radionice za polaznike iz Novih Kozaraca, Kikinde i Novog Sada.

Kuća Ostojića bila je, u toku Festivala, bila umetnička rezidencija za glumce i druge umetnike iz Srbije koji su pratili programe, učestvovali u njima i razmenjivali iskustva.

Festival je otvorila Milica Dimitrijević iz Niša sa svojom monodramom „Kad se zavese spuste“. Talentovana mlada glumica je, sa puno toline donela lik čuvene Radmile Savićević. Sećanje na slavnu glumicu publika je ispratila sa mnogo emocija. Zatim su se gledaoci preselili u park ispred Doma kulture, u kojem je Stefan Ostojić, uz mnogo radosti i komunikacije sa obe strane, odigrao svoj muzički stendap „Mala noćna neugoda“.

Milica Dimitrijević rekla je da joj je bila čast da otvori Festival.

– Osetila sam toliko ljubavi, entuzijazma i pozitivne energije – izjavila je Milica. – Uživala sam igrajući za publiku u Novim Kozarcima, osetila sam da činim nešto značajno. Sam Festival je plemenit čin, a za mene i novo iskustvo koje ću pamtiti. Ovo kratko putovanje me je jako inspirisalo i podstaklo me da razmišljam o glumi i umetnosti na potpuno nov način. Još jednom sam potvrdila sebi da umetnik ne postoji bez publike, zato joj treba pružiti iskrenost, ljubav i kvalitetan sadržaj i ona će to prepoznati.

Drugog festivalskog dana nastupio je glumac iz Šapca, Dušan Simić koji je veoma nadahnuto odigrao monodramu „Srpski Hamlet“. Izzetna energija i zadovoljstvo igre „prešli su rampu“ i publika je, i ovoga puta, aktera nagradila velikim aplauzom. Simić je istakao da je igranje na Festivalu bilo veoma inspirativno.

– Došao sam da podržim svog kolegu jer mislim da radi sjajnu stvar u Novim Kozarcima, a to je pokretanje pozorišta, kulture, oživljavanje umetnosti uopšte, što je velika misija. Možda još uvek nismo svesni da je to jedan veliki pokret kojem se priključuje sve veći broj ljudi kao i kolega koji su došli i dolaziće ovde da igraju predstave za meštane. Bilo je predivno, ljudi su veoma lepo reagovali i prihvatili predstavu, i taj aplauz koji sam dobio je nešto što treba doživeti. Posle predstave sam se obratio publici i poručio im da podrže Stefana u njegovim naumima i idejama i da istraju u tome, da ih bude što više na događajima i predstavama, ali pre svega da šalju svoju decu da stiču nova saznanja o pozorištu, kulturi, umetnosti. Novi Kozarci, u narednom periodu, u Srbiji ali i van granica, mogu da budu poznati kao mesto kulture i jednog novog pokreta koji je upravo Stefan inicirao – rekao je posle predstave glumac Dušan Simić, inače i direktor Turističke organizacije Grada Šapca.

Festival je zatvorila prva srpska klovnovska monodrama Stefana Ostojića, u režiji francuske glumice i rediteljke Li Delong. Kozarčani i gosti razumeli su Laline ljubavne jade, uživali u igri i voleli veoma inspirisanog i razigranog Ostojića.

– Festival je bio uspešniji nego što sam očekivao. Publika je u velikom broju posetila svaku predstavu, radionice su bile odlične, a gosti iz drugih gradova oduševljeni su meštanima. Svakog meseca ćemo organizovati neki događaj, publika će se, nadam se, navići na česta kulturna dešavanja, a posete umetnika iz drugih krajeva osvežiće seosku atmosferu – siguran je Ostojić. – Decentralizacija kulture, i ne samo nje, važna je za opstanak zajednice. Verujem da će se mladi u sve većem broju vraćati u sela. Samo mir koji nudi žuvot na selu veliki je luksuz u odnosu na život u gradu, zato verujem da će i publika jedva dočekati da dođe ovde, da gleda predstavu, učestvuje u radionicama i drugim aktivnostima.

Ostojićev entuzijazam prepoznali su i u Mesnoj zajednici u kojoj su mu pružili logističku podršku u Domu kulture, u kojem su se odvijali programi. Žene iz udruženja takođe su svesrdno pomogle i počastile goste Festivala svojim čuvenim pitama.

Na „PUK“ je pala zavesa, ali ne zadugo. U Novim Kozarcima sa radošću očekuju nove programe, čime je decentralizacija već zaživela. Jer, kultura stanuje u nama, a mesta za njenu manifestaciju nisu rezervisana samo za velike dvorane i centre.

Počeci pozorišne kulture

Da Novokozarčani baštine pozorišnu kulturu govori i podatak da je, pre nekoliko decenija, u ovom mestu veoma uspešno radila Dramska sekcija KUD „Petar Kočić“. Srednjoškolci iz ovog mesta redovno su sami pripremali i igrali predstave pred punom salom Doma kulture, ali i nastupali na regionalnim i pokrajinskim festivalima odakle su se vraćali ovenčani nagradama, čega se meštani i danas sa ponosom sećaju.

kreativna evropa

Desk Kreativna Evropa Srbija, organizacija koja u našoj zemlji sprovodi program Evropske unije za finansijsku podršku ustanovama i organizacijama u oblasti kulture, održaće sutra (sreda, 18. oktobar) u Kikindi Info dan.

U saradnji sa Centrom „Tera“ biće predstavljeni pozivi za konkurisanje kulturnim ustanovama, organizacijama i udruženjima. Učesnici će imati priliku da razmene ideje za potencijalne projekte, govoriće se o primerima dobre prakse i o budućim saradnjama.

Info dan biće održan u Ateljeu „Tere“, u Danila Kosića bb, od 10 sati i ulazak je besplatan.

Kreativna Evropa je glavni program Evropske unije kojim se promovišu i podržavaju evropska kulturna, jezička raznolikost i nasleđe i unapređuju kompetitivnost i ekonomski potencijal kulturnih, a naročito audiovizuelnih delatnosti.

Aktuelni program raspolaže budžetom od 2,44 milijarde evra. Podeljen je u tri potprograma – Kultura, koji pokriva sve oblasti kulture i umetnosti, izuzev audiovizuelnih delatnosti koje pokriva potprogram Media, i Međusektorsko povezivanje koje omogućava saradnju između različitih kreativnih oblasti, pokrivajući, između ostalog, i oblast informisanja i medija.

Trenutno je u okviru programa dostupno više prilika za konkurisanje, kojima se podržavaju posebne oblasti, teme ili tipovi aktivnosti.

51 Sabor

Kulturno-umetničko društvo „Mokrin“ imalo je čast da, proteklog vikenda,  nastupi na 51. Saboru narodnog stvaralaštva Srbije u Gornjem Milanovcu, na koji su se plasirali sa Pokrajinske smotre u Vrbasu. U konkurenciji trideset najboljih amaterskih kulturno-umetničkih društava iz cele Srbije koji su predstavili svoje kulturno nasleđe, KUD „Mokrin“ je imao čast da otvori ovu prestižnu manifestaciju i da predstavi svoj region.

Nastup Ženske pevačke grupe, folklornog ansambla sa tradicionalnim igrama iz Banata i orkestra, koji se predstavio sa instrumentalnim numerama „Igre iz Vojvodine“, ispraćen je ovacijama.

– Učešće našeg KUD-a na ovom događaju predstavlja plod selekcije i napornog rada koji su uloženi na smotrama u Kikindi, Zrenjaninu i u Vrbasu. Izvanredna izvedba omogućila je publici da upozna bogatstvo i raznolikost tradicije ovog dela Srbije – ističe predsednik KUD-a, Živko Ugrenović. – Ovaj nastup predstavlja ogroman korak u afirmaciji i očuvanju našeg kulturnog nasleđa u savremenom vremenu. Plasirati se među trideset najboljih kulturno-umetničkih društava u Srbiji bila je prava čast i, svakako, jedan od većih uspeha našeg KUD-a. To je rezultat predanog rada svih naših članova, ali takođe i izuzetnog zalaganja naših umetničkih rukovodilaca, Nere Kovačev i Vladimira Milovanova. Sabor narodnog stvaralaštva Srbije je, još jednom, dokazao ogromnu vrednost očuvanja kulturnog nasleđa, prikupljanja, čuvanja, prikazivanja i obnavljanja tradicionalnih vrednosti, igre, pesme, muzike, nošnji i običaja sa prostora Srbije.

Sedmi Sabor u Gornjem Milanovcu organizovali su Centralni Savez amatera u kulturi Srbije i Kulturni centar ovog grada.

struja radovi

Zbog radova, u sredu, 18. oktobra, bez struje će, od 8 do 12 sati, biti potrošači u Banatskom Velikom Selu, u ulicama:

– Stojana Matića, od Sime Šolaje do Vuka Karadžića

– Ive Lole Ribara, od Srpskih Ratnika do Stanka Opsenice,

najavljeno je iz kikindske „Elektrodistribucije“.

LOGO SKOLICA SPORTA

Nova školica i nova prilika za mališane da započnu sportske aktivnosti, otvara se u našem gradu. „Sportiko kids“ vodiće master diplomirani profesor sporta i fizičkog vaspitanja Srđan Mitrović.

– Školica je namenjena deci uzrasta od tri do sedam godina. Cilj je da mališani budu fizički aktivni i da, kroz igru, ulaze u svet sporta. Vežbe koje praktikujemo osmišljene su za njihov pravilan razvoj jer je veoma važno da, u ovom uzrastu,  razvijaju motoriku, kordinaciju, spretnosti i brzinu. Pored toga, radiće se  bazični sportovi, poput atletike i gimnastike, a u ponudi je i školica plivanja.  Važno je i da deca nauče da rade u grupama, kako bi razvijali socijalizaciju i da, kroz igru i pravilan rad sa stručnjacima, u njima razvijemo sportski duh i zdrave navike. Svakako ćemo imati vežbe za prevenciju posturalnih poremećaja i prevenciju deformiteta – kaže Srđan Mitrović.

Treninzi će se održavati u vrtiću „Miki“ u Mikronaselju, dva puta nedeljno i jednom u sedmici na bazenima SC „Jezero“. Polaznici će biti podeljeni u dve uzrasne grupe. Školica sporta otvorena je danas, 16. oktobra, i upis je u toku. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj 069/54-33-055.

U „Sportiko kidsu“ mališanima će, pored pravilnog fizičkog razvoja, biti omogućeno da se upoznaju i oprobaju u sportskim disciplinama, pronađu sebe u nekoj od njih i usvoje zdrave životne navike.

saobracajna policija

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodila se jedna saobraćajna nezgoda koja je, na sreću, završena samo sa materijalnom štetom. Procenjeni iznos je 30 hiljada dinara.

Zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 30 učesnika u saobraćaju i izdato je 227 prekršajnih naloga.

Iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključen 21 vozač, troje je zadržano do 12 sati jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila i bili su pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

Takođe, otkriveno je 96 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 49 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja i 80 ostalih prekršaja.

Gvozdenovic-2022

Zbirka poezije „Autobiografija sa poezijom“ Slavomira Gvozdenovića biće predstavljena u Narodnoj biblioteci sutra (utorak, 17. oktobar), od 18 sati.

Slavomir Gvozdenović je rumunski i srpski književnik, urednik časopisa „Književni život“, prevodilac, univerzitetski profesor. Jedan je od osnivača Saveza Srba u Rumuniji, poslanik u Parlamentu Rumunije i prvi predsednik Skupštine dijaspore i Srba u regionu. Objavio je četrdeset knjiga u Rumuniji, Srbiji i Evropi. Dobitnik je značajnih književnih nagrada u Rumuniji, Srbiji i Republici Srpskoj.

Knjiga „Autobiografija sa poezijom“ objavljena je povodom 50 godina pesnikovog književnog rada. U programu će učestvovati autor i Marija Tanackov, književni kritičar. Moderator večeri je Milana Bajkin.

Promociju organizuju Biblioteka i ADZNM „Gusle“.