Igor Crnogorac

kombo-dinko

Na jučerašnjem političkom skupu ispred Rektorata u Novom Sadu okupili su se opozicioni političari, profesionalni demonstranti i deo profesora sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu u cilju pružanja podrške govoru mržnje od strane Dinka Gruhonjića.

Postavlja se sasvim logično pitanje od koga i od čega okupljeni brane Dinka Gruhonjića?

U Novom Sadu se dešava jedan potpuno nezabeleženi politički fenomen gde deo opozicije i akademske zajednice podržava govor mržnje i napada studente koji se zalažu za mir i toleranciju.

Na ovaj način deo opozicije duboko zadire pre svega u autonomiju Univerziteta u Novom Sadu, dok sa druge strane direktno podržavaju skandalozne reči Dinka Gruhonjića.

Među prisutnima koji su davali podršku Dinku Gruhonjiću zbog govora mržnje bio je dugogodišnji predsednik LSV Nenad Čanak, zatim Brajan Brković iz pokreta Bravo, Radivoje Jovović i Mladen Cvijetić iz stranke Zajedno.

Podsećamo, studenti Univerziteta u Novom Sadu su 28. marta blokirali Filozofski fakultet gde su tražili smenu profesora Dinka Gruhonjića zbog govora mržnje. Blokada je okončana nakon pregovora tokom jučerašnjeg dana između rektora Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Dejana Madića, prof. dr Borisa Dumnića dekana Fakulteta tehničkih nauka i prof. dr Patrika Drida dekana Fakulteta sporta i fizičke kulture i studenata.

(nsuzivo.rs)

Inovacije-(6)

Takmičenje za najbolju tehnološku inovaciju u Srbiji predstavljeno je danas u Gradskoj kući, na prvoj sednici Saveta Severnobanatskog upravnog okruga radi privlačenja što većeg broja pojedinaca da se prijave za učešće u ovom državnom projektu koji se realizuje od 2005. godine.

– Mogu da učestvuju svi, imali smo timove od đaka do penzionera, kao i članove Akademije nauka. Takmičenje nije ni na koji način ograničeno. Jedina ideja je da se otvore novi tržišni potencijali: za zamenu izvoza, za izvoz, za nadomeštanje nekih proizvoda, usluga, procesa ili softvera, za izmenu načina poslovanja. Bilo koja vrsta inovacije dolazi u obzir jer je to jedini način da dođemo u takozvanu održivu konkurentsku prednost – monopol koji je zasnovan na znanju, a ne na poziciji ili protekciji – rekao je prof. dr Vojin Šenk, koordinator takmičenja.

Iako je u pitanju takmičenje sa novčanim nagradama (prva je u iznosu od milion dinara), zadatak organizatora je da što više ljudi učestvuje u specijalizovanim obukama o tome kako na osnovu inovacija uspeti na tržištu, počevši od toga kako doći do ideje koja se suštinske razlikuje od drugih, dodao je prof. dr Šenk.

Od kada postoje takmičenje i obuke, samo finalisti su osnovali više od 90 preduzeća koja se i dalje razvijaju, a više od 11 hiljada ljudi prošlo obuke, u čemu i jeste najveća vrednost, rečeno je na skupu.

– Radimo na tome da sa ovim projektom upoznamo ljude u celom Okrugu, da znaju da imaju mogućnost da budu polaznici jednogodišnjeg seminara ili edukacija, i da nauče kako da, od inovativne ideje, dođu do realizacije. Lokalni preduzetnici imaju priliku da nauče neke nove metodologije, kao i da dobiju priliku za promociju – izjavio je načelnik Severnobanatskog upravnog okruga, Miroslav Dučić.

Profesor Vladimir Nikić istakao je da, već treći put postoji i kategorija inovativno selo, namenjena stanovnicima sela koji imaju ideju i viziju kako bi njihovo mesto moglo da se razvija u budućnosti. Pravo učešća imaju predstavnici seoskih kompanija, poljoprivrednih gazdinstava i udruženja.

Sednici Saveta prisustvovali su predstavnici lokalnih samouprava, regionalnih privrednih komora Kikinde i Subotice, udruženja preduzetnika i poljoprivrednih stručnih službi i, u ime domaćina, gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća Valentina Mickovski i Saša Tanackov.

Rok za prijavljivanje je 5. maj na sajtu www.inovacija.org. Projekat organizuje  Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u partnerstvu sa mnogobrojnim partnerima.

S. V. O.

krpelj

Sistemska akcija zaštite građana od krpelja koju sprovodi Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine na području Vojvodine, prvobitno zakazana za 3. april, odvijaće se, u Kikindi, u četvrtak, 4. aprila.

Suzbijanje krpelja sa zemlje biće rađeno insekticidom ICON10CS (preparatom nabazilambda-cihalotrina, u dozi od 0,18 l po hektaru).

Upozoravaju se pčelari da je preparat toksičan za pčele,te da košnice zatvore ili  uklone najmanje pet kilometara od mesta tretiranja. U slučaju neadekvatnih vremenskih uslova (kiša i vetar),tretmani će biti izvedeni  sledećeg dana.

Krpelji će biti tretirani na sledećim lokacijama:

– zelene površine na Trgu

– potez od Vatrogasnog doma do Mokrinskog groblja

– igralište u ulici Slobodanke Acigan

– Veliki park

– SC „Jezero“

– Staro jezero

– zelene površine u Naselju Nikola Francuski

– dva dečija igrališta kod ulice Sterije Popovića

– dečije igralište u A naselju

– Vodice

– Kvantaš

– Eko-staza, šetalište za pse

– Mikronaselje

– Stočna pijaca

– Migrantski centar

– prostor u ulici Danila Kosića

– Muzej „Tera“

– Strelište – prilaz

– Železnički novi red

– Peskara

– Simićev salaš

– mesto za održavanje vašara u Bašaidu.

Ukupno će biti tretirana 24 hektara.

Grad će, takođe, sprovesti dva redovna tretmana – jedan između 10. i 15. aprila i drugi neposredno pred prvomajske praznike.

cesma-voda

Zbog izrade priključka za novi ritejl park u Kikinda, danas će, od 10 do 14 sati, doći do prekida u snabdevanju vodom u ulici Jovana Jovanovića Zmaja – od Mihajla Pupina do Partizanske i u Mihajla Pupina, od Jovana Jovanovića Zmaja do Uglješe Terzina.

Ukoliko, zbog vremenskih uslova, posao ne bude završen danas, radovi će biti nastavljeni sutra, saopšteno je iz JP „Kikinda“.

Iz „Elektrodistribucije“ obaveštavaju potrošače da će, zbog radova na mreži, biti prekida u snabdevanju električnom energijom.

U petak, 5. aprila, od 8.30 do 9.30 struje neće biti u Bašaidu, u ulici Svetozara Markovića, od Jovana Jovanovića zmaja do ulice Svetozara Miletić.

Istog dana, od 10 do 11 sati, takođe u Bašaidu, bez struje će ostati potrošači u ulici Rade Mikalačkog, od ulice Svetozara Markovića do ulice Branislava Nušića.

Od 12 do 13 sati, u Kikindi, biće isključen deo Banatske ulice, od stubne trafostanice prema Auto kući do broja 51.

Za ponedeljak, 8. april, planirano je isključenje u Kikindi. Od 11 do 12 sati struje neće biti u:

– Moravskoj, od Nemanjine do Srbobranske i u

– Nemanjinoj, od Moravske do Prizrenske ulice.

Lane-prosidba-(5)

Ne samo pozorište, nego i život u najlepšem obliku, dogodili su se sinoć na daskama Dečijeg pozorišta „Lane“ u Kikindi. U toku igranja predstave „Lepotica i zver“, glumicu Martu Katai, na sceni je zaprosio njen mladić Milan Popadić.

Marta igra princezu, a predstavu su, kako je to često i bivalo, gledali njeni roditelji, Milan, ali, ovoga puta, i njegovi mama i tata. Svi su, osim princeze i njene publike, znali šta će se dogoditi.

Na samom kraju predstave, kada se izgovara naravoučenije da zver može da postane princ samo ako je to prava ljubav, bio je pravi momenat koji su izrežirali učesnici „zavere“ – Milan i svi glumci osim Marte, da se on pojavi na sceni. Kleknuo je ispred svoje princeze i zaprosio ju je.

– Još u decembru sam rešio da je zaprosim – kaže Milan. – Već smo isplanirali da idemo na leto u Tunis, pa sam prvo hteo to da uradim tamo. Zbog prstena i mogućih problema na carini, odustao sam i rešio da se dogovorim sa njenim kolegama iz „Laneta“ i da prosidbu izvedem na sceni. Izašao sam na kraju, kao princ, umesto Aleksandra Krulja. Nisam osećao noge kada sam stao na scenu. Video sam da se i ona šokirala. Oboje smo bili u šoku, jedva sam joj stavio prsten na ruku. U publici su sve mame i tate plakale.

Marti, glumici „Laneta“, bilo je to, inače, premijerno igranje u ovoj predstavi, koje su joj „aranžirale“ kolege upravo zbog prosidbe. Ipak, Marta je imala predosećaj i to skoro potpuno tačan.

– Izgubila sam se kad sam videla Milana na sceni, nisam osećala pod. Osećaj je bio divan, plakala sam od sreće – priča Marta. – Inače, pre toga sam dva puta sanjala kako se on, umesto kolege Krulja, pojavljuje na sceni kao princ. To sam i ispričala i Milanu i kolegama u Pozorištu i svi su bili zaprepašćeni jer su već bili pripremili ovo iznenađenje i mislili su da ih je neko odao. Međutim ja sam, jednostavno, imala taj osećaj, da je Milan moj princ.Marta, koja ima 22 godine i već dugogodišnji glumački staž, i osam godina stariji Milan, zaposlen u „Naftagasu“, upoznali su se na bazenu u njegovom Banatskom Velikom Selu jula prošle godine i od tada su zajedno. Tunis, naravno, nije otkazan, kažu, a zna se i da će venčanje biti sledeće godine u avgustu, mesecu u kojem su oboje rođeni.

Njihov događaj za pamćenje bila je, koliko se zna, prva prosidba na pozorišnoj sceni u Kikindi. Od opšteg oduševljenja publike jedva se čulo da je Marta rekla „Da“, ali je to bilo jasno po njenoj reakciji – i predstava je završena divnim početkom.

S. V. O.

Foto: FB stranica Milana Popadića i Dečijeg pozorišta “Lane”

 

mup-ministarstvo-unutrasnjih-poslova

Policijski službenici Policijske uprave u Kikindi, u okviru svojih redovnih aktivnosti, na strelištu „Crna Bara“ u Crnoj Bari, izvodiće bojevo gađanje od ponedeljka, 8, do 30. aprila, u vremenu od 8 do 16 sati.

Radi preduzimanja potrebnih mera bezbednosti, apelujemo na građane da u predviđenom vremenu ne izvode poljske radove i ne kreću se u blizini strelišta.

VRS-8059

I ove godine traži se najbolja tehnološka inovaciju u Srbiji (NTI2024) autora iz naše zemlje ili Republike Srpske. Ovaj državni projekat realizuje se od 2005. godine u organizaciji Ministarstava nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu i Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.

Inovacije mogu biti od jednostavnih inventivnih pronalazaka, tradicionalnih proizvoda spremnih za tržište, porodičnih manufaktura, pa do inovacija određenih privrednih društava ili plod i naučno-istraživačkog rada. Sve su ravnopravne, a plasman određuje tržišni potencijal.

U proteklih 19 godina učestvovalo je oko 3.500 timova sa više od 11 hiljada takmičara i 2.300 biznis-planova.

Svi stanovnici Srbije, nezavisno od toga gde žive, kakvog su obrazovanja ili starosti, mogu da naprave tim koji će stati iza određene inovacije koja može biti neki proizvod ili usluga, namenjeni tržištu.

Od pre dve godine uvedena je i treća kategorija – „inovativno selo“, kako bi se pomoglo razvoju sela pružanjem stručne pomoći i motivisanjem žitelja da stvaraju i razvijaju inovacije.

Nakon prijave na takmičenje, organizuju se specijalizovane obuke i treninzi putem „Zum“ platforme, a zatim i direktan rad sa učesnicima. Tokom trajanja obuka, neprekidno se odvija ocenjivanje i rangiranje napretka timova, a krajem godine, po tradiciji, i finale za svaku od kategorija

Finale u kategoriji „inovativne ideje“ održava se oktobra u Rektoratu Univerziteta u Beogradu, a u kategoriji „realizovane inovacije“ – u direktnom prenosu iz studija RTS krajem decembra.

U kategoriji „inovativno selo“ finale se održava početkom decembra. Sistem ovog takmičenja podrazumeva mnoštvo obuka, učenja, samostalnog rada takmičara na razvoju i poboljšanju inovacije, kao i neprekidno ocenjivanje i rangiranje tokom godine, kroz sistem koji je osmišljen od strane organizatora takmičenja.

Provere valjanosti prijavljenih inovacija su od tehničkih, ekonomskih, tržišnih, pa do njihovog preduzetničkog potencijala.

Ovo je potpuno domaći projekat i posebno smo ponosni da su u sistem recenziranja uključeni mnogi naši stručni ljudi koji žive i rade u vodećim univerzitetima i kompanijama širom sveta, a od naših organizacija posebno su angažovani Elektrotehnički, Mašinski, Tehnološko-metalurški i Poljoprivredni fakultet u Beogradu, kao i Poljoprivredni, Fakultet tehničkih nauka i Medicinski fakultet u Novom Sadu.

U celokupnoj organizaciji i realizaciji takmičenja učestvuje, svake godine, više od 550 ljudi.

Finalna takmičenja održaće se: 5. decembra za Inovativno selo i 21. decembra za Realizovane inovacije, na RTS-u, uživo od 20 sati.

Shodno plasmanu, raspoređuje se nagradni fond od 6,1 milion dinara, pri čemu pobednik u kategoriji Realizovane inovacije dobija milion dinara, a postoji i niz specijalnih nagrada. Za proteklih 19 godina ukupno je raspodeljen nagradni fond u iznosu od 117.550.000 dinara.

Svi pojedinci, privrednici, čelnici lokalnih samouprava, kompanije koje posluju u Srbiji, kao i mediji, mogu da podstaknu bilo svoje zaposlene ili one koje su u njihovom okruženju da uzmu učešća na takmičenju ili , svojom stručnom ili finansijskom pomoći, doprinesu da se inovativna baza u Srbiji značajno poveća i time stvori veći broj inovativnih preduzeća, kao preduslova stvaranja većeg bruto društvenog proizvoda u Srbiji.

To je posebno važno i za sela, koja se ove godine, po treći put, mogu takmičiti u raznim vidovima inovativnog stvaralaštva, od formiranja svojih akcionih planova za razvoj, do sopstvene proizvodnje.

Znanje, veštine i pre svega odvažnost koju steknu učesnici kroz ceo jednogodišnji ciklus, jeste ono što je misija organizatora takmičenja, nezavisno od toga da li se ostvari neki zapažen rezultat u ukupnom rangu na samom takmičenju. Praksa je pokazala da je to stečeno iskustvo, svim dosadašnjim učesnicima, značajno pomoglo u budućem radu i olakšavalo uspešan plasman inovativnih rešenja na tržištu.

Poslednje finale nalazi se na linku.

Partneri u organizaciji su Privredna komora Srbije i RTS, kao i druge institucije, privredna društva i mediji.

Formulari za direktno, onlajn prijavljivanje, kao i za sve potrebne informacije nalaze na sajtu www.inovacija.org.

photo-2024-04-01-06-11-24

Rektor Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Dejan Madić razumeo je ljutnju studenata zbog nedopustivog govora mržnje profesora Dinka Gruhonjića i jasno izložio svoje viđenje cele situacije, dajući potpunu podršku novosadskim akademcima. Postignut je kompromis sa novosadskim studentima, pa će privremeno biti obustavljena blokada Filozofskog fakulteta.

-Morali smo da znamo da Statut Univerziteta u Novom Sadu i Zakon o visokom obrazovanju podrazumeva da je Studentski parlament u Novom Sadu telo koje je nezavisno i ne smemo da utičemo na njihov rad. Želeli smo da vidimo šta oni tačno žele i čime su nezadovoljni. Razumemo da nastava trenutno stoji, ali časovi se mogu nadoknaditi, a akademska čast teško. Sve je počelo kada je izašao video zapis jednog govora mržnje koji do sada nikada nisam čuo, a preko 30 godina sam zaposlen na Univerzitetu. Ako bilo ko bude ugrožen govorom mržnje, bilo koja nacionalna pripadnost to je zabranjeno Statutom i zakonima. Nisam očekivao da ću na našem Univerzitetu iz pera jednog našeg profesora čuti govor mržnje, a pogotovo targetiranje na nacionalnoj osnovi. Mnogi vrsni akademci su došli iz Republike Srpske, ali oni su za Dinka projekat “dosrbljavanja” i “sklanjanja na rezervni položaj”. Zbog iznetih reči, ja solidarno podižem svoj glas i saosećam se sa kolegama, kojima Dinko broji hromozome i krvna zrnca. Jednako sam kao oni opravdano uvređen. Uvređeni su i studenti koji su silom ratnih i drugih okolnosti došli u Novi Sad. Zamislite, pobegnete od rata i dobijete ovde stigmu. Vredno su učili, zaslužili važno mesto kod svojih profesora, ali targetiranje govorima i objavljenim tekstovima mržnje bez razloga, to je osalo. Oni zato protestuju – razumeo je rektor Univerziteta.

Student prorektor Univerziteta u Novom Sadu Damjan Vakanjac zahvalio se na podršci rektoru i dekanima.

– Zahvaljujujem se rektoru i dekanima što su čuli naš glas. Pregovarali smo da prekinemo blokadu fakulteta. Od večeras napuštamo Filozofski fakuletet privremeno. Pitam dekanicu Filozofskog fakulteta, zašto se nije udostojila da primi Studentski parlament Novog Sada? – istakao je Vakanjac.

Podsećanja radi, danas u 17 časova su prof. dr Dejan Madić, rektor Univerziteta u Novom Sadu, prof. dr Boris Dumnić, dekan Fakulteta tehničkih nauka i prof. dr Patrik Drid, dekan Fakulteta sporta i fizičke kulture došli na Filozofski fakultet u nameri da pregovaraju sa studentima radi prekida blokade koje traju od četvrtka, 28. marta.

(nsuzivo.rs)

photo-2024-04-01-05-24-13

Kako Ns Uživo nezvanično saznaje, prof. dr Dejan Madić, rektor Univerziteta u Novom Sadu, prof. dr Boris Dumnić, dekan Fakulteta tehničkih nauka i prof. dr Patrik Drid, dekan Fakulteta sporta i fizičke kulture, pristigli su na Filozofski fakultet u nameri da pregovaraju sa studentima radi prekida blokade.

Filozofski fakultet blokiran je u četvrtak 28. marta od strane studenata, nakon što su studenti Univerziteta u Novom Sadu u velikom broju održali miran protest ispred fakulteta i tražili smenu vanrednog profesora Dinka Gruhonjića zbog nedopustivog izlaganja u kome se prepoznaju elementi govora mržnje.

Nakon mirnog protesta i govora Damjana Vakanjca, studenta prorektora Univerziteta u Novom Sadu, studenti su zauzeli fakultet, a danas šira javnost očekuje jasne korake od strane predstavnika fakulteta.

Podsećamo, tokom održavanja festivala Rebedu u Dubrovniku na jednoj od tribina Dinko Gruhonjić izjavio je da je ponosan što nosi ime po Dinku Šakiću, ustaškom zločincu i zapovedniku logora Jasenovac i Stara Gradiška, u kojem je stradalo na stotine hiljada Srba.

(nsuzivo.rs)