Year: 2026

DCIM123MEDIADJI_0669.JPG

Dok se poslednje svetlo dana lomi po zidinama tvrđave iznad Alanje, a more polako prelazi iz tirkizne u duboku mediteransku plavu, među lokalcima i dalje živi legenda o Kleopatri i plaži koja je navodno stvorena baš za nju.

Kažu da je Kleopatra tokom svojih putovanja istočnim Mediteranom stigla upravo na ovu obalu zajedno sa Markom Antonijem. Govorilo se da Kleopatra nije pristajala na prosečna mesta, već samo na obale dostojne kraljice koja je navikla da dobije najbolje što Mediteran može da ponudi.. Želela je savršen pesak, mirno more i obalu na kojoj leto izgleda kao večna razglednica. Legenda dalje tvrdi da je Marko Antonije naredio da se fini pesak dopremi čak iz Egipta kako bi Kleopatra hodala po najlepšoj plaži Mediterana.

Da li je priča istinita danas više nije ni važno.

Jer kada prvi put stanete na Kleopatrinu plažu, dok se tvrđava izdiže iznad mora, lako poverujete da su ovakva mesta oduvek bila rezervisana za ljude koji su od života tražili najbolje. I upravo tu počinje priča o Alanji.

Ne kao o još jednom letovalištu na turskoj rivijeri, već kao o gradu koji ima retku sposobnost da spoji ono što većina destinacija pokušava godinama: prelepo more, istoriju, energiju grada i osećaj odmora koji traje mnogo duže od sedam dana.

Grad koji nije nastao zbog turizma

Mnoga moderna letovališta danas izgledaju kao pažljivo projektovane turističke kulise. Alanja je drugačija. Ovde se odmah oseća da grad postoji mnogo duže od turizma. To se vidi u jutarnjoj gužvi na ulicama, u ribarskim brodovima koji se vraćaju u luku, u malim pekarama koje mirišu na susam i u lokalnim kafićima punim ljudi dugo nakon ponoći.

Turizam jeste promenio Alanju, ali joj nije oduzeo identitet.

I možda je baš to razlog zbog kog se ljudi ovde opuste mnogo brže nego na nekim drugim destinacijama. Grad deluje živo i prirodno. Nema osećaj izolovanog rizorta u kojem se sve završava iza hotelske kapije. Ovde vas grad stalno vuče napolje.

Kleopatrina plaža: razlog zbog kog se ljudi vraćaju

Na Mediteranu postoji mnogo lepih plaža, ali malo koja gradska plaža uspe da ostavi utisak kao Kleopatrina.

Dugačka, široka i prekrivena sitnim zlatnim peskom, ona izgleda gotovo nestvarno kada se spoje tirkizno more, planine u pozadini i tvrđava koja dominira iznad obale. Voda je ovde neverovatno bistra, a čak i usred leta zadržava onu intenzivnu plavu boju zbog koje ljudi satima ostaju u moru.

Ali lepota nije jedini razlog zbog kog je ova plaža posebna. Njena najveća prednost je to što je deo grada.

U Alanji ne morate da birate između dobrog mora i urbanog života. Posle kupanja možete pravo u restoran, šetnju, bar ili marinu. Sve je povezano i na nekoliko minuta udaljenosti.

To potpuno menja osećaj letovanja. Dan ovde ne izgleda kao niz organizovanih hotelskih aktivnosti, već kao spontano uživanje u gradu koji živi uz more.

Tvrđava koja Alanji daje karakter

Da nema tvrđavu, Alanja bi verovatno i dalje bila lepo letovalište. Sa tvrđavom, ona postaje nešto mnogo više.

Ogromne seldžučke zidine protežu se visoko iznad kamenog poluostrva i vide se gotovo iz svakog dela grada. Noću, kada se osvetle, izgledaju gotovo filmski, kao da lebde iznad mora.

Pogled sa tvrđave jedan je od onih prizora koji ostaju dugo u sećanju. Sa jedne strane pruža se Kleopatrina plaža i otvoreni Mediteran, sa druge marina prepuna brodova i crveni krovovi grada, dok se iza svega uzdižu planine Taurus.

Tada postaje jasno zašto je Alanja vekovima bila važna tačka Mediterana. Ona nije grad koji je naknadno izmišljen za turiste. Ima istoriju, slojeve i onu retku atmosferu mesta koje je oduvek bilo važno. I upravo ta kombinacija istorije i mora daje Alanji posebnu energiju.

Grad koji vas tera da istražujete

Jedna od najboljih stvari kod Alanje jeste to što ovde retko ostajete samo u hotelu.

Možda krenete na kratku večernju šetnju, a završite u luci među restoranima i osvetljenim brodovima. Možda sednete na piće sa pogledom na tvrđavu, pa produžite do bazara ili male ulice pune lokalnih restorana.

Alanja ima onu opuštenu mediteransku atmosferu zbog koje večeri nikada ne završavaju prerano. To posebno prija ljudima sa Balkana. Jer ovde luksuz nije hladan niti sterilan. Možete sedeti u modernom beach baru, a nekoliko minuta kasnije jesti savršen kebab u malom restoranu gde vas domaćin nudi čajem “na račun kuće”.

Taj spoj energije, gostoprimstva i spontanosti čini da se ljudi veoma brzo osećaju kao kod kuće.

Više od običnog letovanja

Alanja je jedno od onih mesta na turskoj obali koje odgovara gotovo svima. Možete dane provoditi potpuno mirno, na plaži, u hamamu ili uz dugu večeru pored mora.

Ali isto tako možete svaki dan ispuniti aktivnostima. Izleti brodom uz obalu, vožnje džipovima kroz planine Taurus, rafting, paraglajding, pećine skrivene u stenama, bazari, marina, noćni život… Grad stalno nudi još nešto.

I upravo zbog toga sedam dana u Alanji često prođe prebrzo.

Zašto je Alanja možda najbolje lice turske rivijere

Turska obala prepuna je poznatih letovališta. Neka imaju luksuznije rizorte, neka mirnije plaže ali malo koja destinacija uspeva da spoji toliko različitih stvari na jednom mestu.

Alanja ima more zbog kog dolazite, ali i grad zbog kog želite da ostanete budni do kasno. Ima istoriju koja nije samo dekoracija za turiste. Ima energiju velikog letovališta, ali i dovoljno lokalnog života da sve deluje stvarno.

I možda upravo zato poslednjih godina sve više srpskih turista bira baš Alanju.

Jer ljudi danas ne traže samo ležaljku i all inclusive narukvicu. Traže atmosferu, mesto koje ima život, večeri koje se pamte i osećaj da su negde zaista bili. A Alanja upravo to daje.

Leto koje ćete pamtiti

Možda ćete ovog leta otići tamo zbog Kleopatrine plaže. Možda zbog odličnih hotela, dobre hrane ili toplog Mediterana.

Ali postoji velika šansa da ćete Alanju zapamtiti po nečemu sasvim drugom, po večerima pod osvetljenom tvrđavom, po mirisu mora iz luke, po dugim šetnjama kada grad još uvek ne spava i po osećaju da leto ovde traje sporije nego bilo gde drugo.

I možda ćete baš tada razumeti zašto se legenda o Kleopatri nikada nije izgubila. Neka mesta na Mediteranu jednostavno imaju način da vas nateraju da poželite da ostanete duže.

kulturizam.com

 

mamutska-osa

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, na osnovu brojnih prijava o pojavi insekta koji podseća na stršljena, obaveštava građane da se radi o mamutskoj osi.

Reč je o veoma korisnom insektu koji nije agresivan i ne napada ljude. Mamutske ose pojavljuju se u periodu od polovine maja do polovine juna. Odrasle jedinke, veličine oko 6–7 cm, hrane se nektarom i značajni su oprašivači.

Mamutske ose se najčešće nalaze u blizini trulih panjeva, a njihova veća brojnost ukazuje na prenamnoženje neke vrste tvrdokrilaca, jer se upravo u njima razvijaju njihove larve.

slepi-poezija-(6)

U organizaciji slepih „Severni Banat“  organizovana je promocija knjiga poezije čiji su autori Ratomir Šćepić, Jelka Bota i Jagoda Nakrajkućin, više puta nagrađivani i objavljivani.

Jelka Bota piše pesme od rane mladosti i ima pet samostalnih zbirki. Poslednju pod nazivom „Sve moje“ je napisala sa Jagodom Nakrajkućin:

-Pišem različitu poeziju. Moje pesme govore o onome što je duboku u čoveku, o onome što osećamo, što svako od nas nosi, o životu. Volim da pišem o deci i za decu. Smatram da nema više dobrih bajki i naši najmlađi treba da čitaju priče koje će im razvijati maštu.  I haiku poezija je deo mog stvaralaštva.

Na evidenciji organizacije „Severni Banat“ je 150 članova od kojih je 20 odsto aktivno, okuplja se i učestvuje u radu organizacije, dodala je Jagoda Nakrajkućin koja je i predsednica organizacije.

-Moje pesme posvećenu su zavičaju i rodnom Banatu. U knjizi postoji i posveta – napomenula je Nakrajkućin.

Ratomir Šćepić predstavio je treću samostalnu knjigu „Ljubav je jača od svega“.

-Objedinio sam porodicu, ljubav, duhovnost, rodoljubivost. U zbirci je šezdesetak pesama i u prvom delu „Izdanci moje duše“ pišem o mojim praunucima, u drugom delu je ljubavna poezija i u trećem delu su rodoljubive pesme – istakao je Šćepić

Promociji knjiga prisustvovala je i članica Gradskog veća Marijana Mirkov .

-Umetnost i književnost ne poznaje prepreke i ovaj događaj to i potvrđuje. Dokaz je i da snaga emocije pronađe svoj put. Lokalna samouprava je tu da podrži ovo i slična udruženja – dodala je Marijana Mirkov.

Knjige su štampane su sredstvima Ministarstva kulture.

A.Đ.

policija-opste-(5)

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi, podneli su krivičnu prijavu protiv D.D. (1995) iz Kikinde, zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja, saopštila je Policijska uprava Kikinda.

Osumnjičena je, 10. maja ove godine, upravljajući putničkim vozilom na ulici u Kikindi, udarila dete koje je stupilo na kolovoz iz travnate površine, van pešačkog prelaza.

Od zadobijenih povreda, 23. maja 2026. godine, dečak je preminuo.

kolektvni-ugovori-grad-(2)

U Gradskoj kući organizovano je potpisivanje kolektivnih ugovora između Grada Kikinde i reprezentativnih sindikalnih organizacija u javnim ustanovama čiji je osnivač lokalna samouprava. Sa predstavnicima reprezentativnih sindikalnih organizacija Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“, Narodnog pozorišta, Narodne biblioteke „Jovan Popović“, Narodnog muzeja, Istorijskog arhiva, Kulturnog centra, Turističke organizacije, PU „Dragoljub Udicki“, Centra za stručno usavršavanje ugovore je potpisao gradonačelnik Mladen Bogdan.

Događaju su prisustvovali i predstavnici Veća Saveza samostalnog sindikata  za Kikindu, Čoku, Novu Crnju i Novi Kneževac. Predsednik Veća SSS Ilija Drljić kolektivni ugovor ocenio je kao vrlo dobar:

-Novine u kolektivnom ugovoru odnose se na prekovremeni rad koji je povećan za 30 odsto. Kada je reč o solidarnim davanjima postoje opcije kojih nema u državi, ali kako se očekuju zakonske izmene, očekujem i njihovu primenu. Kada se steknu uslovi biće primenljivo i isplaćivati topli obrok i regres. Uvedeno je i više plaćenih dana, primera radi, sada će pet dana imati i roditelji čije dete polazi u vrtić. U ugovoru postoji i mogućnost prevencije rekreativnog oporavka. Pošto se primeni sve što je u ugovoru kvalifikovano da poslodavac može, u poslodavac je dužan, kolektivni ugovor će biti izvrstan.

Potpisivanje kolektivnih ugovora predstavlja nastavak socijalnog dijaloga između lokalne samouprave i sindikalnih organizacija, sa ciljem unapređenja prava i položaja zaposlenih u ustanovama kulture, obrazovanja i javnih službi, naveo je gradonačelnik Bogdan.

-Pregovori su bili dugi i iscrpni jer smo želeli da dođemo do najboljeg rešenja za sve radnike. Prema izjavama sindikalaca imamo jedan od najboljih kolektivnih ugovora u zemlji. Na to smo ponosni. Novinama, koje smo uveli, unapredili smo prava zaposlenih poput plaćenih dana, godišnjeg odmora, solidarne pomoći koja će moći da se koristi i za vantelesnu oplodnju. Razmišljali smo dugoročno, ali smo bili i oprezni prilikom sastavljanja kolektivnog ugovora, i siguran sam da smo došli do najboljeg rešenja u ovom trenutku – zaključio je Mladen Bogdan.

A.Đ.

 

 

jovan-popovic-zdravo-rastimo

Savez za školski sport Srbije organizovao je akciju “Zdravo rastimo” u kojem su učenički timovi iz osnovnih škola sa teritorije cele republike trebali da snime kratki film o zdravom načinu života.

Ukupno se u završnici našlo osam kratkih filmova koje su snimili učenici osnovnih škola iz Batočine, Smedereva, Ostojićeva, Čačka, Karavukova i Kikinde. Boje našeg grada predstavljali su đaci Osnovne škole “Jovan Popović”, koji su uz pomoć nastavnika fizičkog Gorana Arnuša snimili dvominutni efektan film o značaju zdravog života.

-Naša škola već godinama učestvuje u svim akcijama koje organizuje Savez za školski sport Srbije, kaže Jelena Krvopić, direktorka osmoletke koja brani boje našeg grada. -Ove godine je Savez sproveo i konkurs koje je takmičarskog karaktera, a propozicije su predviđale da ekipe škole snime kratki film o značaju zdravog odrastanja. Film su snimili učenici 6. i 7. razreda naše škole uz pomoć nastavnika fizičkog Gorana Arnuša. Ovim filmom su objedinjeno prikazane naša eko bašta i značaj fizičke aktivnosti-navela je Jelena Krvopić.

Podsetimo, već nekoliko godina dvorište ove škole krasi lepa organska bašta. I ovog proleća ovaj vrt je doneo zdrave plodove u vidu organskog povrća. Pored aktivnosti koju zahteva uzganje bašte, učenici su u filmu naveli i značaj fizičke aktivnosti, kako na nastavi fizičkog vaspitanja, tako i na vanškolskim aktivnostima.

Konkurs za kratki film je nagradnog karaktera, a Savez za školski sport je predvideo vrlo vredne nagrade. Najuspešnija, odnosno škola čiji film bude imao najviše glasova, dobiće profesionalnu kameru vrednosti 1000 evra, drugoplasirani kameru i rekvizite u vrednosti 500 evra, dok treće mesto predviđa rekvizite u protivvrednosrti 200 evra.

Za sada, prema onlajn glasovima “Jovan Popović” vodi, a za leđima joj je škola iz Batočine. Da bi osigurali pobedu, potrebna je i podrška sugrađana.

Link koji će, nadamo se, uz glasove Kikinđana, da dovede do pobede školu “Jovan Popović” je OVDE. 

N.S.

 

balet-kck-(4)

Rotari klub iz Kikinde ovog četvrtka 28. maja organizuje humanitarnu predstavu pod nazivom „Deca za decu“.

Sugrađani će imati priliku da od 18 časova u Narodnom pozorištu podrže nastup najmlađih talenata Baletske škole. Ovu akciju mogu podržati kupovinom karte u iznosu od 1.000 dinara.

Prihod od prodatih ulaznica namenjen je Domu zdravlja Kikinda i Osnovnoj baletskoj školi u Kikindi.

sss-krov-gradonacelnik-(3)

U Srednjoj stručnoj školi „Miloš Crnjanski“ završena je rekonstrukcija dela krova. Investiciju je podržao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice, a ovu obrazovnu ustanovu posetili su gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš.

Emil Hofgezang, v.d. direktor pomenute škole istakao je da je urađen krov na krilo zgrade koje se nalazi odmah do Tehničke škole „Mihajlo Pupin“:

-Stari krov je prokišnjavao, a datirao je iz šezdesetih godina prošlog veka. Na njemu su se nalazile eval ploče koje su zamenjene čeličnom konstrukcijom sa limenim krovom od pocinkovanog plastificiranog lima.

Gradonačelnik Bogdan još jednom je podvukao da je naša sredina jedno od najvećih gradilišta, kada je reč obrazovnoj infrastrukturi, u našoj zemlji:

-Završena je još jedna važna investicija za koju je izdvojeno 6,2 miliona dinara. I dalje nastavljamo sa ulaganjima u obrazovanje jer nam je cilj da naše škole budu što bolje. Svaka investicija donosi i bolje uslove za rad za učenike i zaposlene – precizirao je prvi čovek grada.

Kako je istaknuto ovom prilikom u narednom periodu neophodno je zameniti i okapnicu na fiskulturnoj sali. SSŠ „Miloš Crnjanski“ ima 357 učenika, od kojih je 84 maturanta.

A.Đ.

struja-1

Zbog radova na električnoj mreži sutra, 28. maja, od 8 do 12.30 sati bez struje će biti sledeće ulice u Kikindi: stadion FK Kikinda, Omladinsko naselje kod teniskih terena, sportski tereni iza hale Jezero, Distrička od Slobodanke Acigan do broja 49, Dragoljuba Udickog, Slobodanke Acigan od Distričke do Feješ Klare, Feješ Klare od Slobodanke Acigan do Dragoljuba Udickog, Milana Sivčeva od Dragoljuba Udickog do broja 21, Nićifora Brandića od Distričke do Milana Sivčeva, Distrička od broja 49 do Nićifora Brandića, Feješ Klare od Dragoljuba Udickog do broja 69, Nićifora Brandića od Slobodanke Acigan do Milana Sivčeva, Slobodanke Acigan od Dragoljuba Udickog do Nićifora Brandića, Milana Sivčeva od broja 21 do Mokrinskog druma, Mokrinski drum, Stara klanica, Metereolpška stanica, Distrička od Nićifora Brandića do Mokrinski drum.

surprising-media-girl-5087960-1920

Tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodilo se 120 saobraćajnih nezgoda u kojima su povređena 64 lica. Tokom prethodnog dana na putevima koje pokriva Policijska uprava Kikinda dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj je povređeno jedna osoba.

I dalje traje centralna akcija pojačane kontrole učesnika u saobraćaju, tokom koje saobraćajna policija maksimalno angažuje sve raspoložive resurse i opremu u cilju zaštite ranjivih kategorija učesnika u saobraćaju – pešaka i vozača dvotočkaša.

Od početka maja 28 lica je izgubilo život na našim putevima, od kojih je šest u svojstvu pešaka, što je svako peto poginulo lice.

-Budite vidljivi vozaču. Dobro osmotrite, ne budite iznenađenje, uverite se da možete bezbedno da stupite i pređete kolovoz. Ne koristite slušalice niti mobilni telefon. Budite uočljivi i noću – nije svejedno koje je boje odeća. Ne zaboravite, dobra vidljivost i oprez čuvaju život. Ni na pešačkom prelazu niste potpuno zaštićeni – svaki peti pešak pogine na pešačkom prelazu. Uvek provirite i budite sigurni da vas je vozač uočio i počeo da koči. Budite dobar primer drugima, a pre svega deci, koji svoje samostalno učešće u saobraćaju započinju prvo kao pešaci. Smanjite brzinu u naselju, na prolasku puta kroz naselje, u zonama škola, igrališta, u blizini pešačkih prelaza, autobuskih stajališta, kao i na trasama povećanog kretanja pešaka i dece – kažu u MUP-u.

error: Content is protected !!