Year: 2026

penzioneri-tuzla

Sedam dana druženja, nova prijateljstva, ali i – nove ljubavi. Tako bi se u najkraćem moglo opisati putovanje koje je za svoje članove organizovala Sindikalna organizacija penzionera Kikinde, Čoke i Novog Kneževca.

Oko 70 penzionera boravilo je u sportsko-rekreativnom centru „Ajdinovići“, između Sarajeva i Tuzle, gde su, kako kažu, uživali u prirodi, svežem vazduhu i – pre svega – međusobnom druženju.

– Cilj nam je bio da udovoljimo našem članstvu. Najvažnije je da se ljudi sretnu, razgovaraju i druže – ističe predsednik Radovan Subin.

Poseban značaj ovom putovanju dao je susret sa penzionerima iz Tuzle, sa kojima je dogovorena buduća saradnja. Razmenjene su ideje, planovi i pozivi za uzvratne posete – Tuzla će doći u Kikindu, a Kikinđani će ponovo biti gosti na čuvenim slanim jezerima.

Tokom boravka, učesnici su obišli grad, znamenitosti i uživali u srdačnom gostoprimstvu domaćina.

– Pevali smo, družili se, širili prijateljstvo. Ljudi su topli i otvoreni, zaista smo se povezali – kaže Subin.

Putovanje je donelo i iznenađenja – od snega „do kolena“ po dolasku, do sunčanih dana na kraju boravka.

Ali ono što će mnogi najduže pamtiti jesu – emocije.

– Dešavale su se i nove ljubavi. Ljudi koji su bili usamljeni, sada više nisu – dodaje Subin.

Inače, ova organizacija danas broji oko 9.500 članova i redovno organizuje aktivnosti – od izleta do krstarenja. Već sredinom aprila planira se novo druženje na Avali, a u junu i krstarenje Tisom uz tamburaše.

Interesovanje ne jenjava – kako kažu, već u povratku sa putovanja u autobusu postavlja se isto pitanje: „Kad je sledeće?“ .

T. D.

 

Velika-subota

Velika subota, poslednji dan Strasne sedmice, u pravoslavnom hrišćanstvu nosi jednu od najdubljih i najtajanstvenijih poruka. To je dan tišine, iščekivanja i nade – trenutak između smrti i života, između raspeća i vaskrsenja.

Prema učenju Crkve, ovaj dan je posvećen uspomeni na pogreb Isusa Hrista i Njegov silazak u Ad. Verovanje kaže da je Hristos telom bio u grobu, dok je duhom sišao u Ad, gde je razrušio „vrata pakla“ i doneo spasenje pravednicima. Upravo zato Velika subota nije samo dan žalosti – ona je i nagoveštaj pobede nad smrću.

Običaji u srpskoj pravoslavnoj tradiciji

Velika subota u narodu ima posebno mesto, jer spaja veru i vekovne običaje. Dan se provodi mirno, bez buke i veselja. Vernici se posvećuju molitvi i unutrašnjem preispitivanju. Takođe, ovo je jedina subota u godini kada se strogo posti, najčešće na vodi, kao nastavak žalosti za Hristom.

U domovima se završavaju poslednje pripreme: spremanje kuće, priprema praznične trpeze i farbanje jaja (ako nije učinjeno na Veliki petak).  Prema narodnom verovanju, na ovaj dan posebno je važno učiniti dobro delo ili pomoći drugima, jer se time umnožava blagoslov.

Iako je obeležena tišinom, Velika subota nije dan bez nade. Naprotiv – ona je najdublji trenutak iščekivanja. U ponoć, kada se u hramovima oglasi „Hristos vaskrse“, tišina se prekida radošću. Tada se završava vreme žalosti i počinje najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.

Zato Velika subota ostaje jedan od najmoćnijih simbola u pravoslavlju: dan kada se, u tišini groba, već rađa život.

 

Edjseg-premijera-(11)

Ljubitelji pozorišta imaće priliku da uživaju u snažnoj i emotivnoj predstavi dramske sekcije „Jožef Atila“ u prostorijama Kulturno-umetničkog društva „Eđšeg“, koja će biti izvedena u subotu, sa početkom u 19 časova.

Reč je o predstavi „Ernelini kod Farkaševih“, nastaloj po nagrađivanom filmu reditelja Hajdu Sabolča, koja donosi slojevitu priču o porodičnim odnosima, potisnutim emocijama i sudarima koji neminovno izbijaju na površinu kada se ljudi ponovo nađu zajedno.

Radnja prati porodicu Ernele koja se, nakon godinu dana provedenih u Škotskoj, vraća kući i privremeno useljava kod Ester i njene porodice. U skučenom prostoru i pod pritiskom svakodnevice, stare tenzije i neizrečene istine počinju da isplivavaju, dok se likovi suočavaju jedni sa drugima, ali i sa sopstvenim dilemama i nesigurnostima.

Predstavu režira Šandor Kiralj, a uloge tumače Teodora Sili (Ester), David Čikoš (Farkaš), Vivien Fazekaš (Ernela), Norbert Đuranki (Albert), Diana Tot (Laura) i Ognjen Gavranov (Bruno). Tehničku podršku pružaju Elvira Kermendi, Čaba Šetet i Ramona Tot.

Organizatori pozivaju sugrađane da prisustvuju i budu deo ove iskrene i duboko promišljene pozorišne priče, koja otvara važna pitanja o porodici, bliskosti i ličnim izborima.

T. D.

farbanje-spomenika-jajetu-4

U duhu Velikog petka i u susret najradosnijem hrišćanskom prazniku, meštani Mokrina i ove godine su ulepšali ulaz u selo – oslikavanjem prepoznatljivog spomenika jajetu, simbola tradicije i identiteta ovog mesta.

Kao deo 36. Vaskršnjih svečanosti, u jutarnjim časovima organizovana je akcija farbanja spomenika, u kojoj su učestvovali najmlađi članovi Kulturno-umetničkog društva „Mokrin“, uz podršku samostalnog umetnika Miloša Srbljina. Pre samog oslikavanja, deca su, zajedno sa umetnikom, očistila i pripremila površinu spomenika, pokazujući da zajedništvo i briga o svom mestu počinju od malih, ali značajnih koraka.

Kako ističu iz KUD-a, cilj ove aktivnosti nije samo očuvanje tradicije, već i podsticanje dece da budu aktivni članovi zajednice.

-Želimo da deca osete da pripadnost KUD-u ne znači samo dolazak na probe, već i učešće u životu sela i doprinos zajednici. Važno je da znaju da su uradili nešto značajno – poručio je predsednik upravnog odbora Radoslav Pribiš.

Ove godine, gornji deo spomenika obojen je u tradicionalnu crvenu boju, dok je donji ostao u prepoznatljivoj plavoj, sa natpisom „Mokrin, dobrodošli“, koji goste dočekuje već na samom ulazu u selo.

Lepo vreme i dobro raspoloženje doprineli su da sve protekne u najboljem redu, a najmlađi učesnici nisu krili zadovoljstvo što su dali svoj pečat jednoj ovako lepoj i značajnoj manifestaciji.

Inače, kulturno-umetničko društvo „Mokrin“ broji oko 180 članova, raspoređenih u šest folklornih sekcija, od najmlađih do najstarijih – što svedoči o snazi zajedništva i očuvanju kulturnog nasleđa. U okviru Vaskršnjih svečanosti, već u ponedeljak u 19 časova u Domu kulture biće održan i tradicionalni uskršnji koncert, na kojem će se predstaviti članovi svih generacija.

T. D.

farbanje-jaja-mokrin

U duhu predstojećeg najradosnijeg hrišćanskog praznika, članice Udruženja žena „Mokrin“ i ove godine su pokazale kako se tradicija neguje srcem – uz druženje, posvećenost i radost zajedništva. Povodom 36. Uskršnjih svečanosti u Mokrinu, vredne domaćice okupile su se kako bi ofarbale jaja za potrebe Mesne zajednice.

Kako ističe Zorica Despotov iz Udruženja, ove godine ofarbano je čak 200 jaja, i to na tradicionalan način – u lukovini, ali i u crvenoj boji, uz ukrašavanje travčicama i gumicama koje daju prepoznatljive, prirodne šare. U ovoj lepoj aktivnosti učestvovalo je desetak žena, a posebnu radost donela je i gošća iz Novog Sada.

-To je devojčica poreklom iz Mokrina, Nikita Popov, učenica četvrtog razreda, koja je došla da se druži, nauči običaje i pomogne nam u farbanju – navela je Despotov.

Iz Udruženja upućuju i prazničnu poruku:

-Želimo svim ljudima dobre volje i vernicima pravoslavne veroispovesti srećne uskršnje praznike, da se druže, da zaborave sve probleme i da na miru proslave Uskrs.

Udruženje žena „Mokrin“ trenutno broji 18 aktivnih članica, a planovi za budućnost su jasni – nastavak druženja, širenje članstva i, pre svega, očuvanje bogatih narodnih običaja koji čine važan deo kulturnog identiteta ovog kraja.

T. D.

IMG-20260410-113401

U duhu tradicije i zajedništva, u porti Hram Svetih Kozme i Damjana danas u 11 časova organizovano je tradicionalno farbanje vaskršnjih jaja, koje je okupilo oko stotinu dece – osnovaca i predškolaca, kao i njihove roditelje, veroučitelje i sveštenstvo.

Iako je Veliki petak dan tuge i sećanja na stradanje Isusa Hrista, u porti hrama danas je vladala posebna, tiha radost – ona koja dolazi iz dečje iskrenosti i zajedničkog stvaranja. Mališani su sa velikim entuzijazmom bojili jaja, svako na svoj način, unoseći u ovaj običaj lični pečat i značenje.

Osmogodišnji Filip Gavrančić odlučio se za zelenu boju.

-Ofarbao sam jaje u zeleno jer mi je to omiljena boja. Prvi put sam došao u hram da farbam jaja i jako mi je lepo. Verujem da ću doći i sledeće godine, a nadam se da ću moći i u nedelju da učestvujem u dečijoj tucanijadi.

Slično uzbuđenje deli i Vukašin Milić (11).

-Prvi put sam ovde i super mi je. Ofarbao sam jaje u belo, ali planiram još da ga ukrašavam. Doneću ga u nedelju da se takmičim i nadam se pobedi. Preporučio bih svim drugarima da dođu svake godine na Veliki petak.

Desetogodišnja Dunja Bukva već ima iskustva.

-Dolazim već pet godina. Danas sam ofarbala jaje u crveno jer to predstavlja Isusovu krv. Kad se vratim kući, farbaću jaja za porodicu. U nedelju ću verovatno doći na takmičenje.

I devetogodišnja Anja Stojkov pokazal je da razume simboliku praznika.

-Ofarbala sam jaje u crveno zbog Isusa Hrista i nacrtala krst kao simbol crkve. Prvi put sam ovde i baš mi je lepo. Doći ću i sledeće godine.

Prisutnima se obratio starešina hrama, otac Boban Petrović, koji je zahvalio svima koji su pomogli organizaciju, posebno roditeljima i predstavnicima Crvenog krsta. On je istakao da je cilj ovakvih okupljanja da se deci približi vera kroz radost i zajedništvo.

-Svesni smo da je Veliki petak tužan dan, ali se trudimo da stvorimo radost kod dece. Srećan sam što se odazvao veliki broj dece i roditelja. Pozivamo da deca poste danas i sutra, makar ova dva dana simbolično, kako bi u nedelju mogla da se pričeste – poručio je otac Boban.

On je najavio i novinu – prvo takmičenje u tucanju vaskršnjih jaja, koje će biti organizovano u nedelju, uz nagrade za pobednike, ali i poklone za sve učesnike.

Pored duhovnog i edukativnog značaja, događaj je imao i humanitarni karakter. I ove godine pripremljeni su paketi pomoći za porodice kojima je podrška najpotrebnija – ukupno 33 paketa, simbolično u čast Hristovih godina. Najznačajniji doprinos dala je Tatjana Kosić iz Amerike sa svojim udruženjem i donatorima.

Za naredni period najavljen je i vaskršnji koncert donatorskog karaktera, koji će biti održan 18. aprila u 19 časova, sa ciljem prikupljanja sredstava za izgradnju zvonika – budućeg ukrasa hrama i grada.

T. D.

granicni-prelaz

Na Graničnom prelazu Batrovci putnička vozila na prelaz srpske granice ovog jutra čekaju oko sat vremena, ali tome je potrebno dodati i vreme zadržavanja u međuzoni, koja je puna.

Putnici na ovom graničnom prelazu su za Tanjug rekli da odavno nisu videli ovakvu gužvu i da čekaju oko sat vremena.

Neki od njih su već prolazili kroz ovaj sistem, dok je drugima prvi put, i dodaju da se vozila sporo pomeraju.

Od ponoći je na snazi puna primena EES sistema evidentiranja putnika, odnosno nedržavljana zemalja Evropske unije.

Pored fotografisanja, evidentiraju se i otisci prstiju pojedinaca, a već prvog jutra potpune primene novog sistema, stvorile su se kolone vozila duže od kilometra, u obe trake.

Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA) Aleksandar Seničić izjavio je ranije za Tanjug da će u narednom periodu biti neophodno više strpljenja i bolja organizacija putovanja, kao i da se mogu očekivati veće gužve tokom ovog vikenda na graničnim prelazima, a posebno sa Hrvatskom, Mađarskom i Rumunijom.

 Puna primena, to jest 24-časovni režim EES sistema (Entry/Exit System) počela je danas, 10. aprila, što podrazumeva da ćemo morati svaki put da se registrujemo kroz taj sistem, zbog pravila boravka u EU najviše 90 dana u periodu od 180 dana.

EES sistem počeo je sa radom 12. oktobra 2025. godine, uz postepeno uvođenje u 29 evropskih zemalja.

Bez većih zadržavanja vozila na prelazu Horgoš

Na Graničnom prelazu Horgoš 1 ovog jutra, prvog dana pune primene sistema EES, nema većih zadržavanja na izlasku iz naše zemlje, ali se međuzona sa Mađarskom povremeno popunjava.

Na terminalu za ulazak u Srbiju, neophodno vreme zadržavanja je jednako redovnom trajanju provere pasoške i carinske kontrole.

Zbog mogućih gužvi, kako zbog vaskršnjih praznika, tako prvenstveno zbog ove potpune primene elektronskog evidentiranja ulaska/izlaska sa teritorije Evropske unije, Uprava granične policije Srbije, u saradnji sa nadležnim organima Mađarske, usaglasila je produženje radnog vremena na dva malogranična prelaza.

Granični prelaz Bački Vinogradi Ašothalom od 10. do 12. aprila, radi neprekidno, odnosno 24 časa dnevno. Takođe, od 17. do 19. aprila radno vreme biće od 7 do 22 časa.

Kada je reč o prelazu Bajmok Bačalmaš, on će raditi od 7 do 24 časa, 10. i 11. aprila, dok će u nedelju, 12. aprila ovaj prelaz biti otvoren od 6 do 21 čas.

Nakon više meseci najava i probnog režima, danas je počela puna primena EES sistema na graničnim prelazima EU. Ovaj novi sistem za naše putnike donosi obavezno uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na granicama Šengen zone.

Tanjug

koo

Bečka policija jutros oko osam časova pokrenula je veliku akciju i uklonila nelegalni klimatski kamp koji je oko 20 aktivista podiglo na zemljištu predviđenom za izgradnju nove velike event-arene u bečkom kvartu St. Marx. Kako prenose austrijski mediji i policija, skup nije bio prijavljen, zbog čega je usledila intervencija. Deo demonstranata napustio je lokaciju bez otpora, dok su drugi pokušali da pruže otpor podizanjem barikada i drvene kule.

Prema izveštajima portala „oe24.at“ i „heute.at“, policija je još u ranim jutarnjim satima na teren poslala veći broj pripadnika. Aktivisti iz inicijative „St. Marx für Alle“ i pokreta „Klimacamp“ zauzeli su deo prostora, postavili šatore i pokušali da zaustave planiranu izgradnju komercijalne arene kapaciteta do 20.000 mesta. Akcija je trajala više sati, a policija je na kraju potpuno raščistila lokaciju i uklonila sve bespravno postavljene objekte.

Protest je deo šire kampanje protiv projekta gradske uprave Beča i kompanije „Wien Holding“, koja zajedno sa nemačkim „CTS Eventimom“ planira izgradnju moderne multifunkcionalne hale. Aktivisti tvrde da žele da sačuvaju taj prostor kao „besplatan javni park za sve“, dok njihovi kritičari podsećaju da je reč o zapuštenom zemljištu koje godinama koristi tek mali broj ljudi, dok bi nova arena, prema najavama investitora, mogla da donese nova radna mesta, veći turistički promet i više kulturnih i zabavnih sadržaja.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Ovaj slučaj još jednom pokazuje kako radikalni klimatski aktivisti, iako malobrojni, mogu ozbiljno da ometaju razvoj savremenih evropskih gradova. Umesto da svoje stavove iznose kroz zakonske procedure i javne rasprave, oni se odlučuju za nelegalnu okupaciju prostora i direktan sukob sa policijom, pri čemu trošak na kraju snose poreski obveznici. Grad Beč ima pravo da o razvoju odlučuje u interesu većine građana, a ne pod pritiskom glasne manjine koja pod parolom ekologije blokira investicije i infrastrukturni napredak. Ovakvi protesti ne nude rešenja za klimatske izazove, već služe kao paravan za radikalizam i opstrukciju.

Piše: mr. Jasmina Dragutinović

Izvor: Srpski ugao

veliki-petak-raspece-isusovo

Danas je Veliki petak, jedan od najtužnijih i najznačajnijih dana u hrišćanskom kalendaru. U okviru Veliki petak, vernici se sećaju stradanja i raspeća Isus Hrist na Golgoti – događaja koji predstavlja temelj hrišćanske vere i simbol najveće žrtve za spas čovečanstva.

Prema učenju Srpska pravoslavna crkva, Veliki petak je dan najstrožeg posta, tuge i molitvene tišine. Ne služi se liturgija, već se u hramovima iznosi plaštanica – platno koje simbolično predstavlja telo Hristovo položeno u grob. Vernici joj prilaze sa dubokim poštovanjem, celivajući je i tiho se moleći.

Ovaj dan obeležava se bez radosti i slavlja. Zvona ne zvone, a bogosluženja protiču u tišini i dostojanstvu. U narodnoj tradiciji, Veliki petak se smatra danom kada treba zastati, utihnuti i okrenuti se sebi – preispitati misli, postupke i odnose sa drugima.

Posebno mesto u obeležavanju ovog dana zauzimaju i narodni običaji, među kojima je najpoznatije farbanje vaskršnjih jaja. Prema tradiciji, jaja se najčešće farbaju u crvenu boju, koja simbolizuje prolivenu krv Isusa Hrista, ali i novi život i vaskrsenje. Prvo obojeno jaje, poznato kao „čuvarkuća“, čuva se tokom cele godine kao simbol zaštite doma i porodice. U mnogim krajevima Srbije veruje se da na Veliki petak ne treba raditi teške poslove, prati veš ili obrađivati zemlju, već dan provesti u miru, postu i molitvi.

Iako je obojen tugom, Veliki petak nosi snažnu poruku ljubavi, praštanja i nade. Žrtva Isus Hrist, kako uči hrišćanstvo, nije kraj, već početak – uvod u Vaskrsenje i pobedu života nad smrću.

Za mnoge vernike, upravo ovaj dan predstavlja najdublji duhovni trenutak u godini – trenutak kada se, u tišini, najjasnije čuje ono što je zaista važno.