јануар 30, 2026

Godina: 2026.

oo
Blokader i režiser emisije „Državni posao“, Mladen Urdarević, izjavio je da mu smetaju srpske zastave istaknute u Novom Sadu, navodeći da one, po njegovom mišljenju, izazivaju napetost u društvu, prenosi NS uživo.

Ova izjava izazvala je burne reakcije u javnosti, posebno imajući u vidu da je reč o državnom simbolu koji je zakonom dozvoljen i koji predstavlja identitet i suverenitet Republike Srbije.

Postavlja se pitanje zašto se državna obeležja posmatraju kao pretnja, umesto da budu faktor zajedništva, naročito u javnom prostoru.

U videu na ovom LINKU možete pogledati njegovu izjavu na Telegram kanalu „Istočna budućnost“.

rukomet-1
Kikinda – Dvorana: „Jezero”. Gledalaca: 340. Sudije: Marko Sekulić i Vladimir Jovandić (obojica Pančevo). Sedmerci: MRK Kikinda 3(3), Partizan 6(6). Isključenja: MRK Kikinda 6 minuta, Partizan 8 minuta.
MRK KIKINDA: Balaban, Davidović 2, Jokić, Jovanović 6, Ćosić 3, Miškov (9 odbrana), Todorov 2, M. Panić 1, Kitanović, Gajski, L. Panić 1, Kosanović, Petrović 3(3), Lazić 1, Kovačević 8, Gaćinović (4 odbrane).
PARTIZAN: Crnoglavac 9(2), Šotić, Ilije, Ivanov 2, Trnavac (13 odbrana), Kotar 1, Zečević 1, Šijan 5, Mićić 3, Popović, Nikolić 1, Stanković 2(2), Jevtić 2, Zorić, Anđelković 6(2), Damjanović 1.
Igrač utakmice: Nikola Crnoglavac (Partizan).
Semafor: 1:3(5.), 6:5(13.), 8:9(20.), 12:12(26.), 13:15(30.), 20:19(39.), 21:22(42.), 24:27(49.), 25:29(52.), 25:31(54.).
Beogradski „crno-beli”, teže nego što se očekivalo, potvrdili su, u „Jezeru” na startu nastavka šampionata, šampionske ambicije. Na severu Banata krenulo se u obostrano laganom ritmu, više je to domaćinu odgovaralo pa su timovi u prvom poluvremenu bili u egalu i nekoliko puta smenjivali se u vodstvu. Osim toga, gosti su načinili i, za njihov renome i nivo kojem teže, veliki broj grešaka u napadu, ispuštali lopte i pogrešno ih dodavali i samo su ih izvrstan golman Trnavac odbranama, te donekle Crnoglavac golovima, držali u egalu ili minimalnoj prednosti.
U nastavku, Crnoglavac je bio još bolji, ali u redovima domaćina Jovanović i Kovačević zablistali su napadu pa je odnos snaga na terenu, praktično, bio podjednak sve do finiša. Partizan je tada, prvi put na meču, stigao do plus tri. Završnica je potom ušla u mirniji tok, Trnavac je opet bio na visini zadatka, a gosti su zapravo tek tada zaigrali kako se očekivalo, načinili mini-seriju od 4:0 i sve je bilo odlučeno, premda su se domaćini još uvek trudili i na kraju skupo prodali kožu pa su na kraju pljeskom ispraćeni od publike.
D. P. 
kockanje-6

Iako većina mladih u Srbiji prepoznaje kockanje kao opasno ponašanje, veliki broj njih se i dalje upušta u igre na sreću, pokazuju rezultati istraživanja sprovedenog među 500 tinejdžera uzrasta od 15 do 18 godina u više gradova Srbije. Podaci ukazuju da se kockalo ili se i dalje kocka 59 odsto mladića i 34 odsto devojaka, dok 62 odsto ispitanih smatra da je kockanje ozbiljan društveni problem.

Psihološkinja Jovana Davidhazi navodi da interesovanje za kockanje najčešće počinje u adolescenciji i da u rizičnoj grupi ni su sva deca podjednako zastupljena.

-Tinejdžeri koji ulaze u problem sa kockanjem često i ranije pokazuju impulsivnost, otpor prema autoritetima i društvenim normama, kao i sklonost da sopstveno zadovoljstvo stave ispred posledica – ističe Davidhazi.

Prema njenim rečima, mladi se u početku najčešće upuštaju u kockanje „iz naivnih razloga – želje za lakom zaradom, zabavom ili prihvatanjem u društvu“, ali je ključni problem to što je teško uočiti trenutak kada igra prelazi u zavisnost.

-Kada zabavu zameni zavisnost, ulazi se u začarani krug u kome kockanje postaje jedini način da se osoba oseti dobro i stimulisano, bez obzira na dobitke ili gubitke – objašnjava sagovornica.

Ona upozorava da zavisnost od kockanja ima sve karakteristike ozbiljnog poremećaja.

-Gubitak kontrole, opsesivne misli, takozvana kockarska euforija i izražena napetost kada se sa kockanjem prekine jasni su pokazatelji zavisnosti – navodi Davidhazi, dodajući da posledice ne pogađaju samo psihičko zdravlje, već i porodične odnose, socijalno funkcionisanje i finansijsku stabilnost mladih.

Posebnu ulogu u ranom prepoznavanju problema ima porodica, ali se, kako kaže, u praksi često dešava suprotno.

-Članovi porodice neretko prikrivaju problem – plaćaju dugove ili minimiziraju posledice – verujući da pomažu, a zapravo time produbljuju zavisnost – kaže Davidhazi i naglašava da je rana intervencija znatno efikasnija od lečenja u kasnijim fazama.

Zabrinjavajući je i podatak da 69 odsto mladih ne zna kome bi se obratilo ukoliko ima problem sa kockanjem. Prema rečima psihološkinje, pomoć najčešće prvo traže bližnji, dok sami mladi dugo ne prepoznaju ili ne prihvataju da imaju problem.

-Ako osoba ne smatra da ima problem sa kockanjem, ona neće tražiti pomoć, niti će je prihvatiti kada joj se ponudi – ukazuje Davidhazi.

Iako u Srbiji postoje ustanove koje se bave lečenjem bolesti zavisnosti, sagovornica smatra da je neophodno unaprediti sistem podrške, pojačati kontrolu dostupnosti kockarskih sadržaja i učiniti informacije o pomoći jasnijim i dostupnijim.

-Mladima je kockanje danas veoma lako dostupno, a bez jasnih granica i adekvatne zaštite, rizik od razvoja zavisnosti je izuzetno visok – zaključuje Davidhazi.

T. D.

muzej-10

Narodni muzej Kikinda krajem 2025. godine uveo je multijezični digitalni audio-vodič koji posetiocima omogućava samostalno i interaktivno upoznavanje stalne postavke muzeja i lokaliteta Suvača. Vodič je dostupan putem mobilne aplikacije i koristi se u okviru redovne ulaznice, bez dodatne naplate.

Reč je o projektu „Multijezični digitalni vodiči i mobilne platforme za prezentaciju i promociju kulturnog nasleđa Narodnog muzeja Kikinda“, čiji je cilj osavremenjivanje načina prezentacije muzejskih sadržaja i njihova veća dostupnost domaćoj i stranoj publici. Audio-sadržaji su dostupni na srpskom, engleskom, mađarskom i rumunskom jeziku, a obuhvataju tekstove, fotografije i zvučne zapise.

Prema rečima muzejskog savetnika dr Dragana Kiurskog, glavni razlog za uvođenje audio-vodiča jeste sve raznovrsnija struktura posetilaca.

-Naš muzej sve češće posećuju strani turisti, a nemamo uvek mogućnost da im obezbedimo vodiča na stranom jeziku. Audio-vodič omogućava da svi dobiju kvalitetno i razumljivo tumačenje postavke – naveo je Kiurski.

Vodič obuhvata 15 tačaka u okviru stalne postavke Narodnog muzeja Kikinda, uključujući priču o zgradi muzeja, arheološku, etnološku, istorijsku i umetničku zbirku, kao i izložbe posvećene prirodnjačkom nasleđu i slikarstvu 20. i 21. veka. Poseban segment posvećen je Suvači, mlinu na konjski pogon iz 1899. godine, koji je pod programskom upravom muzeja.

Aplikacija se besplatno preuzima sa Google Play prodavnice pod nazivom „Heritage Guide“ i ostaje dostupna korisnicima i van muzeja. Sadržaj je prilagođen različitim grupama posetilaca, a poseban značaj ima za slepe i slabovide osobe, u skladu sa inkluzivnim pristupom muzeja.

Projekat je realizovan u saradnji sa kompanijom Go2TECH d.o.o., koja je bila zadužena za dizajn i tehničku izradu aplikacije, dok je finansiran sredstvima Ministarstva kulture. Na pripremi tekstova radili su kustosi i edukatori Narodnog muzeja Kikinda, a realizacija je trajala oko tri meseca.

Kako ističu u muzeju, uvođenje audio-vodiča predstavlja važan korak u modernizaciji rada ustanove, ali i doprinos turističkoj ponudi grada.

-Iako ništa ne može da zameni živu reč i direktan kontakt sa predmetom, digitalni vodič pruža novo iskustvo i drugačiji pogled na postavku, čak i onima koji misle da muzej već dobro poznaju – poručuje dr Dragan Kiurski.

T. D.

migrant

Američki konzervativni novinar Taker Karlson objavio je 20. januara 2026. dokumentarni film „Kako se menja Evropa: Putem najsmrtonosnije migrantske rute na svetu“ na svojoj platformi Tucker Carlson Network. Film se bavi jednom od najrizičnijih migracionih putanja ka Evropi, koja prema autorima, počinje na atlantskoj obali Zapadne Afrike u Mauritaniji, prelazi okean do Kanarskih ostrva – španske teritorije u Atlantiku, uključujući ostrvo „El Hijero“, a zatim se nastavlja ka kontinentalnoj Španiji, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

U filmu se ova ruta opisuje kao organizovani kanal masovne migracije u kojem najvažniju ulogu imaju krijumčarske mreže. Karlson navodi da se prevoz naplaćuje desetine hiljada evra po plovilu i da je reč o opasnom putovanju koje svake godine odnosi veliki broj života. Poseban akcenat stavljen je na strukturu migranata i na bezbednosne i socijalne posledice po zemlje prijema.

Dokumentarac prati kretanje migranata iz regiona Sahela i Magreba, kao i iz pojedinih delova Zapadne Afrike i Bliskog istoka. Karlson iznosi tvrdnje da zapadne vlade, kao i pojedine međunarodne organizacije i nevladine strukture, ne samo da ne sprečavaju ilegalne prelaze, već da ih, prema njegovoj interpretaciji, logistički i finansijski olakšavaju. U tom kontekstu pominje se „International Organisation for Migration (Međunarodna organizacija za migracije – IOM), agencija sistema Ujedinjenih nacija koja se bavi migracionim pitanjima, kao i druge humanitarne organizacije aktivne duž rute.

Film sadrži snimke sa terena, intervjue sa migrantima i izjave sagovornika koji govore o motivima odlaska, načinu prelaska i ulozi posrednika. Karlson ove iskaze tumači kao dokaz da migracije nisu isključivo humanitarni fenomen, već deo šireg političkog i ekonomskog procesa koji, kako tvrdi, ima duboke posledice po socijalnu koheziju, tržište rada i bezbednost evropskih društava.

Autori filma navode da su tokom snimanja nailazili na pritiske i incidente, uključujući i napad na članove ekipe u Parizu. Ovi događaji u filmu služe kao ilustracija, kako Karlson ocenjuje, narušenog javnog reda i ograničenog delovanja institucija u pojedinim zapadnoevropskim gradovima.

Kao bivši dugogodišnji voditelj Fox News-a, Karlson nastavlja kritiku migracione politike i debate o identitetu i integraciji. Posebno se osvrće na Španiju, Francusku i Nemačku i ističe nizak natalitet domaćeg stanovništva, izazove integracije i rastuće tenzije u urbanim sredinama. Kritičari filma upozoravaju da Karlson koristi selektivne podatke i dramatizaciju, dok njegove pristalice tvrde da dokumentarac otvara teme koje su, po njihovom mišljenju, potisnute iz glavnih medija.

Film je dostupan isključivo putem pretplate na sajtu tuckercarlson.com i od objavljivanja je izazvao snažne reakcije na društvenim mrežama, naročito na platformi X, gde se vode intenzivne rasprave o migracionoj politici i budućnosti Evrope.

Dokumentarac Takera Karlsona predstavlja jasan politički stav i upozorenje. Bez obzira na kontroverze, film otvara pitanje koje evropske elite često izbegavaju – da li masovne migracije u sadašnjem obliku doprinose stabilnosti ili dugoročno potkopavaju društvenu koheziju i identitet država. Karlsonov rad afirmiše potrebu za otvorenom raspravom o granicama, suverenitetu i odgovornosti država prema sopstvenim građanima. U tom smislu, ovaj film nije poziv na strah, već na političko preispitivanje pravca u kojem se Zapad kreće.

Izvor: Nina Stojanović / Srpski ugao

bebi-paketi-januar-2026-(7)

Za 165 beba rođenih u septembru, oktobru, noveembru i decembru prošle godine u Gradskoj kući dodeljeni su paketi sa osnovnom opremom, dar lokalne samouprave.

Poklon za novorođenče dobila je i Nikolina Manojlović Feher.

-Sina Petra rodila sam pre četiri meseca i to mi je druga beba. Imam i osmogodišnjeg sina Nikolu. Puno nam znači što grad misli na nas i našu decu. Paketi su dobro došli, a multifunkcionalna stolica je  – Manojlović Feher.

 

Najmlađe goste Gradske kuće i njihove roditelje, bake i deke pozdravio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je naveo da su pokloni koje obezbeđuje „Bebi klub“ jedna od najlepših i najradosnijih akcija lokalne samouprave.

-Za sve nas ovo je porodično okupljanje jer je Gradska kuća dom svih naših sugrađana. Svim roditeljima, ali i onima koji se još uvek nisu odlučili za ovaj korak, možemo da obećamo da će lokalna samouprava uvek biti uz njih. Izdvajamo značajna sredstva za populacionu politiku i dečiju zaštitu, a za mere socijalne zaštite u ovoj godini opredeljeno je više sredstava. U planu je da uvećamo izdvajanja za Savetovalište za brak i porodicu – poručio je gradonačelnik Bogdan.

Dodeli su prisustvovali i pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, kao i članice Gradskog veća Marijana Mirkov i Melita Gombar.

 

A.Đ.

krave

Ministarstvo poljoprivrede, preko Uprave za agrarna plaćanja, raspisalo je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na premiju za mleko za četvrti kvartal 2025. godine. Zahtevi se podnose do 19. februara 2026. godine, zaključno, elektronskim putem – preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji.

Pravo na premiju za mleko može da ostvari pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, pod uslovom da je pre podnošenja zahteva po ovom Javnom pozivu u Registru poljoprivrednih gazdinstava izvršio obnovu registracije za 2026. godinu. Uslov je da je mleko proizvedeno na sopstvenom poljoprivrednom gazdinstvu od grla koja su obeležena i registrovana u sopstvenom zapatu,  da ispunjava uslove u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje kvalitet sirovog mleka, da je isporučeno pravnom licu ili preduzetniku koji se bavi preradom mleka, a ispunjava sve zakonske uslove za to, da je prerađivaču mleka ono isporučeno neposredno ili preko pravnog lica ili preduzetnika koji ispunjava veterinarsko-sanitarne uslove, odnosno opšte uslove za higijenu hrane u skladu sa zakonom kojim se uređuje veterinarstvo i koji prikuplja mleko u ime i za račun prerađivača mleka.

Premija se ostvaruje za kravlje, ovčije i kozje sirovo mleko proizvedeno i isporučeno u četvrtom kvartalu 2025. godine, odnosno od 1. oktobra do 31. decembra 2025. godine.

 

saobracajci-droga

Tokom prethodnog dana u Srbiji dogodile su se 83 saobraćajne nezgode, bez poginulih, a 34 lica su povređena. Na području Policijske uprave u Kikindi zabeležena je jedna saobraćajna nezgoda, bez povređenih, saopšteno je iz policije.

Povodom predstojećeg vikenda, kada se češće konzumira alkohol, Policijska uprava u Kikindi uputila je apel svim vozačima da ne upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola.

Kako se navodi, alkohol i vožnja i dalje su među najčešćim uzrocima saobraćajnih nezgoda sa teškim posledicama, posebno tokom noćnih sati i vikendom.

„Ako ste pili alkohol – ne sedajte za volan. Izaberite bezbednu alternativu“, poručili su iz Policijske uprave Kikinda, uz poziv na odgovorno ponašanje u saobraćaju kako bi se sačuvali sopstveni životi i bezbednost drugih učesnika.

sertifikati-nevenka-biljana-(1)

Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović dodelila je 32 sertifikata za stare i umetničke zanate. Među dobitnicima su i dve sugrađanke Nevenka Bošnjakov, koja se bavi voskarstvom i proizvodi sveće i Biljana Tot koja izrađuje magnete.

Za obe je dobijanje sertifikata značajan jer je i novi korak u poslovanju.

-Sertifikat je i potvrda kvaliteta rada, posebno za nas koji se bavimo i živimo od starih zanata – istakla je Nevenka Bošnjakov, vlasnica voskarske radnje „NB Nera“. – Dokument je i preduslov da konkurišemo za sredstva za unapređenje proizvodnje. Biće značajan i kada je reč o plasmanu robe jer i kupci imaju više poverenja u sertifikovanog proizvođača  voskarska radnja.

Biljana Tot, direktorica udruženja „Biljini magnetići“ napominje da se magneti prave od gipsa i da je sa njihovom izradom, najpre iz hobija, počela pre 15 godina. Udruženje je registrovala pre pet godina i tada je odlučila da se bavi samo ovim poslom.

-Sertifikat je dokaz da poslujem u skladu sa kriterijumima i dokaz je mog napretka. Ministarstvo privrede dodeljuje ga samo onima koji posluju u legalnim okvirima, a ujedno je  i dokaz da moje udruženje dobro radi. Kvalitet proizvoda je važan jer samo u tom slučaju kupac se ponovo vrati i promoviše vas. Uz to osnov je za konkurisanje za sredstva na raznim konkursima – precizirala je Biljana.

Uručujući sertifikate ministarka Mesarović je istakla da su sertifikati zvanično priznanje naše države da je rad  zanatlija od nacionalnog značaja, jedno savremeno „majstorsko pismo“ i pečat poverenja – temelj dalje saradnje i podstrek da  se zanati razvijaju, unapređuju, kao i da se kroz njih predstavljate tradiciju i ono najbolje što Srbija ima:

-Posebno mesto pripada starim zanatima i domaćoj radinosti, kao važnom i dragocenom delu našeg kulturnog nasleđa. Ti predmeti i ta dela nisu obični proizvodi, niti roba koja se masovno stvara i proizvodi. To su nosioci pamćenja, iskustva i kontinuiteta jednog naroda, našeg srpskog naroda.

Izradom sveća Nevenka je počela da se bavi pre dve godine. Kako navodi, one stvaraju posebnu atmosferu i ambijent i oduvek im se divila, te je stoga odlučila i da svoje umeće u njihovoj izradi podeli i sa drugima. Svaka je unikat jer se svaka sveća ručno proizvodi i nema dve  iste.

Biljana napominje da je 95 odsto celokupne proizvodnje i rada njenih ruku delo s obzirom na to da, sa suprugom, izrađuje i kalupe. Svaki od magneta, koliko god slično izgledao, je drugačiji. To je suvenir koji se najčešće kupuje tako da ih naše sugrađanka u najvećoj meri proizvodi sa motivima Kikinde i njenih znamenitosti. Kako bi promovisala ovaj zanat često organizuje i radionice sa učenicima u osnovnim školama.

A.Đ.

FCC-8

Akcija podele kanti i redovnog sakupljanja mešanog ambalažnog otpada uspešno se nastavlja. Odvoz se obavlja prema rasporedu koji su građani dobili uz kante, a isti će biti dostupan i na zvaničnom sajtu kompanije FCC.

Iz kompanije FCC podsećaju građane da u kante za mešani ambalažni otpad odlažu isključivo čistu plastičnu, metalnu, papirnu i kartonsku ambalažu, bez ostataka hrane i tečnosti.

Zaprljana ambalaža otežava reciklažu, izaziva neprijatne mirise i privlači štetočine.

Pravilnim odvajanjem otpada zajedno doprinosimo čistijem i uređenijem gradu.

 

02.02.2026 – 05.02.2026
Naziv ulice Dani za podelu
NEMANJINA ponedeljak, utorak, sreda, četvrtak
GENERALA DRAPŠINA
VODICE
MORAVSKA
BANATSKA
KRALJA PETRA I
PUT ZA PRISTANIŠTE
MARKA MILJANOVA

 

06.02.2026 – 11.02.2026
Naziv ulice Dani za podelu
IVANA MILUTINOVIĆA petak, ponedeljak, utorak, sreda
KARAĐORĐEVA
DUŠANA VASILJEVA
ĐURE JAKŠIĆA
ŠABAČKA
BRAĆE SREDOJEV
ČANADSKA
SAVE TEKELIJE

 

 

 

12.02.2026 – 17.02.2026
Naziv ulice Dani za podelu
STEVANA SREMCA četvrtak, petak, ponedeljak, utorak
VAŠARIŠTE
MARIJE BURSAĆ
BRAĆE OPSENICE
MALI BEDEM
MIHAELA BONA
ŽIVKA BOGDANA
PARTIZANSKA i PARTIZ. SOKAČE
DANILA KOSIĆA
MILOŠA VELIKOG – neparna strana
SVETOZARA MILETIĆA

 

18.02.2026 – 23.02.2026
Naziv ulice Dani za podelu
CARA DUŠANA sreda, četvrtak, petak, ponedeljak
VESELINA KLJAJIĆA
KOSTE KRNIĆA
BRAĆE BOGAROŠKI
MILANA PETROVIĆA
OSLOBOĐENJA
BRAĆE ARSENOV
PERE SEGEDINCA

 

24.02.2026 – 27.02.2026
Naziv ulice Dani za podelu
MARKA KRALJEVIĆA utorak, sreda, četvrtak, petak
  od Ž. Zrenjanina,
do Iđoškog puta
KUMANOVSKA
  od Ž. Zrenjanina,
do Ž. Gavranova
NIKOLE FRANCUSKOG
  od Ž. Zrenjanina,
do V. Zirojevića
ŽARKA GAVRANOVA
VOJINA ZIROJEVIĆA

 

Don`t copy text!