Day: March 20, 2024

Jana-i-Andjela-Perinovic-(2)

Sestre Anđela i Jana Perinović, naše talentovane mlade sugrađanke, učesnice su Festivala „Dečija pesma“, u organizaciji Muzičke škole ”Isidor Bajić” u Novom Sadu.

Festival ima tri faze; u prvoj, žiri je ocenjivao video-snimke sa pevačkim nastupima prijavljenih. Prvoplasirani su izborili direktan nastup u finalu. Našim devojčicama sada je potrebna podrška jer, ukoliko, u svojim kategorijama, dobiju najviše glasova publike, plasiraće se u finale.

Ako želite da glasate za njih, potrebno je da ostavite svoj glas na sajtu Festivala „Isidor Bajić“. Na ovom linku, na samom dnu stranice, piše UPITNIK: Izbor za nagradu publike i, kada kliknete, možete da glasate. Sa jedne mejl-adrese moguće je dati glas samo jednom takmičaru.

Jana je prvak u OŠ „Žarko Zrenjanin“ i članica je Hora „Čuperak“. Takmičarka je u prvoj kategoriji, za uzrast od 7 do 9 godina, sa „Protestnom gradskom pesmom“ za koju je muziku napisala Svetlana Ceca Milić, tekst – Dragomir Đorđević, a aranžman Arpad Balaž.

Njena sestra Anđela učenica je sedmog razreda OŠ „Sveti Sava“. Ona nastupa sa pesmom „Gorane“ autora Svetlane Cece Milić, Arpada Balaža i Dragoslava Guzine, koji je napisao tekst. Anđela pohađa OMŠ „Slobodan Malbaški“, svira klavir i violinu. Na ovom takmičenju je u trećoj kategoriji (13 do 15 godina). Već je osvojila treće mesto glasovima žirija, ali su joj, takođe, potrebni glasovi publike. Glasanje je počelo danas i traje do 27. marta.

Jana i Anđela već su nas mnogo puta obradovale svojim nastupima i nagradama. Podržimo ih i ovoga puta da u finalu predstave sve što su talentom, trudom i radom postigle.

S. V. O.

stoni-tenis

Muška stonoteniska ekipa Galadske onončala je sezonu u drugom rangu. U uzvratnom susretu četvrtfinala doigravanja za plasman u Superligu, Kikinđani su večeras u „Jezeru” poraženi i ubedljivije (0:4) nego u Dimitrovgradu pre četiri dana od Caribroda pa će gosti iz varošice nadomak bugarske granice, borbu za elitu nastaviti u polufinalu. Rajić je izgubio dve, a Čović i Đurđev po jednu partiju, a član uprave Galadske Nenad Đukić napominje da se više od ovog i ovakvog rezultata nije moglo.

– Kao i prošle sezone završavamo takmičenje u ovoj fazi, među osam smo klubova našeg drugog stepena. Večeras, zbog povreda, nismo mogli računati na Vidića i Džodžu, a ni Popov nije bio na raspolaganju. Da ne pričam da  Dimitrovgrađani u ovom trenutku zaista imaju bolji sastav od našeg, s dvojicom kvalitetnih stranaca, Bugara – veli Đukić.

Cilj je, ipak, i na ovaj način ostvaren.

– Skromni smo bili jesenas, želeli smo tek ostanak u ligi i ovaj plasman u četvrtfinale doigravanja naš je maksimum u ovom trenutku, imajući u vidu novac kojim raspolažemo. Za ulazak u elitu, a pogotovo izboriti se potom i da se ne ispadne iz Superlige, potrebna su veća materijalna ulaganja – jasan je Đukić.

D. P.   

557714-papiri-f

Drali su se, lupali po klupama, među njima i Marinika Tepić, pravili nesnosnu galamu tokom prebrojavanja glasova, Ćuta Jovanović je bacao papire.
Poslanici opozicije ponovo su danas divljali i ponašali se primitivno tokom sednice Narodne Skupštine Srbije.

Kada je Ana Brnabić izabrana za predsednika Skupštine, zahvalila je poslanicima koji su joj ukazali poverenje, posle čega je prešla na sledeću tačku dnevnog reda – izbor potpredsednika.

Drali su se, lupali po klupama, među njima i Marinika Tepić, pravili nesnosnu galamu tokom prebrojavanja glasova, Ćuta Jovanović je bacao papire, a na sve to, bacali su rolne toalet papira.
Time su pokazali koliko poštuju institucije Republike Srbije.
– Da objasnim građanima Republike Srbije, da bi razumeli zašto Skupština izgleda ovako kako izgleda. Tri dana su trajale konsultacije, nijedan od ta tri dana se poslanici dela opozicije nisu pojavili – rekla je predsednica Skupštine Ana Brnabić i dodala:
– Deo opozicije se pojavio. Svi predlozi opozicije su uvaženi. Samo da ste pokazali mrvu poštovanja, ali ne, jedini cilj vam je da se pravi cirkus. Da li ste bili zainteresovani za konsultacije oko potpredsedničkih mesta? Da li ste bili u sali kada smo pokrenuli ovu tačku dnevnog reda? Niste, pa je na osnovu ove dve premise rasprava na tu temu završena. Da ste bili zainteresovani za potpredsednička mesta, pojavili biste se na konsultacijama.

24sedam

milenko jovanov 5

Šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ Milenko Jovanov izjavio je danas da su poslanici opozicije, koji su udarali u klupe i bacali papire u sali tokom glasanja o potpredsednicima parlamenta, zakasnili za tu tačku dnevnog reda.

Jovanov je odbacio tvrdnje opozicije sa liste „Srbija protiv nasilja“ koji su naveli u skupštini da su se oni javili za reč i da je nisu dobili vezano za izbor potpredsednika parlamenta.

Opozicioni poslanici nisu bili u sali tokom glasanja za izbor Ane Brnabić za predsednika parlamenta, a kasnije su se pojavili, međutim, u međuvremenu je Brnabić otvorila i zatvorila raspravu.

Jovanov je na konferenciji za novinare objasnio kako izgledaju procedure u parlamentu.

„Prvo, prijavu za reč za tačku dnevnog reda svako od njih mogao je da preda onog momenta kada je sednica maltene zakazana, jer se znalo da će tačke dnevnog reda biti odvojene i da nema spajanja tačaka i mogli su da predlažu poslanike koji će da govore. Ono što je mnogo važnije da su ljudi koji su ovde malo govorili o svojoj tužnoj sudbini napustili salu onog momenta kada su procenili da je to njima ugodno, sedeli u kancelarijama i onda zakasnili na početak tačke dnevnog reda, koja se odnosila na izbor potpredsednika“, rekao je Jovanov.

Kako je rekao, onda su naknadno donosili „svoje papire“ i očekivali da će neko da menja pravila koja su predviđena Poslovnikom da bi se izašlo u susret njihovom neradu, nemaru, neznanju.

„Naravno, to se nije dogodilo. Ali ono što je interesantno, to je da su oni mogli da nastave da učestvuju u raspravi po pitanju delegacija, oni su izabrali da urnišu skupštinski nameštaj“, rekao je Jovanov i dodao da su onda ludački udarali u klupe i rolnama toalet papira zasuli i devojke koje rade steno beleške.

„To je rezultat njihovog rada i veliki podvig koji su napravili“, rekao je Jovanov.

On je istakao da opoziciju niko nije isterao iz sale i da su sami otišli i kasno se vratili u salu.

„I za to je sad kriva Ana Brnabić, za to je kriv Aleksandar Vučćć, zato je kriv neko drugi? Ne, krivi su oni, da su ostali u sali i da su prisustvovali glasanju za predsednika skupštine, da su bili u sali do zaključenja rasprave, mogli su da učestvuju u njoj. Ne, oni su izašli napolje i trčali kroz hodnike i na njihovu žalost, zakasnili“, rekao je Jovanov.

Tanjug

 

1710945918246

Na poslednjem zasedanju Skupštine grada odbornici su postavili više pitanja. Gradonačelnik Nikola Lukač odgovorio je na sva.

-Tokom sledeće nedelje u centru grada, kod Galadske, rešiće se problem sa rasvetom koja nije u funkciji. Konačno je završena javna nabavka i stekli su se uslovi da se otklone veći kvarovi u gradu i na selima. Izvinjavam se mojim sugrađanma koji su nekoliko meseci bez javne rasvete, ali imamo otežanu komunikaciju i nerazumevanje sa menadžmentom EPS-a u Zrenjaninu – istakao je na sednici gradskog parlamenta gradonačelnik Lukač, odgovarajući na pitanje odbornika Miroslava Grujića (LSV).

Odbornik Željko Radaković (SNS) u ime Mokrinčana koje predstavlja, takođe je istakao problem sa EPS-om, odnosno da se na brojeve telefona, namenjene građanima, niko ne javlja.

-Insistiraćemo kod nadležnih da brojevi telefona koji su dati u korisničkom centru budu dostupni. Isto tako naš zahtev biće i da postoji osoba u Kikindi koja će se baviti reklamacijama i pritužbama svih stanovnika – rekao je Lukač.

Uređenje Termijskog druma koji vodi do deponije FCC, takođe je bilo jedno od pitanja odbornika. Put je u lošem stanju, pun je rupa i nije dovoljno širok.

-U prethodnom periodu sa menadžmentom kompanije FCC više puta razgovarali smo upravo o ovom problemu. Lokalna samouprava insistira na tome da FCC uloži veći deo sredstava za sanaciju pomenutog puta. Pretprošle godine grad je sanirao deo kolovoza na insistiranje sugrađana koji žive u ovom delu grada. Deo koji je na otvorenom i vodi do deponije je predmet pregovara – kazao je prvi čovek grada.

Sa kompanijom FCC  je konstantna borba, odgovorio je gradonačelnik Lukač na pitanje o računima koji su ispostavljeni preduzetnicima i privrednicima.

-Deo sugestija je uvažen iako nismo u povoljnoj situaciji, ali se borimo da uslovi za preduzetnike i privrednike budu znatno bolji. Ostaje da nakon februarskog i martovskog računa vidimo da li su naše zamerke i ispoštovane. Menadžment je samoinicijativno promenio način obračuna i lokalna samouprava to ne može da prihvati, što im je jasno i stavljeno do znanja. Stav Grada je da ukoliko se ne uvaže naše sugestije tražimo izlaznu strategiju, pa ako treba i da raskinemo ugovor. O ovoj problematici razgovarao sam sa predstavnicima u nadležnim Pokrajinskom sekretarijatu i Ministarstvu jer je važno da se pripremimo za eventualne alternativne načine odvoženja otpada – precizirao je Nikola Lukač.

A.Đ.

 

 

novi-zenski-dispanzer

Dispanzer za žene, kako je i najavljeno, biće preseljen u novi, uslovan prostor čija je adaptacija u toku. Reč je o zgradi bivšeg Antituberkuloznog zavoda.

Dispanzer za žene imaće dve ambulante za preglede koje će moći da rade u isto vreme, i po jednu za ultrazvučni pregled i citologiju, kao i posebnu prostorija za pregled trudnica. Biće mesta za prostor za intervencije, čekaonicu, kartoteku i sve ostalo što je neophodno.

Ova zdravstvena služba sada deli zgradu sa Medicinom rada, ali je prostor skučen i neadekvatan. Iz bolnice, gde se prethodno nalazio, Dispanzer je izmešten tokom pandemije kovida. Zahvaljujući Ministarstvu finansija, i prethodnom angažovanju narodnog poslanika Milenka Jovanova, obezbeđena su sredstva za rekonstrukciju zgrade bivšeg ATD-a.

 

Dusan-Vasiljev-(1)

Po programu obeležavanja sto godina od smrti Dušana Vasiljeva, prvi događaj biće otvaranje izložbe o ovom kikindskom pesniku u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja, u petak, 22. marta, u 19 sati. Izložba nosi naziv „Čitanje Vasiljeva“.

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“, u ponedeljak, 25. marta, od 18 sati, biće održan okrugli sto “Dušan Vasiljev i njegovo doba 1914-1918”.

Sutradan, u utorak, od 20 sati, na maloj sceni Narodnog pozorišta biće odigrana predstava o njegovom životu, „Oblaci“.

Svečana akademija „Naš Dušan – čovek peva posle rata“ i dodela književne nagrade koja nosi ime ovog pesnika zakazane su za sredu, 27. mart, za 19 sati, u Narodnom pozorištu.

 

odbojka

Pobedu u trećem rangu zabeležio je Muški odbojkaški klub Kikinda, na svom terenu savladao je poslednjeplasirano Bavanište, rezultatom 3:1, a u narednom kolu Kikinđani, četvrti na lestvici, biće gosti vodećeg Slovena u Rumi.

Očekivanu pobedu u južnoj grupi četvrtog stepena upisale su i odbojkašice Kikinde 0230, u Krajišniku slavile su 3:1 protiv istoimenog kluba, poslednjeg na tabeli. Pretposlednjim Kikinđankama ovo je druga pobeda u sezoni, opet protiv istih rivalki, a sledeće protivnice, u pretposlednjem kolu sezone, biće im devojke iz zrenjaninskog Bagljaša.

U istočnoj grupi četvrtog ranga za devojke takođe nije bilo iznenađenja, a reč je odbojkašicama Kikinde. Ova ekipa iz našeg grada bez osvojenog je boda, a sada je izgubila i 12. put. U Novom Sadu: Lavovi – Kikinda 3:0. Druga ekipa Panonije iz Bačke Palanke gostovaće Kikinđankama u pretposlednjem kolu.

D. P.  

Breast-cancer-istock

Nacionalni Dan borbe protiv raka dojke je 20. mart, čijim se obeležavanjem podstiče još veća pažnja javnosti na raspostranjenost ove maligne bolesti i na značaj unapređenja informisanosti žena o  preventivnim pregledima i njenom ranom otkrivanju. Rak dojke predstavlja vodeći uzrok obolevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji širom sveta. Kako je istakla epidemiolog dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti ZZJZ rak dojke je izlečiva ukoliko se uoči na vreme.

-U proteklih pet godina  u Kikindi maligni tumori dojke čine oko 20 procenata maligniteta svih lokalizacija, a u Severnobanatskom okrugu ta brojka je oko 24 odsto. Tokom 2022. godine 35 žena u Kikindi obolelo je na 100.000 stanovnika, a 41 žena u okrugu.  U našem okrugu od raka dojke najveća učestalost obolevanja je kod žena starijih od 70 godina – saznajemo od dr Pecarski.

 

 

 

Karcinom dojke je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti kod žena. Samopregled je izuzetno važna preventivna mera, a naša sagovornica pojasnila je kako on treba da se obavi.

-Svaka žena treba da upozna strukturu svojih dojki i da obavi samopregled. Ovaj pregled treba da  radi svaka devojka počevši od 20. godine. Kako su dojke osetljive na promenu koncentracije ženskih polnih hormona, dojke se tokom mesečnog ciklusa neprestano menjaju. Pred menstruaciju često su bolne i povećane, a u razdobljima praćenim značajnim hormonskim promenama mogu biti preosetljive i uvećane što može izazvati nepotreban strah tokom samopregleda. Upravo zato najbolje je pregled obavljati između petog i 10. dana nakon prve pojave menstruacije kada su dojke najmekše. Žene u menopauzi, tokom trudnoće i dojenja pregled treba da obave prvog dana u mesecu – kaže dr Tatjana Pecarski.

 

Samopregled ima nekoliko faza.

 

 

-Prva faza je pod tušem i potrebno je podići jednu ruka iznad glave i kružnim pokretima prstiju, koristeći cele jagodice, pregledajte sve delove dojke. Tokom pipanja obratite posebnu pažnju na postojanje zadebljanja, čvorića ili bilo kakvih promena. Desnu ruku upotrebite za pregled leve dojke i obrnuto. Opipavanje, pokretima odozdo prema gore i od spolja ka sredini, nastavite u predelu pazuha kako biste proverili eventualna uvećanja limfnih čvorova. Na isti način proverite  i drugu pazušnu jamu. Druga faza pregleda je pred ogledalom kada su  najpre ruke pored tela. Posmatrajte pažljivo izgled grudi, naročito njihovu simetričnost, postojanje promena na koži, perutanje, bilo kakvo udubljenje ili promene u boji bradavica. Stavite obe ruke na bokove, ispravite se koliko možete i čvrsto stisnite ruke na kukove kako bi se zategli grudni mišići. Obratite pažnju da li uočavate ispupčenja, kvržice, ulegnuća, uvlačenja kože ili bradavice. U stojećem stavu temeljno opipajte obe dojke kružnim pokretima vodite prste od areole bradavice prema vrhu dojki na zamšljenom satu na poziciji 12 časova, a potom se vratite do areole. Ponovo u pravcu kazaljke na satu opipajte svaki deo dojke. Ponavljajući postupak završiće se kada napravite ceo krug od 360 stepeni. Dok ste ispred ogledala podignite ruke iznad glave, rotirajući ramena i gornji deo ramena i tela blago u obe strane i gledajte da li na dojkama spreda ili iz profila ima promena. Manje nejednakosti nisu značajne jer su dojke kod većine žena asimetrične. Važno je javiti se lekaru ukoliko se primeti odstupanje od uobičajenog izgleda dojki. Treća faza je samopregled na krevetu. Lezite na krevet postavite jastuk pod desnu lopaticu istovremeno podižući desnu ruku iznad glave jer ovako omogućavate da se dojka rasprostre po najvećoj površini grudnog koša pa je najtanja i najlakša za pregled što je naročito važno za žene sa većim grudima. Ponoviti postupak i sa levom dojkom. Prilikom pipanja koristite cele jagodice prstiju koje pomerate kružnim pokretima. Počevši od periferije dojke pravite spriralu ka bradavici u smeru kretanja kazaljke na satu. Naročitu pažnju obratite na ulegnuća i čvoriće. Zadebljanje tkiva na osnovici dojke u obliku ivice je normalna pojava. Na kraju pregleda nežno stisnite bradavice obe dojke i obratite pažnju na pojavu eventualnog iscetka – navela je dr Pecarski.

 

 

 

Samopregled dojki neophodno je raditi jednom mesečno. Prva mamografija savetuje se sa 35 godina, a ginekološki i ultrazvučni pregledi jednom godišnje. Ukoliko se uoči bilo kakva promena ne čekati nego se javiti lekaru jer su šanse za izlečenje velike ukoliko se lečenje počne na vreme.

Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, u Republici Srbiji registrovano je 4447 novoobolelih i 1765 umrlih žena od raka dojke.

dinko-gruhonjic

Srpsku javnost je ovih dana potresao govor mržnje Dinka Gruhonjića vanrednog profesora sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, a svoj glas su podigli studenti Univerziteta u Novom Sadu.

Tokom održavanja festivala Rebedu u Dubrovniku na jednoj od tribina Dinko Gruhonjić izjavio je da je ponosan što nosi ime po Dinku Šakiću, ustaškom zločincu i zapovedniku logora Jasenovac i Stara Gradiška, u kojem je stradalo na stotine hiljada Srba, piše NS uživo.

Ivana Macak, predsednik Studentskog parlamenta Filozofskog fakulteta u Novom Sadu je izjavila da je Studentski parlament danas većinom glasova osudio sramno ponašanje Dinka Gruhonjića i da je zvaničnim telima Filozofskog fakulteta, tačnije Etičkoj komisiji prosleđen dopis u kom se zahteva da se govor Dinka Gruhonjića proglasi za govor mržnje.

Nemanja Vujić, student prodekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu je izjavio da je ovih dana stiglo bezbroj molbi studenata sa ciljem da se osudi sramno ponašanje Dinka Gruhonjića. On je ovom prilikom podsetio javnost na sramne izjave vanrednog profesora Gruhonjića i da iste predstavljaju uvredu za sve studente, slobodno misleće ljude kao i potomke jasenovačkih žrtava i žrtava genocida NDH. Takođe, student prodekan Nemanja Vujić je izjavio da poslednje izjave Gruhonjića predstavljaju samo vrh ledenog brega i da je Dinko Gruhonjić već poznat po širenju mržnje.

Ćutanje Filozofskog fakulteta u Novom Sadu

Portal NS Uživo se zbog društvenog značaja navedene teme u petak 15. marta obratio Filozofskom fakultetu međutim do danas nisu dobijeni odgovori na postavljena pitanja.

Pitanja na koje nisu dobijeni odgovori su sledeća:

Kako Filozofski fakultet i odseci za Žurnalistiku i Istoriju nameravaju da reaguju povodom izjava Dinka Gruhonjića, a u vezi sa pominjanjem Dinka Šakića, osvedočenog koljača Srba, Jevreja i Roma i zapovednika najmonstruoznijeg logora iz perioda Drugog svetskog rata Jasenovac i Stara Gradiška, koji je doveo do genocida srpskog naroda na prostoru tadašnje NDH?

Da li će se Filozofski fakultet, a posebno odseci za Žurnalistiku i Istoriju ograditi od autošovinističkih stavova, kao i vređanja države, SPC i predsednika države od strane vašeg zaposlenog Dinka Gruhonjića?

Da li će Filozofski fakultet preispitati svoju odluku o izboru Dinka Gruhonjića u zvanje vanrednog profesora i da li Filozofski fakultet smatra da Dinko Gruhonjić ubuduće treba da obrazuje studente Filozofskog fakulteta?