Month: March 2023

sajam zaposljavanja

Nacionalna služba za zapošljavanje Filijala Kikinda organizuje Sajam zapošljavanja koji će biti održan 4.aprila u Sportskoj hali Partizan u Kikindi, od 11 sati ( Trg srpskih Dobrovoljaca 23).

Iz NSZ pozvali su poslodavce koji imaju potrebu za novim kadrovima da prijave svoje učešće na ovom sajmu i na taj način dobiju mogućnost direktnog kontakta sa velikim brojem tražioca zaposlenja.

Pozvani su i tražioci zaposlenja da se jave u Nacionalnu službu za zapošljavanje kako bi preuzeli uput za učešće na sajmu i na taj način ostvarili neposredan kontakt sa poslodavcima koji će ponuditi radna mesta.

Prijava za učešće na sajmu može se izvršiti u svakoj organizacionoj jedinici Nacionalne službe za zapošljavanje, na e-mail adresu smiljka.rodic@nsz.gov.rs ili putem telefona 0230/411-704, saopšteno je iz kikindske filijale NSZ.

miroslava krnić

Ministarstvo zaštite životne sredine Gradu Kikindi opredelilo je tri miliona dinara za projekat podizanja vetrozaštitnog pojasa uz delove opštinskih puteva drugog reda na potezu Mlaka- Mokrin.

Ukupna vrednost ovog projekta koji će biti realizovan na jesen je 8,5 miliona dinara. Vetrozaštitni pojas u dužini od 7 kilometra obuhvatiće 4.400 sadnica poljskog jasena.

Ministarstvo zaštite životne sredine je u januaru raspisalo Javni konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje realizacije projekata pošumljavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta. Ugovor o sufinansiranju i realizaciji projekta između Grada Kikinda i Ministarstva za zaštitu životne sredine potpisan je danas.

Od 70 lokalnih samouprava koliko je konkurisalo, sredstva za pošumljavanje opredeljena su za 55 opština i gradova.

Dr Abraham 2

Meteoropatija je noviji pojam i pridaje joj se sve veći značaj. Ona se pojavljuje kada dođe do promena jednog ili više meteoroloških faktora, temperature, vlažnosti vazduha, atmosferskog pritiska ili zbog vetra, kiše i grmljavine, efekta jonizacije.

– Meteoropate su ljudi koji, zbog vremenskih uslova, imaju određene nelagodnosti, tegobe, simptome, ili čak pogoršanje bolesti. To mogu biti i zdravi mladi ljudi kod kojih su tegobe blage i skoro neprimetne i obično se javljaju kao posledica nezdravih stilova života. Deca nisu meteopate, osim ako ne boluju od nekih teških bolesti – kaže za „Kikindski portal“ dr Goran Abraham, lekar u kikindskoj Opštoj bolnici i jedan od osnivača Udruženja građana „Zdravlje na dlanu“ koje promoviše zdrave stilove života.

Suprotno nekim mišljenjima da ljudi reaguju istovremeno sa promenom vremenskih uslova, dr Abraham objašnjava da se tegobe često javljaju neposredno pre ili posle promena.

– Kod zdravih i mladih ljudi meteoropatske reakcije obuhvataju: umor, promene raspoloženja, smanjenu koncentraciju, glavobolje, reumatske bolove, bolove na području starih povreda i ožiljaka, zatim nesanicu, nesvesticu, vrtoglavicu, kao i srčane tegobe. Kod starijih ljudi i hroničnih bolesnika, međutim, pored ovih tegoba, koje su jače izražene, javlja se i pogoršanje simptoma osnovne bolesti.

Ipak, nisu svi osetljivi na vremenske prilike. Dr Abraham kaže da, prema istraživanjima, meteoropatske reakcije oseća 30 odsto populacije. Takođe, meteoropatija nije datost koja ne može da se promeni.

– Zdravi stilovi života osnova su za sprečavanje neželjenih simptoma kod  meteoropata. To podrazumeva zdravu ishranu, hidrataciju, fizičku aktivnost shodno osnovnom zdravlju ili bolesti, redovan i kvalitetan san, kontakt sa prirodom i smanjenu upotrebu mobilnih telefona, računara, televizije – kaže dr Abraham.

Lekari su zabeležili da se meteoropate žale i na psihičke probleme – depresivna stanja, nagle promene raspoloženja i razdražljivost. Takva stanja traju dan ili dva i, sa poboljšanjem vremenskih prilika se i simptomi smanjuju.

Bili meteoropata ili ne, savete doktora Abrahama, svakako treba poslušati. Zdrave navike, boravak u prirodi i izbacivanje štetnih navika sigurno pomažu svima, uz preporuku da se primenjuju svakog dana i postanu način života.

CDA_8842-w1024

Kikinđani sa nestrpljenjem očekuju da iz njihovih slavina napokon poteče čista i zdravstveno bezbedna pijaća voda. Grad Kikinda je dugi niz godina tražio najbolje rešenje za žitelje grada i okolnih sela kako bi rešio ovaj višedecenijski problem. Pored tehnologije tretmana i prerade pijaće vode na izvorištu, kvalitet vode zavisi i od stanja distributivne mreže.  Zbog toga, pored izgradnje postrojenja za prečišćavanje vode, koja napreduje planiranom dinamikom, Grad Kikinda radi na faznoj rekonstrukciji neuslovne vodovodne mreže. Projekat koji se realizuje obuhvata rekonstrukciju mreže u 15 ulica u gradu, dužine oko 5.5 kilometara.

U oblasti vodosnabdevanja i zaštite vode u 2022. godini, Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine je na Javnom konkursu za finansiranje i sufinansiranje obezbedila 90 miliona dinara, a Grad Kikinda 20 miliona dinara. U 2023. godini Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine je u oblasti vodosnabdevanja i zaštite vode obezbedila 127 miliona dinara, te ukupna vrednost investicije iznosi 237miliona dinara.

Obim posla na rekonstrukciji vodovodne mreže u Kikindi zahteva podelu na više celina, pri čemu se vodi računa o prioritetu, trenutnom stanju delova mreže, lokaciji i tehničkim karakteristikama.

Prva celina podrazumeva projekat rekonstrukcije distributivne mreže u ulicama Branka Radičevića, Vojvode Mišića, Đure Daničića, Dušana Vasiljeva, Laze Kostić. Ukupna dužina rekonstrukcije u ovoj celini je 1, 7 kilometara.

Druga celina obuhvata projekat rekonstrukcije vodovodne mreže u dužini od 3 kilometra u ulicama Kumanovska, Đure Oličkova, Miroslava Antića, Donja Vodoplavna, Barska, Nikole Pašića, Kosovska i Nemanjina.

Treća celina, ukupne dužine jednog kilometra obuhvata ulice Stevan Lakai Giga, Kiš Mihalj i Miloš Crnjanski.

Radovi na atmosferskoj kanalizaciji

Izgradnja sekundarne mreže atmosferske kanalizacije, koja je namenjena sakupljanju i evakuaciji suvišnih atmosferskih voda sa ulične površine predviđena je projektom u ulicama Dušana Vasiljeva (deo od ulice Đura Jakšića do ulice Kralja Prvog Prvog) zatim ulica Jaše Tomića (deo od ulice Kralja Petra Prvog do ulice Braća Lakovića),Braće Lakovića (deo ulice od Jaše Tomića do Semlačke) i Semlačka (deo od ulice Braća Laković do Jugovićeve). Ukupna dužina radova je 1.119,9 metara.

Projektom je planirano da se atmosferska voda sakupi i najkraćim putem evakuiše do recipijenta. Kako bi se suvišna atmosferska voda prikupila i evakuisala do projektovanih kanala, takođe je potrebno izgraditi određeni broj revizionih šahtova i slivnika. Planirano je da se priključenje slivnika obavlja na mestima šahtova i direktno na ulični kanal. Ukupna vrednost ove investicije iznosi 149 miliona dinara.

SUBNOR 1

Godišnjicu pogibije kikindskog revolucionara Nikole Francuskog obeležili su u ponedeljak članovi Drugog mesnog odbora SUBNORA-a Kikinde, na čelu sa Biljanom Golušin Tot. Na spomen obeležje u A naselju položili su venac.

Nikola Francuski, rođen je u Kikindi 1909. godine. Završio je Trgovačku školu. U SKOJ je primljen kao dvadesetogodišnjak. Bio je posvećen ilegalnom radu, širenju slobodarskih misli i zalaganju za prava radničke klase, te je primljen u Savez komunista Jugoslavije (SKJ) 1934. godine.

Zbog angažovanja u borbi za radnička prava, uhapšen je 1936.god.i osuđen na šest meseci zatvora. Po odsluženju kazne, nastavlja sa ilegalnim aktivnostima. U toku rata, bio je na dužnosti sekretara sreskih komiteta u Rumi i u Kikindi.

Nikola Francuski tragično je završio život u zasedi nadomak Iđoša 27. marta  1944. godine.

Gradski odbor SUBNOR-a neguje kulturu sećanja na sve svetle likove i događaje iz perioda Narodnooslobodilačkog rata, kako bi i mlađim generacijama bili primer kako se voli i brani otadžbina, navodi se u saopštenju kikindskog SUBNOR-a.

Gimnazija jubilej 4

Svoj dan kikindska Gimnazija obeležava na dan smrti rano preminulog pesnika Dušana Vasiljeva. Večeras je, svečanom akademijom u Narodnom pozorištu, proslavljeno 165 godina postojanja jedne od najstarijih obrazovnih institucija u zemlji.

U popodnevnim satima, Gimnaziju je posetio ministar obrazovanja, Branko Ružić.

– Kikindska gimnazija predstavlja dragulj našeg obrazovnog sistema. Iznedrila je mnoge vredne pojedince koji su ostavili dragocen pečat u svojim oblastima: Milivoja Jugina, Jovana Ćirilova, Vesnu Čipčić, Ranka Žeravicu. To je samo dokaz da je ova gimnazija brend, a njeni učenici odnose velike pobede na raznim takmičenjima. Orijentacija Vlade i Ministartva je da je afirmišemo i pomognemo u projektima od značaja za očuvanje vrednosnog sistema koji se ovde baštini. Učenici i profesori to zaslužuju jer su napravili predivnu sinergiju. Kvalitetnim radom stvorila se perspektiva da mladi opredele svoje karijerne ciljeve i da se sutra integrišu u realizaciju projekata koji će voditi razvoju Srbije i Vojvodine. Obaveza nas u Vladi i državnog rukovodstva jeste da obezbedimo uslove da naša deca ostanu na svom pragu – rekao je ministar Ružić.

Obeležavanju jubileja prisustvovali su i zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski i članovi Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje, Ljuban Sredić i Stevan Iličić.

– Uspesima i kvalitetom nastave, kikindska gimnazija izdvaja se kao jedna od najprestižnijih obrazovnih institucija, na ponos Grada i države. Važno je da prepoznamo i cenimo znanje dece i da im pružimo uslove da mogu da žive od svog rada, talenta i sposobnosti, da imaju društvenu i profesionalnu satisfakciju. Učenicima želim mnogo uspeha, a Gimnaziji da traje, uz stalno stvaranje uslova za kvalitetno školovanje i obrazovanje, u čemu će uvek imati podršku Grada i države – istakla je Jakšić Kiurski.

Na kraju programa koji su pripremili učenici i profesori, diplome maturantima sa odličnim uspehom dodelila je direktorica Gimnazije, Mirjana Dražić.

– Nastavićemo tradiciju, ali i gledamo u budućnost. Ministra smo upoznali sa problemima i sa izazovima s kojima se suočavamo u radu. Lokalna samouprava nam mnogo pomaže da prevaziđemo probleme, a za veće investicije očekujemo pomoć Ministarstva za kapitalna ulaganja – rekla je direktorica.

U prepunoj sali đaka, nastavnika, roditelja i godtiju, najsrećniji su bili maturanti koji su primali priznanja Gimnazije za postignut odličan uspeh, njih dvadesetak.

Ponosni gimnazijalci

Nikolina Marković sa društveno-jezičkog smera dobila je plaketu za skroz odličan uspeh.

– Definitivno ću pamtiti učenje, druženje, mnoge vannastavne aktivnosti. Imali smo mnogo mogućnosti da iskažemo svoju kreativnost – kaže Nikolina. – Ponosna sam što sam učenica Gimnazije. U planu mi je da upišem psihologiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Snežana Đuran maturantkinja je prirodno-matematičkog smera i jedna od dobitnica priznanja za odličan uspeh.

– Koliko je bilo lepo, toliko je bilo i teško. Profesori su zahtevali dosta znanja, ali smo i stvarali mnogo lepih usspomena.  Sada ću upisati Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu – kaže Snežana.

Najavljeni radovi na zgradi i u dvorištu Gimnazije

– Grad Kikinda konačno ima projekat za kompletnu sanaciju i rekonstrukciju zgrade Gimnazije. Predračunska vrednost je viša od 350 miliona. Sada treba konkurisati za sredstva kod republičkih i pokrajinskih organa. Ukazali smo ministru na to koliko nam je značajno dvorište Gimnazije koje je jedno od najfrekventnijih mesta za sport i rekreaciju, i koliko je bitno da se teren održava u bezbednom stanju – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Ona je dodala da je Grad opredelio 10 miliona dinara kako bi se sanirala tartan-staza.

– I pre korone smo u Vladi imali u planu da uradimo rekonstrukciju i sanaciju zgrade Gimnazije. U međuvremenu su bili promenjeni prioriteti i mislim da je sada vreme da sagledamo status objekata obrazovnih ustanova širom Srbije i da nam to bude prioritet – rekao je ministar Ružić.

Istorijat

Najstarija obrazovna ustanova u gradu osnovana je 1858. godine, kao „realka“ sa četiri razreda, pod nazivom Velikokikindska Gimnazija. Bila je smeštena u zgradi Kurije. Izgradnja nove zgrade započeta je 1899. i već naredne godine je useljena.

Do Prvog svetskog rata, Gimnaziju su pohađali, uglavnom, učenici nemačke i mađarske nacionalnosti. Tokom rata, bila je vojna bolnica. Između dva rata, pohađali su je đaci srpske nacionalnosti i uživala je veliki ugled.

Za vreme Drugog svetskog rata, pretvorena je u kasarnu nemačke vojske. Godine 1945. podeljena je na Nepotpunu mađarsku i Nepotpunu srpsku gimnaziju. Transformacijom 1950/51. godine, od Gimnazije su odvojena niža odeljenja, koja su pripojena tada ustanovljenim osnovnim školama.

Ime pesnika Dušana Vasiljeva Gimnazija je ponela vek nakon osnivanja, 1959. godine. Sledi period uspona, koji traje do 1974, kada su osnovani Centri za obrazovanje. Narednih 16 godina, Gimnazija nije upisivala nove generacije učenika, a njen rad je obnovljen školske 1990/91. godine.

Povodom Dana Gimnazije, u holu Pozorišta bile su izložene fotografije iz istorije ove obrazovne ustanove.

Druga košarkaška liga KS Vojvodine. Započela doigravanja

Započela su doigravanja u Drugoj ligi KS Vojvodine, a u grupi za plasman od pete do osme pozicije, košarkaši Velike Kikinde poraženi su u gostima od Futoga 1276, rezultatom 101:63 dok je u skupini za poredak od devetog do 12. mesta, novokozaračka Sloboda, u Kikindi, savladala 85:83 tim „Radivoja Koraća” iz Rumenke.

Velikokikinđani, u subotu od 20 sati u „Jezeru”, dočekaće Budućnost iz Novog Sada, a Sloboda će u Odžake kod Torpeda.

Druga rukometna liga Vojvodine. Mokrinčani hitaju ka višem rangu

U 19. kolu Druge lige Vojvodine, rukometaši mokrinske Crvene zvezde ostvarili su 18. pobedu i sedam kola pre kraja sezone imaju sedam bodova viška u odnosu na prvog pratioca RA Dinamo iz Pančeva. Mokrinčani su u Rumi savladali 32:25 (16:12) tim Putinaca iz obližnjeg sremeskog mesta, a u narednom kolu biće domaćini četvrtoplasiranoj Prigrevici.

Crvena zvezda: Almaši 4, Ivetić 1, M. Maluckov, Dukatarov 10(3), Gavrilov, Domazet 5, Simić, Golić 3, Milivojević, Kovač 2, Blažić 2, A. Maluckov, Skuban 5.

U ženskoj konkurenciji istog, četvrtog, stepena takmičenja, igrale su i rukometašice ŽRK Mokrina, ali su na svom terenu poražene 36:39 (19:21) od Petrovaradina i pretposlednje su na lestvici. U sledećoj rundi Mokrinčanke će gostovati Beočinu.

ŽRK Mokrin: Pleško, Brkin 9, Stojšić, Golić, Vukobrat 5, Kecić 4(2), Popadić 7, Knežev 8, Ladičorbić 3. 

D_Vasiljev 14

Na prigodnoj svečanosti u svečanoj sali Gradske kuće danas je, ovogodišnjem laureatu Selimiru Raduloviću, uručena Nagrada „Dušan Vasiljev“. Radulović je priznanje dobio za knjigu „U carstvu vetrova aramejskih“.

Na konkurs za Nagradu koju, od 1997. godine, lokalna samouprava dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku u prethodnoj godini, stigla su 124 rukopisa svih žanrova.

Najveći broj bila su prozna dela, od kojih su, u uži izbor, uvrštena dva romana : „Papir“, Gorana Petrovića i delo Saše Radojčića, „Dečak sa Fanara“, rekao je potpredsednik žirija, književnik dr Zoran Đerić.

– Od pesničkih dela, odmah se izdvojila knjiga Selimira Radulovića, po svemu drukčija od tekuće produkcije jer je religiozna, u pravom smislu. Oslonjena je na Bibliju i na literaturu koja je vezana za istoriju književnosti i za velika imena na koja se poziva, citira ih parafrazira. Pritom, Radulović je, poslednjih dvadesetak godina stekao izuzetnu reputaciju kao pesnik dugih pesama koje ga odvajaju od tekuće produkcije. S druge strane, bliskost koju smo uočili sa poeziojom Dušana Vasiljeva je u tome što su posvećene čoveku i Bogu, to je misao koja je stalno između neba i zemlje, sumnja za sve oko nas i vera koja sve opravdava i nagrađuje. Radulovićeva knjiga je, istovremeno, i stara i nova: vraća se večitim temama i ima sasvim drukčiji pristup onome što smo učili kroz hiljadu godina civilizacije – istakao je Đerić.

Laureat se, u svojoj besedi, takođe osvrnuo na delo pesnika Dušana Vasiljeva.

– Vasiljev je bio dete koje je nestalo sa 24 godine. To vreme je bilo nevreme i liči mi na prva dva desetleća 21. veka . On je pevao kao zreli pesnik, a njegove ključne pesme gradile su nekoliko generacija srpske poezije – podsetio je Radulović. – Iako za života nije imao knjigu poezije, već je bio afirmisan u značajnim časopisima. Zahvalan sam žiriju na nagradi, ona mi pričinjava radost; čovek, makar za trenutak, zna da mu snaga još uvek nije oduzeta.

Nagrada „Dušan Vasiljev“ dodeljuje se na dan njegove smrti, ovoga puta i na dan kada kikindska Gimnazija, koja sa ponosom nosi ime ovog pesnika, obeležava 165 godina trajanja, istakla je zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.

– Važno je da se sa njegovim delima upoznaju mlade generacije, da vide šta sve čovek može da učini sa 24 godine, kakav trag u vremenu može da ostavi. Nažalost, sve pesme Vasiljeva bile su prožete i tragikom njegovog života i tragikom vremena koja se, na neki način, ciklično ponavlja, možda i u naše vreme. Nagrada je odavno prevazišla lokalni karakter, a o njenom značaju govori i to što su je ponela mnoga značajna imena naše književnosti: Svetislav Basara, David Albahari, Milorad Pavić.

Svečanosti su prisustvovali i ovogodišnji članovi žirija: Radovan Vlahović, predsednik, i Đorđe Pisarev.

Lokalnu samoupravu predstavljali su članovi Gradskog veća – Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje, i Ljuban Sredić, zadužen za poljoprivredu i mesne zajednice.

U publici su bili i đaci Gimnazije „Dušan Vasiljev“. U umetničkom delu programa nastupili su nastavnik Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, Stevan Sredić i učenica Anrea Berenji. Stihove Vasiljeva govorili su Sonja Damjanović, glumica Srpskog narodnog pozorišta i Vladimir Maksimović, glumac kikindskog pozorišta.

Položeni venci na grob pesnika

U prepodnevnim satima, na grob Dušana Vasiljeva na Melinom groblju, vence su položili predstavnici Grada i kikindske gimnazije – Valentina Mickovski i direktorica Mirjana Dražić.

kindja3

Članovi Planinarskog društva „Kinđa“ proteklog vikenda evocirali su sećanja na svog prijatelja, kolegu, jednog od osnivača ovog društva i njegovog prvog predsednika, prerano preminulog Zorana Makitana. Destinacija planinarskog izazova u Zoranovu čast, već po tradiciji, bila je iznenađenje za kikindske planinare. Memorijal „Zoki Makitan“ organizovan je 14. put, a pohod iznenađenja ovoga puta bila je Tara. Sa planinarskog uspona, članovi PD „Kinđa“ doneli su divne fotografije i lepe utiske.

-Koncept Memorijala je takav da se članovi prijave i do poslednjeg trenutka ne znaju gde će ići. Odziv je i ovoga puta bio dobar, Memorijal je okupio 35 članova. Boravili smo u planinarskom domu, posetili vrhove Orlov vis, Bilješke stene odakle puca prelep pogled na jezero Perućac. Staza je bila prilično zahtevna, duga 15 i po kilometara. Popeli smo visinu od 1247 metara, a ukupan uspon je 900 metara. Drugog dana bili smo na Trešnjevcu- prenosi nam utiske Olivera Makitan, organizatorka pohoda.

Planinari „Kinđe“, zaljubljenici u prirodu, izazove i dosezanje planinskih visina, tokom proteklih memorijala obišli su brojne planine u Srbiji: vrhove Kopaonika, Rtnja, Zlatara, Zlatibora, Babinog Zuba, Stare planine, Avale, Ozrena, Besne kobile…U osvajanju novih visina, neguju sportski i timski duh, kao i sećanje na kolegu koji je prvi organizovao ovakve pohode iznenađenja.

Foto: privatna arhiva