vakcinacija

pink-ribbon-3715346-1280-(1)

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ saopštio je da će se i ove godine u Srbiji od 19. do 25. januara obeležiti Evropska nedelja prevencije raka grlića materice i to pod sloganom „Sačuvajte svoje zdravlje“.

Navode da je cilj te nedelje da se unapredi informisanost i svest građana o značaju prevencije, a osnovna poruka je da je rak grlića materice maligna bolest koja se može sprečiti. Rak grlića materice je prepoznat kao ozbiljan javnozdravstveni izazov svuda u svetu.

Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”, u proseku se u Srbiji svake godine registruje 1.133 novoobolele žene, a život izgubi 440 žena. Batut navodi da se rak grlića materice češće javlja nakon 35. godine života. Najveći broj obolelih registruje se kod žena uzrasta od 55 do 59 godina.

Prema dostupnim podacima, rizik od smrtnog ishoda raste posle 50. godine, a najveći je kod žena starijih od 70 godina, međutim ohrabruje podatak da je u poslednjoj deceniji zabeležen pad mortaliteta od preko 12 odsto, kao rezultat preventivnih mera, unapređene dijagnostike i pravovremenog lečenja.

Podsećaju da se u Srbiji od juna 2022. godine sprovodi besplatna preporučena vakcinacija devetovalentnom HPV vakcinom za decu i mlade uzrasta od devet do 19 godina, a od aprila 2024. godine i za studente uzrasta od 19 do 26 godina u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.

Zaključno sa 31. decembrom 2025. godine protiv HPV-a je u potpunosti vakcinisano 26.854 dece uzrasta od devet do 14 godina, kao i 18.760 adolescenata uzrasta od 15 do 19 godina i 4.666 studenata uzrasta od 19 do 26 godina.

Organizovani skrining raka grlića materice u Srbiji se sprovodi od 2012. godine i podrazumeva redovne ginekološke preglede sa PAP testom za žene uzrasta od 25 do 64 godine. U 2024. godini rezultati iz 52 doma zdravlja pokazuju da je pregledano 62.455 žena, od kojih je 3.389 sa pozitivnim nalazom upućeno na dalju dijagnostiku. U toku je druga godina petog ciklusa organizovanog skrininga raka grlića materice.

Pored toga, sve veću ulogu ima i HPV testiranje, kao osetljivija metoda ranog otkrivanja infekcije.

vakcinacija-grip

Vakcinacija je jedno od najvećih dostignuća savremene medicine i temelj zaštite javnog zdravlja. Ipak uprkos decenijama dokazanih koristi i iskorenjenim bolestima, poverenje u vakcine u poslednjim godinama je narušeno. O razlozima zbog kojih roditelji u Srbiji ponekad oklevaju da vakcinišu dete, razgovarali smo sa dr Ivanom Pantić, specijalistkinjom pedijatrije u Domu zdravlja Čoka.

-Većina roditelja u Srbiji i dalje savesno vakciniše svoju decu, ali poverenje u vakcine jeste oslabilo. To se naročito primećuje kod mladih roditelja koji informacije najčešće traže na internetu – kaže dr Pantić.

Roditelji u većim sredinama, češće su izloženi kontradiktornim informacijama sa interneta, dok u manjim mestima obično postoji prisniji odnos sa lekarom, što doprinosi poverenju.

– ANOVA analizom utvrđeno je da su razlike između grupa statistički značajne (p=0,022): roditelji koji se o vakcinama pretežno informišu preko interneta manje su zadovoljni objašnjenjima koja dobijaju od lekara od onih koji informacije dobijaju direktno u Domu zdravlja. To jasno govori da lekar mora da ostane prvi i glavni izvor informacija, a ne društvene mreže i neprovereni sajtovi – objašnjava dr Pantić.

Na pitanje odakle uopšte potiče sumnja u vakcine, dr Pantić ističe da problem ne nastaje samo iz neinformisanosti, već iz načina na koji se danas šire informacije.

-Društvene mreže imaju ogroman uticaj. Neproverene tvrdnje šire se mnogo brže na internetu od proverenih naučnih činjenica. Antivakserski pokreti koriste strah i neizvesnost, a mediji ponekad, nesvesno, dodatno doprinose širenju panike bombastičnim naslovima – tvrdi dr Pantić.

U svom istraživanju sprovedenom na teritoriji opštine Čoka, primetila je da su roditelji najmlađe dece pokazivali najviši stepen konspirativnih uverenja, naročito kada je reč o MMR vakcini.

-Roditelji najmlađe dece češće imaju negativniji odnos prema vakcinaciji. Oni su manje zadovoljni informacijama koje dobijaju od lekara, nesigurniji su u svoje znanje o vakcinama i skloniji uverenju da vakcine kriju neku „skrivenu opasnost“. Te razlike nisu slučajne, već su statistički značajne – nezadovoljstvo informacijama (p=0,011), nesigurnost u znanje (p=0,014) i uverenje u skrivenu opasnost vakcina (p=0,002).

Kao važan nalaz izdvojila se i povezanost materijalnog statusa porodice i uverenja o vakcinama. Analiza je pokazala da roditelji sa nižim prihodima značajno češće izražavaju konspirativne stavove, posebno kada je reč o tvrdnjama da se „prikriva štetnost vakcina“, a ta razlika je statistički potvrđena (p=0,025). Upravo zbog toga, ističe dr Pantić, porodice slabijeg materijalnog stanja treba da budu u fokusu ciljane edukacije, kako bi dobile jasne, proverene i razumljive informacije.

Kad je reč o vrstama, najčešće se odlaže MMR vakcina, koja štiti od malih boginja, zaušaka i rubele.

-Razlog su dezinformacije o navodnoj povezanosti  MMR vakcine sa autizmom, što je naučno potpuno opovrgnuto. Reakcije na vakcinu koje se javljaju kod dece su uglavnom blage i prolazne, za razliku od komplikacija samih bolesti koje mogu biti ozbiljnije – kaže naša sagovornica.

Najčešće zablude koje pedijatri čuju odnose se upravo na navodnu povezanost vakcina i autizma, ali i na strah da ova vrsta zaštite „slabi imuni sistem“ ili uverenje da poneke bolesti više nisu opasne.

-Sve tvrdnje su naučno opovrgnute. Vakcine ne slabe, već jačaju imunitet. Bolesti protiv kojih se vakcinišemo sada su retke upravo zahvaljujući imunizaciji – naglašava dr Pantić.

Kada roditelji izraze strah od nuspojava, naša sagovornica trudi se da razgovor bude iskren i otvoren.

-Objasnim im da su ozbiljne nuspojave izuzetno retke i da su koristi neuporedivo veće. Ponekad im ispričam primer iz prakse jer poverenje se ne gradi samo kroz propisivanje, već kroz razumevanje – ističe dr Pantić.

U Srbiji je vakcinacija zakonski obavezna, što dr Pantić smatra opravdanom merom.

-Iako se na prvi pogled može činiti da to ograničava slobodu izbora, u ovom slučaju odbijanje vakcine ne ugrožava samo pojedinca, već i zajednicu. Zbog toga je zakonska regulativa neophodna. Dugoročno, međutim, cilj ne treba da bude prinuda, već razvoj svesti: da roditelji shvate da je vakcinacija čin brige i solidarnosti. Nekada su ljudi strahovali od bolesti, a danas, paradoksalno, od zaštite. Uloga lekara je da most poverenja ponovo izgradi – razgovorom, razumevanjem i činjenicama – objašnjava naša sagovornica.

 

vakcinacija-grip-(1)

U ambulantama Doma zdravlja u toku je vakcinacija protiv sezonskog gripa. Na raspolaganju su dve vakcine „influvak tetra“ i domaća „torlak flu“ koju je proizveo Institut „Torlak“.

-Imunizacija je počela početkom oktobra i na pacijentima je da odaberu koju vakcinu žele da prime. „Influvak tetra“ pokriva četiri soja virusa protiv gripa, a „torlak flu“ tri. Do sada je 1.854 primilo „influvak tetra“, dok su se za domaću vakcinu odlučila 142 pacijenta – saznajemo od glavne sestre Doma zdravlja Mire Pećanac.

Preporuka je da se protiv sezonskog gripa zaštite rizične grupe, a na raspolaganju je 3.500 doza.

-To su hronični bolesnici sa poremećajima plućnog i kardiovaskularnog sistema, bubrežni bolesnici, dijabetičari, osobe sa oslabljenim imunitetom, deca koja su imuno kompromitovana, stariji od 65 godina. Imunizacijom je potrebno obuhvatiti i osobe smeštene i zaposlene u gerontološkim centrima i ustanovama socijalne zaštite, kao i zaposlene i smeštene u ustanovama koje obavljaju zdravstvenu delatnost, kao i osobe zaposlene u javnim službama koje su u riziku – dodala je naša sagovornica.

 

 

Da bi se postigla zaštita neophodno je dve do tri nedelje nakon vakcinacije. Grip još uvek nije registrovan, ali sa hladnim vremenom primetan je veći broj onih koji se žale na oboljenja sličnim gripu.

A.Đ.

 

OIP-9-

U domovima zdravlja na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga od danas, 7. oktobra, počela je vakcinacija protiv sezonskog gripa. Ambulante imaju na raspolaganju dve vakcine „influvak“ i domaću koju je proizveo Institut „Torlak“.

-Iz Zavoda za javno zdravlje pozivamo sugrađane da se vakcinišu, a posebno hronični bolesnici sa poremećajima plućnog i kardiovaskularnog sistema, dijabetičari, osobe sa oslabljenim imunitetom, deca koja su imuno kompromitovana, stariji od 65 godina. Imunizacijom  je potrebno  obuhvatiti osobe smeštene i zaposlene u gerontološkim centrima i ustanovama socijalne zaštite, kao i zaposlene i smeštene u ustanovama koje obavljaju zdravstvenu delatnost, kao i osobe zaposlene u javnim službama koje su u riziku – istakla je istakla epidemiolog  dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti ZZJZ.

Vakcine sadrže virus tip H3 H1N1 i tip B virusa gripa. U okrugu je podeljeno 5.700 doza od čega je 3.500 pripalo Kikindi.

Vakcinacija protiv gripa ima za cilj smanjenje širenja gripa među stanovništvom i zaštitu građana, posebno rizičnih grupa, od potencijalno ozbiljnih komplikacija koje grip može da izazove. Za sticanje imuniteta potrebno je dve do tri nedelje nakon vakcinacije a postvakcinalni imunitet varira i traje od šest do 12 meseci .

 

 

 

vakcinacija

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF poručili su da je hitna vakcinacija neophodna da bi se zaštitili životi dece od velikog kašlja.

U saopštenju se podseća da je Institut za javno zdravlje Srbije 31. januara ove godine prijavio četiri smrtna slučaja od velikog kašlja kod male dece u našoj zemlji, koja su bila suviše mala da bi bila potpuno vakcinisana.

Zdravstvene vlasti su takođe prijavile ukupno 1.595 potvrđenih slučajeva velikog kašlja u periodu od 1. januara 2023. do 28. januara ove godine.

Navodi se da će SZO i UNICEF podržati javnozdravstvene ustanove da nastave s jačanjem kapaciteta za nadzor i da dopru do svakog deteta u Srbiji sa vakcinama primljenim na vreme koje spasavaju živote.

Dodaje se da je veliki kašalj zarazna bolest koja se obično manifestuje iscrpljujućim kašljem i koja može da pogodi svakoga, ali je najteža kod nevakcinisane dece, mlađe od godinu dana.

U proseku, svaka dvadeseta nevakcinisana beba koja se zarazi razvije teške komplikacije koje mogu dovesti i do smrti.

Adolescenti i odrasli se takođe mogu zaraziti, ali klinička manifestacija kod njih može biti blaža i stoga proći nedijagnostikovana i nelečena, što doprinosi cirkulaciji bakterije među stanovništvom.

Težak oblik velikog kašlja se može sprečiti bezbednom i delotvornom vakcinom koja je dostupna širom sveta od pedesetih godina prošlog veka i deo je nacionalnih programa redovne imunizacije od 1974. godine.

Od ključne je važnosti da sve bebe dobiju ovu primarnu seriju kombinovane vakcine protiv velikog kašlja (u Srbiji se daje kao deo petovalentne vakcine), odnosno ukupno tri doze vakcine do navršenih 6 meseci života, kako bi bile zaštićene u periodu kada su najranjivije. Revakcinacija protiv velikog kašlja u drugoj godini života i pre polaska u školu važna je za jačanje imuniteta i sprečavanje širenja velikog kašlja u zajednici.

“Vakcine spasavaju živote. Nemojte odlagati. Svaka doza je važna”, navodi se u saopštenju.

(Izvor: RTV)

IMG-1fc3abc498971f249f4f6002eef0f5c1-V

U Kikindi i severnom Banatu je potvrđena cirkulacija virusa gripa. Kako je istakla epidemiolog  dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u laboratoriji Zavoda za javno zdravlje ispitivanje na grip počelo je 1. septembra.

-Do sada smo uradili 176 uzoraka na grip, od kojih je u našoj laboratoriji potvrđeno šest pozitivnih i to početkom januara. Jedan je tip B kod meštanina Čoke, dok je preostalih pet potvrđeno kod Kikinđana među kojima je četiri tip A i jedan nije identifikovan. Uzorke tipa A poslali smo i na Institut „Torlak“ gde je potvrđeno da su dva tip AH3, a jedan je tip AH1, dok je jedan ostao neidentifikovan – saznajemo od dr Pecarski.

 

Stanovnik Čoke oboleo od tipa B je stariji od 50 godina, dok su svi oboleli Kikinđani od tipa A uzrasta od četiri do 15 godina.

-Dete od četiri godine zbog virusa je bilo hospitalizovano u Opštoj bolnici. Kod njega je potvrđen tip AH3, ali je juče pušteno sa bolničkog na kućno lečenje. I obolenja slična gripu i akutne respiratorne infekcije u najvećoj meri registruju se kod dece od pet do 14 godina. Kasnije imamo grip u odnosu na prošlu godinu registrovali smo u decembru 2022. i tek sada počinje sezona – dodala je naša sagovornica.

 

Grip je tek počeo i još uvek nije kasno za vakcinaciju. Na teritoriji okruga u domove zdravlja distribuirano je 7.000 doza, a u vakcinisano je 5.074 osobe. Kikindi je pripalo 3.800 doza i 2.800 je utrošeno.

-Za vakcinaciju još uvek nije kasno. Preporuka je da se vakcinišu svi hronični bolesnici, zaposleni u javnim službama, ustanovama socijalne zaštite, zdravstvenim ustanovama – kaže dr Pecarski.

U Kikindi je i tri potvrđena slučaja velikog kašlja, dve osobe imaju više od 50 godina, kod kojih je vakcinalni status nepoznat i jedno je dete od četiri meseca koje nije stasalo za vakcinaciju.

-Dete je bilo u Bolnici i nakon lečenja pušteno je kući i sada se dobro oseća. Svake godine mi registrujemo do četiri osobe obolele od velikog kašlja i ovo nije novina. Od 2013. postoji nadzor nad velikim kašljem – pojašnjava dr Tatjana Pecarski.

 

Protiv pertusisa odnosno velikog kašlja vakciniše se sa 2,5 meseca, kada se prima prva doza, revakcina je sa 15 meseci i treća doza daje se pre polaska u školu. Reč je o zaraznom oboljenju izazvano bakterijom.

U ovom momentu nešto je manji broj obolelih od kovida do 15 dnevno u Severnobanatskom okrugu, dok ih je u novembru i decembru bilo više. Tada je bilo i do 50 odsto pozitivnih u odnosu na broj testiranih na ovaj virus u toku jednog dana.

TANJA PECARSKI 1

Grad Kikinda odnosno čitav Severnobanatski okrug je 2016. godine bio deo projekta tokom kog je omogućeno dobrovoljno vakcinisanje protiv humanog papiloma virusa, koji uzrokuje infekcije genitalnog sistema, ali i rak grlića materice. Tada su hpv vakcinu primale samo devojčice od 9 do 13 godina i ova akcija Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“ odlično je prihvaćena. Kakvo je stanje pet godina nakon pilot projekta razgovarali smo dr Tatjanom Pecarski epidemiologom i načelnicom Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje.

-Ova vakcina, iako nije uvrštena u kalendar obaveznih, uspela je da u kalendar imunizacije uđe kao preporučena. Od početka, kada je Fond za zdravstvenu osiguranje obezbedio da ova vakcina bude besplatna za devojčice i dečake od 9 do 19 godina, u Kikindi je ukupno dato 476 doza. Dato je 102 prve doze u uzrastu od 9 do 14 godina od čega su 23 dečaka. Vakcinisano je i 126 njih od 15 do 19 godina među kojima je 21 dečak – istakla je dr Pecarski.

Stariji od 15 godina hpv vakcinu primaju u tri doze tako da je u ovom uzrastu kompletno vakcinisano 76 dečaka i devojčica, a 80 njih završilo je vakcinaciju u uzrasti od 9 do 14 godina.

– Na teritoriji našeg okruga 270 dece je kompletno vakcinisanih uzrasta od 9 do 14, dok ih je 164 starijih od 14 godina, tako da na teritoriji Severnobanatskog okruga imamo 441 dete kompletno vakcinisano.  S obzirom na to da je vakcina preporučena i kada sagledamo broj vakcinisanih u drugim okruzima možemo da budemo zadovoljni – napomenula je dr Tatjana Pecarski.

Sa druge strane, napominje naša sagovornica, obuhvat vakcinisani treba da bude veći naročito ako se uzme u obzir važnost ove vakcine. Ona nije prevencija samo za kondilome odnosno ne onkogene tipove humanog papiloma virusa, nego se u njoj nalaze i onkogeni tipovi koji izazivaju rak grlića materice.

-U 100 odsto uzoraka raka grlića materice nalazi se hpv infekcija. To znači da je svakom raku grlića materice prethodila ova infekcija, a ovom vakcinom  smanjuje se rizik od pomenute infekcije, a samim tim i od raka grlića materice. Vakcinišemo i dečake jer su upravo oni prenosioci hpv infekcije. Ova vakcina smatra se jednom od najsigurnijih vakcina jer ima najmanji broj neželjenih efekata i još uvek nismo zabeležili teži neželjeni efekat nakon što je neko primio – pojasnila je dr Tajana Pecarski.

 

Vakcine ima i ko god želi da zaštiti svoje dete na ovaj način može da se javi pedijatrima u Školskom dispanzeru. Vakcina se daje petkom i svi od 9 do 19 godina mogu je primiti. Do 14. godine vakcina se daje u dve, a od 15. do 19. godine u tri doze.

Rak grlića materice poguban za žene

Rak grlića materice u Srbiji je među tri najčešća i u obolevanju i u mortalitetu kod žena. Razlog tome je kasno javljanje lekaru i žene najčešće dolaze kada bolest uzme maha i kada ne može puno toga da se uradi.

-Poražavajuće je da u 21. veku, kada imate preventivu meru, imate i ogroman broj mladih žena koje obolevaju i umiru od raka grlića materice. Ova vakcina štiti i od karcinoma na anogenitalnoj regiji, orofarinksu, jeziku – navela je naša sagovornica.

vakcina protiv kovida

Iz Zavoda za javno zdravlje u Kikindi pozivaju roditelje da povedu svoju decu na vakcinaciju drugom dozom „gardasila“, vakcine protiv humanih papiloma virusa (HPV).

Od početka preporučene vakcinacije, sredinom prošle godine, u Kikindi je prvu dozu primilo 75 devojčica i dečaka, uzrasta od 9 do 14 godina. Samo njih četvoro došlo je po drugu dozu koja se daje posle šest meseci.

Za mlade od 15 do 19 godina, „gardasil“ je podeljen u tri doze i sa područja grada i okolnih sela vakcinaciju je započelo njih 78.

Infekcija humanim papiloma virusima jedna je od najčešćih polno prenosivih infekcija. Većina, odnosno 80 odsto seksualno aktivnih osoba, biva inficirana u nekom trenutku tokom života. Ovaj virus može da izazove genitalne bradavice, karcinom grlića materice i anogenitalne regije, karcinom korena jezika, krajnika i zadnjeg zida ždrela.

Besplatnu vakcinaciju protiv HPV virusa omogućio je Republički fond za zdravstveno osiguranje i ona se, u Kikindi, sprovodi u Savetovalištu u Dečijem dispanzeru. Iz Zavoda za javno zdravlje pozivaju roditelje da dovedu svoju decu na vakcinaciju jer je ona efikasna samo ukoliko se obavi do 19 godine.

error: Content is protected !!