уговори

ugovori-energetska-sanacija-(1)

Građani kojima su odobrena sredstva na konkursu za energetsku efikasnost u Gradskoj kući potpisali su ugovore. Imali su mogućnost da konkurišu za devet različitih mera, koje zajedno subvencionišu lokalna samouprava i Ministarstvo rudarstva i energetike. Vanja Vujić iz Mokrina sredstva je dobio za kupovinu gasnog kotla.

-Imamo kotao na čvrsto grejanje i zahvaljujući ovoj meri zamenićemo ga za gasni. Sada ćemo imati efikasnije grejanje u kući. U narednim godinama potrebno je da uradim i izolaciju stambenog objekta, konkurisaću za sredstva i nadam se pozitivnom ishodu – saznajemo od Vujić.
Sredstva za kupovinu gasnog kotla i prateće opreme za centralno grejanje pripala su i Milki Vrbljanac iz Ruskog Sela.

-Do sada smo imali gasne peći u kući od 120 metara kvadratnih. Suprug i ja smo sve stariji i rešili smo da uvedemo centralno grejanje kako bi nam u svim prostorijama bilo podjednako toplo. Pozdravljam ovu meru koja nam puno znači – dodala je Milka Vrbljanac.

Kako je istakao Nikola Jugin, energetski menadžer iz godine u godinu sve je veća zainteresovanost sugrađana za ovaj konkurs. Mere se sufinansiraju sa 20 miliona dinara, a sredstva je ove godine dobilo 139 sugrađana .

-Ovo je četvrta godina kako se raspisuje konkurs za energetsku sanaciju i građani su osim za zamenu spoljne stolarije, u znatno većoj meri aplicirali za ugradnju i nabavku kotla na gas i cevne mreže odnosno radijatora i prateće opreme za centralno grejanje, kao i za izolaciju i fasadu – saznajemo od Jugina.

Ugovori su potpisani sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom koji je, obraćajući se okupljenima, istakao da je ovaj program jedan od najatraktivnijih za sugrađane .

– U narednoj godini planirano je još više novca za ovu namenu kako bi kuće i stanovi bili što funkcionalniji– precizirao je Bogdan.

Za četiri godine ukupno 450 domaćinstava dobilo je bespovratna sredstva za ulaganje u energetsku efikasnost u svojim domovima. Konkurs će biti dostupan i naredne godine.

A.Đ.

kuce-na-selu-ugovor-(4)

Potpisivanje  ugovora iz programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu kuća na selu sa okućnicom koje sprovodi Ministarstvo za brigu o selu u saradnji sa lokalnim samoupravama na teritoriji Republike Srbije organizovano je u Beogradu.  Potpisali su ih gradonačelnik Mladen Bogdan, predstavnici Ministarstva i deset porodica sa teritorije grada Kikinde, kojima je omogućuno da dođu do krova nad glavom.

Od početka programa obezbeđeno je 119 porodica na teritoriji grada Kikinde, a ove godine je potpisano 17 ugovora do sada.

-Očekujemo da do kraja godine bude potpisan još jedan broj ugovora. Ovaj program znači mnogo  porodicama koje žele da budu svoj na svome. Zahvaljujem se Ministarstvu koje nam omogućuje da tokom ovog programa, zajedno učestvujemo u stvaranju bolje budućnosti za naše sugrađane. Smatram da je potrebno da se još više angažujemo po ovom pitanju, i da u narednom periodu obezbedimo još više ugovora na godišnjem nivou. Time ćemo ujedno i doprineti razvoju naših sela – rekao je gradonačelnik Bogdan.

A.Đ.

 

izbeglice-ugovori-(4)

Izbegličke porodice sa teritorije grada dobile su pomoć pri kupovini kuća, u građevinskom materijalu i u poljoprivrednoj mehanizaciji i opremi za zanatstvo. Za 22 porodice pomoć je nemerljiva, a ugovore su im uručili Nataša Stanisavljević, komesarka Srbije za izbeglice i migracije i gradonačelnik Nikola Lukač.

Za kupovinu kuća opredeljeno je ukupno 5,8 miliona dinara Milica Erdeg jedna je troje koji su se skućili.

-Sa suprugom i ćerkicom od godinu i po dana živimo kod svekra i svekrve u Banatskoj Topoli, a sada smo kupili kuću u Nakovu. Kako smo dobili i građevinski materijal kuću sređujemo i očekujemo da ćemo se naredne godine useliti u svoj dom. Puno nam znači ova pomoć i hvala svima. Moja majka je 1995. godine došla iz Knina, a ja sam rođena u Kikindi. Došla je u Nakovo i sada ću i ja živeti u rodnom selu – dodala je Milica Erdeg.

Branko Radmanović pomoć je dobio za kupovinu rotacione kosačice za traktor.

-Poljoprivreda mi nije primarna proizvodnja, ali će mi kosačica pomoći pri košenju trave i deteline. Došao sam iz Benkovca 1995. godine za jedno sa porodicom. Nerado pričam o mom dolasku u Kikindu jer je sve bilo veoma ružno. Došao sam u Kikindu i najpre sam bio kod brata. U Benkovac nisam bio od dana kada sam ga napustio. Imam želju da odem, ali kako znam da ću biti stranac kada odem, to me na neki sprečava da ponovo posetim rodno mesto – saznali smo od Radmanovića.

Komesarijat za izbeglice i migracije pruža kontinuirano pomoć svim porodicama kojima je potrebna.

-Za pomoć porodicama na teritoriji grada Kikinde izdvojeno je ukupno 11,2 miliona dinara. Problemi i dalje postoje kod povrata imovine, ali i kod povratničkih porodica. Na žalost i dalje postoje problemi oko isplate penzija, što je pitanje i za Evropsku uniju s obzirom na to da je  Hrvatska njena članica te je neverovatno da jedna članica ima takav odnos prema ljudima koji su nekada živeli na njenoj teritoriji. Za sve nas u Srbiji avgust je tužan mesec jer je 4. avgusta, pre 29 godina, počela zločinačka akcija „Oluja“ u kojoj je oko 250.000 porodica izbeglo u Srbiju u jednom oda najvećih egzodusa srpskog naroda, koji se ne pamti od Drugog svetskog rata. Nastavićemo da insistiramo na ostvarivanju stečenih prava vezanih za imovinu ili penziju – istakla je Nataša Stanisavljević.

Teška su sećanja i svaki početak avgusta dočekuje se pomešanih osećanja, rekao je gradonačelnik Lukač.

-U naš grad devedesetih godina stiglo je više od 10.000 ljudi i svima smo širom otvorili svoja vrata i pružili pomoć. Pomoć koju smo danas dodelili puno im znači, a na nama da još više učinimo kako bi se još više integrisali u novu sredinu. Sve ovo što se čini jeste kako bi svi oni koji su izbegli konačno pronašli svoj mir. Kikinda je otvorenog srca i grad je dobrih ljudi i na nama je da im omogućimo što skladniji život – naveo je Lukač.

Za opremu za poljoprivredu i zanatstvo kupljeno je mašina u vrednosti od 3,5 miliona dinara, a za pet ugovora za pomoć u građevinskom materijalu za isti broj porodica izdvojena su  3,2 miliona dinara.

A.Đ.

bicycle-1834265-1280

Svih 378 sugrađana, sa urednom dokumentacijom, koji su konkurisali za subvenciju za bicikle koje je dodeljuje lokalna samouprava, dobiće po 10.000 dinara, saznajemo od Steevana Iličića, člana Gradskog veća.

-Na današnjoj sednici Gradskog veća dogovoreno je da izađemo u susret svim sugrađanima koji su podneli ispravnu dokumentaciju za dodelu sredstava za kupovinu bicikala. Odbijeni su oni koji su u prethodne dve godine konkurisali i dobili sredstva od lokalne samouprave i oni sa nepotpunom dokumenacijom. Očekujem da ćemo ugovore sa krajnjim korisnicima potpisati naredne nedelje – pojasnio je Iličić.

Graddonačelnik Nikola Lukač najavio je da će ova akcija biti nastavljena i narednih godina.

-Dodelom subvencija za kupovinu bicikala doprinosimo zdravim stilovima života sugrađana, kao i promovisanju bicikla kao ekološkog vozila. Na taj način čuvamo i životnu sredinu. Drago mi je zbog velikog interesovanja sugrađana za ovu meru koju ćemo se potruditi da još više popularizujemo u narednim godinama – istakao je gradonačelnik Lukač.

A.Đ.

preduzetnici-novac-(2)

Vlasnici malih, mikro i srednjih preduzeća sa teritorije grada, koji su konkurisali i ispunjavali uslove, dobili su sredstva za unapređenje proizvodnje. Podsticaji su odobreni  vlasnicima 18 firmi, a ugovore sa njima potpisao je gradonačelnik Nikola Lukač koji je rekao da je grad na usluzi preduzetnicima. Dodao je i cilj lokalne samouprave da što više firmi posluje i zapošljava radnike, kao i da će izgradnjom brze saobraćajnice od Sombora do Kikinde privredni ambijent u našem gradu biti atraktivniji.

 

Među onima koji su dobili sredstva je i Branislav Bugarski, vlasnik firme „Autoelektričar Tuta Bane“.

-Konkurisao sam za sredstva za kupovinu auto dizalice čija je cena 259.000 dinara. Dobio sam polovinu neophodnog novca, a nova dizalica umnogome će mi olakšati posao. Radiću brže i efikasnije, pogotovo što do sada nisam imao takvu opremu u servisu. Pomoć mi puno znači – rekao je Bugarski.

Firma „Artis 1973“ iz Ruskog Sela, koja ima 12 zaposlenih, dobila je 320.000 dinara za kupovinu dela opreme koji nedostaje kako bi i druga proizvodna linija bila puštena u rad .

-Bavimo se proizvodnjom integralnih grisina i zdravih proizvoda. Oprema je 660.000 dinara i omogućiće unapređenje proizvodnje. Doprineće da proširimo i povećamo obim proizvodnje, budemo konkurentniji na tržištu, ali i zaposlimo još radnika -dodala je Jovana Kulizić, predstavnica pomenute firme.

Gradskim budžetom za ovu namenu  opredeljeno je tri miliona dinara.

-Program podrške započeli smo 2016. godine i tada je budžet bio 500.000 dinara. Kako je interesovanje preduzetnika i malih i srednjih preduzeća raslo povećali smo ga na 1,5 miliona, pa na dva, tako da je sada budžet tri miliona dinara. Značajno je i to što imamo i proizvodni sektor, a ne samo usluge. Vodimo računa i o ženskom preduzetništvu koje se dodatno boduje tako da smo odobrili sredstva za nekoliko žena, preduzetnica. Novac se odobrava isključivo našim lokalnim firmama koji su poslovno i životno vezani za naš grad – pojasnio je Saša Tanackov, član Gradskog veća.

Na konkurs su pristigle 22 prijave od kojih je 20 ispunjavalo uslove konkursa.

 

A.Đ.

stipendije-(5)

Lokalna samouprava i ove godine putem stipendija i podsticaja pomaže studentima. Sa  akademcima je u Gradskoj kući gradonačelnik Nikola Lukač potpisao je ugovore. Među njima je i Bojana Vučković iz Banatskog Velikog Sela koja je prva godina Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.

-Dobila sam punu stipendiju i puno mi znači. Uspeću da rasteretim roditelje i deo knjiga moći ću da kupim ovim novcem  – rekla je Bojana.

Marina Stojadinov upisala je farmaciju, takođe u Novom Sadu.

-Najveći troškovi su stan, režije i hrana. Stipendija će mi pomoći u svakodnevnom životu. Kako je ta pomoć značajna meni, tako je i mojim roditeljima – kaže Marina.

Obraćajući se studentima gradonačelnik Lukač istakao je da mu je drago što može da ugosti mlade koji su budućnost našeg grada i zemlje.

-Na vama je da gradite budućnost ove zemlje i sve što mi uradimo ništa ne vredi ukoliko nema vas da nas nasledite i da ubrzate napredak i prosperitet naše Srbije. Kroz stipendije i podsticaje želimo da vas motivišemo da još vrednije učite i da da budete ponosni na svoju Kikindu, ali i da uvek ističete odakle ste. Iznos koji se izdvaja nije najvažniji, ali je jeste naša poruka da ste nam važni i da računamo na vas kada završite fakultete. Trebaće nam vaša pomoć da ispunimo misiju, da naš grad bude još bolje i lepše mesto za život i rad – naveo je Lukač.

Ukupno 378 Kikinđana koji pohađaju  fakultete i visokoškolske ustanove dobilo je stipendiju od 9.000 odnosno podsticaj od 4.000 dinara u zavisnosti od broja bodova.

– Ove godine grad motiviše i podržava rekordan broj studenata. Ove godine javni poziv odnosio se i na stipendije i na podsticaje. Od ukupnog broja dodeljenih stipendija 202 su u punom iznosu, a ista suma opredeljena je i je za deset studenata sa hendikepom. Ostali su dobili podsticaj   – Vesna Danić, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

Prošle godine dodeljeno je 367, pretprošle 258, a u 2021. godini pravo na dobijanje stipendije ostvarilo je 158 akademaca.

A.Đ.

Ugovori gerontoloski

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović uručio je danas ugovore za unapređenje socijalne zaštite u Vojvodini, istakavši da je od 2016. godine u tu oblast iz pokrajinskog budžeta uloženo gotovo 2,5 milijardi dinara. I Gerontološki centar u Kikindi na ovom konkursu dobio je 3,4 miliona dinara za tri projekta. Za nabavku nameštaja za klub i trpezariju u Novom domu opredeljeno je milion i 190 hiljada dinara, za računarsku opremu u istom prostoru dobijeno je 1,2 miliona, dok je milion dinara dodeljeno za nabavku klima uređaja za trpezarije i klub Gerontološkog centra. U Novom domu trenutno je 60 korisnika i kapacitet je ispunjen, dok je u Starom domu trenutno smešteno 96 korisnika i ima još malo mesta.

-Izdvojili smo nemali novac od 2016. godine, posebno u protekle dve godine, da bismo unapredili sistem socijalne zaštite. Danas možemo reći da imamo jedan dodatni kvalitet u tim ustanovama. Sve ono što je naša obaveza kao osnivača mi ćemo realizovati u ovoj i u sledećoj godini, a već u januaru ili februaru izdvojićemo dodatnih 450 miliona dinara za ovu namenu – rekao je ovom prilikom Mirović.

Na drugom ovogodišnjem konkursu Pokrajinskog sekretarijata za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, sa ukupno 469 miliona dinara, podržana su 122 projekta koje će realizovati 27 ustanova za smeštaj korisnika čiji je osnivač Pokrajinska vlada – domovi za stare, ustanove za decu i omladinu, domovi za duševno obolela lica i Centar za socijalni rad Novi Kneževac sa domskim odeljenjem.

 

socijalna zaštita

Nikola Lukač gradonačelnik Kikinde, i Nikola Selaković, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, potpisali su u Vladi Srbije ugovor o namenskim transferima u socijalnoj zaštiti, vredan 8.138.724,00 dinara.

Ministar Selaković i gradonačelnik Lukač izrazili su uverenje da će ta sredstva poboljšati funkcionisanje sistema socijalne zaštite na lokalnom nivou, što za grad i Vladu Srbije ostaje jedan od ključnih prioriteta, budući da se na taj način zadovoljavaju potrebe najšireg broja građana.

Novac se namenski transferiše gradovima i opštinama i usmerava se za potrebe određenih usluga socijalne zaštite na lokalnom nivou, kao što su geronto domaćice, usluge ličnih pratilaca, personalnih asistenata. Usluge koje lokalne samouprave pružaju korisnicima zavise od licence koju neka opština ima, kao i mogućnosti da određenu vrstu usluge organizuje na svojoj teritoriji, zaključeno je u okviru razgovora.

1667404494520

U Gradskoj kući danas su potpisani ugovori sa prvih 60 građana kojima je  odobreno sufinansiranje kupovine bicikala, kao i sa trgovcima. Lokalna samouprava prvi put izdvaja podsticajna sredstva za ovu namenu, što je bila i preporuka Vlade, rekao je gradonačelnik, Nikola Lukač.

– Odmah smo se priključili akciji jer smatramo da je veoma značajna, posebno sada, u vreme energetske krize, ali i radi zaštite životne sredine. Zbog velikog interesovanja, rebalansom smo opredelili dodatna sredstva, kako bi što više sugrađana dobilo subvenciju. Ponovo ćemo to učiniti kako bismo pomogli što većem broju ljudi i zato što je naše opredeljenje da uvek podržavamo ekološke akcije.

Konkurs za dobijanje 10 hiljada dinara prvobitno je bio raspisan za sto korisnika, za šta je iz budžeta bilo namenjeno milion dinara. Kako je stiglo mnogo više prijava, u Gradskoj upravi odlučeno je da se, rebalansom, opredeli još 1,2 miliona, za ukupno 213 građana.

– Nismo se nadali ovolikom interesovanju, zato smo i naknadno uvećali izdvajanja. Konkurs ćemo ponoviti u martu sledeće godine. Resor za ekologiju će, u dogovoru s gradonačelnikom, u program budžeta uvrstiti duplo više novca, najavio je Stevan Iličić, član Gradskog veća zadužen za ekologiju.

Ugovore su danas potpisali i vlasnici trgovina “Apolo bajk” i „Etalon“. Oni su pozdravili akciju i zahvalili Gradskoj upravi na poverenju i pomoći malim privrednicima.

– Zahvaljujem Gradskoj upravi što, na ovaj način, pomaže malu privredu. Kod nas su se najviše kupovali klasični, gradski i, u nešto manjoj meri, dečiji bicikli. Mislim da će se, po sledećem konkursu, više kupovati bicikli za decu – rekao je Vujin, vlasnik „Apolo bajka“.

Odluku Grada da podstakne kupovinu omiljenog prevoznog i sredstva za rekreaciju, pozdravio je i vlasnik „Etalona“, Nikola Karanović.

– U dogovoru s dobavljačem, snizili smo cene za deset odsto, a razliku u ceni kod nas je moguće platiti u tri rate. Tako ćemo učiniti i sledeći put.

Nastavnik matematike, Čedomir Šormaz iz Bašaida kaže da mu je bicikl jedino prevozno sredstvo.

– Uskoro ću biti penzioner i moći ću i da se rekreiram. Ja sam kupio srednji, gradski bicikl, i ovo mi mnogo znači jer mi je cena sasvim prikladna.

Jasmina Gavrančić iz Kikinde takođe je kupila gradski model.

– Ovo je poklon za snaju koja, inače, vozi auto. Sledeći put na redu će biti moji unici, blizanci, kupiću svakome po jedan – kaže Jasmina.

Po potpisivanju ugovora, građani imaju rok od pet dana da preuzmu svoje bicikle. Cilj akcije je povećanje broja ovog prevoznog sredstva, čime se smanjuje broj automobila u saobraćaju i, na taj način, čuva životna sredina, kažu u Gradskoj upravi.

 

 

error: Content is protected !!