уговори

poseta2

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković uručila je ugovore u vrednosti od 100 miliona dinara za rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju, investiciono i tekuće održavanje objekata ustanova osnovnog obrazovanja i vaspitanja u Vojvodini za tekuću godinu.

Sa teritorije grada sredstva su odobrena za četiri škole. Osnovnoj školi „Vasa Stajić“ iz Mokrina za održavanja učionica, toaleta i dvorišta pripalo je 3,4 miliona dinara, a ista suma pripala je i školi „1. oktobar“ iz Bašaid za uređenje dela dvorišta i fiskulturne sale. Osnovna škola „Žarko Zrenjanin“ za održavanje učionica i toaleta utrošiće tri miliona, a „Đura Jakšić“ za sređivanje dela učionice i dela krova imaće na raspolaganju 3,2 miliona dinara.

Predsednica Gojković je istakla da ovaj program predstavlja jedan od najznačajnijih vidova zajedničkog ulaganja u budućnost, u učenike, nastavnike i u same zajednice.

-Ulaganje u objekte i infrastrukturu škola znači poboljšanje života čitave jedne zajednice. Ovo nisu samo materijalna sredstva, to je izraz naše brige o deci, njihovom okruženju i kvalitetu nastave  – rekla je predsednica Gojković i naglasila da Pokrajinska vlada u saradnji sa lokalnim samoupravama godinama ulaže u obrazovnu infrastrukturu sa ciljem da svako dete u Vojvodini ima jednake i dobre uslove za školovanje.

Mirko Vlajkov, direktor bašaidske OŠ „1. oktobar“ napominje da će sredstva utrošiti za najurgentnije radove.

-Deo novca namenjen je da se uradi zaštita grejanja u sali za fizičko vaspitanje, a deo za betoniranje dela školskog dvorišta koji je u najlošijem stanju. Pored boljih uslova za učenike i zaposlene ova investicija poboljšaće bezbednost u objektu i van njega – istakao je Vlajkov.

I direktorica OŠ „Đura Jakšić“ Biljana Šimon zahvalila je nadležnima u Pokrajinskoj vladi na tome što pomažu da se unapredi rad u obrazovnoj ustanovi.

-Saniraćemo deo učionica u kojima se pojavila vlaga i zameniti dotrajale podove. Deo sredstava utrošićemo i za pretresanje i sanaciju dela krova gde postoji problem sa prokišnjavanjem – saznali smo od Biljane Šimon.

Maja Gojković dodala je da ovo nisu jedina ulaganja u školstvo.

-Pre tri meseca na prethodnom konkursu izdvojili smo 375 miliona dinara za ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, kao i za ustanove učeničkog standarda, što znači da je u 2025. godini izdvojeno 475 miliona dinara za ukupno 84 ustanove. Nadam se da ćemo i u idućoj godini nastaviti s ovim trendom uvećanja sredstava za adaptaciju i rekonstrukciju škola širom naše pokrajine – poručila je predsednica Pokrajinske vlade.

A.Đ.

ugovor-izbeglice-bogdan-(1)

Predstavnicima 73 lokalne samouprave u Srbiji uručen je 171 ugovor za stambeno zbrinjavanje izbeglih, interno raseljenih i povratnika po Sporazumu o readmisiji. Sa ministrom za javna ulaganja Darkom Glišićem i komesarkom za izbeglice i migracije Natašom Stanisavljević ugovor je potpisao i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan. Radi se o tri ugovora ukupne vrednosti devet miliona dinara.

U republičkom budžetu izdvojeno 410 miliona dinara za ovu namenu, a stambeno će biti zbrinuto  328 porodica izbeglih, interno raseljenih i povratnika.

-Ovo je uspeh države Srbije koja nastavlja da podržava i pomaže sve kojima je pomoć potrebna. Od ukupnog broja uručenih ugovora, 143 odnosi na kupovinu kuće ,a vrednost po jednoj kući je 2,1 milion dinara. Dodeljeni su i ugovori za građevinski materijala, 185 ugovora a maksimalna vrednost po jednom paketu iznosi 800.000 dinara. Sredstva su bespovratna i dodeljena su jedinicama lokalnih samouprava, koje će kasnije raspisati javne pozive na koje izbegla, interno raseljena lica i povratnici mogu da se prijave i tako obezbede sebi stambenu podršku – navela je Nataša Stanisavljević.

Već 30 godina Vlada Srbije i Komesarijat za izbeglice zajedno i kontinuirano rade na rešavanju problema izbeglih tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.

-Od 2022. godine do sada je kroz stambena rešenja, odnosno stanove, kuće i građevinski materijal, zbrinuto blizu 2.000 porodica. Putem dodele paketa hrane i ogreva podržano je više od 15.000 porodica. Ministarstvo za javna ulaganja trenutno finansira izgradnju stambenog objekta za 173 izbegličke porodice u ulici dr Ivana Ribara, a plan je da se građevinski deo posla završi do februara 2026. godine. Ovo je i konkretan primer posvećenosti naše zemlje da  trajno reši stambeno pitanje porodica koje su zbog ratnih i drugih dešavanja bile primorane da napuste svoja ognjišta. Naš posao je da tražimo rešenja za sve njih – istakao je ministar Glišić.

Sredstva opredeljena Kikindi biće iskorišćena za stambeno zbrinjavanje porodica koje su godinama čekale mogućnost da reše svoje stambeno pitanje.

-Svaki dinar koji stigne u naš grad znači sigurniji i dostojanstveniji život za naše sugrađane. Država prepoznaje Kikindu kao odgovornu sredinu koja brine o svakom čoveku, i to je najbolja potvrda da idemo u dobrom pravcu – rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

A.Đ.

stari-zanati-pokrajina

Pokrajinski sekretar za privredu i turizam dr Nenad Ivanišević uručio je danas ugovore za razvoj i očuvanje proizvodnje karakteristične za stare i umetničke zanate, odnosno poslova domaće radinosti u 2025. godini. Među 20 korisnika koji su dobili sredstva je i troje Kikinđana Mirna Rackov, vlasnica opančarske radnje „Maca papučarica“, Sandra Stanković, ikonopisac i Aleksandar Ronto, sarač. Bespovratna sredstva namenjena su za opremu i za nabavku repromaterijala.

Sekretar Ivanišević je ukazao na značaj pružanja podrške nosiocima sertifikata starih i tradicionalnih zanata, te naglasio da ovi poslovi zaslužuju još veću podršku.

-Trudićemo se da ovaj konkurs bude još značajniji u narednom periodu, jer vašim zalaganjem u ovoj oblasti čuvate našu tradiciju. Sve što radite je ono po čemu se mi prepoznajemo, odnosno naša pokrajina i Republika Srbija. Nema nijedne manifestacije bez vašeg učešća, što je veoma važno i zato ovaj konkurs raspisujemo svake godine –  istakao je Ivanišević.

Resorni sekretar je uputio poziv predstavnicima privrednih društava i preduzetnicima u ovoj oblasti da uzmu učešće na predstojećem Sajmu turizma u Novom Sadu, što će Sekretarijat podržati, te u jednom od tri izlagačka dana nastupe besplatno i izlože svoje proizvode.

 

stipendije-ugovori-2025-(8)

Dodeljivanje ugovora za stipendije i podsticaje upriličeno je u Gradskoj kući. Ove godine, gradonačelnik Mladen Bogdan potpisao je ukupno 257 ugovora sa mladima koji su stekli pravo da dobiju sredstva.

Među stipendistima je i Jovana Zavišin, studentkinja druge godine Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.

-I prošle godine bila sam stipendista grada i to pravo ostvarila sam i ove godine. Novac znači, posebno što su udžbenici i neophodna literatura za medicinu skupi. Isto tako i život van kuće puno košta, te je ovo pomoć koja je došla u pravom trenutku – saznali smo od Jovane.

Bogdan Injac brucoš je na Fakultetu tehničkih nauka u Novom sadu, smer računarstvo i automatika.

-Stipendija koju sam dobio pomoći će našem kućnom budžetu. Za toliku ću manje novca uzimati od roditelja. Najviše sredstva utrošiću na život u Novom Sadu – kazao nam je Bogdan.

Una Kresoja, završila je prvu godinu Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača.

-Trudila sam se i učenjem uspela da dođem do toga da ove godine dobijem stipendiju. I ova sredstva, podstrek su nama, studentima, da budemo što bolji. Stipendija od 10.000 dinara nije malo i puno će mi značiti – dodala je Una.

Na insistiranje gradonačelnika Bogdana raspisivanje javnog konkursa za dodelu stipendija ove godine organizovano je kasnije u odnosu na ranije godine kako bi studenti mogli od svojih fakulteta i visokih škola da prikupe neophodnu dokumentaciju.

– Stipendija ove godine iznosi 10.000 dinara, dok je podsticaj 5.000 dinara i uvećani su u odnosu na prošlu. I pravilnik je promenjen tako da su izmenjeni kriterijumi za dodelu. Tako su stipendije dobili studenti sa prosekom iznad 8,5 odnosno srednjoškolci koji su brucoši koji su školu završili sa prosekom iznad 4,50. Podsticaji su dodeljeni mladima sa prosekom od 7,5 do 8,5 odnosno sa srednjoškolskim prosekom, od 4,00 do 4,50. Cilj nam je da nagradimo najvrednije i one koji su se trudili i učili. Žao mi je i što pojedini fakulteti još uvek nisu počeli da rade, te ni pojedini studenti nisu mogli da preuzmu neophodne potvrde – precizirao je gradonačelnik Bogdan i istakao da očekuje da se po završetku studija vrate u svoj rodni grad i pomognu njegovom razvoju.

Za brucoše je opredeljeno 70 stipendija, 80 za studente druge i ostalih godina studija, dok je osam stipendija odobreno za mlade sa hendikepom, hroničnim bolestima i romske populacije. Podsticaje će dobiti i 11 studenata prve godine i 88 druge i ostalih godina studija.

A.Đ.

stipendije-(7)-(1)

Potpisivanje ugovori o dodeljenim stipendijama i podsticajima biće organizovano u četvrtak, 3. jula, u 12 sati u svečanoj sali Gradske kuće.

Ove godine biće potpisano ukupno 257 ugovora. Od tog broja 70 stipendija opredeljeno je za brucoše,  80 za studente druge i ostalih godina studija, dok je osam stipendija odobreno za mlade sa hendikepom, hroničnim bolestima i romske populacije.

Podsticaje će dobiti 11 studenata prve godine i 88 druge i ostalih godina studija.

Stipendija ove godine iznosi 10.000 dinara, dok je podsticaj 5.000 dinara.

A.Đ.

kuce-na-selu-ugovori-(4)

 

Ministar za brigu o selu Milan Krkobabić i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan potpisali su ugovore o dodeli sredstava za kupovinu kuća na selu.

Milana Đurkin iz Zrenjanina, zajedno sa suprugom Žarkom i sinom Arsenijem, zahvaljujući konkursu pomenutog Ministarstva, rešila je stambeno pitanje. Skućili su se na teritoriji grada, u Bašaidu.

-Kuću smo kupili u Bašaidu. Puno nam znači što smo dobili sredstva, jer u suprotnom, trebalo bi znatno duže da se osamostalimo. Ja sam studentkinja završne godine sociologije u Novom Sadu i još uvek nisam zaposlena. Sada imamo priliku da se, nas troje, kao porodica razvijamo i stvaramo sebi uslove za bolji život – istakla je Milana Đurkin.

Pored Milane i njene porodice, još deset parova sa teritorije našeg grada dobilo je priliku, da uz pomoć konkursa za kupovinu kuća na selu, dođe do krova nad glavom i reši jedno od najvažnijih pitanja. Svi ističu da je ova mera više nego dobra.

-Ovo je prvo potpisivanje ugovora za kupovinu kuća na selu u 2025. godini – naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan. – Uz pomoć i podršku Ministarstva za brigu o selu naši mladi sugrađani moći će da kupe sopstveni dom. Ova mera važna je jer, pored toga što omogućuje mladima da ostanu na selu, pomaže im i da se osamostale u zajedničkom životu. Zajednička ideja je da se ožive sela i da mladi ostanu na svom ognjištu. Lokalna samouprava tu je da pomogne svima koji ispunjavaju uslove, tu smo za svako pitanje, nedoumicu, podršku. Imamo odličnu saradnju sa nadležnim Ministarstvom i siguran sam da ćemo do kraja godine imati još potpisanih ugovora.

Ove godine za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom opredeljeno je 750 miliona dinara. Mogu da konkurišu punoletni državljani Republike Srbije koji nemaju navršenih 45 godina života i pripadaju sledećim kategorijama: pojedinac, samohrani roditelj, bračni par, vanbračni partneri. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava predviđen za kupovinu je 1,2 miliona dinara.

A.Đ.

NSZ-UGOVORI-(2)

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje  dodeljeni su ugovori nezaposlenima kojima su odobrene subvencije za samozapošljavanje. Za 30 preduzetnika, koji su registrovali svoje radnje, ugovore je uručio v.d. direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Milan Bosnić.

Milica Stanković  iz Paraćina je došla da živi u Kikindu i rešila da otvori salon za ulepšavanje.

-Otvorila sam studio lepote. Bavim se šminkanjem, sređivanjem obrva, trepavica i svim uslugama vezanim za lepotu. Ova sredstva puno će mi pomoći na samom početku poslovanja i mnogo mi znače – rekla je Milica Stanković.

 

Sličnim poslom baviće se i Isidor Radu iz Kikinde:

-Muški sam frizer i otvorio sam salon zahvaljujući bespovratni sredstvima koja sam dobio na konkursu. Za 380.000 dinara, koliko sam dobio, kupio sam opremu i uplatio nekoliko kirija za lokal. Treba vremena da se posao razradi, ali već sada mogu da kažem da sam zadovoljan.

Igor Nađ iz Sente otvorio je firmu za keramičarske poslove.

-Bavim se oblaganjem podova i zidova, a novac koji sam dobio bio je presudan da započnem sopstveni biznis. Planiram da kupim neophodne alate, a dobio sam 380.000 dinara. Za moju struku posla ima. Sve manje je majstora i mislim da moje vreme tek dolazi – pojasnio je Nađ.

Samozapošljavanje daje dobre rezultate i interesovanje je veliko.

-Za našu privredu je važno da je sve veća zainteresovanih ljudi za osnivanje sopstvenih preduzeća. Među njima je sve više mladih koji pokretaću sopstveni biznis. Nacionalna služba za zapošljavanje za sve njih je tu i nakon što dobiju sredstva. Trudimo se da imamo kontinuirano partnerstvo sa novim poslodavcima jer želimo da ispratimo njihov rast i razvoj. Pružamo im pomoć od pronalaženja radnika, do davanja novih subvencija  – zaključio je Milan Bosnić.

Direktorica Filijalne NSZ Jelena Mitrović dodala je da je 113 osoba bez posla, a koji su bili na evidenciji, podnelo zahtev za program samozapošljavanja.

-Kako je naša kvota bila 61 ugovor, mi smo je ispunili. Do sada smo sklopili više od 50 ugovora, sa onima kojima su odobrena bespovratna sredstva. Do 26. juna sklopićemo i preostale ugovore. Za nezaposlene osobe i Rome subvencija je 380.000 dinara, a za teže zapošljive i osobe sa invaliditetom je 420.000 dinara. Oni sa kojima je zaključen ugovor u obavezi su da se, delatnošću koju su naveli u biznis planu, bave godinu dana i da uplaćuju poreze i doprinose. – zaključila je Jelena Mitrović i precizirala da preovlađuju uslužne delatnosti.

Prema evidenciji Filijale NSZ 70 odsto preduzetnika koji su pre tri godine potpisali ugovore po programu samozapošljavanja i dalje postoje i rade. Pretprošle godine isti procenat je 87, a prošle, 2024. godine 97 procenata je postojanost zadržavanja u delatnostima za koja su odobrena sredstva.

A.Đ.

erceg-ugovor-(4)

Grad Kikinda bio je domaćin pokrajinskom sekretaru za urbanizam i zaštitu životne sredine, Nemanji Ercegu, koji je sa predstavnicima našeg grada i opština Ada, Bečej i Nova Crnja potpisao ugovor o davanju na korišćenje opreme za sakupljanje i reciklažu otpada. Kako je ovom prilikom istaknuto 120 miliona dinara opredeljeno je za nabavku 41.000  kanti za primarnu separaciju.

-Izabrali smo Svetski dan zaštite životne sredine, 5. jun, da potpišemo ugovore, kako bi i na ovaj način istakli značaj njenog očuvanja. Predviđeno je da svako domaćinstvo, u pomenute četiri lokalne samouprave, dobije kante koje će služiti za primarnu separaciju otpada u koji spadaju limenke, plastična ambalaža, karton, papir. Pored toga, što će se na ovaj način smanjiti količina otpada koji se deponuje, svaka sredina će selektiranjem ostvariti i prihod. Cilj je da se poveća reciklaža odnosno iskorišćenost komunalnog otpada – naveo je Erceg.

U proteklom periodu pomenuti pokrajinski sekretarijat pomogao je izgradnju klaster stanica u lokalnim samoupravama sa kojima je ugovor potpisan.

-Upravljanje otpadom je zahtevna oblast i samo je jedan segment zaštite životne sredine. Važan je i zbog praćenja smernica i obaveza prema poglavlju 27 pristupanja Evropskoj uniji – precizirao je Nemanja Erceg.

Za naš grad opredeljeno je 20.000 kanti, od kojih će 11.000 dobiti domaćinstva u gradu, a 9.000 biće raspodeljeno u svim selima. Podela će početi u narednom periodu.

-Primarnom separacijom otpad će se reciklirati što će doprineti da naš grad bude zdravija sredina za život. Drago mi je što nam je pripala čast da budemo domaćini potpisivanju ugovora naročito što Ada, Bečej i Nova Crnja gravitiraju ka regionalnoj deponiji u Kikindi. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine u nama ima dobrog partnera. Apliciramo na svakom konkursu jer nam je cilj da živimo u što zdravijem okruženju – dodao je gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan.

I u opštini Bečej zadovoljni su što će započeti primarnu selekciju otpada.

-Za našu opštinu opredeljeno je 1.500 kanti – rekao je predsednik Opštine Vuk Radojević. -One će doprineti u podizanju kvaliteta upravljanja komunalnim otpadom.

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine raspisao je još dva konkursa. Prvi je namenjen lokalnim samoupravama i odnosi se na nabavku kamiona, auto smećara, koji će sakupljati reciklirani otpad koji građani odvoje. Za ovu namenu planirano je 100 miliona dinara.  Drugi konkurs odnosi se na zaštićena prirodna dobra.

-Kikinda ima Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike droplje“ koji obuhvata Mokrin i deo opštine Čoka. Konstantnim ulaganjem u obnovu mobilijara i edukativnih tabli omogućujemo građanima da posete prirodna dobra i upoznaju se sa svim lepotama koje imamo – zaključio je Nemanja Erceg.

A.Đ.

nsz-ugovori-(2)

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje potpisani su prvi ugovori sa 17 nezaposlenih koji su posao dobili preko javnog poziva za učešće u merama aktivne politike zapošljavanja.

Maša Šoklovački iz Sente imaće plaćen pripravnički rad za veterinarskog tehničara.

 

-Završila sam srednju Poljoprivrednu školu u Futogu. Pripravnički, koji traje pola godine, odradiću u Veterinarskoj stanici u Čoki. Za sve to vreme dobijaću neto minimalnu zaradu i nakon toga me očekuje pripravnički ispit – saznali smo od Maše Šoklovački.

Kancelarija za računovodstvo „Galić“ i u ranijem periodu koristila je ove podsticaje.

-Zaposlićemo Teu Radojčić i na taj način povećati broj radnika što nam puno znači. Biće zaposlena na mesto knjigovođe kontiste i već je kod nas mesec dana. I sama sam zaposlena preko konkursa Nacionalne službe za zapošljavanje i iskustva su odlična – rekla je  Đurđina Gavrančić iz pomenute kancelarije.

Tea Radojčić (22) dodala je da joj je drago što je prvu priliku da dođe do posla dobila putem konkursa „Moja prva plata“ i što je dobila priliku da ostane i radi posao za koji se školovala.

 

Većina javnih poziva biće otvorena do 28. novembra, dok je rok za podnošenje zahteva za pojedinih mera namenjenih osobama sa invaliditetom (OSI) 31. decembar. Javni poziv za dodelu subvencija za samozapošljavanje bio je otvoren do 14. aprila.

-Upravo je samozapošljavanje mera za koju je najviše zainteresovanih. Do sada je podneto 113 zahteva, a naša kvota je 68 – navela je direktorica Filijale NSZ Jelena Mitrović. – U saradnji sa lokalnom samoupravom naša Filijala sklopila je ugovor kojim su odobrena sredstva za sufinansiranje javnih radova za osobe sa invaliditetom. Ove godine ova mera nije uvrštena u javni program Republike, a interesovanja ima. Rok za prijavu je do 30. maja i ovom prilikom poziva poslodavce da konkurišu jer postoji mogućnost da se, na ovaj način, zaposli 28 osoba.

Republičkim programom raspisano je  12 javnih poziva, putem kojih će, kroz direktnu finansijsku podršku poslodavcima i nezaposlenima, biti uključeno više od 15.000 lica. Za mere aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini planirano je izdvajanje 6,25 milijardi dinara, dok će dodatna sredstva biti obezbeđena i od strane lokalnih samouprava, kako kroz zajedničko finansiranje sa NSZ, tako i kroz samostalno finansiranje, uz tehničku podršku Nacionalne službe.

A.Đ.

preduzetnici-ugovori-(11)

Vlasnici malih, mikro i srednjih preduzeća sa teritorije grada, koji su na gradskom konkursu aplicirali i ispunjavali uslove, dobili su sredstva za unapređenje proizvodnje. Na konkurs je pristiglo 25 zahteva, a podsticaji su odobreni vlasnicima 20 firmi. Ugovore sa njima potpisao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

Firma „Bajša agrar“ uz pomoć lokalne samouprave osavremeniće proizvodnju.

-Prvi put učestvujemo na konkursu i novac ćemo utrošiti za analizator neophodan u klasifikaciji robe. Na ovaj način moći ćemo robu da klasifikujemo po kvalitetu čime ćemo postići bolju cenu na tržištu – rekao je Živa Bajšanski. – Sredstva grada su značajna i uticaće da poboljšamo naš rad.

I Sanja Krnić iz pekare „Trojka“ prvi put je aplicirala za sredstva.

-Kupićemo laminator za lisnato testo. Mašina će nam ubrzati proizvodnju i samim tim podići kvalitet. Pomoć nam puno znači – dodala je Sanja Krnić.

Gradonačelnik Bogdan istakao je da je za podsticajne mere preduzetnicima, malim i srednjim preduzećima u gradskom budžetu izdvojeno pet miliona dinara.

-Najniži odobreni iznos je 75.000 dinara, a najviši 400.000 dinara. Pre svega sufinansiraće se alati i mašine neophodni za rad radi poboljšanja uslova i kvaliteta posla. Lokalne firme nam puno znače i u narednom periodu potrudićemo se da izdvojimo još više sredstava za ovu meru. Iako su privredna kretanja u našem okrugu, prema Ministarstvu privrede, dobra, suočavamo se sa uticajem geopolitičkih kretanja, ali i pokušajem destabilizacije zemlje u poslednjih pet meseci – precizirao je Mladen Bogdan.

Vesna Arambašić, sekretarka Sekretarijata za projekte napomenula je da je preduzetništvo zamajac razvoja lokalne privrede.

-Želimo da pošaljemo poruku da smo uvek tu za sve kikindske lokalne firme čiji rad poštujemo. Pozivam sve da se odazovu našim konkursima jer u nama imaju sigurnog partnera – kazala je Vesna Arambašić.

Javni konkurs za pomoć lokalnim firmama traje od 2017. godine i do sada je opredeljeno 12,8 miliona dinara. Najviše sredstava po konkursima raspodeljeno je na oblasti proizvodnje, hrane i pića, održavanje i popravka motora i u oblasti građevinskih radova.

A.Đ.

UNUTRAŠNJA NESTABILNOST LOŠA ZA PRIVREDU
Potencijalni investitori, zainteresovani za Industrijsku zonu u Kikindi, u drugoj polovini januara odustali su od pregovora.
-Razgovarali smo sa ozbiljnim ljudima, spremnim da ulože u naš grad i bili smo vrlo blizu da potpišemo ugovor za livnički pogon „Alatnica“ i da se već početkom marta započne sa proizvodnjom. Investitori su odustali zbog izazivanja unutrašnje nestabilnosti – naveo je prvi čovek grada.

error: Content is protected !!