Никола Лукач

školski sport

Savez za školski sport Srbije, u saradnji s Olimpijskim komitetom Srbije, Ministarstvom omladine i sporta, a uz pomoć Školskog sportskog saveza Kikinde, organizovao je danas, u dvorištu OŠ „Vuk Karadžić”, Školski sportski dan u okviru Evropske nedelje sporta, okupili su se učenici šest gradskih osnovnih škola, a otvranju je prisustvovao i gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, gradskim većnicima Valentinom Mickovski i Draganom Pecarskim.

– Ovo je još jedna u nizu akcija gde se popularizuju zdrave vrednosti, a to je sport u Kikindi gradu sporta. Deca treba da se druže i da se igraju sporta od malih nogu, jer će ih sport naučiti da budu bolji ljudi. Hvala svima, direktorima škola i učiteljima što su decu animirali, jer nema ničeg lepšeg od dečjih osmeha kada se deca bave sportom – reko je Lukač.

Nadovezala se Jelena Krvopić, koordintorka za školski sport u Kikindi:

– Pripala mi je čast da kao koordinatorka u Kikindi, jednom od četiri grada u Srbiji, učestvujem u ovom događaju pod sloganom „Budi aktivan”. Sport se vezuje za prave vrednosti, a učesnici su  bili uključeni i u kulturno-istorijske radionice. Sport je jednako kultura, a sve to zajedno jednako je zdravim stilovima života.

bvs

Gradonačelnik Nikola Lukač, sa saradnicima, bio je danas na stadionu Kozare, u Banatskom Velikom Selu, na kojem se grade klupske prostorije. Trenutno se radi hidrantska mreža, sanira se vodovodna i kanalizaciona mreža, potom stolarija, uređuje se enterijer prizemlja, razvodi strujna i plinska i instalacija automatske dojave požara. Grad Kikinda izdvojio je  15 miliona dinara.

– Kozara je značajan klub i zato smo i odlučili da izdvojimo ovoliki novac pa da se prizemlje privede nameni. Sve će biti funkcionalno, a vidimo da sve polako dobija konačan izgled i blizu smo realizacije. Izvođač i radnici su vredni i obećanje koje smo dali Velikoselcima ispunjavamo i pored blokade računa koju smo imali ovog leta, a do kraja godine u Velikom Selu zasijaće zlatni sjaj. Želimo da publike na utakmicama Kozare bude još više, znamo da im je puno srce kada Kozara pobeđuje, a biće im drago i kada ovo ispunimo. Kada je reč o sportu i sportskim objektima, biće ovakvih ulaganja i u drugim našim selima, a i u gradu – rekao je Lukač.

Nikola Ikić, predsednik UO Kozare, nadovezao se:

– Blizu smo realizacije dovršetka radova, imaćemo moderne svlačionice, ekonomat, kuhinju, službene prostorije, kupatila… Sve to na radost naše dece koje je više od 70 u tri mlađe selekcije, uz četvrti pogon, onaj seniorski, a planiramo još izgradnju krova nad tribinom.

Zamenik predsednika Saveta MZ BVS, Zoran Karanović zaključio je:

– Emotivno sam vezan za klub, dugo godina sam igrao u Kozari, kao i članovi moje porodice. Ovde imamo veliki odziv dece, a Kozara je simbol Banatskog Velikog Sela i ovako nešto zaslužuje.

 

Vladimir Tepavac

Gradonačelnik Nikola Lukač upriličio je prijem za Vladimira Tepavca, rukometnog golmana i kapitena selekcije gluvih i nagluvih Srbije, koja je na Svetskom prvenstvu u danskom glavnom gradu Kopenhagenu osvojila bronzanu medalju, uručivši mu laptop.

– U Danskoj je bilo moje 13. veliko nadmetanje i 10 medalja tokom poslednjih 15 godina. Motivaciju sam ovog puta pronašao u svojoj deci i porodici koji su mi bili velika podrška, a voleo bih još da nastupim iduće godine na Evropskom prvenstvu i 2025. na Olimpijadi gluvih i nagluvih i tada da se, kada budem imao 45 godina, oprostim od dresa reprezentacije. Do tada, nadam se, da će i nas država priznati kao invalide-sportiste i dodeliti kakve-takve nacionalne penzije kao i paraolimpijskim sportistima osvajačima medalja. Da nije bilo ljudi iz Grada: Nikole Lukača, Dragana Pecarskog, Jelene Čudanov i Dejana Pudara, koji su nam pomogli da se pripremimo za Dansku ovde u Kikindi, ne bilo ni naše bronze – rekao je Tepavac.

Lukač se nadovezao:

– Vaša bronza sija zlatnim sjajem, mi u Kikindi, gradu sporta, nastavljamo da ulažemo, ali i vrednujemo sve rezulate u svim sportovima, a rukomet ima posebno mesto i značaj. Posebno nam je drago što Kikinda postaje poslednja destinacija odakle naši gluvi i nagluvi reprezentativci odlaze na velika takmičenja i mi ćemo im i ubuduće biti na raspolaganju da se ovde i dalje pripremaju i potom našoj Srbiji donose medalje.

arsenije

U porti hrama Uspenija Presvete Bogorodice u Ruskom Selu, upriličeno je otkrivanje i osvećenje spomenika patrijarhu i vođi velike seobe Srba Arseniju III Čarnojeviću, rad Dušana Belovića, učitelja u penziji iz Ruskog Sela. Svečanost je, pored gradonačelnika Nikole Lukača sa saradnicima, predstavnika Okruga i Mesne zajednice, okupila istaknute zvanice- ministra za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja Nikolu Selakovića, narodnog poslanika Milenka Jovanova, generala Milorada Stupara, predstavnike Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-18, njihovih potomaka i poštovalaca, kao i veliki broj meštana.

Ministar Selaković istakao je značaj izgradnje i negovanja kulture sećanja poručivši da čuvajući narod, čuvamo i budućnost.

– Krajem 17. veka srpski narod koji se našao u čeljustima velikih sila i borbi velikih carstava, zadesila je ogromna nevolja pretočena u veliku seobu Srba koja je bila bežanje od sigurne smrti, bola i patnje ka traganju za slobodom. Na čelo tog naroda koji je, između ostalog, svoj dom našao i ovde, na severu Banata, stao je patrijarh Arsenije III Čarnojević. Ovo je bilo jedno od sela kolonizovanih nakon Balkanskih i Prvog svetskog rata, u kojima su srpski ratni dobrovoljci iz severne Dalmacije. Like, Hercegovine, Bosanske Krajine, Korduna, Banije, ali i druge strane okeana odazvavši se pozivu svoje matice, probili Solunski front i kao dobrovoljci, od kralja Petra i kralja Aleksandra dobili ovde svoje posede- podsetio je ministar Selaković i istakao:

– Vredna je lekcija koju smo naučili iz te strašne istorijske epohe, a to je, da je u teškim vremenima, najvažniji cilj svakog od nas ko se nalazi na odgovornoj funkciji, da čuvamo slobodu, nezavisnost, Srbiju, ali i da čuvamo naš narod. Spasavajući Srbe od sigurne turske odmazde, patrijarh Arsenije III Čarnojević je spasavao nadu da ćemo jednog dana obnoviti državu, što smo i učinili. To danas zna i državno rukovodstvo na čelu sa predsednikom Vučićem kada na svaki mogući način se trudimo da sačuvamo srpski narod na Kosovu i Metohiji, jer bez naroda, svaka naša borba je uzaludna- poručio je ministar Selaković.

Kako je ukazao, danas se obeležava i godišnjica najstarijeg boračkog udruženja u Srbiji –Udruženja srpskih ratnih dobrovoljaca od 1912 do 1918, njihovih potomaka i poštovalaca koje slavi 120 godina od osnivanja.

Sloboda je najskuplja srpska reč, slobodu smo branili i ginuli za nju, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Veliko mi je zadovoljstvo i čast što sam prisustvovao otkrivanju spomenika jednoj istorijskoj ličnosti čija je hrabrost i odvažnost izuzetno značajna za Srbe i Srbiju. Ruskoselci, Grad, Ministarstva i SPC zajednički smo podigli ovaj velelepni spomenik da nas podseća na tu hrabrost, ali i značaj slobode u našem narodu- kako se ona čuva, bori za nju i da se sećamo svih koji su dali živote da bismo mi danas  uživali  u slobodi. Spomenik nas opominje da čuvamo jedni druge, pravoslavlje, srpstvo i da u se u miru borimo za bolji život- poručio je Lukač.

Svetu arhijerejsku liturgiju služio je vladika banatski Nikanor, koji je zajedno sa prisutnim sveštenstvom osveštao spomenik.

– Ovaj veličanstveni spomenik podseća nas na još veličanstveniju ličnost Arsenija III Čarnojevića, praoca ovog mesta, uz kojeg se danas sećamo i naših velikih i cenjenih vojskovođa i rodoljuba koji su dali svoje živote. Svoj odnos prema Srbiji moramo menjati mi sami. Čuvajmo sebe u Srbiji koja nam garantuje slobodu, sve hoće da učine da unište to što jesmo –istakao je vladika banatski Nikanor.

U porti ruskoselskog Hrama nalazi se grobnica porodice Čarnojević, to su dalji srodnici patrijarha Arsenija, podsetio je protonamesnik Slobodan Divljakov.

– Ovo je vrlo važan dan za nas. Sećanje na velike ljude i vrednosti koje oni nose ne menjaju se, bez obzira na tehnološki napredak. Srpska pravoslavna crkva baštini vrednosti da čovek kroz požrtvovanje i ljubav za druge čini vredna i divna dela– rekao je Divljakov.

U svečanom programu nastupili su hor Sveti Serafim Sarovski iz Zrenjanina i  ADZNM „Gusle”.

 

Prijem za švedske vaterpoliste

Od pre pola godine Slobodan Jakšić, dotadašnji kapiten i predsednik VK ŽAK, živi u Švedskoj, tamo je, u Linšepingu, nastavio kao trener i koordinator rada svih selekcija, a ove je sedmice doveo petoricu svojih učenika u Kikindu pa je to bio povod za današnji prijem u Gradskoj kući, kod gradonačelnika Nikole Lukača.

– Hvala Slobodanu Jakšiću, on je promoter Kikinde, nije zaboravio grad i VK ŽAK, doveo je petoricu momaka da vide Kikindu i Srbiju, gde je Boba naučio vaterpolo. Razmenili su ovi momci iskustava sa vaterpolistima ŽAK-a i to će sigurno doprineti njihovom razvoju, a nama Kikinđanima je važno da pokažemo da smo dobri domaćini i da smo grad sporta i dobrih ljudi. Neka se i Šveđani uvere da smo prethodnih godina puno radili da bavljenje sportom u Kikindi bude na mnogo višem nivou nego što je to bilo ranije – rekao je Lukač.

Jakšić se nadovezao:

– Vrlo brzo po dolasku u Švedsku, odlučio sam da dovedem momke u Kikindu, nažalost zbog početka školske godine nije više njih bilo u mogućnosti da dođe, da vide Srbiju i da vide kakav smo mi narod. Treniramo sedam dana sa vaterpolistima ŽAK-a, a spremamo se za tri takmičenja, između ostalog i za elitnu ligu u koju je klub proletos izborio plasman. Inače, imamo nov bazen, jedan od najmodernijih u Evropi, a planiramo da i ubuduće dolazimo u Kikindu, kao i da ŽAK dođe u Švedsku.

Jedan od petorice švedskih vaterpolista, ovaj s grčkim korenima, Panajotis Papandropulos dodao je:

– Kikinda je lep grad, a ljudi gostoprimljivi, osim sa vaterpolom kakav se igra kod vas, upoznali smo se i sa vašom tradicijom, tradicijom, kulutrom, sportom… i zato smo vrlo sretni.

Dane Basta

Prostorije ruskoselskog FK Crvena zvezda nedavno su u potpunosti renovirane, obnova je koštala 12 miliona dinara, a „Velikogospojinski dani” u ovom našem mestu bili su prilika da selo i klub poseti Dane Basta, pokrajinski sekretar za sport i omladinu, kojeg je dočekao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima i Dušan Marjanović, predsednik Saveta MZ.

– Pokrajinski sekretarijat vodi računa o ulaganjima u sportsku infrastrukturu i u manjim sredinama poput Ruskog Sela. Prepoznali smo potrebu renoviranja objekta i izdvojili pet miliona dinara za to. Danas smo došli da obiđemo prostorije i stvarno sve je besprekorno urađeno i zato smo izuzetno zadovoljni onim što smo zatekli na terenu. Grad Kikinda uvek ima dobre projekte, mi ih prepoznajemo i podržavamo. Za Grad Kikindu ove godine smo izdvojili i preko 10 miliona dinara za tri projekta, dve škole u gradu, „Vuk Karadžić” i „Žarko Zrenjanin”, i jedan mali objekat u Nakovu. Radimo dobro, Grad Kikinda nam je odličan partner i sigurno je da ćemo i narednom periodu nastaviti da ulažemo u sport – rekao je Basta.

Gradonačelnik Lukač izrazio je veliku zahvalnost Pokrajinskoj vladi i sekretarijatu kojim upravlja Basta.

– Hvala im, pre svega, na razumevanju Grada Kikinde i naših mesnih zajednica. Sekretar Basta sa nama je u vrlo tesnoj komunikaciji, sasluša naše želje, a onda zajedno odredimo prioritete. Rezultat svega toga je između ostalog i ovaj predivan objekat svima nama na ponos. Opravdali smo uložen novac dobijen od Pokrajine, a Grad je još uložio dodatnih sedam miliona dinara. Ovde vidimo i veliki entuzijazam ljudi u klubu i to je dodatna potvrda opravdanosti ovih ulaganja u infrastrukturu u ovom selu, a praktično su od starog objekta ostali samo temelji i zidovi. Ovde nećemo stati, imamo nove projekte, obnavaljamo terene i rekonstruišemo objekte, a sve za našu decu i njihovu budućnost, jer vodimo računa da nam sela žive i sportski klubovi budu mesta okupljanja Slušamo građane i njihove potrebe i ovo je nagrada za sve ljude u upravi ruskoselskog kluba – kazao je Lukač.

Predsednik Crvene zvezde, Duško Vujanović još je dodao:

– Objekat je pre rekonstrukcije bio u lošem stanju, gledali smo samo da se ne upalimo, a kad smo dobili sredstava od Pokrajine i Grada sve je doterano na vrhunskom nivou da se malo klubova može pohvaliti ovako nečim. Planiramo još radove na tribini i podizanje zida pokraj jedne strane igrališta, jer fudbalski savez nam već četiri godine izlazi u susret i dozvoljava da igramo vojvođanski rang bez tog zida koji je neophodan iz više razloga.

osmeh-vojvodine1

Izgradnja brze saobraćajnice koja će spojiti Bački Breg, na granici sa Mađarskom, i Nakovo ili Srpsku Crnju, na granici sa Rumunijom, trebalo bi ubrzo da počne najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Prema njegovim rečima, uskoro bi trebalo da bude potpisan ugovor za izgradnju ove saobraćajnice. Put kojem je „radno” ime „vojvođanski osmeh”, „smajli” ili „severna tangenta”, pokrenuće razvoj severa Vojvodine, cele pokrajine, a time i Srbije. Saobraćajnica dužine 175 kilometara spojiće dva granična prelaza, i između njih Sombor, Kulu, Vrbas, Bečej, Novi Bečej i Kikindu. Biće izgrađeno 11 petlji, 12 površinskih raskrsnica i 152 mosta, nadvožnjaka i podvožnjaka.

Naš grad put će obići sa južne strane, a dalje nastavlja ka Nakovu, ili Srpskoj Crnji, i granici sa Rumunijom. Gradonačelnik Nikola Lukač još jednom je istakao značaj ovog puta za razvoj grada, ali i kompletnog Severnobanatskog okruga.

– Brza saobraćajnica spaja severoistok i severozapad severa naše Srbije, odnosno spaja istok i zapad Vojvodine. Za Kikindu će on  značiti povećanje investicionih potencijala kao i najbrže i najbliže povezivanje sa Koridorom 10 i auto- putem. Samim tim Kikinda će biti još bolje mesto za život, rad i podizanje dece. Ovakvi projekti omogućavaju kreiranje odličnog ambijenta za život i rad u našem gradu.

Saobraćajnica će se sastojati od četiri trake široke 3,5 metra  sa najvećom dozvoljenom brzinom od 100 kilometara na čas. Praktično, put  će od svih ovih šest gradova i opština ka Novom Sadu, i obrnuto, biti znatno ubrzan. Od Novog Sada do Sombora stizaće se za oko sat vremena, umesto dosadašnjih više od sat i po. Put do Kikinde biće skraćen za dvadesetak minuta, pa će od Novog Sada ka Kikindi biti brže preko Srbobrana i nove saobraćajnice, nego preko Zrenjanina. Sada je za taj put potrebno više od 90 minuta. Sombor i Kikinda sada će biti udaljeni samo 90 minuta vožnje novom saobraćajnicom, dok je do sada najbrži put bio preko Bačke Topole i Sente, za šta je trebalo izdvojiti više od dva sata.

Granični prelazi Bački Breg sa Mađarskom i Nakovo sa Rumunijom biće udaljeni manje od dva sata vožnje, dok su trenutno udaljeni tri časa vožnje.

 

364547614_310105621522669_7683083605770442050_n

Danas, ali i narednih dana saniraće se posledice štete nastale usled nevremena na teritoriji grada. Kakvo je stanje na terenu uverio se i gradonačelnik Nikola Lukač koji je sa saradnicima obišao sve delove grada.

Lukač je razgovarao sa sugrađanima gde je došlo do oštećenja.

Prvi čovek grada je, sa načelnikom SBO Miroslavom Dučićem, članom Gradskog veća Nebojšom Jovanovim, sekretarkom Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivrede i ruralni razvoj Miroslavom Narančić, Nikolom Vojinovićem, zaposlenim u JP „Kikinda” i Petrom Žigićem iz komunalne inspekcije, posetio domaćinstva u ulicama Vuka Karadžića, Stevana Sremca, Cara Dušana i Petefi Šandora u Mikronaselju, ispred čijih kuća, odnosno stambene zgrade su pala stabla ili delovi stabala.

Posetili su i fudbalski stadion ŽAK-a na kojem je oluja odnela deo crepa.

Kako je ovom prilikom istaknuto, oformiće se gradska Komisija za procenu štete koja će posetiti sva domaćinstva, ali i objekte na kojima je pričinjena šteta, kako bi se uradila procena i utvrdilo na koji način se može pomoći sugrađanima.

IMG_20230728_105749

Većinom glasova odbornici su, na sednici lokalnog parlamenta, usvojili konsolidovani izveštaj o izvršenju odluke o budžetu za period januar- jun. U gradsku kasu u prvih šest meseci slilo se milijardu 616 miliona dinara odnosno 42 odsto od ukupno planiranog prihoda od tri milijarde 875 miliona dinara.

– Realizacija budžeta je zadovoljavajuća. Transferna sredstva imala su nešto lošiju realizaciju jer od planiranih 400 miliona dinara 300 miliona nije uplaćeno u prvoj polovini godine, ali će biti uplaćeno do kraja. Reč je o sredstvima Uprave za kapitalna ulaganja koja su namenjena započetoj rekonstrukciji vodovodne mreže i budućoj izgradnji sekundarne atmosferske kanalazacije što ukupno iznosi 270 miliona dinara.  – istakla je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

– Budžet grada od 12. juna bio je blokiran zbog prinudne naplate, a deo mera izlaska iz ove situacije bili su i svakodnevni kontakti sa velikim finansijerima da se uplate odlože za period izlaska iz blokade kako bi sredstva utrošili za namenu za koju su i odobrena. Zadovoljni smo i sa trećom tranšom rudne rente u iznosu većem od 93 miliona dinara.

Blokada nije dugo trajala, dodala je Jakšić Kiurski, i normalno poslovanje uspostavljeno je 14. jula.

– Država je pokazala spremnost da pomogne našem gradu da prebrodimo što pre blokadu tako što nam je dodelila 60 miliona dinara. Krizni period je iza nas i sada možemo očekivati sredstva koja će značajno povećati realizaciju prihoda do kraja godine – kazala je zamenica gradonačelnika.

Na primedbu odbornika Miroslava Grujića da tačka dnevnog reda treba da nosi naziv neizvršenje budžeta odgovorio je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Projekti i planovi realizuju se po planiranoj dinamici i znam da vam to ne odgovara. Zbog vašeg mentora Zorana Mileševića zaustavili smo transfere za velike projekte koje ćemo realizovati u drugoj polovini godine. Znam da vas boli to što smo uspeli, da dobrom organizacijom i domaćinskim raspolaganjem budžeta, nijedan korisnik ne ostane uskraćen za sredstva i da grad funkcioniše. Mislite li da se nismo spremali za ovu blokadu i da smo neodgovorni? Tako biste vi radili i dali biste novac nekome ko to nije zaslužio. Moraju se poštovati odluke suda i zato smo zaustavili veće transfere da ne bismo došli u dodatni problem. Svi sugrađani vide gde se rekonstruiše vodvodna mreža, koje su ulice asfaltirane, gde je zamenjena rasveta, gde su izgrađeni trotoari. Isto ulažemo u centar, na periferiju grada i na selima. Ne vidite izgradnju fabrike vode, rekonstrukciju Opšte bolnice, radove u školama, podršku mladima, porodiljama, pronatalitetnoj politici, našu borbu da u grad dođu novi investitori? Za tih 220 miliona, znate li šta smo sve mogli da uradimo? Da izgradimo novi vrtić koji nam je potreban, ta suma je dvogodišnji budžet za rekonstrukciju kolovoza, da uredimo seoske domove kulture i mnogo toga drugog. Ko će se ovde izviniti i reći da nije verovao da ćemo moći tako brzo da izađemo iz blokade i zbog toga što ste mislili da nismo sposobni da sami rešimo nastali problem? Imamo viziju i podršku naroda da vodimo grad i rešavamo sve probleme. Rezultati rada pokazuju našu borbu i ne odustajemo od bolje i naprednije Kikinde – rekao je Lukač i napomenuo da je ponosan na svakog pojedinca iz svog tima i sve budžetske korisnike koji su bili svesni situacije.

I pored blokade računa, sve obaveze prema predškolskom, osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, ustanovama kulture i sporta,  prema mesnim zajednicima i socijalnoj zaštiti su ispoštovane, precizirano je za skupštinskom govornicom.

 

 

 

IMG_20230727_101024-scaled copy

Građevinski radovi na postrojenju za preradu pijaće vode završeni su 95 odsto, mašinski radovi biće gotovi za mesec i po, a elektro za tri meseca. Izgradnja fabrike vode,  najveće investicije u Kikindi u proteklim decenijama, teče planiranom dinamikom u šta su se prilikom posete gradilištu uverili gradonačelnik Nikola Lukač, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić, pomoćnik gradonačelnika Svetislav Vukmirica i član Gradskog veća Nebojša Jovanov.

-Svi mogu da se uvere da fabrika vode raste iz dana u dan i konačno će svi Kikinđani imati kvalitetnu pijaću vodu. Investiciju su, zajedno sa Gradom Kikindom, omogućili su Vlada Republike Srbije, nadležno Ministarstvo, KFV banka, a vrednost radova je oko 11 miliona evra. Istrajaćemo u tome da sugrađani u 21. veku dobiju vodu za piće po svim propisanim standardima. Paralelno sa ovim projektom radi se na zameni vodovodnih cevi, magistralnom vodu, kao i na mini postrojenjima za prečišćavanje vode za svako selo. Voda za piće decenijski je problem i mi ćemo ga rešiti na zadovoljstvo svih građana – istakao je Lukač.

Posao je započet je u junu 2021. godine, nakon nekoliko godina studioznih priprema. Kompletna oprema iz uvoza, a koja se tiče tehnologije prerade je već na gradilištu, tako da neće biti nikakvih zastoja, napomenuo je direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero.

-Građevinski radovi, prema sadašnjem planu, biće završeni do kraja oktobra nakon čega će se pristupiti daljim koracima za puštanje vode u sistem. Objekat sa savremenom tehnologijom treba da služi gradu minimalno 40 godina. – kazao je Gvero –  U toku je i uključivanje zaposlenih iz Javnog preduzeća „Kikinda“ u rad postrojenja. Fabrika će zapošljavati 21 radnika i najveći deo biće iz postojećeg javnog preduzeća.

Pošto svi radovi budu završeni uslediće njihova provera. Nakon toga započeće proba sa vodom.

-To je i najznačajniji deo koji nas čeka. Naša ulazna voda je karakteristična i ovo će biti prvi slučaj da se od nje napravi pijaća voda koja zadovoljava sve propisane standarde. Austrijska firma „Uniha“, koja je nosilac tehnologije, predvidela je da se završna obrada radi takozvanom reverznom osmozom koja omogućava da se od morske dobije voda za piće. Ne sumnjamo da će naša voda biti po propisima, a tokom probnog perioda najvažnija je optimizacija parametara, kako bi se postigla i najpovoljnija cena vode za potrošače – rekao je Miroslav Kresoja iz JP „Kikinda“.