Народни музеј

astonomsko-vece

Veče astronomije organizovano u Narodnom muzeju za temu je imalo „Astronomska istraživanja u Srbiji od osnivanja Astronomske opservatorije do danas“. Prisutni su imali priliku da od direktora Astronomske opservatorije u Beogradu  dr Luke Popovića saznaju da je opservatorija osnovana 27. marta 1887. godine i još puno toga.

Gost nije došao praznih ruku, tako da je Narodnom muzeju, poklonio fotografiju nastalu u Kikindi 1999. godine.

-Fotografiju je napravila Jelisaveta Arsenijević, astronom, koja je preminula. Bila je veoma ponosna na svoje delo, jer je 1999. godine uspela da uhvati trenutak pomračenja sunca u vašem gradu. Mogućnost da se objektivom uhvati određeni trenutak traje svega par sekundi i Jelisaveta je u tome uspela

Direktorica Lidiji Milašinović zahvalila je na poklonu i navela da će saradnja sa ovom institucijom nastaviti.

Astronomska opservatorija jedna je od najstarijih naučnih institucija u našoj zemlji.

-Osnivač je bio Milan Nedeljković, a interesantno je da je drugi direktor bio Vojislav Mišković čiji otac je rođen u Kikindi i kršten je u crkvi Svetog Nikole, mi imamo njegovu krštenicu. On je i izgradio opservatoriju na Zvezdari, Zvezdarnicu, tako da je vaš grad vezan za astronomiju od samog osnivanja opservatorije – napomenuo je dr Luka Popović.

Nove tehnologije doprinose da se nebo posmatra „iz fotelje“, dodaje dr Popović.

-One doprinose da još bolje posmatramo nebo i duboke objekte , tako da je astronomija jedna od najatraktivnijih nauka za koju se mladi interesuju. U opservatoriji imamo deset mladih koji se bave ovom oblašću.

Duboko nebo nisu samo zvezde, nego su i galaksije, crne rupe, komete i mnogo toga.

-I pored toga što ga godinama proučavamo, nebo još uvek nismo dosegnuli i saznali sve njegove tajne – zaključio je dr Popović.

I dr Petar V. Vuca govorio je o totalnom pomračenju sunca u Kikindi.

A.Đ.

Osamdesete-Muzej-(8)

Narodni muzej sledeće sedmice organizuje ciklus kreativnih radionica „Putujemo u osamdesete“ za školsku decu od 8 do 12 godina. Na svakoj radionici biće, kroz pokret i igru uloga, oživljavane priče sa izložbe „24 sata u Kikindi osamdesetih godina 20. veka“, navode u Muzeju.

Na prvoj radionici, u ponedeljak, 23. juna, izrađivaće se kolaži na temu „Osamdesete“, u utorak je vajarska radionica sa temom „Jugoslavija“, a sutradan će se izrađivati plakati za rok-koncert. Foto-sekcija na temu „Letovanje“ radiće u četvrtak. Poslednja radionica, u petak, biće posvećena domaćinstvu i radnoj akciji.

Radionice će se odvijati od 10 do 11.30 sati i vodiće ih muzejski pedagozi Katarina Dragin i Dragan Kiurski. Za učešće je neophodna prijava na broj 061 40 12 981. Broj mesta je ograničen, a cena za učešće na jednoj radionici je 100 dinara.

muzicka-nastavnici-koncert-(5)

Nastavnici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ priredili su tradicionalni koncert u svečanoj sali Narodnog muzeja. Posetioci su imali priliku da uživaju u izvođenju klasičnih kompozicija Antonija Dvoržaka, Johanesa Bramsa, Vilhelma Popa i drugih.

-Drugi koncert nastavnika Osnovne muzičke škole u ovoj godini organizovan je povodom kraja školske godine – istakla je Olga Mandić iz pomenute škole – Osim nastavnika, gošća na koncertu bila je i učenica Andrea Bereng koja je završna godina na smeru gitara i uspešno je položila prijemni ispit za srednju muzičku školu u Zrenjaninu. Njen nastavnik Borislav Zorić imao je želju da nastupaju zajedno.

Kao klavirski duo učestvovale su Kristina Ristić i Apolonija Koso, a okupljenima se predstavio i „Duo con Anima“ koji čine Apolonija Koso i Nikolina Suvajdžić, nastavnica saksofona. Deo programa izveli su i Vladimir Borjanov, nastavnik flaute i Stevan Srdić, nastavnik gitare.

A.Đ.

ikone-muzej-(1)

U Narodnom muzeju danas i sutra biće organizovane porodične uskršnje radionice. U Dečijem klubu,zabavne i kreativne radionice se održavaju od 10 do 19 sati.

Iz Muzeja pozivaju zainteresovane da sutra, 17. aprila, od 19 časova učestvuju u razgovoru o ikonama njihovom poreklu i simbolici. U okviru izložbe u Galeriji „Nova“ pod nazivom „Nova lica svetitelja“ prateći program pripremio je kustos istoričar Miloš Pušara.

Podsetimo da je izložba dostupna do 21. aprila i da je njom obuhvaćeno 14 ikona iz etnološke zbirke na kojima je urađena kompletna konzervacija, restauracija i zaštita

 

ikone-muzej-(3)

U Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja otvorena je izložba restauriranih ikona iz etnološke zbirke pod nazivom „Nova lica svetitelja“. Restauriranje je sa 800.000 dinara finansirao preko projekta Pokrajinski sekretarijat za kulturu, informisanje i odnose s verskim zajednicama. Obuhvaćeno je 14 ikona na kojima je urađena kompletna konzervacija, restauracija i zaštita, istakao je kustos istoričar kikindskog Muzeja Miloš Pušara.

-Veći deo ikona su dela samoukih slikara, tako da imaju naivni narodni izraz. Samo jedna ikona „Bogorodica“ smatramo da je delo baroknog slikara odnosno ikonopisca. U naš Muzej ikone su stizale iz seoskih domaćinstava, iz Bašaida, Mokrina, Radujeva i većinu je sakupio osnivač same ustanove Luka Nadlački. Različite su i epohe u kojima su nastajala, u drugoj polovini 19. i početkom 20. veka. U Velikoj Kikindi građani su ikone mogli da kupe u štampariji Jovana Radaka, kao i na vašarima, dok je jedan od autora je čuveni Jovan Đurđulov iz Iđoša – rekao je Pušara.

Konzervatorske radove obavio je Ateljea za konzervaciju „Heritage“ iz Novog Sada. Konzervator Dragan Ogar predstavio je i pojasnio okupljenima kako je tekao tretman zaštite na ikonama.

-Ikone su izrađene na drvetu, platnu, staklu ili papiru i predstavlja svedočanstvo narodne umetnosti i njenog naivnog likovnog izraza. Restaurirane su najugroženije, one koje su bile u najlošijem stanju. Gornji sloj na samim ikonama se izgubio i nisu više bile prepoznatljive. Specifično za svih 14 ikona je to što su različiti nosioci poput drveta, ulja na platnu, oleografiju i staklo. Bilo je izazovno restaurirati ih pogotovo drvenih koje su se iskrivile, dok je staklo bilo specifično. Kada se radi konzervacija, osim čišćenja stakla, restauracija je rađena u ogledalu. Bilo je izazovno s obzirom na to da je staklo bilo slomljeno. Kompletan posao urađen je za godinu dana uz poštovanje svih konzervatorskih procedura. Ikone su izuzetno vredne i mnoge od njih nema ni u jednih u drugim muzejima – naveo je Ogar.

Izložba će biti otvorena do 21. aprila.

A.Đ.

 

narodni-muzej-1
U Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja sutra, 27. martasa početkom u 18 časova, biće otvorena izložba restauriranih ikona iz etnološke zbirke Narodnog muzeja Kikinda pod nazivom „Nova lica svetitelja“.
Restaurirane ikone rezultat su projekta koji je u 2024. godini finansirao Pokrajinski sekretarijat za kulturu, informisanje i odnose s verskim zajednicama u iznosu od 800.000,00 dinara, a u okviru kog je izvršena kompletna konzervacija, restauracija i zaštita 14 ikona od strane Ateljea za konzervaciju Heritage iz Novog Sada.
Većina ikona izrađena je od strane samoukih majstora – ikonopisaca, na drvetu, platnu, staklu ili papiru i predstavlja svedočanstvo narodne umetnosti i njenog naivnog likovnog izraza.
U sklopu otvaranja biće održana prezentacija konzervatora Dragana Ogara koji će publici pojasniti izvedene tretmane zaštite na ikonama.
Izložba će biti otvorena do 21. aprila.
image

Projekcija dokumentarnog filma, „78 dana bombardovanja“ povodom obeležavanja 26 godina od početka vazdušnih napada NATO snaga, na teritoriji tadašnje Savezne Republike Jugoslavije biće upriličeno u utorak, 25. marta u 18 sati, u Svečanoj sali Narodnog muzeja.

Film je snimljen kao video-dnevnik jedne porodice, o 78 dana bombardovanja i oslikava težak period, ali obeležen zajedništvom. Produkcija je RTS-a, a autorka je Emilija Gašić koja je želela da spoji teme odrastanja i bombardovanja i uz tehniku „nađenog materijala“ i olakša gledaocu da se saživi sa likovima. Imala je nepunih osam godina 1999. godine za vreme bombardovanja. Kada se seti tih dana, odmah vidi sliku kako se sa sestrom iz Kruševca krije ispod stola kad čuju avion.

U filmovu učestvuju i članovi SRVK, sugrađanka Anica Drinjak.

 

muzej a

Narodni muzej 27. marta u 18 sati posetiocima će predstaviti izložbu pod nazivom „Novo lice svetitelja“. Kako ističe direktorica Lidija Milašinović na ovaj način biće predstavljen projekat iz prošle godine.

-Zahvaljujući finansijskoj podršci Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama restaurirali smo 14 ikona iz etnološke zbirke Muzeja. Cilj je da pokažemo koji su konzervatorski i restauratorski radovi obavljeni na ikonama. Želja nam je da građani i posetioci vide šta se sve radi kako bi se ikone očuvale. Među njima je samo jedna klasična ikona, a ostale mi zovemo banatske, odnosno karakteristične su za naš, rumunski i mađarski deo Banata. Među njima je i jedna ikona oslikana na staklu – napomenula je Lidija Milašinović.

Konzervatorske radove obavio je Dragan Ogar koji će biti prisutan na otvaranju izložbe.

Naša sagovornica dodaje i da se Narodni muzej priključio obeležavanju godine arheologije koja ima moto „Vreme je prošlost“.

-U okviru obeležavanja planirano je dosta događaja, a prvi će biti publikacija knjigu o arheološkom lokalitetu u Podlokanju. Ona je spremna za štampu i očekujemo da ćemo potreban novac dobiti na konkursu Ministarstva kulture. Reč je o nekropoli iz bakarnog doba. I ovogodišnji „Mamutfest“ biće u znaku arheologije otkrila nam je Lidija Milašinović.

A.Đ.

sansona

Svečanu salu Narodnog muzeja ispunili su zvuci šansone u okviru „Dana frankofonije u Kikindi“ u organizaciji Kulturnog centra. Loran Prokopić, najpoznatiji pevač ovog muzičkog pravca Kikinđane je oduševio izvođenjem šansona na francuskom jeziku, ali i interpretacijom pesama Dragana Stojnića.

-Drugi put sam nastupao u Kikindi. Mart je mesec frankofonije i drago mi je što sam ga obeležio i u vašem gradu. Ovoga puta, pored gitare, svirao sam i na tradicionalnom instrumentu vergl koji je sa mnom stigao iz Francuske pre nekoliko dana – istakao je Prokopić.

Okupljeni su mogli da uživaju u odabranim pesmama najvećih imena francuske šansone: Edit Pjaf, Žaka Brela, Žorža Brasansa, Lea Fere, Šarla Aznavura, Žorža Mustakija, Šarla Trene, Žilbera Beko.

-Kao i na prvom nastupu i ovoga puta publika je na mene ostavila snažan utisak. Gde god nastupam dobro sam prihvaćen s obzirom da je šansona muzički žanr koji svi vole. Tekstovi imaju smisla, pričaju priču o životu ili o ljubavi i u kojima se ljudi prepoznaju. Treba nam više lepih reči, treba pričati o ljubavi, svi to nosimo u sebi, ali je uvek lepo kada nas neko podseti na najtananija osećanja. Smatram da smo preopterećeni svakodnevnicom i mnogobrojnim informacijama i da bi bilo dobro za sve da komšijama poželimo dobar dan, da ih pitamo kako su, da im ponudimo svoju pomoć, te da se više okrenemo jedni drugima i da budemo zajedno – naveo je naš sagovornik.

Na koncert u našem gradu Loran Prokopić stigao je iz Francuske.

-U Francuskoj nastupam u najstarijem kabareu na Monmartru, u čuvenom „Au Lapin Agile’’ koji odoleva svim izazovima još od davne 1860-te godine. Već sledeće nedelje vraćam se svojim redovnim umetničkim aktivnostima. Trudim se da ostanem sa publikom u Srbiji jer želim da prenesem svoju umetnost na nju – dodao je Prokopić.

Loran Prokopić poslednju deceniju živi i radi na relaciji Pariz-Novi Sad. Publika ga prepoznaje prvenstveno po promociji francuske kulture kroz koncerte i muzičko-poetske večeri, kao i po kulturnim programima kojima povezuje Francusku i Srbiju.

A.Đ.

muzej-heraldika-(5)

Povodom 250 godina osnivanja Velikokikindskog privilegovanog distrikta, a u okviru izložbe u Narodnom muzeju „Okrug zlatnog lava“, organizovana je radionica pod nazivom „Mala škola heraldike“. Kustos istoričar Miloš Pušara okupljene je upoznao sa grbovima, zastavama i simbolima na njima.

-Smatram da svaka izložba mora da živi kroz bogate prateće programe. Imali smo radionice o dolasku graničara u ove krajeve, o ekonomskoj istoriji Distrikta, o revoluciji 1848-49. godine i o heraldici. U okviru svakog vođenja bilo je u proseku dvadesetak posetilaca, što govori u prilog tome da Kikinđane zanima lokalna istorija. Svi oni saznali su nešto novo, videli su odličnu izložbu, a putem programa i svi mi koji smo ih osmislili saznali smo puno toga o naši posetiocima. Retko ko postavi pitanje otkud heraldika, šta ona tačno proučava, odakle potiče potreba za grbovima i amblemima. Asocijacija na reč heraldika kod većine je lav koji se nalazi na zastavi koji je otvorio čeljust – naveo je Pušara.

Posetioci su imali priliku da prošire znanje o ovoj oblasti, ali i da sami osmisle svoj ili grb svoje porodice koristeći najčešće motive poput goluba, maslinove grane, oružja i slično. Miloš Pušara kroz interaktivno predavanje pojasnio je koje elemente grb treba da ima i koja je njegova uloga.

Izložba „Okrug zlatnog lava“ u Galeriji „Nova otvorena je do 12. marta.

A.Đ.

error: Content is protected !!