народна библиотека јован поповић кикинда

Arhiv Vojvodine pokloniće Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ stotinak knjiga iz svoje izdavačke delatnosti. Knjige će u utorak, 31. januara, uručiti direktor Arhiva, Nebojša Kuzmanović.

U svojoj izdavačkoj delatnosti Arhiv ima edicije „Posebna izdanja“,  „Naučnoinformativna sredstva o arhivskoj građi“ i „Studije i ogledi“. Objavljuje i kataloge tematskih arhivskih izložbi dokumenata, kao i zbornike stručnih i naučnih radova sa stručnih skupova svih tipova koje organizuje, ali i druga izdanja u saradnji i saizdavaštvu sa ustanovama kulture, prosvete i nauke iz zemlje i inostranstva.

Biblioteka 2

Kikinđani čitaju više od prosečnog građanina Srbije. Po državnom proseku, članovi javne biblioteke čine tri odsto populacije, dok je u našem gradu taj procenat 3.5. U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ saznali smo još jednu zanimljivost, a to je izbor naslova. Naime, novi čitalački trend se promenio – američki naslovi mesto su ustupili stručnoj literaturi.

– Sada su najčitanije knjige iz oblasti popularne psihologije i iz istorije, ali ne romansirane, memoari ili biografije, već stručna literatura iz ove oblasti – kaže Dunja Brkin Trifunović, organizatorka kulturnog programa u Biblioteci. – Naši čitaoci proučavaju istoriju – veoma je popularno delo „Semper idem“ Đorđa Lebovića, takođe knjige Luke Mičete. Svakako se više čitaju dela domaćih pisaca – pored istorijskih, epska fantastika, detektivski romani. Čitaoci ljubavnih romana i dalje najviše traže knjige Jelene Bačić Alimpić, kao i Lusinde Rajli, za koje uvek imamo liste čekanja. Među piscima trilera, najpopularniji su Ju Nesbe i Džejms Paterson. Od naših autora, veoma su tražena sva dela Vlade Arsića, čije knjige nikada nisu na policama, zatim dela Mirjane Mitrović, Marije Jovanović i Branislava Jankovića.

Ona dodaje da je prošle godine uočeno da su se mnogi čitaoci interesovali za knjige o Pokretu Crna ruka i o Majskom prevratu. Takođe, uvek je tražena trilogija „Nemanjići“ Vladimira Kecmanovića i Dejana Stojiljkovića. Dunja Brkin Trifunović kaže da se novi izbori čitalaca poslednjih godina možda mogu povezati sa temama TV serija i filmova koji se snimaju kod nas.

Mladi čitaoci, članovi Dečijeg odeljenja Biblioteke, takođe imaju svoje favorite. Školarci čitaju lektiru u toku raspusta, a još mlađi imaju omiljene slikovnice.

– Najtraženiji naslovi su: „Agi i Ema“ Igora Kolarova, „Leto kada sam naučila da letim“ Jasminke Petrović, „Cipela na kraju sveta“ Dejana Aleksića i „Miš lavljeg srca“ Rejčel Brajt. Veoma su popularne slikovnice s porukom, takozvane terapeutske slikovnice koje rešavaju neke probleme u dečijem uzrastu.

Literatura se više ne nabavlja samo dva puta godišnje, kako je to ranije bilo regulisano. Sada je moguće kontinuirano obogaćivati fond tokom čitave godine, pratiti nova izdanja i želje čitalaca, kaže naša sagovornica. Za ove namene koriste se sopstvena sredstva, kao i novac koji Biblioteka dobija iz pokrajinskih i republičkih fondova.

Bibliotekari su posebno ponosni na činjenicu da imaju veliki broj aktivnih, stalnih korisnika, kao i da svi ogranci rade dobro, uz napomenu da su najbolji u Bašaidu i Mokrinu u kojem je, već dve decenije, aktivna i, uspešna i nagrađivana, dramska sekcija.

Cena članarine dugo se nije menjala. Na godišnjem nivou je 400 dinara za decu i studente, 500 dinara za odrasle, a porodična iznosi 350 dinara po članu. Biblioteka je i članica Kluba tri plus, pa porodice sa troje i više dece imaju dodatni popust i za njih je cena 200 dinara po osobi.

– Mi smo porodica sa našim čitaocima, posebno sa decom i starijim korisnicima. Znamo njihove navike, želje i potrebe i to nam, svima, mnogo znači – kaže Dunja Brkin Trifunović.

Ona podseća da, uprkos novim tehnologijama, vrednost knjige ostaje nenadmašna;  knjige mogu da leče, da nas uteše i da nas nateraju da se zapitamo, što nam je, svima, ponekad potrebno. Ili, kako kaže, sve to može da se sažme u preciznu misao pisca Nila Gejmana: „Gugl može dati hiljadu odgovora, ali bibliotekar daje onaj pravi“.

Olivera Mitić a

Olivera Mitić, spisateljica iz Smedereva, osamnaesti je dobitnik književnog priznanja „Đura Đukanov“ koju dodeljuje Narodna biblioteka „Jovan Popović“. Na prigodnoj svečanosti večeras, na dan rođenja Đukanova, uručena joj je plaketa.

Svečanosti je, u ime lokalne samouprave, prisustvovala Valentina Mickovski, članica Gradskog veća, zadužena za kulturu i obrazovanje.

– Zaista mi je drago što nagrada neguje tradiciju jer se, na taj način, iskazuje poštovanje i čuva uspomena na jednog tako značajnog književnika, kakav je bio Đura Đukanov. Oliveri želim mnogo uspeha. Ona sada ima odgovornost da inspiriše mlade ljude da stvaraju i da se bave umetnošću – rekla je Mickovska.

Na konkurs, raspisan pre tačno godinu dana, stiglo je desetak rukopisa. O nagradi su odlučivali Jovana Koprivica, Slađana Stamenković i Dragan Babić.

– U pristiglim radovima bila je uočljiva generacijska bliskost u pogledu tema – rekla je Jovana Koprivica. – Stilska dinamika zbirke Olivere Mitić počiva na  smeloj smeni ženske i muške narativne perspektive, kroz koje se prelamaju centralna, tematska uporišta ovog rukopisa, kao što su momenti sazrevanja tih pretežno mladih likova, uronjenih u ovu, neprijateljsku, svakodnevicu. Posebnu draž rukopisu daju narativni pasaži u kojima autorka u lirskom, gotovo elegičnom tonu, slika melanholiju svojih mladih junaka. Nama u žiriju sve ovo dalo je nadu da ćemo, i u budućnosti, prisustvovati sazrevanju jednog snažnog autorskog glasa. Po smelosti da, i na stilskom, i na formalnom planu, napravi otklon od ustaljenih formi, ona i jeste bliska autoru čije ime ova nagrada nosi.

Mladoj autorki, zbirka kratkih priča „Samodisciplina“, prvo je literarno delo i prva objavljena knjiga.

– Priče opisuju svakodnevicu moje generacije, što nije toliko prisutno na domaćoj književnoj sceni, ali dominira u regionu i u svetu – od porodičnih, ljubavnih i prijateljskih odnosa, do problema kakvi su odlasci iz zemlje, smrt u porodici. Nadam se da će čitaoci mojih godina, kojima je knjiga i namenjena, moći da prepoznaju deo sebe. Sve što sam do sada napisala moj je odgovor na to šta je meni nedostajalo u književnosti do sada – kaže dobitnica.

Knjiga „Samodisciplina“ Olivere Mitić može da se iznajmi ili kupi u Narodnoj biblioteci. Na kraju svečanosti raspisan je 19. konkurs za nagradu „Đura Đukanov“, za neobjavljenu zbirku pripovedaka autora mlađeg od 35 godina.

nb jovan popovic

Književna nagrada „Đura Đukanov“ za 2022. godinu biće uručena Oliveri Mitić, spisateljici iz Beograda, u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u četvrtak, 19. januara, u 18 sati.

Olivera Mitić nagrađena je za rukopis zbirke priča „Samodisciplina“. Žiri je radio u sastavu Jovana Koprivica, Slađana Stamenković i Dragan Babić.

Nagrada koja nosi ime pisca Đure Đukanova ustanovljena je 2005. godine, dodeljuje se za neobjavljenu zbirku pripovedaka autora mlađeg od 35 godina. Laureatu pripada štampanje knjige, a nagrada mu se uručuje na dan rođenja ovog izuzetnog banatskog književnika.

Narodna biblioteka ’’Jovan Popović’’ u Kikindi organizovala je konkurs za najbolji trejler za knjigu, na koji je pristiglo 18 radova iz čitave Srbije. Na svečanosti, održanoj u sredu, uručene su nagrade najuspešnijima.

U kategoriji mlađih osnovaca, prva nagrada pripala je Mariji i Kseniji Divljakov iz Osnovne škole ’’Gligorije Popov’’ iz Ruskog Sela, za trejler ’’Moj deka je bio trešnja“. Jovana Glidžić, učenica šestog razreda Osnovne škole ’’Stefan Nemanja“ iz Niša, s trejlerom ’’Zagrli mesec’’. i Teodor Balaž, učenik šestog razreda Osnovne škole ’’Tvrđava“ u Petrovaradinu, s trejlerom ’’Bokvica“, bili su najbolji među starijim osnovcima.

U konkurenciji srednjoškolaca, prvo mesto osvojio je Nikola Doroslovački, učenik četvrtog razreda Ekonomsko-trgovinske škole ’’Bečej’’, za trejler ’’Zov Ktulua“. Nagradu publike, na osnovu broja glasova posetilaca Fejsbuk stranice Biblioteke, dobili su Aleksa Zdravković, Natalija Krstić, Teodora Micić i Dorotea Micić, učenici sedmog razreda Osnovne škole ’’Stanimir Veljković Zele“ iz Bojnika, za trejler ’’Biblija za decu“.

Nagrađenima je čestitala članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski. ”Učesnici su imali priliku da razviju kreativnost, digitalne veštine, istraživačke sposobnosti i timski rad, a to su sve praktična znanja koja će im biti potrebna u daljem životu”, istakla je Valentina Mickovski.

O nagradama su odlučivali: Mirjana Nešić, Nenad Miladinski i Branko Stevanović, a konkurs je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

 

error: Content is protected !!